U našemu članku u br. 2/2024. časopisa „Pravo i porezi“ obrađen je predujam u Zakonu o obveznim odnosima. Nastavljajući se na njega, u ovome se članku obrađuje predujam specifično kod ugovora o građenju. Kako Zakon o obveznim odnosima ne sadržava pravila o predujmu kod ugovora o građenju (osim pravila kod ugovora o djelu koja su kao opća potencijalno primjenjiva i kod te vrste ugovora, jer je ugovor o građenju specijalna inačica ugovora o djelu), u ovom se članku ponajviše razmatra predujam kod ugovora o građenju u Posebnim uzancama o građenju. Pritom valja napomenuti da su jugoslavenske uzance o građenju iz 1977. godine i takve hrvatske uzance iz 2021. godine u bitnome posve jednake te da glede toga postoji kontinuitet pravnih shvaćanja u praksi, a samim time i načina te sadržaja kodificiranoga trgovačkog običaja. Premda pravila Zakona o obveznim odnosima ne uređuju ništa glede predujma kod ugovora o građenju, treba naglasiti da se predujam (a još se u graditeljskoj branši naziva i avansom te rjeđe akontacijom) pojavljuje iznimno često te da je upravo ugovor o građenju jedno od tipičnih područja njegove primjene. U ovome se članku pruža osvrt i na FIDIC-ove Uvjete ugovora o građenju (crvena knjiga).
Uvod
Sloboda ugovaranja i predujam
Pravila ugovora o djelu o predujmu – ZOO
Predujam u Uzancama
Interpretativno prevladavanje prijepora o predujmu
Predujam u FIDIC-ovim Uvjetima ugovora o građenju (crvena knjiga)
Ustavni sud Republike Hrvatske je na samom kraju 2023. godine, u prosincu, donio odluku kojom je pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom, ukinuo odredbe čl. 46. st. 3. i čl. 72. st. 3. Ovršnog zakona (dalje: OZ) i rješenje kojim nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona u cijelosti i čl. 20. st. 2. i 3. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona. Ovim će člankom autor prikazati navedene odluke u dijelu kojim su prihvaćeni prijedlozi za ukidanje navedenih članaka Ovršnog zakona.
U članku se nastoji pružiti pregled pravnog okvira za istraživanje i iskorištavanje geotermalne energije u RH. Za razliku od općega pravnog okvira obnovljivih izvora energije, pravni okvir geotermalne energije sadržava određene posebnosti, s obzirom na specifičnosti koje prethode pridobivanju i iskorištavanju ovog izvora u odnosu na druge obnovljive izvore. Naime, za razliku od ostalih obnovljivih izvora, geotermalna energija uključuje istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda radi pridobivanja geotermalne energije. U tom smislu, prvi će dio članka izložiti opće činjenice o geotermalnoj energiji i njezinoj važnosti u energetskoj tranziciji. Drugi će dio članka izložiti najvažnije odrednice posebnih propisa koji uređuju istraživanje i iskorištavanje geotermalnih voda u RH radi proizvodnje električne energije. Konkretno, naglasak će biti na specifičnostima postupaka koji se odnose na izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda u ove svrhe. Tamo gdje je potrebno, pružit će se i osvrt, odnosno uputit će se na redovni upravni postupak radi izgradnje postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.
Uvod
Izmjene pravnog okvira istraživanja i iskorištavanja geotermalne energije
Opći podatci o geotermalnoj energiji i njezinu potencijalu u RH
Upravni postupci za istraživanje i iskorištavanje geotermalnih voda
U prošlome broju ovog časopisa razmatrana su neka pitanja rada na izdvojenome mjestu rada. U ovome broju nastavljano s obradom tematike rada na drugome mjestu ili mjestima koja nisu prostor poslodavca, ovaj put s temom rada na daljinu. Naime, osnova radnog odnosa u našemu pravnom poretku jest ugovor o radu, a između ostaloga moguće je sklopiti i ugovor o radu na daljinu. Rad na daljinu je novost u hrvatskome radnom pravu i jednostavna posljedica recentnih okolnosti nastalih, ponajprije razvojem tehnologije.
