U RRiF-u br. 1/11. i 2/11. pisali smo o sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja. U ovom članku opisana su postupanja koja se odnose na utvrđivanje godišnjih financijskih izvještaja i raspored dobitka odnosno pokriće gubitka u skladu s odredbama ZTD-a i poreznih propisa. Usto se u članku daju računovodstveni postupci pri utvrđivanju financijskog rezultata poslovanja, odnosno utvrđivanju dobitka ili gubitka za 2010. Osim toga, obrazloženo je i porezno motrište predujmljivanja dobitka u 2010. i isplata ostvarenih neto-dobitaka u 2011.
1. Uvod 2. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvještaja i raspored dobitka u d.o.o.-u 3. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvještaja i raspored dobitka u d.d.-u 4. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvještaja u j.t.d.-u i uporaba dobitka 5. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvještaja u k.d.-u i uporaba dobitka 6. Računovodstveni postupci s ostvarenim dobitkom 7. Porezno motrište isplate čistog dobitka (dividende) 8. Predujmljivanje dobitka u 2011. 9. Pokriće gubitka 10. Do kada se treba pokriti gubitak 11. Zaključak
Autori: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, prof., ovl. rač. i ovl. rev. Tamara CIRKVENI, mag. oec., univ. spec. oec.
Obveza poreza na dobitak u završnim knjiženjima poslovnog rezultata trgovačkog društva provodi se na teret dobitka i u korist tekuće obveze. No porezna se obveza sve češće utvrđuje uračunavanjem privremenih razlika. Upravo privremene razlike uzrokuju odgođenu poreznu imovinu odnosno odgođenu poreznu obvezu. Odgođena porezna obveza odnosno odgođena porezna imovina u sljedećim poreznim razdobljima, kad se ispune odgovarajući uvjeti, mora se nadoknaditi odnosno iskoristiti. U ovom članku prikazujemo neke karakteristične primjere tih knjiženja i iskazivanja obveze poreza na dobitak u financijskim izvješćima.
1. Jednostavan slučaj kad nastaje porezna obveza (slučaj stalnih razlika) 2. Odgođena porezna obveza i odgođena porezna imovina u slučaju privremenih razlika 3. Odgođena porezna imovina i nadoknada porezna imovine u slučaju poreznog gubitka 4. Zaključak
Poduzetnici su do 31. ožujka o.g. obvezni u FINA-u dostaviti godišnje financijske izvještaje za potrebe statistike. Osim bilance i računa dobiti i gubitka, u FINA-u se dostavljaju i dodatni podatci koji se, u najvećem dijelu, odnose na pojašnjenje pojedinih stavaka iz bilance i RDG-a za potrebe statistike. Bilanca i RDG sastavljaju se u skladu s odredbama „novog“ Pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 38/08., 12/09. i 130/10.), a dodatni podatci za potrebe statistike prošireni su u odnosu na prošlogodišnji obrazac POD-DOP. Kako smo u časopisu RRiF br. 1/11. detaljno pisali o sastavljanju bilance i RDG-a, sada ćemo se osvrnuti samo na promjene koje su nastale u strukturi i sadržaju ovih financijskih izvještaja. Ujedno ćemo pojasniti popunjavanje dodatnih podatka i povezati ih s podatcima iz Bilance i RDG-a.
U članku su detaljno opisani obveznici predaje godišnjih financijskih izvještaja, namjena i rokovi predaje godišnjih financijskih izvještaja, dokumentacija koju obveznici trebaju predati i na koji način, koje obrasce treba koristiti za sastavljanje i predaju godišnjih financijskih izvještaja te kako će, na koji način i gdje biti objavljeni godišnji financijski izvještaji i ostala dokumentacija.
