Ako je predan godišnji financijski izvještaj za 2010. samo za statističke i druge potrebe, trgovačka društva tada trebaju u skladu s odredbama Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 107/07.) još sastaviti i Financijskoj agenciji (dalje: Fina) predati pojedinačni godišnji financijski izvještaj, do 30. lipnja, a obveznici konsolidacije i konsolidirani godišnji financijski izvještaj, do 30. rujna 2011. radi javne objave. Samo oni koji su to obavili do 31. ožujka, istodobno s predajom godišnjeg financijskog izvještaja za statističke i druge potrebe, ispunili su zakonsku obvezu. Više o tome u nastavku članka.
1. Uvod 2. Sastavljanje i predaja godišnjega financijskog izvještaja i druge dokumentacije radi javne objave 3. Priprema i dostava dokumentacije obveznika revizije u skladu s naputkom Hrvatske revizorske komore pod nazivom Smjernica 1-2010 4. Način dostave, oblik i format te ovjeravanje dokumentacije 5. Provjera potpunosti i točnosti godišnjega financijskog izvještaja i druge dokumentacije 6. Javna objava 7. Naknadna predaja te izmjena već predanog godišnjega financijskog izvještaja
Obveza konsolidacije financijskih izvješća propisana je odredbama čl. 16. Zakona o računovodstvu i odgovarajućim odredbama ZTD-a. Mali i srednji poduzetnici pri konsolidaciji financijskih izvješća primjenjuju zahtjeve HSFI 2 – Konsolidirani financijski izvještaji, a veliki poduzetnici i oni čiji su vrijednosni papiri uvršteni na organizirano tržište vrijednosnica ili se spremaju za takvo uvrštavanje primjenjuju zahtjeve MRS-a 27 – Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji. MRS 27 je novoobjavljeni Standard u nešto izmijenjenom obliku nego što je bio do prethodne godine.
1. Obveznici konsolidacije financijskih izvješća 2. Iznimke od obvezne konsolidacije financijskih izvješća 3. Ulaganja u ovisna društva 4. Goodwill i višak stjecateljeva udjela („negativni goodwill“) 5. Načela konsolidacije 6. Izrada konsolidacijskih financijskih izvješća 7. Primjer konsolidacije financijskih izvješća 8. Javna objava i revizija konsolidiranih financijska izvješća 9. Zaključak
U primjeni je novi Zakon o zadrugama koji je unio neke novosti vezane za osnivanje i poslovanje zadruga. Autorica u članku obrazlaže temeljne odredbe toga zakona koje se odnose na poslovanje zadruga, uz poseban osvrt na specifičnosti računovodstvenog praćenja nekih poslovnih događaja (uplata članskih uloga, podjela dobitka i sl.) u zadrugama koje su osnovane s ciljem stjecanja dobitka.
Nabava i uporaba radne odjeće i obuće za pojedine djelatnosti propisana je posebnim propisima. Poduzetnici kojima to nije zakonska obveza nošenje radne odjeće i obuće mogu propisati internim aktima (primjerice pravilnicima, odlukama i dr.). Stoga radna odjeća i obuća može biti u potpunosti porezno dopušten trošak poduzetnika u visini troška nabave, a može biti i trošak bruto-plaće u naravi ili pak taj primitak treba oporezivati na način propisan za dohodak od kapitala kao izuzimanje. O tome i kako radnu odjeću i obuću treba evidentirati u računovodstvu pročitajte u nastavku.
1. Uvodne napomene 2. Porezno motrište radne odjeće i obuće 3. Evidentiranje radne odjeće i obuće u računovodstvu 4. Posebnosti u pojedinim djelatnostima 5. Zaključak
Ovim člankom završavamo seriju članaka o kreativnom računovodstvu i friziranju financijskih izvještaja. U prethodnim brojevima časopisa (RRiF br. 12/10., 1/11. i 3/11.) uputili smo na najčešće rabljene tehnike i postupke friziranja financijskih izvještaja, pravce kretanja kreativnog računovodstva, kao i na razloge, povode i ciljeve koje menadžment želi ostvariti bilančnom kozmetikom. Poznavanje ovih aspekata fenomena kreativnog računovodstva zanima investitore, kreditore, vjerovnike, revizore, državna tijela i ostale korisnike financijskih izvještaja kako bi lakše otkrili manipulacije s financijskim izvještajima. Zaokružujući ovu problematiku, u ovom ćemo dijelu prikazati postupke koji mogu pomoći u suzbijanju i otkrivanju friziranja financijskih izvještaja.