Uvod
Rad na daljinu i rad na izdvojenome mjestu rada
Rad na daljinu i zaštita na radu
Stalno, povremeno ili privremeno
Zabrana obavljanja određenih poslova
Ugovor o radu na daljinu
Prava i obveze ugovornih strana ugovora o radu na daljinu
Autor u ovome članku razmatra mobing kao kazneno djelo zlostavljanja na radu, njegov štetni utjecaj i posljedice koje izaziva, kako na samu žrtvu tako i na cijeli radni kolektiv. Razrađuju se karakteristike i vrste mobinga te njegov položaj u našem pozitivnom pravu. Iako pojava mobinga kod nas nije rijetka, relevantni podatci govore da se on još uvijek malo sankcionira. Možda razlog leži u tome što mobing, odnosno zlostavljanje na radu, nije uvijek lako dokazati, zbog čega se ne pokreću sudski postupci. U nekim slučajevima (vjerojatno u većem broju, samo je teško utvrditi) žrtve ne prijavljuju mobing, što zbog straha od gubitka posla i egzistencije što zbog sumnje u pozitivan ishod prijave. U važećem Kaznenom zakonu mobing je predviđen kao kazneno djelo u okviru opisa kaznenog djela zlostavljanja na radu.
Nakon više od tri desetljeća postojanja hrvatske države, osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju dočekali su Zakon o inkluzivnom dodatku, kojim se uređuju uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka, razine potpore potrebne osobama s invaliditetom, sredstva za financiranje inkluzivnog dodatka i druga pitanja povezana s inkluzivnim dodatkom. Slijedom navedenoga, ovaj je članak koncipiran tako da je prezentiran Zakon i u njemu sadržana materijalna i procesna normativna rješenja, uz navođenje prigovora na pojedina zakonska rješenja.
Obvezni osiguranici koji su sami obveznici doprinosa i koji su i do zadnjih izmjena i dopuna Zakona o doprinosima mogli odabrati višu osnovicu svog osiguranja, od 1. siječnja 2024. godine moraju voditi računa o tome da je proširen raspon koeficijenata na temelju kojih osiguranici mogu utvrditi tu veću osnovicu osiguranja. U članku dajemo primjere izračuna, podnošenja zahtjeva IVO-DOP i primjere obrazaca JOPPD za odabrane više osnovice osiguranja. Također, osvrćemo se na odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju u smislu korištenja prava iz zdravstvenog osiguranja i sustava rodiljnih i roditeljskih potpora po tako uplaćenim doprinosima na višu osnovicu.
Uvod
Izbor više osnovice osiguranja
Autor: Iva MARJANOVIĆ KAVANAGH , dipl. oec. i ovl. rev.
Na razini Europske unije postoji transeuropski sustav kretanja trošarinskih proizvoda (duhana, alkohola i energetskih proizvoda) koji se nadzire (provodi) putem Sustava kontrole kretanja trošarinskih proizvoda. Uvođenjem tog sustava od 13. veljače 2024. godine željelo se omogućiti veću slobodu kretanja trošarinskih proizvoda koji su pušteni u potrošnju na jedinstvenom tržištu, odnosno osigurati naplatu točne svote poreza (trošarine) državama članicama.
Opće odredbe o trošarinskim davanjima
Sustav kontrole kretanja trošarinskih proizvoda
Uvođenje EMCS faze 4.1.
Proizvodnja i skladištenje trošarinskih proizvoda
Gdje se plaćaju trošarine
Kretanje trošarinskih proizvoda između država članica
U ovom članku autorica predstavlja novosti u području računa u elektroničkom obliku, a koje se odnose na implementaciju obveznog elektroničkog izdavanja računa u poslovanju B2B, koji predstavlja proširenje obveze elektroničkog izdavanja računa nakon njegova uvođenja u segmentu B2G. Navedeno podrazumijeva i predstavljanje Prijedloga direktive Vijeća o izmjeni Direktive o PDV-u i izmjene tog Prijedloga koje su učinjene kroz Izvješće o Prijedlogu direktive od strane Europskog parlamenta, a u dijelu koji se odnosi na račune u elektroničkom obliku. U članku su također prikazani i koraci koje RH poduzima kako bi uvela obvezno elektroničko izdavanje računa u poslovanju B2B.
Na zanimljiv i detaljan način autorica u ovome članku razmatra pravni okvir utvrđivanja i uporabe dobitka ili pokrića gubitka za 2023. godinu za trgovačka društva, ustanove i zadruge koji su obveznici poreza na dobitak te porezno motrište isplate ostvarenih dobitaka iz 2023. godine i prije.
Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.o.o.-u i j.d.o.o.-u
Zaključak
Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.d.-u
Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u j.t.d.-u i k.d.-u
Uporaba dobitka kod ustanova
Uporaba dobitka kod zadruga
Računovodstveno motrište uporabe dobitka
Primjeri odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća i uporabi dobitka ili pokriću gubitka
Porezno motrište isplate udjela u dobitku (dividende)
Isplate predujmova dobitka i dividendi
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI , prof. struč. stud. i ovl. rač.
