Računovodstvo, revizija i financije 4/2011

U našoj poslovnoj praksi često se ugovorima ili naknadnim dogovorima uređuju pitanja dodatnih popusta u cijeni zbog plaćanja prije roka dospijeća, naknadnih rabata i odobrenja razlike u cijeni zbog kupnje odgovarajuće, ugovorom određene količine robe, zbog nekih drugih poslovnih razloga i sl. Računovodstvo treba definirati svoje postupke u takvim slučajevima kako kod kupca, tako i kod prodavatelja. U ovom članku pišemo kako bi se u računovodstvu trebao odvijati postupak s naknadnim odobrenjima.

1. Uvod
2. Naknadni popusti s motrišta isporučitelja
3. Naknadni popusti i odobrenja s motrišta kupca
4. Iskazivanje prihoda od prodaje u slučaju odgođenog plaćanja
5. Zaključak

Rečenica Trgovačko društvo ima gubitak kod računovodstvenog stručnjaka odmah otvara pitanje: O kojem je gubitku riječ? Govorimo li o računovodstvenom gubitku kao razlici prihoda i rashoda, o poreznom gubitku koji upućuje na činjenicu da trgovačko društvo u tom poreznom razdoblju nema obvezu plaćanja poreza na dobitak – što nužno ne mora biti posljedica lošeg poslovanja odnosno računovodstvenog gubitka, ili je riječ o gubitku poslovne godine koji je iskazan u bilanci i umanjuje kapital trgovačkog društva. Otvara se i drugo pitanje: koliko se dugo gubitak može prenositi? O svemu tome pročitajte u nastavku ovog članka.

1. Računovodstveni gubitak
2. Računovodstveni gubitak i utvrđena obveza za porez na dobitak
3. Gubitak poslovne godine
4. Gubitak poslovne godine i odgođena porezna imovina
5. Gubitak iznad visine kapitala

U članku se obrađuje računovodstveno praćenje uzgoja pčela odnosno pčelinjih zajednica koje čine biološku imovinu čije računovodstveno postupanje definira HSFI 17 odnosno MRS 41. Uz to se u članku obrazlaže računovodstveno praćenje proizvodnje meda i drugih proizvoda koji predstavljaju output te poljoprivredne aktivnosti kao i stvaranja dodatne biološke imovine odnosno pčelinjih zajednica s naslova te aktivnosti.

1. Zahtjevi računovodstvenih standarda
2. Početno priznavanje – utvrđivanje vrijednosti pčelinjih zajednica
3. Početno priznavanje – utvrđivanje vrijednosti pčelinjih proizvoda
4. Ulaganja u pčelinje zajednice i proizvodnju pčelinjih proizvoda
5. Računovodstveno praćenje državnih potpora
6. Zaključak

Likvidacija trgovačkog društva provodi se s ciljem prestanka društva. Stoga nije čudno što se kao posljedica gospodarske krize (recesije) jedno od učestalih pitanja odnosi upravo na likvidaciju trgovačkog društva. Što je potrebno napraviti pri likvidaciji te o kojim računovodstvenim, financijskim i poreznim obvezama treba voditi brigu pri likvidaciji pročitajte u nastavku članka.

1. Uvodne napomene
2. Likvidatori društva i njihove obveze
3. Računovodstvo društva u likvidaciji
4. Zaključak

U ovoj se godini statistička izvješća poduzetnika za tromjesečna razdoblja nastavljaju predavati na već poznatom obrascu TSI-POD. U članku su dana pojašnjenja vezana za ispunjavanje pozicija AOP tog obrasca, a uz to su za svaku poziciju izvještaja definirani računi novog RRiF-ovog računskog plana za poduzetnike (XIV. dopunjeno izdanje – 2011.) koji se uključuju u pojedinu poziciju.

