Računovodstvo, revizija i financije 1/2012

1. Uvod

AKTIVA
A. Potraživanja za upisani, a neuplaćeni kapital
B. Dugotrajna imovina
C. Kratkotrajna imovina
D. Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunani prihodi

PASIVA
A. Kapital i pričuve
B. Rezerviranja
C. Dugoročne obveze
D. Kratkoročne obveze
E. Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja
F. Ukupna pasiva
G. Izvanbilančni zapisi

DODATAK BILANCI
KAPITAL I PRIČUVE
Pripisano imateljima matice kapitala
Pripisano manjinskom interesu

Rezerviranja troškova koji se odnose na sadašnje učinke evidentiraju se u poslovnim knjigama kao rashod tekućeg razdoblja samo ako zadovoljavaju kriterije predviđene računovodstvenim standardima. Međutim, osim računovodstvenih standarda, rezerviranja uređuje i Zakon o porezu na dobit koji je propisao uvjete priznavanja određenih vrsta rezerviranja. Svi drugi oblici rezerviranja nisu porezno prihvatljivi. O računovodstvenim evidencijama rezerviranja i poreznom priznavanju tih troškova, pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina
3. Rezerviranja s računovodstvenog motrišta
4. Objave u bilješkama uz financijske izvještaje
5. Rezerviranja s poreznog motrišta
6. Zaključak

Na računima glavne knjige poduzetnik potraživanja od inozemnih kupaca, obveze prema inozemnim dobavljačima i stanje novčanih sredstava na deviznom računu iskazuje u kunskoj protuvrijednosti. Vrijednost se ovakve imovine i obveza mijenja promjenom tečaja te je nužan nastanak tečajnih razlika koje se odražavaju na visinu prihoda i rashoda društva. Na datum bilanciranja poduzetnik je obvezan iskazati vrijednost stranih sredstava prema srednjem tečaju HNB-a na taj dan.

1. Uvod
2. Koji tečaj primijeniti i na koje stavke
3. Utvrđivanje tečajnih razlika
4. Primjeri knjiženja tečajnih razlika
5. Zaključak

Izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 137/11.) propisano je da je društvo koje isplaćuje dividendu odnosno udio u dobitku na temelju udjela u kapitalu obvezno voditi evidenciju o obračunanim i isplaćenim dividendama i udjelima u dobitku. Za te je namjene propisan obrazac DU kojeg isplatitelj treba dostaviti do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. O evidencijama isplate dobitka odnosno dividende i izvješćivanju Porezne uprave, pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Rokovi izvješćivanja i način dostave
3. Podatci o isplatama dividende i udjela u dobitku fizičkim osobama iz 2001. – 2004.
4. Odluka o isplati predujma dobitka
5. Donošenje odluke i isplata dobitka
6. Primjeri isplata dobitka
7. Mogućnosti isplate predujmova dividende i udjela u dobitku
8. Evidencija o isplaćenim predujmovima dividende i udjela u dobitku

U ovom proračunskom praktikumu knjiže se i obrazlažu knjiženja sljedećih poslovnih promjena:

1. ULAGANJA ZAKUPOPRIMCA U ZAKUPLJENU IMOVINU i
2. OTPIS POTRAŽIVANJA KOD OBVEZNIKA PDV-a.

Ako zakupoprimac ulaže u imovinu zakupodavca, što ne pripada redovitim aktivnostima kojima se zakupljena imovina održava u funkciji, treba odrediti kako će se to ulaganje zakupoprimca nadoknaditi. U okolnosti prijeboja međusobnih obveza i potraživanja iz tog odnosa ne smije se, iako pri tome nije bilo novčanog tijeka, kod zakupodavca zaboraviti iskazati prihode razreda 6 – Prihodi od poslovanja.
Ako je obveznik primjene proračunskog računovodstva obveznik poreza na dodanu vrijednost i otpisuje potraživanje koje uključuje porez na dodanu vrijednost, za svotu poreza na dodanu vrijednost treba, prema našem mišljenju, preko skupine 915 umanjiti rezultat u podskupini 922 – Višak/manjak prihoda.
Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. – ispr.).