Proglasivši zakonske odredbe o zabrani, odnosno ograničenju rada trgovina nedjeljom (i blagdanom) suglasnim hrvatskom Ustavu, Ustavni je sud dopustio nerazmjerno ograničenje poduzetničkih sloboda trgovaca, legitimirao paternalističko stajalište zakonodavca prema radnicima te opravdao zakonsko ograničenje interesa potrošača. Stoga je potrebno ispitati argumente ustavnosudske većine u pogledu legitimnosti cilja i razmjernosti zakonskih odredaba kojima su de facto dezavuirane poduzetničke i tržišne slobode, a koje su u dosadašnjoj ustavnosudskoj praksi zauzimale primat u ustavnoj piramidi vrijednosti.
Uvod
Rješenje o ustavnosti zakonske zabrane rada trgovina nedjeljom i relativizacija ustavne slobode poduzetništva
Zbog sve veće raširenosti sustava umjetne inteligencije u svijetu i brojnih rizika koje ona donosi, javlja se potreba za njezinim uređenjem u zakonodavstvu. Europska unija prva je koja donosi usklađeno i sveobuhvatno zakonodavstvo o umjetnoj inteligenciji. Budući da je zakonodavni proces gotovo dovršen, u ovom članku donosimo pregled njezine strukture i najvažnijih odredaba, s posebnim fokusom na kategorizaciju rizika i s njima povezane zakonske zahtjeve.
Malo koji zakon je dočekan od javnosti i medija kao „dobra vijest za građane“ kao što su to posljednje izmjene Zakona o osobnoj iskaznici. Zakon o izmjeni Zakona o osobnoj iskaznici objavljen je u Narodnim novinama, broj 18/24, 14. veljače 2024. godine, a stupio je na snagu 22. veljače 2024., i ukratko, od njegova stupanja na snagu zahtjev za novu osobnu iskaznicu možete podnijeti u bilo kojoj policijskoj upravi ili postaji neovisno o tome gdje imate prijavljeno prebivalište ili boravište.
Dana 29. veljače 2024. godine Vlada RH utvrdila je sadržaj novele Zakona o financiranju vodnog gospodarstva i uputila ga u zakonodavnu proceduru. Taj zakon predviđa ukidanje vodnog doprinosa. Vodni doprinos je jedan od oblika vodnih naknada, koji plaća investitor gradnje određene građevine za gradnju građevine ili ozakonjenje izgrađene građevine. Vodni (prije vodoprivredni) doprinos uveden je prije nekoliko desetljeća, ali su tijekom vremena mijenjani ciljna skupina obveznika, osnovnica obveze, način obračuna, pa čak i namjena zbog koje se obračunavao i prikupljao. Ukidanje vodnog doprinosa dio je gotovo desetljetnih napora više hrvatskih vlada za ukidanje neporeznih i parafiskalnih davanja, gdje se računa da će ovo ukidanje omogućiti financijsko rasterećenje gospodarstva i građana za ukupno oko 16,5 milijuna eura godišnje. Zanimljivo, upravo zbog ukidanja vodnog doprinosa proširit će se namjena korištenja prihoda od naknade za uređenje voda i za sufinanciranje troškova sanacije klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica kojima je ugrožena javna infrastruktura, a mjere obrane od poplava nastavit će se financirati iz prihoda od naknade za uređenje voda. Postavlja se pitanje je li sustav vodnoga gospodarstva mogao svih ovih godina jednako funkcionirati i bez vodnog doprinosa, jer ako nije potreban sada, nije bio potreban ni prije.