1. Obveznici predaje obrasca TSI-POD
2. Način i rok predaje obrasca TSI – POD
3. Upute i pojašnjenja za ispunjavanje obrasca TSI-POD

U Narodnim novinama, broj 6. i 11. ove godine objavljen je Pravilnik o obliku i vrsti kapitala društava za upravljanje investicijskim fondovima. Tim je pravilnikom propisan način izračunavanja najmanje svote kapitala društava za upravljanje. U ovom članku pojašnjavaju se najbitnije odredbe Pravilnika.

1. Uvod
2. Minimalni kapital društava
3. Struktura kapitala
4. Primjer izračunavanja kapitala

• Praktikum proračunskog računovodstva

U ovom proračunskom praktikumu obrađuje se knjiženje vlastitih prihoda što ih ostvare proračunski korisnici. Pri njihovu priznavanju moraju se uvažiti raznolikosti odnosa koje postoje između proračunskog korisnika i njegova nadležnog proračuna. Raznolikosti su uvjetovane transakcijskim računom preko kojeg posluje proračunski korisnik i preko pripadnosti vlastitih prihoda te načinom njihova uključivanja u sustav proračuna – preko glavne knjige proračuna ili samo preko konsolidacije financijskih izvještaja.

Gotovo sve neprofitne organizacije koje vode dvostavno neprofitno knjigovodstvo moraju za razdoblje siječanj – ožujak 2011. sastaviti i FINA-i dostaviti obrazac S-PR-RAS-NPF. To je financijski izvještaj koji ima i funkciju statističkog izvještaja. On se za razdoblje siječanj – ožujak 2011. sastavlja i dostavlja do 20. travnja 2011. Ne postoje razlike pri njegovu sastavljanju u odnosu na istovrsni izvještaj za 2010.

1. Uvod
2. Obveznici sastavljanja financijskog izvještaja
3. Financijski izvještaj za razdoblje siječanj – ožujak

• Praktikum neprofitnog računovodstva

Sve neprofitne organizacije koje posluju gotovim novcem obvezne su u skladu s odredbama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija, osim propisanih pomoćnih knjiga, voditi i knjigu (dnevnik) blagajni. U članku upućujemo na bilježenje poslovnih promjena u blagajničkom poslovanju kod neprofitnih organizacija.

1. Glavna blagajna
2. Gotovina podignuta na bankomatu

Ograničenje osnovice za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje na mjesečnoj i godišnjoj razini primjenjuje se u nas od 2003. Kada osiguranik, radnik ili druga osoba u određenoj kalendarskoj godini ostvari primitak koji podliježe plaćanju mirovinskog doprinosa, veći od svote najviše godišnje osnovice na koju je plaćen doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup), može zatražiti povrat toga doprinosa. Zahtjev za povrat doprinosa podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave kojem se prilaže potvrda o isplaćenim primitcima na propisanom obrascu GOD-DOP.

1. Pravno uređenje socijalnog osiguranja
2. Najviša mjesečna osnovica
3. Najviša godišnja osnovica
4. Podnošenje zahtjeva za povrat doprinosa (obrazac GOD-DOP)
5. Porezni položaj povrata preplaćenog doprinosa

Prema Zakonu o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08. i 80/10.) premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike na osnovi životnog osiguranja, dopunskog, dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja i osiguranja njihove imovine smatraju se oporezivim primitkom. Premije pak dobrovoljnog mirovinskog osiguranja imaju povlašten porezni položaj. Naime, premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje za svoje radnike do određene svote nisu oporezivi primitak, a za poslodavca predstavljaju porezno priznati rashod i smanjuju osnovicu poreza na dobitak. O tome te o još nekim pitanjima vezanim za ovu problematiku pišemo u nastavku.