1. Ulaganja zakupoprimca
2. Otpis potraživanja u kojemu je sadržan PDV

Dodatnim ulaganjem na imovini u vlasništvu neprofitne pravne osobe povećava se vrijednost te imovine. Jednako tako, neprofitne pravne osobe dodatno ulaganje mogu obavljati i na dugotrajnoj imovini u tuđem vlasništvu, dakle na tuđoj imovini. Bitno je razlikovati dodatno ulaganje od tekućega i investicijskog održavanja. Ako bi se dodatno ulaganje na imovini iskazalo kao trošak tekućega i investicijskog održavanja, takvo bi iskazivanje moglo dovesti do iskrivljenog iskazivanja godišnjega financijskog rezultata. Zato je bitno razlikovati tekuće i investicijsko održavanje od dodatnog ulaganja na dugotrajnoj imovini.

1. Dodatno ulaganje na vlastitoj dugotrajnoj nefinancijskoj imovini
2. Dodatno ulaganje na tuđoj dugotajnoj nefinacijskoj imovini

Objavljene su osnovice za plaćanje doprinosa u 2012. Doprinosi za siječanj 2012. obračunavat će se prema novim osnovicama. Budući da se plaća većinom isplaćuje u mjesecu za prethodni mjesec, to znači da će se nove osnovice primijeniti prvi puta u veljači kada će se isplaćivati plaća za siječanj 2012. Kada je riječ o plaćama, treba voditi brigu o najnižoj i najvišoj mjesečnoj osnovici te najvišoj godišnjoj osnovici. Osiguranici koji plaćaju doprinose po rješenju Porezne uprave dobit će rješenja o osnovicama na koje će plaćati doprinose u 2012.

1. Uvodne napomene
2. Plaća kao osnovica za plaćanje doprinosa u 2012.
3. Stope doprinosa
4. Obračun plaće
5. Primjena najviše mjesečne i najviše godišnje osnovice
6. Plaća radnika koji se prvi put zapošljava
7. Obračun doprinosa za osobe koje se zapošljavaju bez zasnivanja radnog odnosa (volontere)
8. Puno i nepuno radno vrijeme
9. Plaća hrvatskoga ratnog vojnog invalida (HRVI)
10. Poduzetnička plaća
11. Kako plaćaju doprinose obrtnici i slobodna zanimanja kada obavljaju djelatnost uz radni odnos
12. Mogućnost izbora više osnovice osiguranja
13. Osnovica za obračun posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za vrijeme službenog putovanja u 2012.
14. Osnovice stope i svote doprinosa za sve osiguranike u 2012.

U 2011. nije bilo bitnijih promjena u oporezivanju dohodaka u odnosu na prethodnu godinu. Neke su promjene posljedica izmijenjenih odredaba Zakona o doprinosima, a drugima se željelo poticati potrošnju ili jasnije protumačiti neke odredbe Zakona. O tome dajemo kratku informaciju u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Smanjenje kamate na zajmove koje poslodavac odobrava svojim radnicima
3. Ostale izmjene zakona i pravilnika o porezu na dohodak

Nastanak porezne obveze poreza na promet nekretnina prijavljuje se u zakonom propisanom roku te na propisanom obrascu Prijava poreza na promet nekretnina. Obrazac Prijava poreza na promet nekretnina izmijenjen je donošenjem Pravilnika o obliku i sadržaju prijave poreza na promet nekretnina (Nar. nov., br. 137/11., dalje: Pravilnik). S obzirom na to da su odredbe Pravilnika stupile na snagu 1. siječnja 2012., porezni obveznici koji će prijavljivati nastanak porezne obveze nakon 1. siječnja 2012. podnosit će prijavu na novom obrascu. Podnošenjem propisanog obrasca porezni obveznik sudjeluje u poreznom postupku, čime ne samo da obavlja svoju zakonsku obvezu prijave nastanka porezne obveze, već iznošenjem potrebnih činjenica omogućuje da se porezni postupak za njega, ali i za porezno tijelo, provede što je moguće djelotvornije i ekonomičnije. Kada nastaje obveza podnošenja Prijave poreza na promet nekretnina, što je promijenjeno u novom obrascu te koje ostale novosti donosi Pravilnik, pojašnjava se u nastavku članka.

