Izmijenjen je čl. 61. Zakona o porezu na dohodak prema kojem je dividendu i udio u dobitku trebalo isplaćivati na žiro-račun dioničara odnosno članova društva. Danom stupanja na snagu tih izmjena, tj. od 15. listopada 2011., dividenda odnosno udio u dobitku dioničara odnosno članova društva može se isplaćivati i na drugi način. Ostvareni dobitak namijenjen isplati može se dijeliti i u naravi, a članovi društva mogu ostvareni dobitak, u skladu s internim aktima i Zakonom o trgovačkim društvima, iskoristiti i za podmirenje svojih privatnih izdataka.
1. Uvod 2. Donošenje odluke i isplata dobitka 3. Problem isplate predujmova
U uvjetima opće nelikvidnosti poduzetnici svoje obveze i potraživanja naplaćuju obračunskim putem. Pritom se najčešće koristi prijeboj (kompenzacija), ali i cesija, asignacija te preuzimanje duga. O njihovim specifičnostima s motrišta Zakona o obveznim odnosima i Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te načinu njihovog bilježenja u poslovnim knjigama poduzetnika ovisno o tome o kojoj je ugovornoj strani riječ, više u nastavku ovog članka.
Promidžba tvrtke ili proizvoda odnosno usluge trošak je tekućeg razdoblja i porezno priznan izdatak. Troškove promidžbe, međutim, u pojedinim je slučajevima teško razlikovati od reprezentacije odnosno darovanja. Reprezentacija je poslovni trošak koji se s motrišta poreza priznaje samo djelomično. U ovom članku autor piše o raznim oblicima troškova promidžbe i reprezentacije te pojašnjava njihovo mjesto u poslovnim knjigama i financijskim izvješćima društava.
1. Troškovi promidžbe, reprezentacije i darovanja u poreznom sustavu 2. Troškovi promidžbe 3. Troškovi reprezentacije 4. Troškovi darovanja za općekorisne djelatnosti 5. Troškovi sponzorstva 6. Zaključak
Temeljni kapital dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornošću nije neka konstantna kategorija nepodložna promjenama. Riječ je o varijabilnoj kategoriji koja se mijenja pod uvjetima, u okvirima i na strogo formalan način propisan zakonom. Uslijed značajnosti i aktualnosti ove tematike, u nastavku teksta pokušat ćemo razmotriti neka osobito bitna (statusna, računovodstvena, porezna i dr.) pitanja vezana za smanjenje temeljnog kapitala, ograničavajući se pritom samo na smanjenje temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću kao najraširenijeg oblika udruživanja u trgovačko društvo u našoj aktualnoj praksi.
1. Uvod 2. Osvrt na neka bitna statusna pitanja smanjenja temeljnog kapitala u d.o.o.-u 3. Računovodstveno motrište smanjenja temeljnog kapitala u d.o.o.-u 4. Porezno motrište smanjenja temeljnog kapitala d.o.o.-a 5. Radni odnosi prilikom smanjenja temeljnog kapitala poslodavca 6. Zaključak
Autori: Tamara CIRKVENI , mag. oec., univ. spec. oec. i ovl. rač. Ante VIDOVIĆ, dipl. iur.
Financiranje poslovanja vlastitim izvorima sredstava ni u teoretskom se modelu ne smatra idealnim, no u uvjetima gospodarske krize to predstavlja veliku prednost. To se osobito odnosi na zaštitu vjerovnika koja, kakva je sada situacija, nikada nije bila tako niska. Neprekidni pad udjela kapitala u odnosu na dugove je višegodišnji trend koji potvrđuje relativno i apsolutno slabljenje financijske snage trgovačkih društava. Raspodjela dobitaka – dividenda u pričuve i u zadržane dobitke ima marginalno značenje. Promjena politike uporabe dobitaka je unutarnja mjera vlasnika koja se treba afirmirati u korist kapitala. Na vanjskom su planu nužne promjene u oporezivanju dobitka poduzetnika radi zaštite kapitala. To je ponovno uvođenje zaštitne kamate na kapital i preispitivanje nekih troškova koji su sada nepriznani. Za poboljšanje kapitalne strukture društava potrebno je više godina, dvostruko dulje nego što je trebalo za njegovo pogoršanje.
