Računovodstvo, revizija i financije 10/2011

Izmjenom sadržajne strukture financijskih izvješća u kojima se više ne mogu iskazivati posebno prihodi od uporabe proizvoda za vlastite potrebe nastale su dvojbe o načinu knjiženja tih prihoda. Naime, od dotadašnjih triju vrsta poslovnih prihoda u računu dobitka i gubitka mogu se iskazati samo dvije, i to prihodi od prodaje i svi ostali poslovni prihodi zajedno. Postavlja se pitanje mogu li ostali poslovni prihodi sadržavati i prihode od uporabe proizvoda i usluga ili se prihodi od uporabe proizvoda i usluga ne mogu iskazivati, a ni knjižiti. Kako je već uobičajeno, oni koji propisuju oblik i sadržaj financijskih izvješća ne pojašnjavaju način sastavljanja pojedinih izvješća. O toj temi dajemo neka razmišljanja u ovom članku.

1. Uvod
2. Prihodi od uporabe robe u trgovini
3. Prihodi od uporabe proizvoda i usluga u graditeljstvu i proizvođačkim djelatnostima
4. Uporaba usluga za vlastite potrebe
5. Porezno motrište uporabe dobara i usluga za vlastite potrebe
6. Zaključak

Devizni sustav u Republici Hrvatskoj dopušta poslovanje sa stranom gotovinom. Takvo je poslovanje ograničeno samo na dio koji je dopušten posebnom odlukom Hrvatske narodne banke. Nema zapreke, ali samo u određenim okolnostima, zadržavanja strane gotovine u (deviznoj) blagajni. Jedna od namjena zbog kojih se strana gotovina može držati u deviznoj blagajni jesu i službena putovanja u inozemstvo.

1. Uvod
2. Pribavljanje strane gotovine za službeni put u inozemstvo
3. Valuta prava i valuta izvršenja toga prava
4. Devizna blagajna
5. Zaključak

Uz pšenicu, ječam i zob u našem poslovnom okruženju čest oblik ulaganja kod društava koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost predstavlja proizvodnja kukuruza. Riječ je o poljoprivrednoj aktivnosti koja se odvija unutar jednogodišnjeg razdoblja, no jednako kao i proizvodnja ostalih žitarica zahtijeva utvrđivanje „ključa“ prema kojemu će se rasporediti opći troškovi koji se odnose na tu proizvodnju. Autorica u članku obrazlaže zahtjeve računovodstvenih standarda koji se odnose na proizvodnju kratkotrajne biološke imovine odnosno kukuruza i daje cjelovit primjer obračuna i knjiženja troškova proizvodnje kukuruza.

1. Uvod
2. Utvrđivanje vrijednosti nasada kukuruza
3. Primjer računovodstvenog praćenja proizvodnje kukuruza
4. Zaključak

Novim Zakonom o zadrugama koji je stupio na snagu 31. ožujka 2011. (Nar. nov., br. 34/11., dalje: ZOZ) navedeni su razlozi za prestanak zadruge, a kao jedan od razloga prestanka zadruge navedena je odluka skupštine zadruge o prestanku zadruge. Autori u članku obrazlažu pravno motrište likvidacije zadruge odnosno postupanje koje se odnosi na donošenje odgovarajućih odluka i provedbu likvidacije. Uz to u članku se pojašnjava računovodstveno i porezno motrište likvidacije zadruga – obveznika poreza na dobitak, odnosno postupanje vezano za izradu financijskih i poreznih izvješća za zadruge nad kojima je otvoren postupak likvidacije.

1. Uvod
2. Donošenje odluke skupštine o prestanku zadruge
3. Postupak likvidacije zadruge pri sudskom registru
4. Odgovornost za štetu likvidatora
5. Računovodstveno motrište otvaranja likvidacijskog postupka
6. Obveze tijekom postupka likvidacije
7. Računovodstveno motrište zatvaranja likvidacijskog postupka
8. Završna faza likvidacije zadruge pri sudskom registru
9. Umjesto zaključka

U RRiF-u br. 4/11. dana su detaljnija obrazloženja vezana za sastavljanje statističkog izvješća za poduzetnike (obrazac TSI-POD). U ovom se članku daju kratke napomene vezane za obveznike sastavljanja ovog izvješća, rok podnošenja i specifičnosti vezane za popunjavanje pojedinih pozicija.