1. Otkrivanje zlouporaba računovodstvenih politika i procjena uprave 2. Okvir za istraživanje i otkrivanje kreativnog računovodstva 3. Crvene zastavice – upozoravajući simptomi kreativnog računovodstva 4. Testiranje knjiženja na kraju obračunskog razdoblja 5. Forenzična analiza financijskih izvještaja
U članku će autori pojam forenzičnog knjigovođe objasniti pomoću neusklađenosti između europskog i angloameričkog sustava forenzičnog računovodstva. U prethodnom broju RRIF-a na str. 21. objavljen je prvi dio članka o razumijevanju forenzične revizije i forenzičnog računovodstva.
1. Tko je forenzični računovođa? 2. Potrebna znanja forenzičnoga računovođe 3. Pojmovna i sadržajna te jezična (ne)usklađenost između prevladavajućih pravno-gospodarskih sustava
Autori: Dr. sc. Franc KOLETNIK Melita KOLETNIK KOROŠEC
U ovom se članku razmatra usklađenost regulative u RH s računovodstvenom regulativom u EU u dijelu koji se odnosi na ne financijski sektor i financijsko izvještavanje. Definiranje usklađenosti odnosno neusklađenosti temelji se na IV. i VII. Direktivi i računovodstvenim standardima koji čine računovodstvenu regulativu u RH i EU.
1. Računovodstvena regulativa u EU za nefinancijski sektor 2. Računovodstvena regulativa u RH za nefinancijski sektor 3. Usklađenost ili neusklađenost regulative 4. Umjesto zaključka
U ovom proračunskom praktikumu knjiži se 1. ULAGANJE U VLASTITU DUGOTRAJNU IMOVINU i 2. STJECANJE DUGOTRAJNE IMOVINE UZ POPUST NA RAČUNU. Ako se na temelju ugovora o zakupu ulaže u dugotrajnu imovinu proračunske osobe, ulaganje s motrišta računovodstvenog praćenja može, ali ni ne mora imati obilježje povećanja vrijednosti postojeće dugotrajne imovine proračunske osobe. Računovodstveno obilježje tog ulaganja ovisi o ugovornim odnosima između ugovornih osoba i o odredbama posebnih propisa koji uređuju obveze zakupoprimca. Stoga, tek kada se svako ulaganje u postojeću dugotrajnu imovinu proračunske osobe promotri, može se odrediti i način njegova priznavanja. Ako se dugotrajna imovina stječe nenaplatno od osobe koja je izvan opće države, bez obzira na vrstu dokumentacije koja prati takav način njezina stjecanja, u biti je riječ o primljenom daru (donaciji). Toj biti treba prilagoditi i način takvog stjecanja dugotrajne imovine.
1. Ulaganje u vlastitu dugotrajnu imovinu 2. Stjecanje dugotrajne imovine uz popust na računu
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Ako osobama u radnom odnosu kod udruga naknadu za bolovanje zbog privremene nesposobnosti za rad od 43. dana bolovanja isplaćuje udruga, a zatim udruzi tu naknadu refundira Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, ta naknada za udrugu nije rashod nego potraživanje za naknade koje se refundiraju.
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Osnivanje neprofitnih organizacija nije u pravilu povezano s ostvarivanjem dobitka, nego je osnivanje neprofitnih organizacija motivirano ostvarenjem i poticanjem nekog društveno korisnog cilja ili interesa određene skupine građana ili skupine pravnih osoba. Neprofitne organizacije obično zapošljavaju manji broj radnika. Na tržištu rada one su u cijelosti izjednačene s drugim poslodavcima pri primjeni propisa radnog prava i drugih propisa koji uređuju prava radnika i obveze poslodavca. U dijelu koji se odnosi na sustav oporezivanja primitaka koje fizičkim osobama isplate neprofitne organizacije, radi svoje posebne, opće društvene djelatnosti, ponekad imaju drukčiji položaj od ostalih pravnih osoba.
1. Radni odnos zaposlenih u neprofitnim organizacijama 2. Rad fizičkih osoba u neprofitnim organizacijama izvan radnog odnosa 3. Autorsko djelo 4. Neoporezive isplate osobama koje obavljaju poslove za neprofitnu organizaciju 5. Kada su fizičke osobe obveznici PDV-a na ostvarene primitke
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Regres predstavlja materijalno pravo radnika koje se može ostvariti na temelju akata koji uređuju prava radnika. Prema poreznom položaju poslodavac regres može pod određenim uvjetima isplatiti neoporezivo, a svota predviđena za isplatu može se i oporezivati. O tome pišemo u nastavku.