1. Pristup 2. Računovodstveni sustav i zaštita kapitala 3. Kapitalna struktura i primjerenost financiranja 4. Oporezivanje gubitka (nepriznanih rashoda) kao značajan faktor smanjenja kapitala 5. Zaključak
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ , prof. vis. šk., ovl. rač. i ovl. rev.
Uzgoj gljiva, kao što su bukovače, šampinjoni, shiitaki i sl., poljoprivredna je aktivnost odnosno proces biološkog pretvaranja imovine s ciljem stvaranja poljoprivrednih proizvoda. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje proizvodnje gljiva koje proizlazi iz zahtjeva računovodstvenih standarda i daje primjer obračuna i knjiženja troškova proizvodnje bukovača.
1. Uvod 2. Početno i naknadno utvrđivanje vrijednosti ulaganja u uzgoj gljiva 3. Računovodstveno praćenje ulaganja u uzgoj bukovača 4. Zaključak
Pravnim i fizičkim osobama dopušteno je darivanje (doniranje) političkih stranaka. One mogu biti darivane za redovito poslovanje i za financiranje izborne promidžbe. Pri tome postoje ograničenja i obvezna dokumentacija koja se treba izdati. Neke dokumente treba izdati i osoba koja daruje. Rashod odnosno izdatak darivanja ima poseban položaj u sustavu oporezivanja porezom na dobitak odnosno porezom na dohodak. Darovatelje ovim člankom upozoravamo na okolnosti koje mogu utjecati na njihovu odluku o doniranju.
1. Uvod 2. Zabrana doniranja 3. Svote do kojih se može donirati 4. Dokumentacija 5. Porezno motrište 6. Knjigovodstveno motrište danih darova 7. Neke upute darovateljima 8. Zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
U ovom proračunskom praktikumu knjiže se i obrazlažu knjiženja sljedećih poslovnih promjena: 1. NAPLATA PRIHODA ZA POSEBNE NAMJENE i 2. REFUNDACIJA OBVEZNIH DOPRINOSA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE. Pri naplati prihoda za posebne namjene bitno je da se kao prihod proračuna ne smije iskazati prihod koji se naplaćuje u ime drugog proračuna. Pri refundaciji obveznih doprinosa koje refundira Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, refundacija tih troškova prema računovodstvenim načelima, ako se odnosi na različita obračunska razdoblja, ne bi se trebala iskazati kao prihod razdoblja u kojem je naplaćena. Trebala bi se odgovarajuće razgraničiti. Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. – ispr.).
1. Naplata prihoda za posebne namjene 2. Refundacija obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Političke stanke su skupina pravnih osoba koje vode neprofitno knjigovodstvo. One imaju poseban položaj u poslovnom okruženju. Temeljni zadatak političke stranke izvršavaju kroz političke aktivnosti. Političke se aktivnosti trebaju financirati iz određenih izvora. Jedan od izvora – donacije je pod posebnom paskom svih sudionika: primatelja donacija, davatelja donacija i nadzornih tijela. Pri istraživanju financiranja političkih stranaka i pri njegovu knjigovodstvenu praćenju nametnuli su se neki prijepori. O nekima od njih i prijedlogu njihovih rješidaba može se pročitati u ovom članku. O financiranju političkih stranaka s motrišta donatora pisano je u posebnom članku koji je objavljen u ovom broju časopisa: Financiranje političkih stranaka s motrišta darovatelja. Ovaj i taj članak su cjelina i stoga je uputno pročitati navedeni članak.
1. Uvod 2. Neke odredbe o političkim strankama 3. Financiranje rada 4. Opće napomene o darovanjima 5. (Transakcijski) računi za financiranje političkih stranaka 6. Knjigovodstveni prijepori 7. Izvješća 8. Zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Vrijednost dugotrajne imovine neprofitnih organizacija se ispravlja i s te joj se osnove smanjuje nabavna/procijenjena vrijednost. Obveznici primjene Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija obvezni su pri smanjenju vrijednosti dugotrajne imovine provoditi obračun amortizacije odnosno otpis (ispravak) vrijednosti u skladu s propisanim stopama amortizacije koje su sastavni dio Uredbe.
