Od 1. siječnja 2024. godine s poreznog motrišta sitan inventar obuhvaća stvari i prava čiji je pojedinačni trošak nabave manji od 665,00 € te se kao takav može jednokratno otpisati u razdoblju nabave. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje sitnog inventara na zalihi i u uporabi. Uz to, definira načine na koji se on otpisuje prilikom stavljanja u uporabu te kako se provodi rashodovanje sitnog inventara. Sve navedeno objašnjava se na primjerima iz poslovne prakse.
Definiranje sitnog inventara
Računovodstveno praćenje nabave sitnog inventara
Otpis sitnog inventara
Vođenje evidencija o zalihama i uporabi sitnog inventara
Rashodovanje sitnog inventara
Prodaja sitnog inventara
Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI , prof. struč. stud. i ovl. rač.
Kapital društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću podijeljen je na poslovne udjele. Društvo može otkupljivati poslovne udjele od svojih članova, čime se smanjuje njihov broj, a prava i obveze iz otkupljenih poslovnih udjela miruju. Zakon o trgovačkim društvima ne zabranjuje otkup poslovnih udjela od članova društva, ali je uvjet za njihov otkup oblikovanje pričuva. Otkupljeni vlastiti poslovni udjeli evidentiraju se kao negativna stavka kapitala koja smanjuje ukupnu vrijednost kapitala. Kako se evidentira otkup poslovnih udjela i njihova prodaja, objašnjeno je u ovom članku.
U ovome članku autori na jezgrovit način razmatraju određena, za aktualnu praksu osobito značajna pitanja u vezi sa smanjenjem temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću, koja se nerijetko pojavljuju u našoj aktualnoj praksi, i to sa statusnog motrišta i s motrišta računovodstva i oporezivanja.
Uvod
Pojam i normativno uređenje smanjenja temeljnog kapitala d.o.o-a
Računovodstvene politike osnovica su individualne primjene računovodstvenih standarda. U računovodstvu gospodarskih subjekata određene stavke nije moguće točno izmjeriti nego ih treba procijeniti. Osim te vrste procjena, subjekt mora donositi i druge prosudbe i procjene. Primjerice, subjekt ponekad mora prosuditi treba li nekretninu klasificirati kao nekretninu koju koristi vlasnik u svom procesu (prema MRS-u 16) ili kao ulaganje u nekretnine (prema MRS-u 40). Budući da računovodstvo opisuje poslovni život gospodarskih subjekata koji je podložan promjenama, posljedično se događa da računovodstvene politike i mnoge procjene treba mijenjati u skladu sa životom. Osim toga, u računovodstvu se događaju i pogreške koje treba ispravljati.
Uvodne napomene
Osnovna definicija i izbor računovodstvene politike
Kada i kako se može promijeniti računovodstvena politika
Kad nije potrebno promjene računovodstvene politike primijeniti retroaktivno
Računovodstvene procjene i promjene računovodstvenih procjena
Prilikom popunjavanja godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika odnosno obveznika poreza na dobitak mogu se javiti određene nejasnoće u vezi s pojedinim pozicijama, a zbog toga i pogreške. U ovom članku autorice obrazlažu kako pojedine pozicije izvještaja ispravno popuniti i izbjeći pogreške.
Uvod
Najčešće pogreške pri popunjavanju općih podataka uz godišnji financijski izvještaj
Najčešće pogreške pri popunjavanju GFI-ja poduzetnika iz realnoga sektora
Najčešće pogreške pri popunjavanju GFI-ja poduzetnika iz financijskog sektora
Iako postoji više propisa koji uređuju područje računovodstvenog praćenja zaliha u ugostiteljskoj djelatnosti, ono predstavlja susretište različitih poslovnih praksi, manje ili više usklađenih sa svrhom zakona ili propisima koji ih pobliže određuju. Aktivnosti poput nabave, evidentiranja utroška te postupanja s manjkovima i viškovima zaliha glavne su značajke poslovnih procesa povezanih s računovodstvom, kako u glavnoj knjizi tako i u analitičkim evidencijama.
U ovom se članku iznose neke od najčešćih problematika u vezi s računovodstvenim praćenjem zaliha s prijedlozima vođenja evidencija u skladu sa standardima financijskog izvještavanja.