1. Obveznici predaje izvješća TSI-POD
2. Kratke napomene vezane za sastavljanje izvješća
3. Način i rok predaje obrasca TSI-POD

U ovom proračunskom praktikumu knjiže se i obrazlažu knjiženja sljedećih poslovnih promjena: 1. KUPNJA DUGOTRAJNE IMOVINE OD NAMJEŠTENIKA i 2. PRIJENOS DUGOTRAJNE NEFINANCIJSKE IMOVINE OD PRORAČUNA PREMA PRORAČUNSKOM KORISNIKU. Pri kupnji dugotrajne nefinancijske imovine nije bitno od koga se ona kupuje već je bitna njezina uporaba. Stoga se kao obveze za kupljenu dugotrajnu imovinu od namještenika ne rabe računi na kojima se iskazuje obveza prema zaposleniku (namješteniku). Prijenosi dugotrajne nefinancijske imovine unutar proračunskih subjekata bilježe se na računu skupine 915 bez uporabe prihodnih odnosno rashodnih knjigovodstvenih računa. Pretpostavka zaključnih knjiženja pri uporabi računa podskupine 915 je postojanje njihova stanja i prijenos toga stanja na podskupinu računa 911. Kako postupiti kada je nabavna vrijednost dugotrajne imovine koja se prenosi jednaka njezinom ispravku vrijednosti predlaže se u ovom praktikumu i obrazlaže se predloženi način knjiženja. Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. – ispr.)

1. Kupnja dugotrajne imovine od namještenika
2. Prijenos dugotrajne nefinancijske imovine od proračuna prema proračunskom korisniku

Gotovo sve neprofitne organizacije koje vode dvostavno knjigovodstvo trebaju za razdoblje siječanj – rujan 2011. sastaviti i FINA-i dostaviti obrazac S-PR-RAS-NPF. On se sastavlja i dostavlja do 20. listopada 2011. Ovaj se izvještaj ne dostavlja Državnom uredu za reviziju. Temelj za popunjavanje obrasca su podatci iskazani na knjigovodstvenim računima. O sadržaju knjigovodstvenih računa pisano je u časopisima RRiF-a i u nizu priloga časopisu RRiF, Poslovanje neprofitnih organizacija.

1. Uvod
2. Obrazac S-PR-RAS-NPF
3. Temeljne napomene za popunjavanje obrasca
4. Zaključak

U časopisu RRiF, br. 7/10. pisali smo o isplati plaće po sudskoj presudi, nagodbi u tijeku sudskog postupka, nagodbi sklopljenoj s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješavanje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnima sporovima te u ovršnom postupku, pod uvjetom da je riječ o bruto-plaći. U tim slučajevima postoje iznimke u obračunu poreza na dohodak u odnosu na temeljne odredbe prema kojima se obračunava porez na dohodak iz redovitih plaća. U ovom članku pišemo o isplati plaća po slobodnoj nagodbi između poslodavca i radnika kada nema iznimka u odnosu na temeljna pravila.

1. Uvodne napomene
2. Kako treba postupiti kada se isplaćuje plaća prema slobodnoj nagodbi između poslodavca i radnika
3. Može li se isplata u slobodnoj nagodbi smatrati odštetom
4. Kako obračunati doprinose i porez na isplate plaće po nagodbi izvan sudskog postupka
5. Zaključak

Zaposlenici mogu na radu pretrpjeti ozljedu na radu. U tom slučaju radnik može ostvariti nadoknadu štete koju je pretrpio dok je obavljao poslove i radne zadatke iz ugovora o radu, ali i poslove koji se izvršavaju u interesu ili u korist poslodavca. Što u pojedinim slučajevima isplatitelji trebaju učiniti te trebaju li oporezivati nadoknadu koju isplaćuju, pročitajte u nastavku ovog članka.