1. Pravo na regres za godišnji odmor 2. Porezni položaj regresa 3. Regres i naknada za bolovanje
Isplata plaće iz dobitka, bonusa ili trinaeste plaće obavlja se u pravilu u tekućoj godini za prethodnu, obično nakon predaje završnog računa. Pritom treba imati na umu da se doprinosi na te isplate plaćaju po stopama i na osnovicu koja pripada prethodnoj godini koja se računa u radni staž te godine, a time i plaća na koju se plaća mirovinski doprinos ulazi u mirovinsku osnovicu za tu prethodnu godinu. Nasuprot tome, porez na dohodak plaća se po propisima godine kada se plaće odnosno bonusi isplaćuju te pripada poreznom razdoblju (godini) u kojoj se uplate. Porez na dohodak i prirez obračunavaju se kumulativno na sve isplate u mjesecu u kojem se obično isplaćuje i plaća za mjesec tekuće godine pa stoga dolazi do vrlo visoke progresije poreza na dohodak. Pritom treba obratiti pozornost na graničnu osnovicu za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje na godišnjoj razini da ne bi došlo do preplate doprinosa za I. stup mirovinskog osiguranja.
1. Isplata plaće iz dobitka 2. Određivanje i isplata trinaeste plaće 3. Obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje kada godišnja svota redovite plaće za prošlu godinu i plaća iz dobitka premaše najvišu godišnju osnovicu za plaćanje mirovinskog doprinosa 4. Isplata bonusa u tekućoj godini za tekuću godinu
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Svaki radnik ne mora imati jednaku listu obračuna plaće i naknade plaće. Podatke na listi obračuna plaće i naknade plaće poslodavac treba iskazati u skladu s rasporedom radnog vremena svakog pojedinog radnika. Na koji način treba iskazati obračun plaće i naknade plaće za radnika te trebaju li svi poslodavci imati jednaku isplatnu listu pišemo u nastavku ovog članka.
1. Uvod 2. Iskazivanje podataka na isplatnoj listi
Porezni obveznik mora biti upoznat sa svojim pravima u vezi s plaćanjem poreza. Naime, u slučaju poreznog nadzora mogu se događati povrede prava poreznog obveznika vezane za porezni postupak. Tada porezni obveznik ima pravo žalbe pri čemu se također mora primijeniti propisani postupak. Porezni obveznik treba posebno voditi brigu o rokovima i drugim formalnim elementima žalbe kako žalba zbog takvih formalnosti ne bi bila odbijena.
1. Uvod 2. Porezno rješenje 3. Pojam žalbe 4. Postupanje prvostupanjskog tijela po žalbi u poreznom nadzoru 5. Dostava predmeta drugostupanjskom tijelu na rješavanje 6. Rok u kojem se žalba dostavlja drugostupanjskom tijelu 7. Zaključak
U nastavku članka objasnit će se pozitivno revizorsko mišljenje, koje su odgovornosti revizora poslije izražavanja mišljenja o financijskim izvješćima društva, obradit će se odredbe Zakona o reviziji vezane za izražavanje mišljenja, navest će se što mora sadržavati pozitivno revizorsko izvješće tako da bude u skladu s Međunarodnim revizorskim standardima i navest će se primjer izražavanja pozitivnog revizorskog izvješća. U sljedećim brojevima RRiF-a obradit će se ostale vrste revizorskog mišljenja.
1. Uvod 2. Zakonski okvir 3. Odgovornost revizora 4. Formiranje revizorovog mišljenja 5. Pozitivno revizorsko mišljenje 6. Fer i istinito načelo 7. Prekršajne norme 8. Zaključak
U travnju 2011. Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) objavio je tekst budućeg međunarodnog standarda MSFI 11 – Ulaganja u povezana poduzeća i zajedničke pothvate, kojim će se zamijeniti postojeći MRS 28, istog naziva, a predviđeno je da će se tekst novog standarda objaviti do kraja svibnja 2011. Ovim se standardom određuje računovodstvo ulaganja u povezana poduzeća i postavljaju zahtjevi za primjenu metode udjela u knjiženju ulaganja u povezana poduzeća i zajedničke pothvate. Standard će se primjenjivati od 1. siječnja 2013., a dopušta se i ranija primjena.
