Porezni obveznik Zagrebačko kazalište mladih iz Zagreba, Nikole Tesle 7, je ustanova koja se bavi izvođačkom umjetnošću, i nije upisana u registar obveznika PDV-a već je radi transakcije s EU samo registrirana za potrebe.
U svom upitu porezni obveznik ističe da učestalo surađuje sa stranim umjetnicima, koji su u svojoj matičnoj zemlji registrirani kao samostalni umjetnici koji vode poslovne knjige ili sa malim samostalnim poduzetnicima koji također vode poslovne knjige i sami uplaćuju poreze i doprinose u matičnoj zemlji, i koji za svoje usluge izdaju račune u bruto iznosu za svoj umjetnički rad.
Radi navedenog, traži se odgovor na pitanje je li na tako izdani račun u bruto iznosu, osim obveze plaćanja PDV-a postoji i obveza plaćanja poreza i doprinosa, ako je izdavatelj računa obveznik plaćanja poreza i doprinosa i svojoj zemlji, ili se bruto iznos tretira kao iznos u kojem su uključeni porezi i doprinosi.
U svezi navedenog odgovaramo u nastavku.
Predmet oporezivanja PDV-om je prema odredbama čl. 4. st. 1. t. 1. i 3. Zakona o PDV-u (Nar. nov., br. 73/13. do 106/18. – dalje: Zakon) isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar EU te uvoz dobara.
Člankom 16. zakona propisano je da se u vezi određivanja mjesta obavljanja usluga primjenjuje sljedeće:
Prema odredbama čl. 17. st. 1. Zakona, mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika.
Odredbama čl. 75. st. 1. t. 6. Zakona, propisano je da PDV mora plaćati svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, kojoj se obavljaju usluge iz čl. 17. st. 1. Zakona, ako te usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu.
U skladu s navedenim zakonskim odredbama, samostalni umjetnici smatraju se poreznim obveznicima koji obavljaju gospodarsku djelatnost te njihove usluge podliježu oporezivanju. U slučaju poslovnog odnosa sa tuzemnim poreznim obveznicima, strani samostalni umjetnici se uvijek smatraju poreznim obveznicima, neovisno o poreznom statusu u svojoj zemlji, a njive usluge podliježu oporezivanju.
Prema odredbi čl. 39. st. 1. t. n) Zakona, propisano je da su plaćanja PDV-a oslobođene usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara, koje obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi.
Odredbama čl. 61. st. 1. i 3. Pravilnika o PDV-u (Nar. nov., br. 79/13. do 1/1. – dalje Pravilnik), propisano je da su PDV-a oslobođene usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara koje obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi oslobođene su plaćanja PDV-a kada ih obavljaju muzeji, galerije, arhive, knjižnice, kazališta, orkestri i druge glazbeno-scenske te konzervatorske i restauratorske ustanove, ustanove za zaštitu spomenika kulture, umjetničkih organizacija uz uvjet da djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje tih djelatnosti. Uslugama i isporukama iz čl. 39. st. 1. Pravilnika, ne smatraju se usluge i isporuke dobara koje ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe za trajnu naobrazbu i kulturu obavljaju kao komercijalne programe (razni tečajevi, radionice i slično).
Prema navedenom proizlazi da se kazalište smatra poreznim obveznikom koji obavlja oslobođene usluge bez prava na odbitak pretporeza te u slučaju primanja usluga od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u tuzemstvu mora na tkao primljene usluge platiti PDV-u u skladu s čl. 75. st. 1. t. 6. Zakona.
Stoga, kada strani samostalni umjetnici (redatelji, dramaturzi, glumci, koreografi, kostimografi) pružaju umjetničke usluge tuzemnom poreznom obvezniku, u ovom slučaju kazalištu koje ih je angažiralo za potrebe predstava, mjestom obavljanja tih usluga smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika što je u ovom slučaju tuzemstvu. Obzirom na navedeno, kazalište je obvezno platiti PDV na usluge koje mu obave umjetnici – strani i državljani koji sklapaju s kazalištem Ugovor o autorskom honoraru za pružanje umjetničkih usluga.