1. Uvod 2. Zakonska osnova sastavljanja i predaje godišnjih financijskih izvještaja 3. Sastavljanje i predaja godišnjih financijskih izvještaja za 2010. 4. Sastavljanje i predaja godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika koji imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske 5. Istodobna predaja dokumentacije radi javne objave i statističke i druge potrebe 6. Način dostave, oblik i format te ovjeravanje dokumentacije 7. Provjera potpunosti i točnosti godišnjega financijskog izvještaja i druge dokumentacije
U ovom članku autor daje kratku informaciju o obvezama investicijskih društava, društava za upravljanje investicijskim fondovima, investicijskih fondova, mirovinskih fondova i društava u vezi s predajom za javnu objavu i statističke potrebe prema posebnim propisima.
1. Uvod 2. Investicijska društva 3. Društva za upravljanje investicijskim fondovima 4. Otvoreni investicijski fondovi 5. Zatvoreni investicijski fondovi 6. Obvezna i dobrovoljna mirovinska društva 7. Mirovinski fondovi 8. Društva za osiguranje i društva za reosiguranje 9. Leasing društva
U RRiF-u br. 09/06. i 04/09. pisali smo o računovodstvenom praćenju troškova tekućeg i investicijskog održavanja dugotrajne materijalne imovine i naknadnih ulaganja u tu imovinu. U ovom članku autorica obrazlaže računovodstveno praćenje dodatnih ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu i ulaganja u značajne dijelove te imovine. Budući da se za značajne dijelove dugotrajne materijalne imovine zahtijeva odvojen obračun amortizacije, u članku je obrazloženo i računovodstveno motrište amortizacije te imovine.
1. Uvod 2. Priznavanje – utvrđivanje vrijednosti dodatnih ulaganja 3. Amortizacija značajnih dijelova imovine kao zasebne stavke 4. Računovodstveno praćenje dodatnih ulaganja u imovinu 5. Računovodstveno praćenje zamjene značajnih dijelova imovine 6. Troškovi velikih popravaka 7. Zaključak
Iako je Zakon o potrošačkom kreditiranju stupio na snagu 1. siječnja 2010., vjerovnicima i kreditnim posrednicima ostavljen je prijelazni rok od godinu dana (do 1. siječnja 2011.) da usklade svoje poslovanje s odredbama navedenog zakona. Zakonom su uređeni ugovori o potrošačkom kreditu, informacije i prava o ugovoru o kreditu, pristup bazi podataka, nadzor i zaštita prava potrošača, a u kojima kao korisnik kredita nastupa potrošač koji uzima kredit pod uvjetima i u svrhu koju određuje Zakon. O navedenome, ali i o drugim značajkama potrošačkog kreditiranja, kao i o potrošačkom kreditiranju s računovodstvenog i poreznog motrišta opširnije pročitajte u nastavku članka.
1. Uvodne napomene 2. Opće odredbe Zakona o potrošačkom kreditiranju 3. Ograničenja u primjeni Zakona 4. Informacije vezane za ugovor o potrošačkom kreditu 5. Kreditna sposobnost potrošača 6. Sadržaj ugovora o kreditu 7. Otkaz ugovora o kreditu bez roka dospijeća (revolving) 8. Odustanak od ugovora o potrošačkom kreditu 9. Efektivna kamatna stopa 10. Pružanje usluga potrošačkog kreditiranja 11. Potrošački krediti s računovodstvenog motrišta 12. Potrošački krediti s motrišta poreza na dodanu vrijednost 13. Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Ponekad poslodavac zbog poslovno uvjetovanih razloga na službeni put upućuje fizičku osobu s kojom nema sklopljen ugovor o radu da za njega obavi neki posao. U vezi s priznavanjem, obračunom i isplatom nastalih troškova u tuzemstvu i inozemstvu fizičkih osoba koje nisu zaposlene u društvu ili drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi postoje bitne razlike koje opisujemo u nastavku.