1. Osnovne odrednice standarda 2. Metoda udjela 3. Izuzeća u primjeni metode udjela 4. Značajan utjecaj 5. Klasifikacija imovine kao imovine namijenjene prodaji 6. Prestanak primjene metode udjela 7. Promjene vlasničkog udjela
Kako bi se mogla koristiti strukturnim fondovima EU, osnovni preduvjet koji RH mora ostvariti jest postati članicom EU. To će značiti da mora sudjelovati odnosno doprinijeti zajedničkom proračunu EU kroz članarinu u Uniji. Osim ovog uvjeta, pretpostavlja se da će do tada nacionalni zakoni biti usklađeni sa zakonima EU. Moraju postojati uspostavljene strukture državne i javne uprave za upravljanje fondovima EU te one moraju biti operativne i iskusne. Pretpostavka za uspješno korištenje strukturnim fondovima su razvijeni kapaciteti krajnjih korisnika i svih onih koji u nekoj od faza sudjeluju u sustavu provedbe fondova.
1. Vrste fondova otvorenih Hrvatskoj u uvjetima članstva 2. Kategorije intervencija 3. Strateški dokumenti 4. Razlike između pretpristupnog programa IPA i strukturnih fondova EU 5. Apsorpcijski kapacitet i zaključak
Europska komisija predlaže reformu propisa o oporezivanju energetskih proizvoda u EU, o radnom vremenu i uvođenje sustava jedinstvenog platnog sustava. Više o tome u nastavku prikaza.
1. Predložena reforma energetskih poreza 2. Uskoro pregovori o reviziji direktiva o radnom vremenu 3. Uvođenje SEPA-e bit će obvezujuće 4. Studija o mogućnostima poboljšanja propisa o ugovornom pravu
Pri provedbi propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma neki obveznici njegove primjene u određenim okolnostima trebaju obavijestiti Ured za sprječavanje pranja novca o gotovinskim transakcijama. Propisan je postupak i obrasci izvještavanja o takvoj vrsti transakcija.
1. Uvod 2. Način obavješćivanja Ureda za sprječavanje pranja novca 3. Prikupljanje podataka i dodatni podatci 4. Uvjeti pod kojima obveznici za određene stranke ne trebaju obavješćivati Ured o gotovinskim transakcijama
Zašto ovakva tema, odnosno po čemu su zaslužili pozornost i bili podvrgnuti financijskoj analizi najveći maloprodajni trgovački lanci u odnosu na druge naše vrlo značajne poduzetnike? Prvo, mnogi poduzetnici stupaju u poslovne odnose s najvećim trgovačkim lancima pa ih može zanimati njihov financijski položaj i njihova financijska uspješnost. Drugo, svi mi kao građani potrošači trošimo golemi dio naših dohodaka kod tih poduzetnika. Pritom se pitamo jesmo li za naš novac dobili odgovarajuću protuvrijednost, odnosno plaćamo li doživljaj kupnje ili kvalitetu i primjerenu cijenu. Na kraju, postoji i znatiželja u vezi s time gdje ostvarujemo najbolju kupnju za potrošen novac. U analizi je obuhvaćeno 12 društava, prema našem mišljenju najbitnijih maloprodajnih trgovaca, a dobiveni rezultati zanimljivi su za sve.
1. Pristup analizi 2. Najveći trgovci prema ostvarenom prihodu 3. Gdje se isplati kupovati 4. Tko je najviše zaradio 5. Obujam prometa – koeficijent obrtaja zaliha 6. Tko je koliko zadužen – udio vlastitog financiranja 7. Sukladnost – kongruentnost financiranja 8. Kakve su plaće zaposlenih 9. Produktivnost najvećih trgovaca 10. Rentabilnost vlastitog kapitala ili prinos na ulaganje 11. Zaključak
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
Jedinice lokalne samouprave često su suočene s dvojbom treba li određeni projekt javne infrastrukture organizirati na tradicionalan način (JLPRS je investitor, zadužuje se za pokriće troškova izgradnje te preuzima sve rizike projekta) ili po jednom od modela javno-privatnog partnerstva (JLPRS prenosi na privatnog investitora one rizike kojima upravlja slabijom ili nedovoljnom učinkovitošću, privatni partner se zadužuje za pokriće troškova izgradnje i obvezuje se držati javnu građevinu u raspoloživom stanju). U praksi se često iznose teze o tome da je javno-privatno partnerstvo (dalje: JPP) skuplja opcija od tradicionalnog modela i da je, općenito, JPP nepovoljniji model za JLP(R)S od tradicionalnog, ali zbog dužničke restrikcije nema izbora pa „mora“ ući u JPP model kako bi i pod nepovoljnim uvjetima osigurala konkretnu javnu uslugu. U ovom će se članku ponuditi racionalni odgovori na nekoliko bitnih pitanja koja su od temeljne važnosti za razumijevanje ne samo JPP modela isporuke javnih usluga nego i mehanizama pomoću kojih JPP stvara dodanu vrijednost kako javnom naručitelju, tako i krajnjem korisniku: poreznom obvezniku.