1. Dugotrajna imovina 2. Amortizacija ili ispravak vrijednosti 3. Donacije povezane s dugotrajnom nefinacijskom imovinom
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Poslodavci, isplatitelji plaća, obvezni su s posljednjom isplatom plaće u 2011. sastaviti konačni obračun plaća po pojedinom radniku da bi ustanovili postoji li razlika u konačnoj poreznoj obvezi utvrđenoj konačnim obračunom u odnosu na stvarno uplaćeni porez na dohodak i prirez na plaće isplaćene tijekom godine. Ako postoji preplata poreza, trebaju radnicima vratiti preplaćeni porez na dohodak i prirez iz ukupne svote obračunanog poreza i prireza na posljednju isplatu. Ako ukupno obračunani porez i prirez na posljednju isplatu ne pokrivaju svotu preplaćenog poreza i prireza izračunanog pojedinačno za svakog radnika, tada se za razliku koja nije pokrivena traži povrat poreza i prireza od Porezne uprave. Jednako tako treba učiniti ako se u trenutku konačnog obračuna ne isplaćuje plaća jer se posljednja isplata dogodila u nekom prethodnom mjesecu tekućega poreznog razdoblja. Zahtjev za povrat preplaćenog poreza i prireza podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu poslodavca. Konačni se obračun može sastaviti samo za radnike koji su bili zaposleni kod poslodavca cijelu godinu i koji nisu mijenjali mjesto prebivališta odnosno uobičajenog boravišta između gradova i općina koji su propisali plaćanje prireza. Kako treba sastaviti konačni obračun plaće, pišemo u ovom članku.
1. Razlozi zbog kojih je propisana obveza sastavljanja konačnog obračuna poreza iz plaće 2. Porezni razredi i porezne stope koje se primjenjuju kod konačnog obračuna plaće za 2011. 3. Sastavljanje konačnog obračuna 4. Podnošenje zahtjeva za povrat poreza Poreznoj upravi 5. Zaključak
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Mogućnost priznavanja pretporeza iz ulaznih računa kao i obveza zaračunavanja PDV-a na isporuke dobara i usluga uvijek je aktualno pitanje obveznika PDV-a. Te su dvije porezne radnje međusobno povezane i u pravilu samo onaj zaračunani PDV iz izlaznog računa može, uz zadovoljenje propisanih uvjeta, primatelj računa priznati kao pretporez. No u određenim poreznim situacijama obveznici PDV-a mogu priznati pretporez iz ulaznog računa samo djelomično, neovisno o tome što je izdavatelj iskazao obvezu na cijelu osnovicu. Osim toga, zbog promjene poreznog statusa, npr. izlaska iz sustava PDV-a, obveznici trebaju ispraviti – „vratiti“ više priznati pretporez. Na kraju poreznog razdoblja trebaju provesti usklađenje PDV-a ako su u tijeku godine priznavali veću svotu pretporeza od one koju su utvrdili u konačnom obračunu. O svemu smo tome opširno pisali u priručniku „POREZ NA DODANU VRIJEDNOST – primjena u praksi“, Zagreb, 2010. U nastavku članka podsjećamo na najbitnije odredbe u vezi s temeljnim odredbama glede priznavanja pretporeza s posebnim naglaskom na promjene u provedbi usklađenja i ispravka pretporeza koje proizlaze iz posljednjih izmjena Pravilnika o PDV-u koje su stupile na snagu 1. kolovoza 2011.
1. Uvod 2. Temeljna pravila za priznavanje pretporeza 3. Na koga se odnosi ograničeno pravo priznavanja pretporeza 4. Podjela – djelomično pravo priznavanja pretporeza 5. Zaključak
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
U praksi se često pojavljuju pitanja poduzetnika u kojem se obliku i kome može dati darovanje (donacija), kako te promjene evidentirati u poslovnim knjigama i kakav je porezni položaj donacija. Stoga u članku pojašnjavamo što se podrazumijeva pod pojmom donacije, upućujemo na razlike između sponzorstva i donacije te prikazujemo način knjiženja danih donacija. U članku se upućuje na uvjete kojima treba biti udovoljeno da bi se donacija smatrala porezno priznatim troškom.