Zakonski okvir
Računovodstveno evidentiranje zaliha
Razduženje zaliha u materijalnom i financijskom knjigovodstvu
Primjer nabave namirnica za restoran uz izravan prijenos na troškove
U ovom se proračunskom praktikumu knjiži povrat prethodno kupljene dugotrajne nefinancijske imovine i ispravak pogrešnog razvrstavanja nefinancijske imovine. Ako se opozove kupnja imovine uz njezin povrat, potrebno je poništiti i prethodno priznate poslovne događaje putem storno iskaznog prometa na prethodno korištenim knjigovodstvenim računima. Pri pogrešnom razvrstavanju imovine ne bi bilo primjereno u glavnoj knjizi iskazati da je riječ o reklasifikaciji imovine, nego da je riječ o pogrešci u knjiženju.
Dugotrajna nefinancijska imovina
Ispravak pogrešnog razvrstavanja imovine
Autor: Dr. sc. Nada DREMEL , ovl. rač. i ovl. por. savj.
U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježi prenamjena primljena novčanog dara i kupnja licencije koja ima obilježje dugotrajne imovine. Ako se prenamijeni primljeni novčani dar iz onoga za što je namijenjen – kupnji dugotrajne nefinancijske imovine u nenamjenski dar, moraju se odobriti prihodi razdoblja. Licencija s obzirom na njezinu ročnost može imati obilježje dugotrajne imovine ili se trošak njezine nabave mora u času nabave, ovisno o razdoblju korištenja, pridružiti rashodima razdoblja.
Prenamjena primljena novčanog dara
Licencija
Autor: Dr. sc. Nada DREMEL , ovl. rač. i ovl. por. savj.
Umanjenje osnovice za obračun doprinosa primjenjuje se za sve plaće odnosno primitak od nesamostalnog rada, oporeziv porezom na dohodak, što ga poslodavac isplaćuje ili daje u naravi radniku za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili na temelju akta poslodavca. Više o različitim vrstama primitaka u naravi i umanjenju osnovice za obračun doprinosa na te primitke pišemo u ovom članku.
Uvodno
Što je / nije plaća u naravi prema Zakonu o radu
Primitak u naravi s motrišta Zakona o porezu na dohodak
Primitak u naravi s motrišta Zakona o doprinosima – primjena umanjenja
Primitak u naravi koji nije plaća
Autor: Anamarija WAGNER , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Plaća za radnika u jednostavnom obliku radnog vremena može se utvrditi i u jednoj svoti prema ugovoru o radu, no kada je riječ o složenijim oblicima radnog vremena, tada se plaća uobičajeno sastoji od više elemenata. S obzirom na mnoštvo dvojbi u praksi, o tome pišemo u nastavku.
U vrijeme Uskrsa poslodavac može radnicima neoporezivo isplatiti prigodne nagrade u svoti od 700,00 €. Prigodne nagrade mogu se isplatiti u novcu (na račun radnika ili u gotovini) ali se mogu dati i u naravi. Međutim, rijetko se prigodne nagrade daju u naravi jer je za te svrhe moguće iskoristiti drugu vrstu neoporezivog primitka - dar u naravi za koji se ne podnosi Obrazac JOPPD ako se daje u vrijednosti do 133,00 € godišnje. Detaljnije o tome pišemo u nastavku ovog članka.
Uvodno
Uskrsnica
Dar u naravi
Isplata uskrsnice i dara u naravi obrtnicima
Autor: Anamarija WAGNER , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Sve isplate predujma dobitka u 2024. godini oporezuju se porezom na dohodak od kapitala po stopi od 12 % bez obveze obračuna prireza. Ako je s osnove isplate predujma dobitka za 2023. godinu isplaćeno više predujmova u odnosu na ostvareni dobitak, više isplaćena svota smatra se izuzimanjem i oporezuje se stopom poreza na dohodak od kapitala po stopi od 36 %. Poreznu obvezu treba podmiriti do trenutka podnošenja prijave poreza na dobitak, Obrasca PD. O tome pišemo u ovom članku.
Kada se može isplatiti predujam dobitka za 2024. godinu
Postupak s više isplaćenim predujmovima tijekom 2023. godine
U skladu s izmjenama Zakona poreza na dohodak, došlo je do promjena obračuna autorskih honorara i autorskih honorara s umjetničkim obilježjima koje je primatelj ostvario povremenim samostalnim radom. Koja je razlika u njihovu obračunu, na koji način izvijestiti Poreznu upravu te kako ispravno isplatiti primatelju, detaljnije je opisano u članku.