1. Može li i pod kojim uvjetima poslodavac premiju dobrovoljnog mirovinskog osiguranja neoporezivo isplatiti radnicima i u kojoj svoti?
2. Može li istodobno poslodavac uplatiti neoporezivo više premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja i koliko?
3. Kakav je porezni položaj premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koju poslodavac isplaćuje u svoti iznad 500,00 kn mjesečno ili 6.000,00 kn godišnje?
4. Jesu li premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja kada ih poslodavac podmiruje za svoje zaposlenike porezno priznati trošak?
5. Na koji način treba provesti knjiženje plaćene premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja? 6. Mora li poslodavac dobrovoljno mirovinsko osiguranje plaćati svim zaposlenicima?
7. Priznaje li se u izdatke premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja obrtnicima i s obrtom izjednačenim zanimanjima?
8. Treba li se voditi evidencija o plaćenim premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja?
9. Postoje li prednosti plaćanja premije u III. stupu mirovinskog osiguranja u odnosu na podmirivanje premija za životno osiguranje?
10. Zaključak

Institut porezne tajne u sadašnjem trenutku zauzima bitnu ulogu u poreznom postupku. Samo opće osobno pravo ne osigurava poreznom obvezniku i apsolutnu zaštitu podataka i činjenica koje je iznio tijekom poreznog postupka. Zapravo, razmatrana zaštita ograničena je zahvatima države u cilju osiguranja ravnomjernosti i zakonitosti oporezivanja.

1. Uvod
2. Pojam porezne tajne
3. Objekt porezne tajne
4. Način čuvanja i uporabe podataka koji su objekt porezne tajne
5. Osobe koje su obvezne čuvati poreznu tajnu
6. Službene radnje koje ne zahtijevaju zaštitu porezne tajne
7. Posljedice povrede porezne tajne
8. Zaključak

Novim Zakonom o posebnom porezu na kavu uređeno je plaćanje posebnog poreza na kavu koja se uvozi u carinsko područje RH, koji na nešto drukčiji način, u odnosu na odredbe starog zakona, propisuje postupanje s kavom u tuzemnom prometu. Jedan od glavnih ciljeva donošenja ovog zakona je usklađenje zakonodavstva RH sa zakonodavstvom EU. U nastavku se daje pregled najbitnijih odredaba Zakona, tko je porezni obveznik, što je predmet oporezivanja, porezna osnovica, visina posebnog poreza, postupanje sa zalihama kave na dan stupanja zakona i druge porezne obveze. Jednako se tako u nastavku članka daje napomena u vezi s promjenom visine trošarine na motorne benzine i plinsko ulje.

1. Uvod
2. Što donosi uredba o visinama trošarina na motorne benzine i plinsko ulje
3. Novosti u oporezivanju kave posebnim porezom

Kreditno poslovanje vrlo je česta aktivnost koju poduzima uprava društva u cilju održanja solventnosti društva, odnosno u cilju ispunjenja dospjelih novčanih obveza. Jedan od izvora financiranja jest uzimanje zajma od drugog poduzetnika, člana(-ova) društva i ostalih fizičkih osoba ili pak kredita od banaka. Posebno se osvrćemo na korištenje zajmova nerezidenata. S druge pak strane trgovačko društvo može odobriti zajam drugom društvu ili pravnoj osobi, ali i članu društva, zaposleniku ili nekoj trećoj fizičkoj osobi. Što treba imati na umu vezano za porezne i druge propise u vezi sa zajmovima i kamatama, objašnjavamo u ovom članku.