2. Obveza obračuna poreza na dohodak i doprinose
Pri isplati primitaka od strane od strane hrvatskog isplatitelja rezidentima drugih država, potrebno je voditi računa radi li se o isplati primitka rezidentu države s kojom Republika Hrvatska ima sklopljen i u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili se radi o isplati primitka rezidentu države s kojom Republika Hrvatska nema sklopljen i u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
U slučaju isplate primitka rezidentu države s kojom nemamo sklopljen i u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja hrvatski isplatitelj obvezan je primijeniti odredbe tuzemnih poreznih propisa.
Naime, čl. 86. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17., 128/17., 106/18., 1/19.), propisano je postupanje tuzemnog isplatitelja pri isplati primitaka nerezidentima te je tako st. 1. istog članka propisano da je tuzemni isplatitelj primitaka obvezan nerezidentima pri svakoj isplati primitaka od kojih se utvrđuje dohodak prema čl. 5. Zakona, obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak u skladu s odredbama Zakona i međunarodnog ugovora koji je u primjeni.
Međutim, ukoliko se radi o isplati primitka rezidentu države s kojom Republika Hrvatska ima sklopljen i u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja treba primijeniti odredbe pojedinog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, jer su iste po pravnoj snazi ispred tuzemnih propisa.
Člankom 17. (Umjetnici i sportaši) OECD Modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, u daljnjem tekstu: OECD Mo0del, navodi se da se neovisno o odredbama čl. 7. i 15. OECD Modela, dohodak koji ostvari rezident države ugovornice kao izvođač, primjerice kao kazališni, filmski, radijski ili televizijski umjetnik ili glazbenik ili kao sportaš od svoje samostalne djelatnosti u drugoj državi ugovornici, može oporezivati u toj drugoj državi.
Međutim, ako dohodak od samostalne djelatnosti u svojstvu izvođača ili sportaša ne pripada izvođaču ili sportašu, već nekoj drugoj osobi, taj se dohodak neovisno o odredbama članaka koje se odnose na dobit od poslovanja, dohodak od samostalne djelatnosti ili dohodak od nesamostalnog rada može oporezivati u državi ugovornici u kojoj izvođač ili sportaš obavlja svoju djelatnost. Ovim stavkom je sadržana odredba protiv zloporabe ugovora, koja se odnosi na navedene situacije u kojima dohodak prima neka druga osoba u odnosu na aktivnosti koje obavi umjetnik ili sportaš. Bez odredbe o zloporabi, društvo može utvrditi izuzeće od plaćanja poreza iz razloga što ostvaruje dobit od poslovanja iako nema poslovnu jedinicu u državi izvora. Ovom odredbom je osigurano da se ne može tražiti zaštita u čl. 7. (Dobit od poslovanja) ugovora kad umjetnik ili sportaš ima pravo sudjelovanja u dobiti društva kojem se plaća naknada za obavljenu umjetničku djelatnost.
U Komentarima čl. 17. OECD Modela u kojima se obrazlaže oporezivanje umjetnika i sportaša prema čl. 17. (Umjetnici i sportaši) pojedinog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u t. 3. navodi se kako nije moguće pobliže odrediti pojam „umjetnici“ pa stavak 1. čl. 17. Ugovora uključuje primjere osoba koje bi se njima smatrale. Ove primjere ne treba promatrati kao isključive. S jedne strane pojam „umjetnici“ nesumnjivo uključuje scenske izvođače, filmske glumce, glumce (uključujući i bivše sportaše) u televizijskim promidžbenim programima. Članak se također može primijeniti na prihod od aktivnosti, društvene, vjerske ili dobrotvorne naravi, ukoliko je prisutan element zabave. S druge strane ovaj se pojam ne proteže na gostujuće govornike na konferencijama, te na administrativno ili pomoćno osoblje (npr. filmske snimatelje, producente, redatelje, koreografe, tehničko osoblje, prateće osoblje pop grupa i sl.).