1. Je li JPP model uvijek skuplji od tradicionalnog modela organizacije javne investicije 2. Je li JPP model opravdan isključivo u uvjetima dužničke restrikcije 3. Je li postupak pripreme javnog projekta doista brži kod tradicionalne organizacije nego kod JPP-a 4. Ostvaruju li porezni obveznici veću korist ako se investicija organizira tradicionalno ili posredstvom jednog od modela JPP-a 5. Je li kvaliteta pripreme projekta lokalne javne infrastrukture od značenja za porezne obveznike 6. Umjesto zaključka
Kako su s 1. siječnjem 2011. stupila na snagu nova pravila Međunarodne trgovačke komore za upotrebu domaćih i međunarodnih trgovinskih termina INCOTERMS 2010, primijećeno je da postoji dosta nedoumica u njihovoj primjeni od strane uvoznika, i to ponajviše u razumijevanju koji dio troškova transporta treba dodati cijeni robe iz računa prodavatelja da bi se dobila carinska vrijednost robe. O istome više u nastavku, s posebnim osvrtom na dva nova termina DAT i DAP.
1. Uvodno – carinska vrijednost/trošak transporta 2. Pravila Međunarodne trgovačke komore za upotrebu domaćih i međunarodnih trgovinskih termina 3. INCOTERMS 2000/INCOTERMS 2010 4. Zaključno
Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06., 152/08., 43/09. i 88/10., dalje: ZUD), seljačko domaćinstvo je seljačko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva u skladu s propisima iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i koje pruža ugostiteljske usluge u skladu sa Zakonom. Dana 26. travnja 2011. stupio je na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu (Nar. nov., br. 44/11., dalje: Pravilnik), kojim je izmijenjen i dopunjen Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu (Nar. nov., br. 5/08. i 46/08. – ispr.). Koje su novosti koje proizlaze u vezi s pružanjem ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu prema ZUD-u i Pravilniku možete pročitati u nastavku članka.
1. Uvod 2. Što znači pretežito vlastita proizvodnja seljačkog domaćinstva 3. Izmjene uvjeta za vrste objekata seljačkog domaćinstva 4. Uvjeti obavljanja djelatnosti u ruralnoj kući za odmor 5. Ispunjavanje zdravstvenih uvjeta članova i zaposlenika seljačkog domaćinstva 6. Promjene u kategoriji objekta seljačkog domaćinstva
Kako se približava ljetno vrijeme, a time i vrijeme korištenja godišnjih odmora, sve su učestalija pitanja o zakonskom uređenju i načinu korištenja godišnjih odmora. Autor u ovom članku stoga daje odgovore na pitanja kako utvrditi trajanje godišnjeg odmora radnika; kada radniku pripada pravo na puni, a kada na razmjerni dio godišnjeg odmora; kako koristiti godišnji odmor u dijelovima; u kojim slučajevima i na koji način radniku isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor te na mnoga druga pitanja koja se pojavljuju u praksi.
1. Uvodno 2. Trajanje godišnjeg odmora 3. Sporazum o odricanju prava na godišnji odmor 4. Stjecanje prava na godišnji odmor 5. Materijalna prava radnika vezana za godišnji odmor 6. Korištenje godišnjeg odmora 7. Razlikovanje godišnjeg odmora od plaćenog (i neplaćenog) dopusta 8. Mjerodavna sudska praksa i mišljenja nadležnog ministarstava vezana za godišnje odmore
Od 1. siječnja 2011. prava iz zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti ostvaruju se ponovo u okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) na temelju Zakona o izmjenama i dopunama zakona obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 139/10., dalje: Zakon o izmjenama). Kako su ta prava uređena odredbama izmijenjenog i dopunjenog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te o postupku provedbe toga prava pišemo u ovom članku.