1. Uvod
2. Isplata neoporezive nadoknade štete zbog posljedica nesreće na radu
3. Kada treba oporezivati nadoknadu štete zbog posljedica nesreće na radu
4. Isplata nadoknada štete s osnove police osiguranja od nezgode

Minimalna plaća u smislu pozitivnih (važećih) propisa Republike Hrvatske je najmanja svota plaće ispod koje poslodavac ne smije isplatiti radnika za rad u radnom odnosu i predstavlja donju granicu ovoga materijalnog prava kao minimuma potrebnoga za egzistenciju radnika (i njegove obitelji). Njome se štiti radnik od mogućnosti da mu poslodavac obračuna i isplati još manju plaću od navedene jer bi u tom slučaju rad radnika u potpunosti bio obezvrijeđen, čime bi se dodatno narušilo načelo ekvivalentnosti (jednake vrijednosti) činidaba (darovanja). Postoje dva opća pravna akta koja uređuju minimalnu (najnižu) plaću. To su Zakon o minimalnoj plaći i Kolektivni ugovor o visini najniže plaće. O tome kao i o primjeni navedenih dvaju općih aktova, pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Važenje i (ne)primjena Kolektivnog ugovora o visini najniže plaće
3. Primjena Zakona o minimalnoj plaći
4. Usporedba odredaba (sadržaja) Kolektivnog ugovora i odredaba Zakona o minimalnoj plaći
5. Rad po normi i primjena ZMP-a
6. Minimalna plaća i povećana plaća
7. Kaznene odredbe

Pri utvrđivanju zateznih i ugovornih kamatnih stopa nakon 1. srpnja 2011. treba uzeti u obzir da je eskontna stopa HNB-a smanjena na 7% godišnje te su sukladno tome izmijenjene dopuštene visine zateznih i ugovornih kamata. S poreznog motrišta promjena eskontne stope najviše je utjecala na kamate koje su uređene odredbama Zakona o porezu na dobit, odnosno na visinu porezno priznatih troškova kamata. Opširnije o tome pročitajte u nastavku članka.

1. Uvodne napomene
2. Zakonsko određenje zateznih kamata
3. Zakonsko određenje ugovornih kamata
4. Kamate s motrišta poreza na dodanu vrijednost
5. Kamate s motrišta poreza na dohodak
6. Kamate s motrišta poreza na dobitak
7. Umjesto zaključka

Iznajmljivanje pokretnih i nepokretnih stvari je djelatnost fizičkih osoba od koje se ostvaruju oporezivi primitci. U pravilu se oporezuju porezom na dohodak, a prema vlastitom izboru mogu s te osnove plaćati i porez na dobitak. Ako iznajmljivač ostvari više od 85.000,00 kn u poreznom razdoblju/godini, postaje i obveznikom poreza na dodanu vrijednost te se s poreznog motrišta izjednačuje s obrtničkim djelatnostima i djelatnostima slobodnih zanimanja. Iznimno, obvezi poreza na dodanu vrijednost ne podliježu primitci od iznajmljivanja nekretnina u svrhu stanovanja. Od 1. siječnja 2009. u određenim slučajevima postaju i obveznici doprinosa, osim umirovljenika. Velika je šarolikost u poreznom i socijalnom statusu najmodavaca, što upućuje na to da ih je teško selektirati prema propisanim kriterijima i mogućnostima, što ćemo pokušati učiniti u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Porezni status najmodavaca koji daju u najam nekretnine i pokretnine koji nisu u sustavu PDV-a
3. Porezni status najmodavaca koji su u sustavu PDV-a
4. Najmodavci koji ostvaruju primitke od najma uz radni odnos
5. Najmodavci umirovljenici
6. Osobe koje ostvaruju dohodak od najma uz istodobno obavljanje djelatnost obrta ili drugih samostalnih djelatnosti

Trgovačka društva koja se bave poslovima špedicije u poslovanju se susreću s određenim osobitostima s motrišta poreza na dodanu vrijednost. S obzirom na to da se često postavljaju pitanja kako trebaju izgledati izlazni računi špeditera, jesu li prolazne stavke na računima špeditera oporezive, koje napomene na računima treba napisati te kako provesti određena knjiženja u poslovnim knjigama špeditera, u nastavku članka dajemo odgovore na navedeno.