Autorsko djelo
Autorskopravni ugovor
Obračun doprinosa i poreza autorskog honorara
Obračun umjetničkih honorara
Obračun autorskog honorara autoru koji je u sustavu PDV-a
Isplata dobitka članovima društva koji su pravne osobe sa sjedištem u inozemstvu podliježe plaćanju poreza na dobitak po odbitku. Autor u članku obrazlaže obvezu plaćanja poreza po odbitku, primjenu međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te oporezivanje prilikom isplate dividende i udjela u dobitku između matičnih društava i povezanih društava iz različitih država članica EU-a, EGP-a i Švicarske Konfederacije.
Uvod
Isplata dobitka pravim osobama sa sjedištem u EU-u
Isplata dobitka pravnim osobama koje su rezidenti EGP-a
Isplata dobitka pravnim osobama koje su rezidenti Švicarske Konfederacije
Isplata dobitka pravnim osobama sa sjedištem u zemljama s kojima RH ima sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Isplata dobitka pravnim osobama sa sjedištem u zemljama s kojima RH nije sklopila ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Autorica u ovom članku predstavlja instrumente administrativne suradnje koje države članice mogu koristiti u poreznom nadzoru, a koji se odnose na usporedni i zajednički nadzor te nazočnost službenika drugih država članica u službenim prostorijama poreznog tijela odnosno njihovo sudjelovanje u upravnim ili službenim radnjama odnosno u zajedničkim upravnim radnjama. Ujedno objašnjava kada se navedeni instrumenti mogu koristiti i s kojim ciljem te način njihova korištenja. Uz navedeno daje i praktične primjere korištenja navedenih instrumenata za potrebe lakšeg razumijevanja predmetne tematike.
Uvod
Pravna osnova
Primjena Konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima
Zakonom o doprinosima poslodavcu je omogućena primjena ograničenja plaćanja doprinosa na najvišu mjesečnu osnovicu prema plaći za MIO I. i MIO II. te na najvišu godišnju osnovicu za MIO I., a koje se primjenjuje pod određenim kriterijima. Za 2024. godinu najviša mjesečna osnovica za obračun doprinosa je 9.360,00 €, a najviša godišnja osnovica je 112.320,00 €. Međutim, ponekad poslodavac nije u mogućnosti primijeniti ograničenje ili osiguranik ima više izvora dohodaka pa po osnovi plaćenih doprinosa ipak ostvaruje pravo na povrat doprinosa. Zato je omogućeno da osiguranik sam može tražiti povrat u upravnom postupku koji provodi Porezna uprava ako je za određenu godinu obračunano i plaćeno doprinosa za MIO I. stup na osnovicu koja je veća od najviše godišnje osnovice, i to po stopi od 15 % ili 20 % (ovisno o tome je li obveznik drugog stupa ili nije).
Uvodne napomene
Postupak povrata doprinosa za MIO I. koji je plaćen iznad godišnje osnovice
Oporezivanje primitka po osnovi povrata doprinosa
Pokretanje postupka putem sustava ePorezna
Valuta ispunjavanja Obrasca GOD-DOP (za isplatitelje primitaka)
Prema Pravilniku o doniranju hrane i hrane za životinje, fizička ili pravna osoba odnosno humanitarna organizacija koja namjerava obavljati poslove posrednika u lancu doniranja hrane mora biti upisana u Registar posrednika u lancu doniranja hrane koji vodi Ministarstvo poljoprivrede. U tom slučaju, s motrišta PDV-a donacije hrane smatraju se porezno priznatim manjkom na koji ne treba obračunati PDV. Uvjet je da se hrana daje isključivo neprofitnim pravnim osobama koje obavljaju humanitarnu djelatnost u skladu s posebnim propisima i koje su registrirane kao posrednici, ali samo do 2 % od prihoda odnosno primitaka prethodne godine donatora. Iznimno, u slučaju elementarnih nepogoda porezno priznatim manjkom smatra se i doniranje hrane izravno krajnjim primateljima u skladu s posebnim propisom o doniranju hrane i hrane za životinje. Koje uvjete treba pritom ispuniti donator, a koje posrednik te koje obveze imaju s motrišta PDV-a, dobitka i dohotka može se pročitati u nastavku članka.