U točki 4. Komentara čl. 17. OECD Modela navodi se da pojedina osoba može ujedno i režirati predstavu i glumiti u njoj ili producirati televizijsku emisiju u njoj imati ulogu ispred kamere. U takvim je slučajevima neophodno vidjeti koju od tih aktivnosti osoba obavlja u državi u kojoj se program izvodi. Ukoliko je većina aktivnosti obavljanih u toj državi izvođačke naravi, članak će se primjenjivati na sav dohodak koji osoba zaradi u toj državi. Kada je, međutim, izvođački dio neznatan u usporedbi s ostalim aktivnostima obavljenim u toj državi, ukupni dohodak spada izvan ovog članka. U ostalim slučajevima potrebno je napraviti prikladnu raspodjelu prema vrsti.
S obzirom na Komentare čl. 17. Modela OECD važno je voditi računa o tome da li se radi o umjetniku izvođaču odnosno o primicima koji potpadaju pod odredbe čl. 17. OECD Modela. U slučaju da primitak ne predstavlja naknadu za osobne aktivnosti umjetnika izvođača, već predstavlja naknadu za neke druge aktivnosti ista ne potpada pod odredbe čl. 17. OECD Modela, nego bi se u tom slučaju primijenile odredbe čl. 14. (Samostalna djelatnost), čl. 7. (Dobit od poslovanja) OECD Modela odnosno čl. 21. (Ostali dohodak) odgovarajućeg ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja uz uvjet da je porezni obveznik rezident druge države ugovornice prije same isplate primitka od strane hrvatskog isplatitelja dostavio hrvatskom isplatitelju ovjereni „Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i __________“ odnosno potvrdu o rezidentnosti izdanu od strane inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe.
U situaciji da porezni obveznik, nerezident, nije dostavio hrvatskom isplatitelju „Zahtjev“ odnosno potvrdu o rezidentnosti hrvatski isplatitelj obvezan je prilikom isplate primitka primijeniti odredbe tuzemnih poreznih propisa.
Prema tome, primitak koji ostvaruje umjetnik od samostalne umjetničke djelatnosti kao izvođač, potpadao bi pod odredbe čl. 17. (Umjetnici i sportaši) odgovarajućeg ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te Republika Hrvatska kao država izvora takvog primitka ima pravo oporezivanja tog primitka ako isti podliježe oporezivanju sukladno tuzemnim poreznim. Prema čl. 39. st. 2. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16., 106/18.) drugi dohodak ostvaruje se po osnovi primitaka koji se ne smatraju primicima određenim po osnovi nesamostalnog rada iz čl. 21. Zakona, samostalne djelatnosti iz čl. 29. Zakona, imovine i imovinskih prava iz čl. 56. – 59. Zakona i kapitala iz čl. 64. – 69. Zakona. Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim propisima, a iznimno se prema st. 5. istog članka Zakona pri utvrđivanju drugog dohotka, prije izdataka iz st. 4. ovoga članka ako su obračunani i plaćeni prema posebnim propisima, priznaju izdaci u visini 30% ostvarenih primitaka fizičkim osobama po osnovi primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u vezi s tiskom, radijem i televizijom te nabavnim priredbama.
Predujam poreza na dohodak o drugog dohotka plaća se po odbitku prema čl. 40. st. 1. Zakona, po stopi od 24% bez priznavanja osobnog odbitka, a obračunavaju ga, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s isplatom. Na isti način isplatitelji obračunavaju predujam poreza na dohodak koji ostvare nerezidenti obavljanjem djelatnosti iz čl. 29. st. 2. ovoga Zakona.
Pri obračunu doprinosa za obvezna osiguranja potrebno je voditi računa o tome da li je nerezident obvezno osiguran u drugoj državi te da li Republika Hrvatska sa državom rezidentnosti poreznog obveznika primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranja. Pripadnost socijalnom osiguranju druge države dokazuje se Potvrdom A1 (za države EU i EGP), odnosno potvrdom o pripadnosti socijalnom osiguranju druge države sa kojom Republika Hrvatska ima u primjeni ugovor o socijalnom osiguranju.
Ukoliko isplatitelj prilikom isplate raspolaže navedenim potvrdama tada nema obveze obračuna i plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja u Republici Hrvatskoj.