1. Što je to špedicija i koja je uloga špeditera
2. Isporuke špeditera s motrišta PDV-a
3. Evidentiranje prolaznih stavaka u poreznim evidencijama špeditera
4. Evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama špeditera
5. Zaključak

Elektroničko poslovanje postalo je naša svakodnevnica. Sve ga češće primjenjujemo u svakodnevnom poslovanju, a omogućuje nam da radimo brže, učinkovitije i transparentnije. Takav način rada olakšava poslovanje. Najviše i najradije se koristi kad poslujemo s državnom administracijom pri ispunjavanju zamornih obrazaca. Razlog tome je što takav način poslovanja zaista pojednostavljuje način dostave obrazaca u nadležna tijela. Elektroničko poslovanje sada je omogućeno i u vezi s primanjem i izdavanjem računa za potrebe PDV-a. No postavlja se pitanje svih tehničkih detalja u vezi s takvim načinom rada, od sigurnosti do arhiviranja. Na tržištu postoje takve mogućnosti o kojima pišemo u ovom članku. Sustav e-Račun je brže, učinkovitije, transparentnije, a sada i pravno sasvim prihvatljivo i legitimno rješenje za slanje i primanje elektroničkih faktura.

1. Izmjene Pravilnika o PDV-u
2. Što je e-Račun
3. Sustav za sve tržišne skupine
4. Prednosti sustava za razmjenu e-računa
5. B2C e-Račun – učinkovit servis za građane
6. Kako ćemo se koristiti e-Računom

Oporezivanje tzv. „inozemnih“ usluga PDV-om aktualno je pitanje i danas nakon gotovo trinaest godina primjene sustava PDV-a u Hrvatskoj. U sustavu PDV-a „inozemne” se usluge oporezuju prema načelu mjesta obavljanja usluge. No kako prema poreznom kriteriju mjesto obavljanja usluge najčešće nije i mjesto stvarnog (fizičkog) obavljanja usluge, razlikuje se nekoliko kriterija − načela na temelju kojih se utvrđuje porezni položaj „inozemnih” usluga, odnosno podliježe li neka usluga oporezivanju PDV-om. No ne znači da usluga ne podliježe oporezivanju PDV-om samo zato što je obavljena inozemnom poduzetniku ili zato što je inozemni poduzetnik uslugu obavio domaćem poduzetniku. Jednako tako, inozemne usluge koje ne podliježu oporezivanju PDV-om ne smiju se poistovjetiti s uslugama koje su oslobođene PDV-a. O tim i sličnim posebnostima kod oporezivanja tzv. inozemnih usluga autorica piše u nastavku članka.

1. Uvod
2. Na koga se odnosi obveza obračunavanja PDV-a na „inozemne“ usluge
3. Kriteriji mjesta oporezivanja „inozemnih” usluga i način obračuna PDV-a
4. Temeljno (opće) načelo oporezivanja usluga
5. Iznimke od temeljnog načela oporezivanja usluga
6. Usluge oporezive prema mjestu primatelja usluge
7. Primjena kriterija − načela mjesta oporezivanja u prometu između dvaju domaćih poduzetnika
8. Porezno i knjigovodstveno evidentiranje „inozemnih usluga”
9. Zaključak

Trajno postojanje i razvoj društva, kao i samih organizacija, ne prihvaća poslovnu filozofiju, koja sada kao i prije vodi u krize svjetskih razmjera, zbog čega se danas poslovni svijet opet okreće načelu zdravog egoizma te se u s vezi s time pred menadžere i kontrolore organizacije, kao i pred nositelje njihovih pomoćnih djelatnosti, postavljaju novi izazovi i zadatci. Oni su usmjereni na sustavno upravljanje ključnim rizicima u ostvarivanju dugoročnih poslovnih ciljeva u okviru održivoga i zdravoga poslovnog egoizma. Zakonito djelovanje organizacije stvara potrebu za novim djelatnostima i vještacima (forenzičarima i skrbnicima zakonitosti) koji se profesionalno bave ranim otkrivanjem znakova, samim otkrivanjem i istragama te sprječavanjem nezakonitih radnja, o čemu govori ovaj članak.