1. Nastanak porezne obveze poreza na promet nekretnina
2. Porezni obveznik i prijava nastale porezne obveze
3. Obrazac Prijava poreza na promet nekretnina
4. Primjer ispunjavanja Prijave poreza na promet nekretnina
5. Prijava poreza na promet nekretnina ne temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju

U ovom će članku biti riječ o primitcima koji se rezidentima isplaćuje iz inozemstva, a koji se oporezuju na način propisan za drugi dohodak. Naime, kada porezni obveznik ostvari drugi dohodak iz inozemstva, treba voditi brigu o tome je li riječ o primitku koji je oporezivan u inozemstvu ili o primitku koji je porezni obveznik ostvario u bruto-svoti izravnom uplatom iz inozemstva, a da pri isplati nije obračunan porez na dohodak. Kako postupiti u pojedinom slučaju, pročitajte u nastavku ovog članka.

1. Uvodne napomene
2. Obračunavanje doprinosa i oporezivanje primitaka primljenih iz inozemstva

Po isteku 2011., a najkasnije do 31. siječnja 2012., poslodavci su obvezni sastaviti i Poreznoj upravi predati izvješće o isplaćenim plaćama na propisanom obrascu IP. Isplatitelji drugog dohotka (autorski honorari, naknade po ugovoru o djelu i sl.) te ostalih primitaka na koje su tijekom 2011. prilikom isplate obračunali, obustavili i uplatili porez i prirez u ime poreznog obveznika obvezni su po isteku godine, a najkasnije do 31. siječnja 2012., predati Poreznoj upravi izvješće na propisanom obrascu ID-1. Osobama za koje je obračunan, uplaćen i obustavljen porez i prirez iz primitaka u njihovo ime i iskazan na obrascu ID-1 treba uručiti potvrde na propisanom obrascu. O načinu sastavljanja navedenih izvješća, pročitajte u ovom članku. Za 2011. izvješća se podnose na obrascima propisanim Pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 123/10.).

1. Uvodne napomene
2. Zašto poreznoj upravi dostavljati godišnja izvješća
3. Iskazivanje podataka na obrascu IP
4. Obrazac ID-1 – Izvješće o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu po odbitku i prirezu
5. Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku i uplaćenom porezu i prirezu po odbitku

Izmjenom Zakona o PDV-u još od 1. siječnja 2010. veći broj osoba koje primjenjuju proračunsko ili neprofitno računovodstvo mogu biti poduzetnici, a time i obveznici poreza na dodanu vrijednost. Sukladno tome imaju i obvezu sastavljanja konačnog obračuna PDV-a. Kako ova skupina treba sastaviti obrazac PDV-K za 2011., koje su posebnosti njegova sastavljanja i koje radnje prethode izradi konačnog obračuna, može se pročitati u ovom članku.

1. Uvod
2. Izmjene u propisima u pdv-u u tijeku 2011.
3. Temeljna pravila oporezivanja PDV-om koja se odnose na proračunsku i neprofitnu skupinu korisnika – obveznika PDV-a
4. Obveze u vezi s podjelom pretporeza iz ulaznih računa
5. Obveza usklađenja korištenog pretporeza na kraju 2011.
6. Ispravak pretporeza
7. Najbitnije odredbe u vezi sa sastavljanjem i predajom konačnog obračuna PDV-a
8. Sadržaj obrasca PDV-K i način evidentiranja ostvarenog prometa koji ulazi u konačni obračun
9. Zaključivanje poreznih evidencija – Knjiga I-RA I U-RA 10. Saldiranje pretporeza i obveze PDV-a u računovodstvenim evidencijama
11. Obrazac PDV-K za 2011.

Obveza izrade godišnjih izvješća propisana je za proizvođače i uvoznike proizvoda koji se oporezuju posebnim porezima. To su za 2011. proizvođači i uvoznici bezalkoholnog pića, osobnih automobila, ostalih motornih vozila, plovila i zrakoplova, kave i luksuznih proizvoda. Pritom treba posebnu pozornost obratiti na proizvođače i uvoznike kave s obzirom na odredbe novog zakona koji se primjenjuje od 1. travnja 2011. Uz godišnja izvješća koja se dostavljaju nadležnoj carinarnici, obveznici posebnih poreza trebaju dostaviti i podatke o stanju zaliha dobara na dan 31. prosinca 2011. Međutim, za trošarinske obveznike predviđene su nešto drukčije obveze u vezi s izvještavanjem o plaćanju trošarina. Ovi obveznici trebaju u tijeku godine dostavljati dnevni obračun trošarine i mjesečno izvješće. Uz mjesečno izvješće za prosinac trebaju priložiti popis zaliha sa stanjem na dan 31. prosinca 2011. Riječ je o trošarinama na energente (benzin, plinsko ulje, kerozin, UNP, teško loživo ulje i dr.), alkohol i alkoholna pića te duhanske proizvode. Pritom mali proizvođači vina i mali proizvođači jakoga alkoholnog pića podnose godišnja izvješća. U nastavku se daje pregled obveza za ove skupine poreznih obveznika.