1. Uvod 2. Obračun troškova nastalih na službenom putu 3. Obračun troškova kada se oporezuju na način propisan za drugi dohodak 4. Nadoknada troškova službenog puta fizičkim osobama u sustavu PDV-a 5. Izaslani radnici i nadoknada troškova službenog puta 6. Neprofitne organizacije i neoporezive nadoknade troškova za službeni put 7. Troškovi za službeni put osobama na praktičnom radu ili dobrovoljnoj praksi i volonterima 8. Troškovi službenih putovanja kod samostalnih djelatnosti 9. Obveza isplate na žiro-račun 10. Izvješćivanje o isplati oporezivih nadoknada troškova nastalih na službenom putu 11. Poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
Ekološka osviještenost građanstva te utjecaj recesije rezultirali su time da sve više građana prodaje sekundarne sirovine. Otkupljivači sekundarnih sirovina otkupljene sirovine mogu evidentirati kao trgovačku robu ili materijal ovisno o namjeni sirovina i predmetu poslovanja. Pri otkupu i isplati naknade otkupljivači trebaju pripaziti što otkupljuju i od koga, a o ostalim bitnim podatcima na koje trebaju obratiti pozornost pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod 2. Otkup sekundarnih sirovina od građana 3. Otkup sekundarnih sirovina od pravnih osoba 4. Računovodstveno postupanje sa sekundarnim sirovinama 5. Zaključak
U prethodnim brojevima časopisa objavili smo dva članka o kreativnom računovodstvu koja su se bavila tehnikama i postupcima manipulacije financijskim izvještajima. Zaokružujući ovu temu, u ovom ćemo se broju pokušati osvrnuti na otkrivanje zloupotreba u računovodstvu, odnosno na prepoznavanje i otkrivanje bilančne kozmetike. Za istraživanje i suzbijanje krivotvorenja financijskih izvještaja potrebno je, osim tehnika koje se za podešavanje podataka koriste u praksi, poznavati osnovne odlike ovog fenomena kriminala bijelih ovratnika te motive i razloge koji upravu mogu nagnati u neki pravac kreativnog računovodstva. Od velike je praktične koristi primjena koncepta trokuta pronevjera u forenzičnom računovodstvu.
1. Pristup 2. Friziranje bilance bez kršenja računovodstvenih propisa 3. Ciljevi kreativnog računovodstva 4. Iskazivanje većeg financijskog rezultata i boljeg imovinsko-financijskog položaja 5. Iskazivanje manjeg financijskog rezultata i lošijeg imovinsko-financijskog položaja 6. Izravnavanje računovodstvenog dobitka 7. Kreativno računovodstvo i koncept trokuta pronevjera
U ovom proračunskom praktikumu knjiži se prodaja dugotrajne nefinancijske imovine na zajam i otpust duga u vezi s prethodno primljenim zajmom novca. Pri iskazivanju prodaje dugotrajne nefinancijske imovine na zajam potrebno je uvažiti posebitosti knjiženja kupnje dugotrajne nefinancijske imovine na zajam te priznati prihode i rashode u vezi s danim zajmovima. Otpust duga ima obilježje dara i stoga se i pri otpustu duga u vezi s prethodno primljenim zajmom trebaju iskazati prihodi od donacija, ako dug otpušta osoba izvan općeg proračuna.
1. Prodaja dugotrajne nefinancijske imovine na zajam 2. Otpust duga u vezi s primljenim zajmom novca
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Zakon o obveznim odnosima u svojim odredbama uređuje darovanje, dok pojam donacije nije uređen niti jednim propisom. Pojam donacije može se poistovjeti s darovanjem. Nasuprot navedenom, s računovodstvenog i poreznog motrišta sponzorstvo ima sasvim drugo značenje. U članku upućujemo na razlike između donacija ili darovanja i sponzorstva kod neprofitnih organizacija.
1. Darovanje ili donacija 2. Sponzorstvo
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Ovrha na plaći pripada uvijek aktualnoj temi pa u nastavku članka iznosimo sažet prikaz odredaba nekih propisa vezano za predmetnu tematiku, a osobito stoga što su novim Ovršnim zakonom unesene bitne novosti u ovaj institut.
