U časopisu Pravo i porezi br. 3/11. i 4/11. objavili smo dva članka koja su se bavila FIDIC-ovim izdanjima pod skraćenim naslovom „Crvena knjiga“ i „Žuta knjiga“. Riječ je o uvjetima ugovora za izvođenje radova građenja nisko i visokogradnje te za izvođenje građevinskih radova koji su vezani za isporuku opreme. Razlikovanje tih dvaju uvjeta ugovora ne temelji se na prirodi poslova koje preuzima Izvođač, već na prirodi ugovornih obveza. Naime, dok je „Crvena knjiga“ namijenjena radovima za koje projekt daje Naručitelj i kod kojih se očekuje da Izvođač izvodi radove prema tom projektu, kod Žute knjige, za objekt i za opremu koja će se ugraditi u objekt, projekt daje Izvođač.
U ovome članku obradit ćemo treću knjigu FIDIC-ovih uvjeta ugovora poznatu pod skraćenim imenom „Nova Srebrna knjiga“, koja je posebno priređena za izvođenje radova uz klauzulu „ključ u ruke“.
U ovome se članku posebno razmatra institut raskida ugovora od strane kupca prema odredbama Bečke konvencije. Upravo se u tom dijelu rješenja Bečke konvencije višestruko razlikuju od onih koja predviđa Zakon o obveznim odnosima1, koji ne poznaje pojam tzv. bitne povrede ugovora. Istodobno, kupac u skladu s odredbama Bečke konvencije ugovor može raskinuti samo ako neispunjenje bilo koje obveze prodavatelja predstavlja bitnu povredu ugovora.
Autori: Doc. dr. sc. Nina TEPEŠ Stjepan ŠUTIJA, dipl. iur.
U br. 1/11., 2/11., 3/11. i 4/11. našega časopisa objavili smo članke o problematici turističkih ugovora. U ovome broju našega časopisa nastavljamo s obradom ove aktualne i bitne tematike tako da dajemo prikaz ugovora o uslugama kampiranja, ugovora o smještaju u turističkim apartmanima te timesharingu.
U članku se govori o ugovoru o osiguranju pravne zaštite (OPZ) na temelju kojeg se osiguratelj obvezuje osiguraniku snositi (plaćati) pravne troškove u situaciji kada mu je potrebna pravna pomoć, odnosno kada ostvaruje svoje pravne interese u različitim pravnim postupcima. U članku se pokušava odrediti pojam ugovora o osiguranju pravne zaštite. Nastavlja se s izlaganjem o riziku u osiguranju pravne zaštite te o uvjetima kojima moraju udovoljiti pravni troškovi da bi bili predmetom pokrića ove vrste osiguranja. Potom se govori o određivanju osiguranog slučaja te o pravima i obvezama ugovornih strana. Na kraju članka daje se pregled odredaba o osiguranju pravne zaštite u pojedinim uvjetima osiguranja u RH. Ujedno se navodi kako je kod nas OPZ vrlo slabo razvijen, s vrlo malo samostalnih uvjeta OPZ-a. Elementi OPZ-a nalaze se u klauzulama o pravnoj zaštiti u uvjetima osiguranja od odgovornosti i u uvjetima osiguranja dodatnih pokrića. Glavna im je značajka postojanje vrlo ograničenog pokrića, namijenjenog uskoj grupi osiguranika.
Prošle su godine doneseni bitni ovršnopravni propisi, i to novi Ovršni zakon, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Zakon o javnim ovršiteljima. U ovome se članku razmatra „sudbina“ žalbe kao redovnog pravnog lijeka u novom ovršnopravnom uređenju. Pritom će se, u mjeri koja će biti potrebna za analizu ovog instituta, prikazati i novine učinjene u ovršnopravnom režimu uopće.