1. Svota zajma i kamata inozemnog člana društva
2. Porez po odbitku na kamate inozemnih zajmodavaca neovisno o visini kamate
3. Koje se najviše ili najniže kamate mogu zaračunati između povezanih osoba
4. Zajmovi i kamate između nepovezanih osoba
5. Kamate iz sudskih sporova
6. Zaključak

Ovršni postupak koji se provodi u Poreznoj upravi temelji se na izmijenjenim odredbama Općeg poreznog zakona i novog Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2011. te Ovršnog zakona kao supsidijarnog propisa koji se primjenjuje od 18. prosinca 2010.
Službenici Porezne uprave u nadležnim ispostavama provode ovršni postupak na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava u opsegu koji je potreban za namirenje poreznog duga, i to donošenjem rješenja o pljenidbi i prijenosu novčanih sredstava koje ovršenik ima na računu kod banke te pljenidbom novčanih sredstava (plaće) koju ovršenik ostvaruje kod poslodavca. Porezni obveznici nad kojima se provodi ovršni postupak mogu podnijeti pisani zahtjev kojim traže plaćanje javnih davanja u obrocima do 10 mjeseci ili odgodu naplate poreznog duga do najdulje 6 mjeseci. O odgodi ovrhe ili obročnom plaćanju poreznog duga na temelju slobodne ocjene odlučuje ravnatelj Porezne uprave donošenjem rješenja kojim se zahtjev poreznog dužnika uvažava ili odbija.
U nastavku članka pročitajte što sve treba sadržavati pisani zahtjev za odgodu ovrhe ili obročno plaćanje poreznog duga te kome se isti podnosi.

1. Uvod
2. Oblici provođenja ovrhe
3. Koje radnje porezne uprave prethode postupku ovrhe?
4. Donošenje rješenja o ovrsi pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava – blokada žiro-računa
5. Dostava rješenja o ovrsi na provedbu financijskoj agenciji
6. Odgoda ovrhe poreznog duga prema čl. 136. OPZ-a
7. Mišljenje porezne uprave kojim se odbija ili prihvaća zahtjev za odgodu ovrhe ili obročnim plaćanjem poreznog duga
8. Zaključak

U 2010. izmijenjen je Zakon o šumama kojim je smanjena stopa plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma. Stoga se konačni obračun za općekorisne funkcije šuma za 2010. obavlja po prosječnoj stopi na obrascu OKFŠ. Izračunani predujam za 2011. iskazan u obrascu OKFŠ ne odgovara svoti predujma izračunanoj po smanjenoj stopi koja se primjenjuje u 2011. Zato predujmove za 2011. treba preračunati na svotu predujma po smanjenoj stopi. O tome kako to treba učiniti uz ostale napomene piše naš suradnik iz Hrvatskih šuma.

1. Uvod
2. Novi pravilnik o načinu obračuna, obrascima i rokovima uplate naknade za korištenje OFKŠ-a
3. Predujmovi za 2011.
4. Obveznici naknade za OKFŠ
5. Obračun i uplata naknade
6. Zastara potraživanja po OKFŠ-u

Revizorski postupci vezani za pozicije izvještaja koje uključuju računovodstvene procjene oduvijek su drukčiji od procedura vezanih za revidiranje ostalih pozicija financijskih izvještaja. Činjenica jest da za računovodstvene procjene nema čvrstih materijalnih dokaza, one su subjektivne i podložne slobodnoj prosudbi uprave i stoga su više od ostalih pozicija u izvještajima podložne utjecaju uprave. Ako uprava želi manipulirati rezultatom, najlakši je način da to učini preko procjena. Zbog toga je poseban naglasak na revizorovoj skeptičnosti, kao i potpunom razumijevanju i primjeni zahtjeva koje se od njega traže prema MrevS-u koji uređuje reviziju računovodstvenih procjena. U nastavku članka autorica opisuje procedure i postupke koje revizori trebaju provesti u predreviziji kod revidiranja računovodstvenih procjena.