1. Prikaz nekih bitnih propisa koji uređuju ovrhu na plaći 2. Zakonska izuzeća od ovrhe 3. Postupanje kod izuzetih primitaka
S jedne su strane promjenom Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04, 73/08. i 80/10.) od 1. srpnja 2010. ukinute porezne olakšice s osnove uplaćenih premija osiguranja za građane, ali su pak s druge strane uvedene olakšice za poslodavce koji uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju svojim zaposlenicima. Poslodavcima je tako omogućeno da im se uplate premije osiguranja u III. stup priznaju kao porezno priznat rashod, a radnicima nisu oporezivi primitak odnosno plaća. O toj novoj povoljnosti za poslodavce i zaposlenike pišemo u nastavku.
1. Vrste mirovinskog osiguranja 2. Porezni položaj uplate premije osiguranja u III. mirovinski stup
Odredbe o ispravku računa u hrvatskom Zakonu i Pravilniku o PDV-u jako su oskudne. Porezne vlasti bi u vezi s ispravcima računa odnosno svote PDV-a na računu koji je nezakonito ili netočno zaračunan trebale voditi brigu da je potrebno dopustiti postupak ispravka računa jer se na taj način osigurava primjena načela neutralnosti PDV-a. Naime, mogućnost ispravka nezakonito ili netočno iskazanog PDV-a u funkciji je ostvarivanja prava na odbitak pretporeza, a time se osigurava neutralnost ovog poreznog oblika. Autorica u članku obrazlaže kakvo postupanje u vezi s ovim pitanjem definira Direktiva 2006/112/EZ i kakva je praksa Europskog suda pravde.
1. Uvod 2. Ispravak računa zbog formalnih pogrešaka 3. Ispravak računa prema Direktivi 2006/112/EZ3 4. Zaključak
Donesene su najnovije izmjene i dopune Općeg poreznog zakona koju su potaknute potrebom da se usuglase određene odredbe s napretkom tehnologije te da se osuvremeni i poboljša način predaje poreznih prijava elektroničkim putem, kao i potrebe da se usuglase odredbe OPZ-a s Direktivom Vijeća 85/611EEZ i Direktivom Vijeća 2003/48/EZ.
1. Uvod 2. Podnošenje poreznih prijava 3. Neposredno rješavanje 4. Zastara poreznog duga 5. Redoslijed naplate poreznih obveza 6. Ovršne i vjerodostojne isprave 7. Otpis zastarjelog poreznog duga 8. Otpis dospjeloga poreznog duga 9. Primjena drugih zakona 10. Predmet ovrhe 11. Pljenidba novčanih sredstava 12. Razmjena informacija između država članica europskih zajednica 13. Porezni prekršaj 14. Novčane kazne za porezne prekršaje 15. Ovlaštenja ministra financija 16. Nomotehničko poboljšanje zakona
U sklopu provedbe mjera iz Programa gospodarskog oporavka, i to kratkoročne mjere – Rasterećenje rada Porezne uprave donesen je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina (Nar. nov., br. 22/11. dalje: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona). Kako je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona prvenstveno donesen u dijelu provedbe mjere rasterećenja rada, donesene izmjene i dopune Zakona o porezu na promet nekretnina (Nar. nov., br. 69/97., 26/00. i 153/02., dalje: Zakon) odnose se na stvaranje zakonskih preduvjeta za izradu informatičkih rješenja u postupcima utvrđivanja poreza na promet nekretnina. Podržavanjem postupka utvrđivanja porezne osnovice te pripadajućeg poreza na promet nekretnina na informatičkim rješenjima nastoji se olakšati, ubrzati, ujednačiti i pojednostaviti sustav ubiranja poreza na promet nekretnina. Opširnije o novostima piše naša suradnica u nastavku članka.