1. Razlika između donacije i sponzorstva 2. Položaj darova (donacija) s motrišta poreza na dobitak 3. Položaj darova (donacija) s motrišta poreza na dohodak 4. Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Poslove osiguranja i reosiguranja prema odredbama Zakona o osiguranju mogu obavljati samo društva osiguranja odnosno reosiguranja. Što to znači u smislu primjene propisa o poreznom oslobođenju ovih usluga? Znači li to da su usluge osiguranja oslobođene samo kad ih obavljaju društva osiguranja u skladu s odredbama Zakona o osiguranju ili to mogu biti i neki drugi slučajevi? U nedostatku preciznijih definicija u propisima o PDV-u te u uputama Porezne uprave, u ovom će članku biti prezentirane neke presude Suda pravde Europske unije1 (engl. Court of Justice of the European Union2, dalje: Sud) u vezi s primjenom poreznog oslobođenja za usluge osiguranja i reosiguranja, odnosno usluge posredovanja i zastupanja u osiguranju.
1. Uvod 2. Usluge osiguranja 3. Usluge posrednika i zastupnika u osiguranju 4. Primjeri zaračunavanja usluga osiguranja u RH 5. Umjesto zaključka
Izvori sredstava te način financiranja poslova iz samoupravnog djelokruga županije, općine i grada odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uređeni su Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema spomenutom Zakonu, za obavljanje poslova iz svog djelokruga jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave stječu prihode iz vlastitih izvora, od sudjelovanja u raspodjeli zajedničkih poreza te od dotacija iz državnog i županijskog proračuna. U nastavku članka pročitajte koje vrste poreza na temelju vlastite odluke mogu propisivati i ubirati gradovi i općine kao vlastite izvore sredstava, tko su porezni obveznici, što predstavlja osnovicu za oporezivanje te koliko može biti porezna stopa do koje se može propisati porez.
1. Uvod 2. Način utvrđivanja lokalnih poreza 3. Utvrđivanje prireza porezu na dohodak 4. Porez na potrošnju 5. Porez na tvrtku ili naziv 6. Porez na korištenje javnih površina 7. Porez na kuće za odmor 8. Zaključak
U prošlom broju RRiF-a pisali smo o poreznom položaju kamata nakon 1. srpnja 2011. s motrišta utjecaja promjene eskontne stope HNB-a na visinu zateznih i ugovornih kamatnih stopa. Međutim, u međuvremenu su se promijenile još neke odredbe propisa o kamatama. Naime, u Nar. nov., br. 114/11. objavljene su izmjene Zakona o porezu na dohodak, pri čemu se jedna od izmjena odnosi na smanjenje granične kamatne stope s 4% na 3% godišnju kamatnu stopu na zajmove koji se odobravaju fizičkim osobama. Izmjene su stupile na snagu 15. listopada 2011. Više o navedenoj problematici pročitajte u nastavku članka.
1. Uvodne napomene 2. Kamate na odobrene zajmove fizičkim osobama – zaposlenicima 3. Kamate oporezive porezom na drugi dohodak 4. Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Nezaobilazan dio revizorskog posla je priprema revizijske dokumentacije. U ovom članku podsjećamo na odredbe iz Zakona o reviziji i MRevS-a kojih se revizorsko društvo mora pridržavati pri izradi, slaganju i čuvanju revizijske dokumentacije (radnih papira i mapa). U članku će se osim toga pojasniti kako treba izgledati revizijska dokumentacija, koja je svrha dokumentacije i odredbe o provedbi nadzora nad revizijskom dokumentacijom.
Kako smo već pisali, Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) objavio je krajem svibnja 2011. četiri nova međunarodna standarda financijskog izvještavanja: MSFI 10 – Konsolidirani financijski izvještaji (engl. Consolidated Financial Statements), MSFI 11 – Zajednički pothvati (engl. Joint Arrangements), MSFI 12 – Objava udjela u drugim poduzećima (engl. Disclosure of Interests in Other Entities) i MSFI 13 – Mjerenje fer vrijednosti (engl. Fair Value Measurement). U prethodim brojevima RRiF-a (RRiF, br. 8/11. i 9/11.) ukratko su prikazani sadržaj i osnovne odredbe standarda MSFI 13 – Mjerenje fer vrijednosti te odredbe MSFI 12 – Objave udjela u drugim poduzećima. U nastavku se prikazuju sadržaj i osnovne odredbe MSFI 10 – Konsolidirani financijski izvještaji.