1. Definiranje revizije računovodstvenih procjena
2. Revizijski postupci kod računovodstvenih procjena
3. Zaključak

U siječnju 2011. IASB je objavio dodatak Prijedlogu standarda financijskih instrumenata s naslovom: Amortizirani troškovi nabave i umanjenje vrijednosti, objavljenom u studenom 2009. Cilj je ove dopune da se, u suradnji s američkim FASB-om, postavi pravilo prikazivanja u financijskim izvještajima za očekivani gubitak umanjenja vrijednosti otvorenih portfelja financijske imovine kojoj se vrijednost mjeri po amortiziranim troškovima nabave. Ovaj je dodatak dio druge faze od ukupno tri predviđene faze zamjene MRS-a 39 – Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje. Prva faza, standardiziranje klasifikacije i mjerenja financijskih instrumenata završena je i objavljena kao MSFI 9 – Financijski instrumenti. U trećoj će se fazi, koja slijedi, standardizirati instrumenti zaštite.

1. Financijski instrumenti – druga faza
2. Novi zahtjevi za prezentiranjem i objavama

Komisija za lakši pristup informacijama o kompanijama Europska komisija donijela je prijedloge kojima je namjera povezati poslovne registre, zamrzavanje imovine neplatiša, oporezivanju dobitka i drugo. Ovi prijedlozi jesu značajni za gospodarstvo država članica.

1. Komisija želi elektronički povezati poslovne registre
2. Bruxelles za zamrzavanje imovine neplatišama
3. Uskoro plan oporezivanja dobitka
4. Pouke o stečajnim postupcima nakon recesije

U članku će se prezentirati osnovne razlike između financiranja projekta (bilančno financiranje) i projektnog financiranja (izvanbilančno financiranje). Jednako tako, objasnit će se na koji se način primjenom ove financijske tehnike distribuiraju rizici među subjektima u projektu, kako ona utječe na povećanje vrijednosti matične tvrtke investitora te na koji se način, primjenjujući je, investitori osiguravaju od rizika podinvestiranosti i kontaminacijskog rizika.

1. Definicija projektnog financiranja
2. Razlike između projektnog i korporativnog financiranja
3. Projektno financiranje u funkciji rasta vrijednosti poduzeća
4. Osiguranje od rizika podinvestiranosti i kontaminacijskog rizika
5. Zaključak

U današnjem poslovnom okruženju poslovni subjekti imaju potrebu, bar jednom godišnje, za izradom plana poslovanja (budžeta). Plan koji se izrađuje za razdoblje od 3 do 5 godina ima primarni cilj projekcije budućih prihoda i rashoda te očekivanog dobitka poslovnog subjekta, ali i procjene svih drugih poslovnih pokazatelja (izdataka, primitaka, potrebnih investicija, očekivanih obveza). Pri izradi tih planova rabe se različiti pristupi planiranja, a ovaj će se članak usmjeriti na prikaz izrade plana na temelju prethodno izrađenih poslovnih slučajeva.

1. Uvod
2. Poslovni plan i uloga kontrolinga
3. prikaz izrade poslovnog slučaja (Business case), uključivanje poslovnog subjekta u godišnji plan te uloga kontrolinga u tome
4. Praktični prikaz uključivanja poslovnog slučaja u plan poslovnog subjekta te naknadna evaluacija poslovnog plana
5. Zaključak

Objavljena je nova Odluka o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja. Ona je pretežitim dijelom osvježena istoimena odluka koja se primjenjivala do njezine objave bez bitnih promjena. No uz „stara“ izvješćivanja Hrvatske narodne banke uvelo se i nekoliko potpuno novih istraživanja. O svim istraživanjima, osim o kreditnim i depozitnim poslovima, pisano je u ovom članku. O izvješćivanjima povezanim s kreditnim i depozitnim poslovima pisano je u posebnom članku ovog broja časopisa.

1. Uvod
2. Opće odredbe
3. Izravna i ostala vlasnička ulaganja
4. Poslovi s vrijednosnim papirima
5. Prijava transakcija povezana s nekretninama u inozemstvu

U sklopu novog provedbenog propisa Zakona o deviznom poslovanju kojim se prati pretežiti dio prometa s deviznim nerezidentima uvedene su neke izvještajne novosti, a neke su mijenjane. U ovom se članku pojašnjavaju promjene koje se odnose na kreditne i na depozitne poslove s inozemstvom. Upozorava se na potpuno novo izvješće – godišnje izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom čija obveza podnošenja za 2010. dospijeva 30. travnja 2011.