1. Poslovno-moralno djelovanje na makrorazini, srednjoj razini i mikrorazini
2. Nositelji poslovno-moralnog djelovanja u organizaciji
3. Nadzornici poslovno-moralnog djelovanja

Za razliku od eksterne revizije koja utvrđuje činjenično stanje prošlih događaja i daje mišljenje, interna revizija pomaže u prevladavanju poteškoća i ostvarivanju poslovnih ciljeva kroz sustavni pristup ocjenjivanju i poboljšanju učinkovitosti upravljanja rizicima te tako predstavlja instrument poslovnog odlučivanja. U nastavku članka autori razmatraju odredbe Pravilnika o radu interne revizije i pojašnjavaju okvir u kojem se provodi Pravilnik.

1. Uvod
2. Zakonodavni i institucionalni okvir interne revizije
3. Pravilnik o radu interne revizije
4. Zaključak

U lipnju 2011. Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (dalje: IASB) i američki nacionalni Odbor za standarde financijskog računovodstva (dalje: FASB) objavili su amandman na MRS 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja kojim se unaprjeđuje i usklađuje izvještaj o ostalim dobitcima i gubitcima sveobuhvatnog dobitka (OCI) sastavljen prema MSFI s izvještajima sastavljenima prema američkim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima (GAAP-ovima).

1. Amandman na MRS 1
2. Primjena amandmana na MRS 1

Europska komisija analizirala je poreznu politiku i njezinu primjenu u zakonodavstvu pojedinih država članica EU. Ovo je posebno važno radi obveze vlade svake države da vodi uravnoteženi proračun. Preporučeno je članicama kako je nužno pridržavati se Pakta o stabilnosti i rastu

1. Španjolska prva usvojila zlatno pravilo o proračunu
2. Porast poreznog opterećenja u Italiji
3. Francuska uvodi porez na troškove noćenja u hotelu
4. Novi porezi i u Mađarskoj
5. OECD: napuhavanjem gubitaka EU-kompanije smanjuju porezne obveze
6. San Marino, Monako i Andora za tješnju suradnju s EU
7. Komisija kasni s prijedlogom postupka za stečaj banaka
8. Neće biti lako izaći iz eurozone

U razvijenim gospodarstvima zapadnoeuropskih zemalja i SAD-a prisutno je desetak metoda za vrednovanje nekretnina. Sve se metode s određenim ograničenjima mogu svrstati u tri temeljna pristupa u vrednovanju nekretnina: troškovni pristup, komparativni pristup i pristup kapitalizacije prinosa. Primjena pojedinog pristupa ovisi o brojnim faktorima, od kojih su najbitniji: cilj utvrđivanja vrijednosti nekretnine, trenutak vrednovanja, vrsta nekretnine, specifičnosti nekretnine, razvijenost tržišta nekretnina, vještina i stručnost procjenitelja i dr. U hrvatskoj gospodarskoj praksi najzastupljenija je troškovna metoda vrednovanja nekretnina, koja ulazi u kategoriju troškovnog pristupa vrednovanju, dok se usporedna metoda, koja ulazi u kategoriju komparativnog pristupa vrednovanju, upotrebljava kao nadopuna troškovnoj metodi. U sljedećem nastavku ovog članka izložit će se metoda kapitalizacije dobiti koja ulazi u kategoriju pristupa kapitalizacije prinosa, a koja se najviše primjenjuje u modificiranom obliku pomoću metode diskontiranog tijeka novca kod vrednovanja razvojnih investicijskih nekretninskih projekata.

1. Uvod
2. Metode procjena - vrednovanja nekretnina
3. Troškovni pristup vrednovanja nekretnina
4. Komparativni pristup vrednovanja nekretnina

Model za donošenje odluke o izboru načina financiranja temelji se na usporedbi varijanta financiranja nabave investicijskih dobara različitim oblicima leasinga i kreditom. Pri donošenju odluke o najpovoljnijem načinu financiranja razmatra se utjecaj pojedinog načina financiranja na financijski položaj poduzeća, odnosno na bilancu, račun dobitka i gubitka i novčani tijek od poslovanja poduzeća. Utjecaj pojedinog načina financiranja na financijski položaj poduzeća proizlazi i iz primijenjene računovodstvene politike; pogotovo će bilanca u kojoj se iskazuje nabavljena imovina, ali i preuzete obveze, pokazati promjenu na imovini, obvezama i kapitalu uslijed primjene pojedinog oblika financiranja nabave stalne imovine. Prvi dio ovog članka objavljen je u RRiF-u, br. 9/11., a ovim člankom zaokružujemo ovu problematiku.