1. Uvod
2. Posebni porezi – obveza godišnjih izvješća za proizvođače i uvoznike za 2011.
3. trošarinska izvješća
4. Uvoznik – carinski dužnik određen prema carinskim propisima
5. Uplatni računi za posebne poreze i trošarine
6. Zaključak

U Nar. nov., br. 125/11. objavljen je Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza kao još jedan u nizu propisa kojima se nastoji osigurati učinkovitije funkcioniranje financijskog sustava. No iako Zakon stupa na snagu početkom 2012. godine, već je sada jasno kako će njegova primjena imati iznimno značenje za poslovanje gospodarskih subjekata u RH, ali i vrlo vjerojatno otvoriti cijeli niz pitanja i dvojbi. U ovom se članku, uz navođenje obrazloženja iznesenih u prijedlogu razmatranog Zakona, ukratko pojašnjavaju rokovi u kojima će poduzetnici i osobe javnog prava nakon 1. siječnja 2012. trebati ispunjavati svoje novčane obveze.

1. Uvodno
2. Na koga se odnose odredbe ZRINO-a
3. Rokovi plaćanja novčanih obveza
4. Pravne posljedice za ugovore koji nisu sastavljeni sukladno Zakonu
5. Prijelazne odredbe i provedba Zakona
6. Zaključno

Prema odredbama posebnih propisa iz područja deviznog poslovanja, o nekim oblicima redovitog poslovanja s deviznim nerezidentima potrebno je obvezno jednom godišnje izvijestiti Hrvatsku narodnu banku. Tako nakon ispunjenja vrijednosnog cenzusa do kraja siječnja 2012. treba obvezno izvijestiti HNB o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom. U ovom se članku daju informacije o bitnim odrednicama ove vrste izvješćivanja HNB-a i daje se pregled novosti koje će u ovakav sustav izvješćivanja donijeti promjene propisa koji uređuje dosadašnji sustav izvješćivanja, a koji se treba poštovati i za godišnje izvješće za 2011.

1. Uvod
2. Razmjena usluga s inozemstvom
3. Osnovne metodološke upute
4. Popis usluga obuhvaćenih istraživanjem
5. Opisi pojedinih usluga
6. Način popunjavanja obrasca US-GP – Godišnje prijave prihoda i rashoda od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom (tablice 1. i 2., dio A. Upute)
7. Dio B. Posebne transakcije s inozemstvom (tablice 3 i 4, dio B. Upute)

Ministarstvo financija donijelo je u studenome 2011. dva nova akta bitna za provedbu sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru: Pravilnik o provedbi financijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru i Naputak za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru. Stupanjem na snagu tih akata prestaju važiti istovrsni akti. Više o izmjenama u odnosu na do sada važeće akte, osobito Pravilnik, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Novi Pravilnik o provedbi financijskog upravljanja i kontrola i izmjene koje donosi
3. Umjesto zaključka

Potpisan je novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja kojim se kao posebnim (granskim) kolektivnim ugovorom uređuju prava i obveze iz rada i s osnove rada radnika u zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači Republika Hrvatska ili županija, odnosno grad i koje obavljaju zdravstvenu djelatnost u skladu s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (dalje: Zavod) kao i radnika Zavoda. Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, sklopljenim na rok od četiri godine, poboljšana su neka dosadašnja prava, a uvedena su i neka nova.

1. Uvod
2. Opće odredbe
3. Štrajk
4. Tumačenje ugovora
5. Radni odnosi
6. Plaća
7. Isplata na osnovi rada u dežurstvu i rada po pozivu te naknade za pripravnost
8. Uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada
9. Zaštita radnika
10. Zaključak