1. Koje su osobe osigurane i za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti 2. Koja se prava osiguravaju u slučaju ozljede na radu 3. Izmjena općih akata HZZO-a i tiskanica koje se podnose HZZO-u u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti 4. Dospijeće prava na zdravstvenu zaštitu kod priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti 5. Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu i profesionalne bolesti
Na temelju pravnoga standarda propisanoga odredbama čl. 108. (prije 107.) Zakona o radu (Nar. nov., br. 49/09., dalje: ZR) kod odlučivanja o izvanrednom otkazu radniku ugovora o radu poslodavac treba dobro razmotriti ne samo činjenicu na kojoj bi izvanredni otkaz temeljio nego i okolnosti i interese obiju strana. Ako sve to skupa upućuje na dopuštenost izvanrednog otkaza ugovora o radu, onda će, uz poštovanje procedure (postupka) propisanog ZR-om, u pravilu moći izvanredno otkazati radniku. Pritom nije nimalo jednostavno valjano procijeniti opravdava li konkretna činjenica skrivljenoga ponašanja radnika u konkretnim okolnostima donošenje odluke o ovoj krajnjoj mjeri kojom se momentalno (bez otkaznoga roka) okončava radni odnos što u najvećoj mjeri pogađa radnika. Bogata je sudska praksa Vrhovnoga suda Republike Hrvatske (dalje: VSRH) u primjeni odredaba ZR-a o izvanrednom otkazu ugovora o radu radniku. U nastavku ćemo dati prikaz triju odluka VSRH-a kojima je taj sud u revizijskom postupku odbio tužitelje – radnike sa zahtjevom za zaštitu prava smatrajući da su niži sudovi pravilno postupili odbijajući tužitelja (radnika) sa zahtjevom da sud utvrdi nedopuštenost izvanrednog otkaza i da vrati radnika na posao.
Pravo radnika na plaćeni godišnji odmor pravo je iz radnog odnosa. To pravo, osim Zakonom o radu kao osnovnim propisom iz područja rada, može biti propisano i kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Radnik se prava na plaćeni godišnji odmor ne može odreći, to je pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske. Pravo na godišnji odmor, kao i pravo na isplatu regresa zaposlenih u državnim i javnim službama utvrđuju odredbe nekoliko kolektivnih ugovora. Koji kolektivni ugovori uređuju pravo na godišnji odmor te način na koji se utvrđuje navedeno pravo kao i pravo na isplatu regresa pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod 2. Godišnji odmor, trajanje godišnjeg odmora i druga prava u vezi s godišnjim odmorom 3. Regres prema odredbama kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike i javne službenike i namještenike
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Ne ide nam sjajno. Kao da smo stalno u iščekivanju nekog velikog preokreta. Preokreta u obliku velikih investicija koje će nam donijeti tako željeni prosperitet. No od tog nas preokreta često dijele raznorazni nedostatci koji investitore upravo odbijaju ili im barem otežavaju njihove pothvate. U našoj potrazi za nekim drukčijim rješenjima, misleći pritom na ona koja su investitorima privlačnija, a čiji bi se rezultati provedbe pozitivno ogledali u našem svakodnevnom poslovnom i privatnom okruženju, skloni smo osvrtati se oko sebe i promatrati uzore za koje se uvriježeno smatra kako su suvereno svladali sve ono što mi još, dakle ipak, nismo. Švicarska je svakako jedan od takvih uzora. No je li baš uvijek tako? I jesmo li svjesni što neka, naizgled vrlo privlačna, rješenja sa sobom donose? Čitajući članak Dietera Schnaasa o čudnovatoj naftnoj metropoli, nestanku realne ekonomije u središnjoj Švicarskoj i ludosti koju donosi porezna konkurentnost koja ljude s dobrom zaradom pretvara u tražitelje socijalne pomoći, kako to opisuje njemački magazin WirtschaftsWoche, nameću se i neki drugi zaključci. Pozivamo vas da pročitate članak i sami donesete zaključak.
1. Globalizacija skrivena u idili Zuga 2. Mirno i tiho koliko je to moguće 3. Porezi kao faktor privlačnosti 4. Noćna pustinja 5. (Ne)željene promjene 6. Ukradeni novac? 7. Tajnovitost, tko je još naivan da je otkriva