1. Pretpostavke modela za donošenje odluke
2. Primjer različitih načina financiranja nabave investicijskih dobara
3. Odabir optimalnog načina financiranja
4. Usporedba učinaka ostvarenih različitim načinima financiranja
5. Prednosti i nedostatci financijskog leasinga kao načina financiranja
6. Zaključak

Privremeno uvezena roba nalazi se pod carinskim nadzorom zemlje u koju je privremeno uvezena od trenutka prelaska preko carinske crte do njezinog povrata – ponovnog izvoza u inozemstvo ili puštanja u slobodan promet. U časopisu RRiF, br. 9/11. objavljen je članak o Aneksu C Istambulske konvencije o privremenom uvozu – privremenog uvoza prijevoznih sredstava. U ovom se članku obrađuje postupak privremenog uvoza po Aneksu E Istambulske konvencije o privremenom uvozu uz djelomično oslobođenje od plaćanja carine i PDV-a. U sljedećim će se brojevima časopisa obraditi još neke mogućnosti privremenog uvoza.

1. Osnove za primjenu Aneksa E
2. Odobravanje postupka privremenog uvoza
3. Prijenos postupka privremenog uvoza
4. Neki specifični slučajevi primjene Aneksa E

U ovom članku autorica daje osnovne upute i informacije na često postavljana pitanja kao što su: što je to obrt, koje je gospodarske djelatnosti dopušteno obavljati putem obrta, može li obrtnik obavljati više djelatnosti, koliko može i smije zaposliti radnika u obrtu, prednosti poslovanja putem obrta, koje djelatnosti kao obrt spadaju u domaću radinost i sporedna zanimanja, kako se mogu obavljati i registrirati obavljanje obrtničke djelatnosti, kako treba postupiti pri prestanku obavljanja djelatnosti i dr.

1. Uvod
2. Domaća radinost i sporedno zanimanje
3. Vrste obrta
4. Obavljanje obrta – opći i posebni uvjeti
5. Otvaranje obrta
6. Poslovanje obrta
7. Prestanak obrta
8. Zaključak

Obveznici primjene propisa iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma trebaju u određenim okolnostima obavještavati odgovarajuće tijelo. U ovom se članku pojašnjavaju okolnosti i način obavještavanja Ureda za sprječavanje pranja novca o sumnjivim transakcijama za osobe koje obavljaju neprofesionalne djelatnosti (ostale obveznike) odnosno one koji ne obavljaju profesionalne djelatnosti: odvjetnike, bilježnike, računovođe, revizorska društva i porezne savjetnike. Okolnosti i način obavještavanja Ureda za sprječavanje pranja novca za odvjetnike, bilježnike, računovođe, revizorska društva i porezne savjetnike bili su pojašnjeni u članku koji je objavljen u RRiF-u., br. 8/11.

1. Uvod
2. Način i rokovi obavješćivanja Ureda
3. Vrsta i način obavješćivanja
4. Popunjavanje obrasca UZSPN-O-42

Trgovci su obvezni jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti svotu utvrđene maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda ili usluge koje pružaju potrošačima. Kada je trgovac obvezan, a kada nije, te na koji je način dužan isticati cijene, propisano je odredbama Zakona o zaštiti potrošača (Nar. nov., br. 79/07., 125/07., 79/07. i 89/09., dalje: ZoZP) i Pravilnika o načinu isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga (Nar. nov., br. 52/10. i 86/10., dalje: Pravilnik). Posebnim propisima kojima se uređuje djelatnost ugostiteljstva određena je obveza i način isticanja cijena ugostiteljskih usluga. O obvezi i načinu isticanja cijena proizvoda i usluga u području trgovine i uslužnih djelatnosti i ugostiteljstvu, pišemo u nastavku ovog članka.