Radnje u parničnom postupku odvijaju se po pravilima i po redoslijedu koji su određeni pravilima parničnog postupka.1 Stranke mogu poduzimati određene radnje u postupku u određeno vrijeme i u određenom stadiju postupka, međutim, svojom pasivnošću (nepoduzimanjem određenih radnji) ili propuštanjem određenih rokova ili ročišta stranke mogu ugroziti tijek parničnog postupka pa zakonodavac pravilima o prekluziji određenih prava želi sankcionirati radnje propuštanja. Pritom se uvijek polazi od pretpostavke da je stranka mogla poduzeti propuštenu radnju ili pristupiti ročištu. Ako ta pretpostavka nije točna, a da bi se spriječile posljedice propusta, zakonodavac je institutom povrata u prijašnje stanje omogućio otklanjanje tih negativnih posljedica u slučaju opravdanog propuštanja.
Autor u ovom članku, kroz komentar jedne sudske odluke, daje odgovor na pitanje utječe li način raspolaganja zakupninom od poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu od strane Republike Hrvatske na pravo općine na isplatu dijela zakupnine.
U članku autor analizira nekoliko odluka Europskog suda za ljudska prava vezanih za materiju tzv. „zviždanja“. U razmotrenim odlukama meritum odluke Suda redovito je ovisio o odgovoru na pitanje je li miješanje bilo nužno u demokratskom društvu. Pritom je Sud utvrdio da se zaštita prava na slobodu izražavanja proteže i na radno mjesto, uz ograničenja svojstvena svakome konkretnom slučaju, odnosno srodnoj skupini slučajeva. Slijedom razmotrene prakse Suda, zaključno su sistematizirani glavni kriteriji pri utvrđivanju dopuštenosti miješanja u slobodu izražavanja u kontekstu relevantnom za „zviždanje“.
Obrazloženje nedavno objavljene1 Odluke Ustavnog suda RH br. U-III-2619/2010 (sjednica 16. ožujka 2011.), kojom je odbijena ustavna tužba protiv rješenja Upravnog suda RH br. Us-12300/2008-4 od 27. studenog 2009., donesenog uz primjenu protuustavne odredbe Zakona2 – kasnije ukinute ustavnosudskom odlukom (u povodu prijedloga građana), otvara pitanja djelotvorne zaštite u odnosu na pojedinačni pravomoćni akt koja se razmatraju u nastavku.
Otvaranjem pregovora za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj Uniji započelo je sveobuhvatno usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. U cilju ujednačavanja hrvatskog zakonodavstva s pravom EU, Zakon o osiguranju i na temelju njega doneseni pojedinačni pravilnici, upute i smjernice kontinuirano se prilagođavaju smjernicama EU, čime se postiže postupno prilagođavanje poslovanja domaćih društava za osiguranje, odnosno reosiguranje uvjetima koji ih očekuju trenutkom pristupanja EU te njihovim ulaskom na europsko tržište osiguranja velike konkurentnosti. U takvim strogo kontroliranim gospodarskim uvjetima društva za reosiguranje u RH posluju pod striktnom zakonskom regulativom i nadzorom ovlaštenih institucija unutar čega zakonodavstvo iz područja poslovanja, računovodstva i financijskog izvještavanja društava za reosiguranje također doživljava znatne promjene.
U ovome se članku razmatra aktualno pitanje koje se odnosi na usklađivanje unutar područja prava trgovačkih društava RH s pravnom stečevinom EU. U tom smislu autorice smatraju da je potrebno dati objašnjenja određenih pojmova u europskom pravu i pravu društava koji su bitni i utječu na harmonizaciju nacionalnih prava. Želi se uputiti na određene probleme pri harmonizaciji te na pozitivne i negativne učinke iste, odnosno brojne izmjene i dopune nacionalnog zakonodavstva u državama članicama s možebitnim upitnim učincima.
Autori: Prof. dr. sc. Hana HORAK Mr. spec. Kosjenka DUMANČIĆ, dipl. iur.