1. Cilj standarda 2. Primjena standarda 3. Kontrola 4. Računovodstveni zahtjevi
Najopsežniji dio projektne dokumentacije koja se treba ispuniti za prijavu projekata na neki od natječaja za bespovratna sredstva u programu IPA, a i za druge natječaje, primjerice programe zajednice, svakako je projektna aplikacija. U obrascu aplikacije vrlo se detaljno pojašnjava i dokazuje kvaliteta projektne ideje. U istom obrascu treba izraditi i kraću verziju ideje, tzv. koncept projekta, a daju se i osnovni podatci o prijavitelju i projektnim partnerima ako postoje. U ovom se članku pojašnjava obrazac projektne aplikacije, odnosno sva ključna poglavlja koja se trebaju popuniti da bi se projektni prijedlog predao na natječaj. O najčešćim problemima u provedbi projekata EU pisali smo u RRiF-u, br. 9/11., na str. 111.
1. Sadržaj projektne aplikacije 2. Detaljni opis projekta 3. Podatci o prijavitelju i ostalim sudionicima uključenim u projekt 4. Gdje i kako poslati projekt 5. Najčešće pogreške u projektnim prijavama 6. Zaključak
U prošlom broju časopisa RRiF objavili smo uvod u problematiku procjene vrijednosti nekretnina. U ovom se članku iznosi više metoda i načina procjene vrijednosti (vrednovanja) nekretnina, od kojih se poseban naglasak stavlja na metodu kapitalizacije prinosa. Na kraju se može izraziti žaljenje što ovo područje nije zakonski uređeno i što nije definirano pitanje ovlaštenja stručnih procjenitelja nekretnina.
1. Pristup metodama kapitalizacije prinosa 2. Prikaz metoda kapitalizacije 3. Vrednovanje nekretnina za potrebe kreditnog i hipotekarnog zaduženja 4. Vrednovanje nekretnina u Hrvatskoj 5. Zaključak
Članak obrađuje problematiku osobnog stečaja. Poseban je naglasak na potrebi destigmatizacije stečaja bez koje zakonski okvir ne može ispuniti cilj zbog kojeg se donosi. Jednako su tako istaknuti razlozi zbog kojih je institut stečaja fizičkih osoba društveno i ekonomski prihvatljiv. Cilj je uputiti na prednosti i nedostatke te identificirati pouke primjenjive u RH.
1. Uvod 2. Određenja instituta stečaja za fizičke osobe 3. Razlozi za prihvaćanje instituta stečaja fizičkih osoba 4. Obilježja stečaja 5. Prednosti i nedostatci stečaja za fizičke osobe 6. Umjesto zaključka
Novi Zakon o platnom prometu na snazi je najvećim dijelom od 1. siječnja 2011., a od 1. siječnja 2012. uvodi se još jedan element novog sustava platnog prometa, tzv. univerzalni nalog za nacionalne i međunarodne platne transakcije. Tijekom 2012. izvršitelji platnih usluga primat će i dosadašnje i nove naloge za plaćanje, a od 1. siječnja 2013. stari se nalozi više neće moći primjenjivati.
1. Novi obrasci naloga za plaćanje 2. Vrste i oblik novih obrazaca 3. Temeljne novosti prema dosadašnjim nalozima 4. Ispunjavanje podataka na novim obrascima 5. Primjena novih obrazaca
S obzirom na visok stupanj slobode u deviznom poslovanju, stekao se u praksi dojam da više ne postoje ograničenja u poslovanju sa stranim sredstvima plaćanja između deviznih rezidenata. U tom smjeru, mnoge turističke agencijE smatraju da stranim sredstvima poslovanja mogu poslovati bez ikakvih ograničenja. U ovom se članku upozorava da ograničenja ipak postoje jer su kune osnovno sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj.