Uvod
Uvjeti, kriteriji i način doniranja hrane
Tko se smatra posrednikom u lancu doniranja hrane
Porezne obveze donatora hrane s motrišta poreza na dobitak, PDV-a i dohotka
Primjeri doniranja hrane s poreznog motrišta i računovodstveno evidentiranje
Izvješćivanje o obavljenim donacijama hrane
Zaključak
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. struč. stud. i ovl. rač.
U članku se navode odluke i stajališta Suda Europske unije izneseni u aktualnim presudama u 2024. godini. U dvjema presudama riječ je o prijevarnim radnjama, ali analizirane s potpuno različitoga gledišta u smislu određenja obveznika PDV-a i postupanja. Dvije presude odnose se na primjenu snižene stope na određene usluge i uvjete koji se za to mogu postaviti. U posljednjoj presudi utvrđuje se mjesto obveze plaćanja PDV-a pri uvozu u okolnostima počinjenih prijevarnih radnji.
Uvod
Presuda u predmetu C-442/22 P sp. z o.o.
Presuda u predmetu C-537/22 Global Ink Trade Kft.
Presuda u predmetu C-733/22 „Valentina Heights” EOOD
Nakon više od šest godina primjene Zakona o reviziji (Nar. nov., br. 127/17.) izrađen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji (Nar. nov., br. 27/24.) koji je u najvećem dijelu stupio na snagu 14. ožujka 2024. godine. Riječ je o značajnim novostima u vezi sa sklapanjem i raskidom ugovora o reviziji, ugovaranjem početnog angažmana, trajanjem revizijskog angažmana (tzv. rotacije revizorskog društva) kod subjekata od javnog interesa, revizorskim ispitom i stalnim stručnim usavršavanjem ovlaštenih revizora. Provedene su i mjere koje su predložene u Akcijskom planu za liberalizaciju tržišta usluga. U članku se daje pregled najvažnijih izmjena i dopuna Zakona o reviziji.
Uvod
Početni angažman
Ugovor o reviziji
Imenovanje revizorskog društva
Rotacija revizorskog društva
Ugovaranje zakonske revizije s više revizorskih društava kod subjekata od javnog interesa
Revizorski ispit
Ispit osposobljenosti
Stalno stručno usavršavanje
Izmjene i dopune u vezi s liberalizacijom tržišta usluga
U sustavu izvješćivanja Hrvatske narodne banke u dijelu koji se odnosi na kreditne i depozitne poslove tijekom 2023. godine nisu nastale promjene u odnosu na ono što je bilo u primjeni i 2022. godine. S obzirom na to, ako se o kreditnim poslovima s inozemstvom nije trebalo izvještavati tijekom 2023. godine, u pravilu će se za njih morati sastavi godišnji izvještaj kojemu je rok dostavljanja 30. travnja 2024. godine. Budući da se u ovom području izvještavanja nalazi prekogranični cash pooling, on se ovdje posebno ističe.
Nepridržavanje obveza izvještavanja Hrvatske narodne banke pod prekršajnim je odredbama koje izriče Financijski inspektorat Ministarstva financija.
Neki su iznajmljivači već proteklih godina izgubili pravo isticati zvjezdice na svojim objektima. I ove godine, zbog podizanja razine kvalitete pružanja usluga u domaćinstvu, neki iznajmljivači više neće smjeti isticati zvjezdice. Za oko 16.000 objekta, ugostiteljima, iznajmljivačima i nositeljima ili članovima OPG-a izdana su privremena rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, odnosno za pružanje ugostiteljskih usluga najdulje do 31. prosinca 2024. godine i ti su iznajmljivači obvezni ishoditi novo rješenje, ako žele i dalje poslovati. I nadalje, pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu zauzima znatan dio turističkog smještaja s tendencijom stalnog rasta, ali uz ograničenje u pružanju usluge prehrane. Jednako tako ugostitelji imaju dvojbe u vezi s isticanjem QR cjenika, postavljanja objekta u kiosku na prostoru u privatnom vlasništvu, najma prostora ugostiteljskog objekta za privatne zabave, postavljanje mobilhomea u kamp-odmorištu te otkaza uplaćene rezervacije.
