U broju 3/11. časopisa Pravo i porezi objavili smo članak koji je sadržavao kratki komentar FIDIC-ove Crvene knjige za izvođenje radova građenja. U ovome broju časopisa donosimo kratki komentar FIDIC-ove Žute knjige. S obzirom na činjenicu da su mnoge odredbe svih FIDIC-ovih uvjeta ugovora vrlo slične, u ovom smo se članku usredotočili na one odredbe Žute knjige koje nisu iste kao one u Crvenoj knjizi ili koje nismo u našem prvome članku spomenuli.
Početkom ove godine donesene su izmjene i dopune Općeg poreznog zakona, koje su potaknute potrebom da se usuglase određene odredbe s napretkom tehnologije te da se osuvremeni i poboljša način predaje poreznih prijava elektroničkim putem, kao i potrebe da se usuglase odredbe Općeg poreznog zakona s Direktivom Vijeća 85/611EEZ i Direktivom Vijeća 2003/48/EZ.
U ovome članku autor na detaljan, transparentan i zanimljiv način razmatra pitanja vezana za porezni nadzor, kao dio porezno-pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi postupak provjere i utvrđivanja činjenica nužnih za utvrđivanje porezne obveze. Sudionici tog porezno-pravnog odnosa su porezno tijelo (Porezna uprava) i porezni obveznik (odnosno osobe koje prema zakonskim odredbama jamče za plaćanje poreza). Podrobnije postupanje poreznih tijela pri utvrđivanju pojedinih vrsta poreza provodi se prema propisima koji uređuju tu poreznu vrstu.
U brojevima 1/11., 2/11. i 2/11. našega časopisa objavili smo članke o problematici turističkih ugovora. U ovome broju našega časopisa nastavljamo s obradom ove aktualne i bitne tematike time što dajemo prikaz ugovora o ostavi i ugovora o ugostiteljskoj ostavi.
U ovom članku analizirat će se slučaj iz sudske prakse kada je jedna pravna osoba sanirala zgradu uz suglasnost povjerenika Vlade RH za grad K., koja zgrada je bila zapaljena tijekom vojno-redarstvene akcije „Oluja“. Vlasnici zgrade su kao tužitelji zahtijevali od grada K. i pravne osobe koja je izvršila sanaciju zgrade predaju zgrade njima u posjed, čemu su se tuženici protivili, a pravna osoba koja je izvršila sanaciju zgrade istaknula je protutužbeni zahtjev za utvrđenje da je stekla pravo vlasništva predmetne zgrade i zemljišta na kojem se zgrada nalazi i zahtjev za izdavanje tabularne isprave radi uknjižbe prava vlasništva na tim nekretninama u zemljišnim knjigama na njegovo ime, a tužitelji su se protutužbenom zahtjevu protivili.
Određena pitanja vezana za sudsko i javnobilježničko osiguranje prijenosom vlasništva na stvari i prijenosom prava, odnosno fiducijarno osiguranje, i dalje se pojavljuju u praksi. Odgovore na neka od tih pitanja u nastavku članka iznosi naša suradnica.
U ovome će članku biti riječi o javnopravnoj odgovornosti države za štetu nastalu nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, utvrđenu navedenom odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, koja se odluka temelji na stajalištima Europskog suda za ljudska prava. Razrada naslovljene teme obuhvatit će ustavne i druge pravne osnove odgovornosti države kao javnopravne osobe, potom postupovnopravni položaj države kao sudionika konkretnih obveznopravnih odnosa i njezinu aktivnu legitimaciju u sudskim postupcima proizašlim iz tih odnosa. Uputit će se i na stajališta Saveznog ustavnog suda SR Njemačke i Europskog suda u vezi s legitimacijom pred tim sudovima te stajalište i praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske o obvezama, opsegu i kriterijima odgovornosti države. Završno će se analizirati primjena uvodno citiranog stajališta Europskog suda u praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Radnopravni položaj stranaca u RH uređen je u skladu s međunarodnim ugovorima kojih je RH članica, a kojima se pod određenim uvjetima i ograničenjima omogućuje fluktuacija radnika na području različitih država, uključujući i umjetnike na području izvedbenih umjetnosti. Autor u ovom članku stoga pojašnjava pojmove javne ustanove u kulturi, radnika migranta te radnopravni položaj stranca u RH. Jednako tako pojašnjava i utvrđivanje godišnjih kvota radnih dozvola, trajanje, produženje i prestanak radnih dozvola te druge vezane pojmove.
Pristojbe se definiraju kao „oblik javnih prihoda koje državna i druga tijela s javnim ovlastima ostvaruju kao naknadu za posebne, pojedinačne intelektualne, odnosno nematerijalne usluge učinjene pravnim subjektima, fizičkim i pravnim osobama, u pravilu na njihov zahtjev“. U članku se prikazuje sustav javnih pristojbi u RH, koji broji ukupno šest pristojbi: upravne pristojbe, upravne pristojbe u području prava intelektualnog vlasništva, sudske pristojbe, javnobilježničke pristojbe, administrativne pristojbe koje naplaćuje Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i boravišne pristojbe.
Otvaranjem pregovora o pristupanju RH EU od 3. listopada 2005. započelo je novo poglavlje usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom regulativom EU. Jedno od područja usklađivanja je djelatnost osiguranja, u kojoj je zakonodavstvo i prije formalnog započinjanja pregovora, pa i u prethodnoj državi, bilo u znatnoj mjeri usuglašeno s tada važećim prema europskim modelima, uz zadržavanje odredaba koje su štitile domaću industriju osiguranja od inozemne konkurencije. Razvoj osiguranja u samostalnoj državi započeo je preuzimanjem postojećih saveznih zakona, a nakon toga je 1994. donesen novi hrvatski Zakon o osiguranju, kojim je nastavljeno daljnje usklađivanje s europskom regulativom i time postupna liberalizacije tržišta osiguranja.