1. Uvod
2. Općenito o obvezi i načnu isticanja cijena proizvoda i usluga
3. Isticanje cijena u trgovini
4. Način isticanja cijena u uslužnim djelatnostima
5. Isticanje cijena u području ugostiteljstva
6. Zaključak

Hrvatski je sabor na svojoj 23. sjednici „u paketu“ sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07., 38/09., 55/11. i 90/11.) donio i Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Nar. nov., br. 90/11.), koji je stupio na snagu 10. kolovoza 2011. Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama uređuju se uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada (ozakonjenje zgrada) uvažavanjem prostornih, socijalnih, gospodarskih i tehničkih zahtjeva. U ovome se članku ograničavamo samo na prikaz postupka ozakonjenja zgrada te na relevantne odrednice pripadajuće naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, dok cjeloviti članak na ovu temu slijedi u časopisu Pravo i porazi, br. 10/11.

1. Postupak ozakonjenja zgrada
2. Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru

U praksi se učestalo pojavljuju pitanja vezana za prekovremeni rad, osobito o tome tko, kada i u kojem opsegu smije uvesti prekovremeni rad te u kojim je slučajevima on zabranjen. Osim toga, posebno je naglašeno pitanje u kojim je slučajevima o takvom obliku rada poslodavac obvezan obavijestiti inspekciju rada. Stoga u ovom članku autor ukratko pojašnjava navedena pitanja.

1. Razlozi za prekovremeni rad
2. Prekovremeni rad – isključivo na zahtjev poslodavca
3. Ograničenje prekovremenog rada i obveza obavještavanja inspektora rada o prekovremenom radu
4. Plaćanje prekovremenog rada
5. Rad obavljen kod kuće
6. Prekršajne odredbe vezane za prekovremeni rad
7. Zaključno

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika (Nar. nov., br. 61/11., dalje: ZIDPZ) i njegovim stupanjem na snagu 11. lipnja 2011. završena je reforma mirovinskog osiguranja pomoraca, koja se odvijala u dvije faze, i to prva faza od 1. siječnja 2008. do 10. lipnja 2011., a druga faza od 11. lipnja 2011. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvodne napomene
2. Novosti u mirovinskom osiguranju pomoraca (od 11. lipnja 2011.)
3. Staž osiguranja s povećanim trajanjem za članove posade broda u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi
4. Evidentiranje staža osiguranja s povećanim trajanjem u evidencijama zavoda
5. Stjecanje prava na starosnu mirovinu članu posade broda u međunarodnoj plovidbi
6. Pomorci žene i sniženje dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu

U Nar. nov., br. 61/11. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika (Nar. nov., br. 181/04., 76/07. i 146/08.) prema kojem se nakon gotovo dva desetljeća članovima posade broda u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi priznaje pravo na staž mirovinskog osiguranja s povećanim trajanjem. Bez obzira na državnu pripadnost i vrstu broda te bez obzira na svojstva ukrcaja na brodu, članu posade broda svakih 12 mjeseci provedenih na ukrcaju kao član posade broda u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi računa se u staž osiguranja kao 15 mjeseci. Navedene se odredbe primjenjuju od 11. lipnja 2011., o čemu pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem za pomorce u nacionalnoj plovidbi
3. Doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem za pomorce u međunarodnoj plovidbi

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora je institut radnoga prava kojim poslodavac omogućava radniku da ostane i dalje u radnom odnosu, ali pod drugim uvjetima u odnosu na postojeći ugovor o radu jer mu više nije prihvatljivo poslovanje pod postojećim uvjetima. Otkazujući postojeći ugovor o radu (iz opravdanih razloga) i nudeći radniku novi ugovor o radu poslodavac određuje rok u kojemu se radnik mora izjasniti o ponudi, a koji ne smije biti kraći od 8 dana (st. 3. čl. 115. Zakona o radu – Nar. nov., br. 149/09. i 61/11., dalje: ZR). Ako se radnik nije izjasnio prihvaća li ponudu poslodavca o izmijenjenom ugovoru o radu u roku koji mu je ostavio poslodavac (a najmanje u roku od 8 dana), smatra se da ne prihvaća ponudu za sklapanje novog ugovora o radu, pa mu otkazom staroga (postojećeg) ugovora prestaje radni odnos. Zakašnjeli prihvat ponude za sklapanje novoga ugovora nema pravnoga učinka, smatra Vrhovni sud Republike Hrvatske. O ovoj aktualnoj i bitnoj tematici detaljnije kroz obrazloženja odluka Vrhovnoga suda RH u nastavku. Napominjemo da je ova sudska praksa Vrhovnog suda aktualna i u primjeni sada važećega Zakona o radu.