Koji iznajmljivači gube pravo isticanja zvjezdica nakon 8. travnja 2024. godine
Obavljanje ugostiteljske djelatnosti odnosno pružanje ugostiteljskih usluga na temelju privremenih rješenja do 31. prosinca 2024. godine
Isticanje cijena i QR cjenik
Može li iznajmljivač pružiti uslugu polupansiona ili punog pansiona
Mogu li ugostiteljski objekti u kiosku biti postavljeni na prostoru u privatnom vlasništvu
Može li se prostor ugostiteljskog objekta dati u najam radi održavanja privatnih zabava
O pravu na doplatak za djecu rješava u prvom stupnju područna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) na zahtjev podnesen područnoj službi / uredu HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja, a zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu može se predati i poštanskim uredima na području Republike Hrvatske. Na temelju zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnesenih u razdoblju od 1. siječnja 2024. do 29. veljače 2024. godine te onih koji budu podneseni u roku od 120 dana počinjući od 1. ožujka 2024. godine, pravo na doplatak za djecu, uz uvjet da su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti, priznat će se od 1. ožujka 2024. godine. O tome pišemo u nastavku.
Uvod
Krug korisnika doplatka za djecu i djeca za koju se ostvaruje pravo na doplatak
Djeca za koju korisniku ne pripada pravo na doplatak za djecu
Uvjeti za stjecanje prava na doplatak za djecu
Dohodovni cenzus i svote doplatka za djecu u 2024. godini
Nadležnost za rješavanje o pravu na doplatak za djecu
Zadnjim, sedmim izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, koji je sklopljen još 2015. godine, promijenjene su osnovne plaće u djelatnosti građevinarstva. Primjenjuju ih svi poslodavci i radnici u djelatnosti građevinarstva prema (hrvatskoj) Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti od dana proširenja njihove primjene, koja još nije bila objavljena u vrijeme završetka ovog broja časopisa, čija se primjena očekuje od 1. travnja 2024. godine. Najniža osnovna plaća za puno radno vrijeme za puni mjesec rada je 850,00 €, a najviša je 2.000,00 €. Ovim člankom se daje sažetak tih promjena i neke od temeljnih odredaba kolektivnog ugovora u vezi s obračunom plaće i materijalnim pravima kako bi on bio brza pomoć i podsjetnik svima onima koji moraju ili će morati primjenjivati ovaj kolektivni ugovor.
Uvod
Obveznici i razdoblje primjene
Promjene u odnosu na prethodno važeći kolektivni ugovor
Bitne odredbe KU-a
Zaključak
Autor: Dr. sc. Nada DREMEL , ovl. rač. i ovl. por. savj.
S obzirom na široku rasprostranjenost zastare u našoj aktualnoj praksi, autor u ovome članku, na jezgrovit i zanimljiv način, s praktičnog motrišta, razmatra pitanja koja se odnose na zastoj zastare i na njezin prekid, a sve prema odredbama Zakona o obveznim odnosima. U ovom se članku daje i pregled odabrane i aktualne sudske prakse iz toga područja.
Početkom ožujka 2024. godine donesene su treće izmjene i dopune Stečajnog zakona, prouzročene potrebom za izmjenama toga zakona vezanom za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Detaljnije o tome pišemo u nastavku članka.
U članku se opisuju neke značajke planirane regulacije umjetne inteligencije na potrošače u Europskoj uniji. Europska komisija potiče subjekte koji koriste sustave AI da u prijelaznom razdoblju počnu ispunjavati zahtjeve i obveze predviđene planiranom regulacijom.
U paketu promjena koje se provode od 1. ožujka 2024. godine u području plaća u javnom području, uključivo i onom koje se odnosi na državne službenike i namještenike, objavljene su izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Te su promjene predmet ovoga članka.
Objavljen je Temeljni kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama. Osim malo promijenjenog naziva u odnosu na onaj kolektivni ugovor koji je bio u primjeni do tada, u njegovu sadržaju nastale su samo neke promjene. O njima se može pročitati u nastavku ovog članka, a primjenjuju se od 1. ožujka 2024. godine.
U skladu s pravilima financijskog izvještavanja u sustavu proračunskog računovodstva, financijski izvještaji predaju se kvartalno. Prvi nastupajući rok za predaju financijskih izvještaja za izvještajno razdoblje je od 1. siječnja do 31. ožujka 2024. je 10. travnja 2024. godine.
Uvod
Obrasci, obveznici i rokovi
Popunjavanje obrazaca financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2024.