1. Uvod
2. Kreditni poslovi s inozemstvom
3. Depozitni poslovi s inozemstvom
4. Izvještavanje putem INOK-DEP izvještajnih tablica
5. Zaključak

Likvidacija obrta „dohodaša“ jedan je od najčešćih načina prestanka poslovanja samostalne obrtničke djelatnosti. Obrt može prestati poslovati zbog različitih razloga, odnosno prema slobodnoj odluci obrtnika ili „po sili zakona” ako nisu zadovoljeni određeni uvjeti u poslovanju, najčešće prema odredbama Zakona obrtu. Obrt prestaje poslovati i otuđenjem, s tim da treba razlikovati otuđenje s nastavkom poslovanja obrta ili bez nastavka poslovanja o čemu ćemo pisati u nekom od sljedećih brojeva časopisa RRiF. Nakon likvidacije obrtnici trebaju sastaviti i godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak na obrascu DOH o čemu se može detaljnije pročitati u Prilogu časopisu RRiF, br. 1/11.

1. Uvod
2. Posebnosti u nekim slučajevima prestanka obrtničke djelatnosti
3. Obveze koje proizlaze iz propisa o PDV-u pri prestanku obavljanja obrtničke djelatnosti
4. Kako propisi o porezu na dohodak određuju likvidaciju obrtničke djelatnosti
5. Primjer utvrđivanja dohotka kod likvidacije obrtničke djelatnosti
6. Zaključak

Likvidacija obrtničkih i samostalnih djelatnosti obveznika poreza na dobitak nije propisana Zakonom o obrtu niti su porezni propisi dali detaljne odredbe kako pritom postupiti. No kako se u praksi kao posljedica recesije sve češće događaju i likvidacije obrtnika „dobitaša“, u nastavku je opisano o čemu treba pritom voditi brigu i koje sve obveze treba ispuniti s računovodstvenog i poreznog motrišta.

1. Uvodne napomene
2. Računovodstveno motrište obrtničke i druge samostalne djelatnosti u likvidaciji
3. Porezno motrište obrtničke i druge samostalne djelatnosti u likvidaciji
4. Umjesto zaključka

Prema čl. 2. Zakona o sanitarnoj inspekciji (Nar. nov., br. 113/08. i 88/10.) sanitarna inspekcija obavlja poslove inspekcijskog nadzora nad provedbom zakona i drugih propisa kojima se utvrđuje zaštita zdravlja ljudi, i to nad sprečavanjem i suzbijanjem zaraznih bolesti, proizvodnjom i stavljanjem na tržište hrane, uključujući genetski modificiranu hranu i organizme i novu hranu, proizvodnjom i stavljanjem na tržište predmeta opće uporabe, proizvodnjom, stavljanjem na tržište i uporabom opasnih kemikalija, stavljanjem na tržište i uporabom biocidnih pripravaka, zaštitom od buke i od ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja. Inspekcijski nadzor obavlja se nad građevinama, postrojenjima, prostorom, prostorijama, uređajima, opremom i osobama koje obavljaju gospodarske djelatnosti i djelatnost na području zdravstva, odgoja, obrazovanja, socijalne skrbi, ugostiteljstva, turizma, obrta i usluga, športa i rekreacije i prometa te na ostalim javnim mjestima. Poslove sanitarne inspekcije obavlja Uprava za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

1. Koje sve uvjete treba zadovoljiti o ispunjavanju propisa o zaštiti od buke u ugostiteljskim i ostalim objektima?
2. Na koje se djelatnosti odnosi prijava Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi?
3. Kakva je radna odjeća propisana za osoblje koje radi s hranom?
4. Tko je obavezan imati sanitarnu iskaznicu?
5. Na koga se odnosi obaveza polaganja tečaja zdravstvenog odgoja?
6. Tko treba provoditi mjere dezinsekcije, dezinfekcije i deratizacije?
7. Što se smatra reklamiranjem alkoholnih pića?
8. Što se smatra promidžbom (reklamiranjem) duhanskih proizvoda?