1. Uvod
2. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora
3. Teret dokazivanja
4. Zabrana otkazivanja

Srpanj 2011. donio je jedan ovi rekord u našem gospodarstvu – svota nepodmirenih obveza dosegla je nekada nezamislivih 40.000,000.000,00 kn. Ta se svota odnosi samo na neizvršene naloge za plaćanje koje banke ne mogu vratiti, a koje ne mogu niti naplatiti (pravomoćna rješenja o ovrsi, bjanko i obične zadužnice itd.). Drugim riječima, stvarna svota nepodmirenih obaveza daleko je veća i ovih 40 milijarda samo je vrh ledenog brijega međusobnih dugovanja poduzetnika u RH. Pojam „blokiranog računa“ kod nas nije nešto novo, riječ je o nečemu svakodnevnom, toliko uobičajenom da u njemu ne vidimo ništa čudno niti protuzakonito. Toliko smo se naučili živjeti ne samo s problemima u plaćanju već i s potpunim neplaćanjem da gotovo ne vidimo izlaz iz cijele situacije. A on postoji i svakako je manje bolan od ove agonije, ali o tome više poslije.

1. Pristup
2. Podnošenje prijedloga
3. Sadržaj prijedloga
4. Označavanje stranaka u postupku
5. Vjerodostojna isprava
6. Nalog za plaćanje
7. Ovršni zahtjev
8. Prilozi uz ovršni prijedlog

U provedbi Zakona o porezu na promet nekretnina kao i drugih propisa dobro je razlikovati prava i obveze jedne i druge strane koje nastaju na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju ili ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. O navedenim obvezama, uz prezentaciju oglednih primjera relevantnih akata, pišemo u nastavku teksta.

1. Uvod
2. Pravna narav ugovora
3. Ogledni primjeri
4. Aktualna poreznopravna pitanja vezana za ugovor o dosmrtnom i ugovor o doživotnom uzdražavanju

Izrada različitih analitičkih i poreznih izvještaja u Excelu jedan je od zahtjevnijih poslova u računovodstvu. Iako neka poduzeća imaju informacijske sustave koji automatski generiraju različite gotove izvještaje, mnogi računovođe takvih mogućnosti nemaju, već im je za izradu svakog izvještaja nužna određena obrada podataka. U članku se daju smjernice za bržu i lakšu izradu takvih izvještaja kao i za upoznavanje s mogućnostima Excela, pri čemu se kao primjer koristi izvještajni model oblikovan u Excelu za izradu izvještaja o troškovima po mjestu troška.

1. Uvod
2. Izrada modela za izvještavanje u excelu
3. Zaključak

U članku je opisan povijesni razvoj teorijskih i empirijskih znanja iz područja financija i financijske politike u 20. stoljeću u nas. Doprinos razvoju financijske misli daju naši sugrađani koji su studirali na sveučilištima Zapadne Europe. Oni prenose napredne znanstvene ideje i predlažu svoja rješenja za izlazak iz velike krize gospodarstva u razdoblju 1929. – 1933. Analize valutnih i kreditnih odnosa tog vremena poučne su i za sadašnju gospodarsku recesiju. Poseban doprinos našoj financijskoj znanosti dao je Ivo Belin, pa su u članku podrobnije prikazana njegova djela i misli. 3. Odnos prema ulaganjima stranog kapitala u jugoslavensku privredu

1. Životni put dr. Ive Belina
2. Objavljeni radovi 
3. Sanacija novčarstva tijekom krize 
4. Konjunkturna analiza
5. Zaključak