Povijesni osvrt – uvođenje vodopravnog doprinosa u vodno zakonodavstvo
O vodnim naknadama nakon donošenja ustava RH 1990. godine
Izdvajanje financiranja vodnoga gospodarstva iz općeg zakona 1995. godine i ukidanje vodnog doprinosa 1998. godine
Izmjene Zakona o financiranju vodnog gospodarstva 2005. godine i ponovno uvođenje vodnog doprinosa
Donošenje novog Zakona o financiranju vodnog gospodarstva 2009. godine
Položaj vodnog doprinosa u nastojanjima državne vlasti prema ukidanju neporeznih davanja
Prijedlog ukidanja vodnog doprinosa iz 2024. godine
Tekst je iz tehničkih razloga morao biti podijeljen u dva članka. Prvi dio, u kojem se razmatraju organski zakon i organsko pravo u 46 drugih država, objavljen je u broju 2/24. Ovaj drugi dio odnosi se na organski zakon i organsko pravo u RH. Analiziraju se ustavni okvir zadnjih 50 godina i 76 odluka Ustavnoga suda RH. Od toga se njih 35 nalaze sukladnima Ustavu i u svijetu prihvaćenom poimanju organskoga zakona, a njih čak 29 nedosljedno s člankom 83. Ustava RH. Narav organskoga zakona, vladavina prava i načelo ustavnosti traže: da se odmah pri predlaganju zakona Saboru na njemu naznači je li prijedlog zakona ustavni, organski ili redoviti, a ne samo da je prijedlog zakona, kako bi Sabor mogao utvrditi ima li pojedini prijedlog zakona ustavnopravnu narav organskoga zakona i većinu glasova potrebnu za njegovo donošenje; da se prijedlogu organskoga zakona ne odlučuje ako prethodno nije bio u saborskom postupku najmanje 15 dana jer se žurbom „obezvrjeđuje značenje demokratskih procedura i obveza njihova poštovanja te onemogućuje javne rasprave o bitnim društvenim pitanjima, slabeći time i osnove za razvitak i unaprjeđenje dijaloške kulture bez koje ne postoji demokratsko društvo“ (U-X-99/2013 od 23. siječnja 2013.); da se studente prava počne poučavati cjelini Organsko pravo; da se ustavne odredbe „uređuje/određuje se zakonom“ ustaljeno shvaćaju kao upućivanje na organski zakon i da se osigura formalna ocjena ustavnosti organskoga zakona prije njegova stupanja na snagu. Time bi se bitno unaprijedile pravna sigurnost i kvaliteta rada Hrvatskoga sabora.
Vraćanjem do izvorišta nekoga pojma ili početka neke prakse može se obnoviti ili otkriti puno od onoga što se putem možda pogubilo. Iako zapadna uljudba baštini pravni sustav od drevnih Rimljana, neki njegovi elementi izviru iz judeokršćanske predaje, a drugi iz starogrčke misaonosti. Tako primjerice od grčkoga pojma νομός / nomós (zakon), potječe više tvorbeno i povijesno zanimljivih složenica. U ovom se članku objašnjavaju starogrčki pojmovi za: čuvare zakona, pokazivače zakona, stražare zakona, čuvara službenih isprava, tužbu protiv zakona suprotna zakonima, odgovornost za predlaganje neustavnih zakona, zakonodavstvo, umijeće donošenja zakona i zakonodavce.
Svaki potrošač, u odnosu na kojeg trgovac zahtjeva ispunjenje obveze temeljem odredbe koja je u postupku za zaštitu kolektivnih interesa utvrđena nepoštenom, može se pozvati na učinke te odluke.
STVARNO PRAVO
PRENAMJENA ZAJEDNIČKOG PROSTORA / TAVANSKI PROSTOR U STAMBENOJ ZGRADI (čl. 372. ZV-a)
Pravo vlasništva na posebnom dijelu nekretnine koji dio je nastao prenamjenom zajedničkog prostora ili dijela prostora moglo se steći uz odobrenje nadležne vlasti do stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
KORIŠTENJE NEKRETNINE / NEPOŠTENI POSJEDNIK (čl. 165. st. 1. ZV-a)
Podnošenje prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice ne predstavlja zahtjev za predaju u suposjed nekretnine.
Ne može se pružiti posjedovna zaštita zbog radnje koja se opisuje kao radnja smetanja posjeda, a koja je počinjena u odnosu na zajedničke dijelove zgrade.
UZNEMIRAVANJE SUVLASNIŠTVA / PARKIRANJE NA DIJELU DVORIŠTA (čl. 167. ZV-a)
Suvlasnik može negatorijskom tužbom zatražiti zaštitu kada mu drugi suvlasnik onemogućava ili bitno ograničava dogovoreni način obavljanja faktične vlasti i suvlasničko ovlaštenje.
POVEZIVANJE ZEMLJIŠNE KNJIGE I KNJIGE POLOŽENIH UGOVORA (čl. 20. Pravilnika o povezivanju)
Predmet postupka povezivanja zemljišne knjige su zgrade, te posebni dijelovi u njima za koje nije otvorena knjiga položenih ugovora.
ZABILJEŽBA SPORA (čl. 101. ZZK-a)
Nije moguće upisati zabilježbu spora u zemljišnim knjigama ako nije upisana zgrada, odnosno kuća, pa tako ni stan kao poseban dio zgrade.
ISPRAVAK PROVEDBE UPISA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI (čl. 117. i čl. 118. ZZK-a)
Ako je pogrešno proveden upis u zemljišnu knjigu pogreška se ne može naknadno ispraviti po službenoj dužnosti bez vođenja postupka za ispravak pogrešnog upisa