1. Uvod 2. Plaćanja i naplate u stranoj gotovini i čekovima 3. Polaganje i podizanje strane gotovine i čekova 4. Strana gotovina i čekovi u blagajni 5. Bezgotovinska devizna plaćanja između rezidenata
Institut privremenoga uvoza i izvoza robe ima bitno mjesto u carinskom sustavu svake zemlje. Temeljna obilježja privremenog uvoza odnosno izvoza su da se roba privremeno upućuje s jednog na drugo carinsko područje. Privremeno uvezena roba nalazi se pod carinskim nadzorom zemlje u koju je privremeno uvezena od trenutka prelaska preko carinske crte do njezinog povrata – ponovnog izvoza u inozemstvo ili pak, što je puno rjeđi slučaj, puštanja u slobodan promet. Postoje različiti pojavni oblici privremenog uvoza. S obzirom na tu raznolikost, u sklopu časopisa RRiF obrađivano je nekoliko modaliteta: Aneks C Istambulske konvencije o privremenom uvozu – privremenog uvoza prijevoznih sredstava (RRiF, br. 8/11.) i Aneks E Istambulske konvencije o privremenom uvozu uz djelomično oslobođenje od plaćanja carine i PDV-a (RRiF, br. 9/11.) U ovom se članku obrađuju neki preostali oblici privremenog uvoza koji se najčešće pojavljuju u praksi.
1. Uvodne napomene 2. Privremeni uvoz prema Aneksu B.1 Konvencije 3. Privremeni uvoz prema Aneksu B.2 Konvencije 4. Privremeni uvoz prema Aneksu B.3 Konvencije
U Nar. nov., br. 114/11. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini iz 2008. koje su stupile na snagu 15. listopada 2011. U nastavku teksta pišemo o bitnim izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, posebice onim odredbama koje se odnose na način i uvjete pod kojima trgovci i drugi gospodarski subjekti mogu obavljati djelatnost trgovine te na obveze kojih su se pritom obvezni pridržavati.
1. Uvodne napomene 2. Na koje načine neprofitne pravne osobe mogu obavljati djelatnost trgovine 3. Proširenje načina na koji obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogu prodavati svoje poljoprivredne proizvode 4. Novi način prodaje robe izvan prodavaonica 5. Novi uvjeti za obavljanje pokretne prodaje 6. Novosti glede mjesta prodaje robe na otvorenim prostorima 7. Bitne promjene glede ispunjavanja propisanih uvjeta 8. Najmanja stručna sprema za obavljanje poslova u trgovni 9. Zabrana prodaje pornografskog sadržaja maloljetnicima 10. Kako je sada propisano radno vrijeme u trgovini 11. Ostale izmjene i dopune ZoT-a ‘08.
Prema nekadašnjim odredbama ZTD-a, za društvo je bilo obvezujuće zapošljavanje (sklapanje ugovora o radu) najmanje jednog člana uprave, a društva koja su imala podružnicu trebala su zaposliti najmanje jednog zaposlenika na neodređeno vrijeme u svakoj podružnici. Prema tim nekadašnjim odredbama društvo nije moglo započeti obavljati djelatnost bez zaposlenika. No prema Odluci Ustavnog suda RH, br. U-I-646/1999 od 10. svibnja 2000., te rješenju br. U-I-945/1999 od 23. svibnja 2000. (Nar. nov., br. 52/00.) te su obvezujuće odredbe o zapošljavanju ukinute. Stoga, ovisno o načinu pripadnosti sustavu obveznog osiguranja, članovi uprave i izvršni direktori dioničkih društava možebitno su obvezni plaćati doprinose za obvezna osiguranja. Što je član uprave odnosno izvršni direktor dioničkog društva obvezan učiniti kada nije u sustavu obvezno osiguranih osoba (nezaposlen) te kakve obveze ima kada je riječ o strancima, možete pročitati u nastavku ovog članka.