Poslovanje trgovaca i uvjeti koje trebaju zadovoljavati uređuju propisi o trgovini, a Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva svojim uputama – mišljenjima pojašnjava neke postupke i radnje koje su u praksi dvojbene. U nastavku dajemo dvije nove informacije o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta za prodajne objekte u kojima se nastavlja obavljati djelatnost trgovine i najnovije postupanje u vezi s izlaganjem, odnosno prodajom duhanskih proizvoda.

1. Ispunjavanje minimalnih tehničkih uvjeta za prodajne objekte u kojima se nastavlja s obavljanjem djelatnosti trgovine
2. Osvrt na različita mišljenja nadležnih ministarstva vezan za dopustivost izlaganja duhanskih proizvoda na mjestu njihove prodaje

Donošenjem zakona koji uređuju rad komunalnih društava došlo je i do promjene načina izračunavanja cijena vodnih usluga. O postupku izračuna kao i o osnovnim razlikama između novog i starog načina izračunavanja cijena pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Razlika između određivanja cijena vodnih usluga po starim i novim propisima
3. Zaključak

U skladu s novostima u propisima iz područja socijalnog osiguranja, koji su izmijenjeni u razdoblju od stupanja na snagu Zakona o doprinosima, odnosno od 1. siječnja 2009. usklađene su i izmijenjene i odredbe toga zakona. Riječ je o izmjeni nazivlja u pojedinim člancima i pojašnjenju pojedinih odredaba radi lakše primjene u praksi. U skladu s izmijenjenim odredbama Zakona izmijenjen je i Pravilnik o doprinosima. Stope doprinosa nisu izmijenjene. O tome pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Promjena nazivlja
3. Osoba koja se prvi put zapošljava
4. Dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje na mirovine
5. Koji umirovljenici ne plaćaju doprinose na primitke ostvarene uz mirovinu
6. Učenici i studenti koji nisu osigurani kao članovi obitelji
7. Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu osoba koje u inozemstvu borave po privatnom poslu

Radni odnos u Agenciji za privremeno zapošljavanje zasniva se ponajprije radi ustupanja radnika drugim poslodavcima. Korisnik takve usluge ima obvezu samo u smislu zaštite zdravlja radnika i sigurnosti na radu. O ostalim značajkama takvih odnosa više u članku.

1. Uvod
2. Privremeno zapošljavanje uz ustupanje radnika
3. Agencija za privremeno zapošljavanje
4. Sporazum o ustupanju radnika (čl. 25 ZR-a)
5. Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova (čl. 26. ZR-a)
6. Otkaz ugovora o radu za obavljanje privremenih poslova (čl. 27. ZR-a)
7. Ograničenje vremena ustupanja radnika
8. Obveze agencije prema ustupljenom radniku (čl. 29. ZR-a)
9. Obveze korisnika
10. Prava korisnika u odnosu na radnika
11. Naknada štete
12. Evidencija
13. Naknada za obavljanje usluge agencije
14. Zaključak

Prema Zakonu o radu (Nar. nov., br. 149/09., dalje: ZR) jedan od sedam načina prestanka ugovora o radu jest i prestanak odlukom nadležnoga suda. O ovom institutu, dakle sudskom raskidu ugovora o radu po zahtjevu radnika detaljnije pišemo u nastavku kroz prikaz tri rješidbe Vrhovnog suda Republike Hrvatske donesene u revizijskom stadiju radnoga spora.

1. Uvod
2. Stavljanje izvan snage odluke o otkazu
3. Nedopušten otkaz
4. Vraćanje na rad kod poslodavca