1. Uvod 2. Koji članovi uprave trebaju sklopiti ugovor o radu 3. Obvezno osiguranje članova uprave 4. Oporezivanje primitaka članovima uprave 5. Umirovljenici u svojstvu članova uprave 6. Nerezidenti u svojstvu članova uprave 7. Nadoknada troškova službenog puta članovima uprave
Prava, uvjeti i način korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu uređeni su Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu u skladu s temeljnim odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i međunarodnih ugovora odnosno sporazuma o socijalnom osiguranju koje je RH sklopila ili preuzela iz bivše države. Pravilnikom se uređuje koji osiguranici ostvaruju to pravo, što trebaju učiniti poslodavci za svoje radnike koje šalju na rad ili stručno usavršavanje u inozemstvo odnosno što trebaju učiniti ostali osiguranici koji su osigurani s osnove samostalnog obavljanja djelatnosti i osiguranici koji se nalaze u inozemstvu po privatnom poslu te kako se financiraju ta prava.
1. Koji osiguranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje mogu ostvariti pravo na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu 2. Zdravstvena zaštita u inozemstvu osiguranika koji je upućen na službeno putovanje 3. Korištenje zdravstvene zaštite za vrijeme boravka u inozemstvu zbog rada, stručnog usavršavanja odnosno obrazovanja u inozemstvu koje traje dulje od 30 dana 4. Osiguranici koji borave u inozemstvu zbog privatnog posla 5. Plaćanje posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Najnovijim izmjenama zakona iz područja mirovinskog osiguranje omogućeno je osiguranicima u mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) koji su tom osiguranju pristupili u dobi između 40 i 50 godina starosti istupiti iz toga članstva i postati osiguranicima samo na temelju generacijske solidarnosti (I. stup). Osim toga, izmijenjenim odredbama Zakona o dodatku na mirovinu, dodatak na mirovinu uključuje se u osnovnu mirovinu te zajedno s osnovnom mirovinom podliježe oporezivanju.
1. Uvod 2. Integriranje dodatka na mirovinu u svotu mirovine 3. Mogućnost istupanja iz II. stupa mirovinskog osiguranja 4. Zaključak
Sudska praksa koju mnogi smatraju jednim od izvora prava (čak i u tzv. kontinentalnom europskom pravu) ima iznimno značenje za ponašanje pravnih subjekata u međusobnim pravnim odnosima. To se ne odnosi samo na praksu Vrhovnoga suda kao najvišu sudsku instanciju, nego i nižih sudova čije se odluke temelje na valjanoj i čvrstoj pravnoj argumentaciji. Zato ćemo uz jednu odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske (dalje: VSRH) dati i prikaz dviju odluka županijskih sudova iz područja radnoga prava koje su utemeljene na, prema našem mišljenju, prihvatljivim argumentima. U ovome prikazu izlažemo aktualnu i sudsku praksu o primjeni važećeg Zakona o radu (Nar. nov., br. 109/09. i 61/11.).
1. Uvod 2. Za postojanje tržišnog natjecanja odlučno je nude li dva trgovačka društva na tržištu iste proizvode i usluge 3. Smanjenje vrijednosti boda, u skladu je s odredbama ugovora o radu 4. Kad je sudskom odlukom utvrđeno da je otkaz ugovora o radu nedopušten i poslodavcu je naređeno vraćanje radnika na rad - isplata naknade
Pomoći unutar općeg proračuna i iz inozemstva su tekući i kapitalni prijenosi sredstava unutar općeg proračuna ili međunarodnim organizacijama, institucijama i tijelima EU te inozemnim vladama. U konsolidiranom se financijskom izvještaju općeg proračuna pomoći unutar općeg proračuna eliminiraju, a ostaju iskazane samo pomoći dane inozemnim vladama i međunarodnim organizacijama te institucijama i tijelima EU. Člankom 54. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. – ispr.) određeno je da se prijenosi sredstava proračunskim korisnicima ne klasificiraju u skupini računa 36, već se u proračunu izravno evidentiraju odgovarajući rashodi za čije se pokriće sredstva prenose.
1. Pomoći unutar općeg proračuna 2. Prijenosi sredstava pomoći Europske unije
1. Općenito 2. Cijene 3. Indeks proizvođačkih cijena industrije 4. Industrijska proizvodnja 5. Vanjskotrgovinska razmjena 6. Trgovina na malo 7. Turizam 8. Plaće 9. Likvidnost i solventnost 10. Zaposlenost