1. Uvod 2. Stupanje na snagu i primjena novih odredaba 3. Usklađenja izvršena kroz odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona 4. Bitne novosti koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona 5. Tablični prikaz izmjena i dopuna Zakona po člancima 6. Novčane kazne za prekršaje 7. Zaključak
Način na koji poduzeće prezentira informacije u financijskim izvještajima ima odlučujuće značenje jer su financijski izvještaji središte financijskog izvještavanja – osnovni način komuniciranja financijskim informacijama s osobama izvan poduzeća. Odbori su na osnovi istraživanja u okviru ovog projekta zaključili da postojeći zahtjevi prezentiranja financijskih izvještaja dopuštaju preveliki broj alternativnih prezentiranja te da su informacije financijskih izvještaja presažete i nedosljedno prezentirane, što stvara nemogućnost potpunog razumijevanja odnosa između financijskih izvještaja poduzeća i njegovog financijskog rezultata. Cilj je projekta financijskog izvještavanja postaviti opći standard koji će biti vodilja organizacije i prezentiranja informacija u financijskim izvještajima. Prijedlog izmjena trebao bi izravno utjecati na način kako menadžment poduzeća komunicira informacijama financijskih izvještaja s korisnicima financijskih izvještaja, prije svih s postojećim i potencijalnim investitorima, vjerovnicima i ostalim kreditorima. Cilj je odbora unaprijediti korisnost informacija objavljenih u financijskim izvještajima kojima će se pomoći korisnicima u donošenju odluka.
1. Konzultacije o reformi pravila o javnoj nabavi 2. Razmatra se snižavanje PDV-a za elektroničke medije 3. Vodič za javnu upravu o financiranju uslužnog sektora 4. Parlament usvojio izmjene Direktive o elektroničkom otpadu
U prošlome broju našega časopisa objavili smo članak o zadužnici u svjetlu novog Ovršnog zakona. No u međuvremenu je ministar nadležan za poslove pravosuđa donio jedan novi i jedan noveliran podzakonski akt kojima se uređuju sadržaj i oblik zadužnice, o čemu detaljnije u nastavku članka.
1. Podsjetnik 2. Oblici zadužnice i uređenje njihova oblika i sadržaja 3. Novi obrasci zadužnice 4. Troškovi izdavanja zadužnice 5. Zaključak
Prošlo je više od dvije godine od donošenja i primjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. Gospodarski subjekti, a posebno obveznici koji su dužni provoditi Zakon i primjenjivati postupke, mjere i radnje iz Zakona imaju određenih nedoumica i pitanja koja se odnose na provedbu Zakona. Ovaj članak i članci slične vrste odgovorit će na pitanja koja najčešće zbunjuju obveznike njegove primjene. Odgovori na ta pitanja bitni su i s motrišta nadzora koji provode nadležna inspekcijska tijela, ponajprije Financijski inspektorat.
1. Na koje se sudionike na tržištu prometa nekretninama primjenjuje Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma? 2. Obveznici provedbe Zakona su osobe koje obavljaju poslove u vezi s djelatnošću poduzetničkih i fiducijarnih usluga. 3. Koje su obveze (postupke, mjere, radnje) obveznici dužni provesti u skladu sa Zakonom i u kojem razdoblju? 4. U kojim rokovima i na koji način treba provesti analizu i procjenu rizika za stranku, transakciju i poslovni odnos? 5. Kada, u kojim rokovima i na koji način treba provesti dubinsku analizu za stranku, transakciju i poslovni odnos? 6. Na koji se način provodi identifikacija fizičkih osoba kod dubinske analize? 7. Tko je stvarni vlasnik stranke, na koji način i u kojoj mjeri se utvrđuje stvarni vlasnik? 8. Što obveznik treba poduzeti ako ne može provesti dubinsku analizu stranke, poslovnog odnosa i li transakcije? 9. Kako se provodi praćenje poslovnog odnosa kod dubinske analize? 10. Ako je stranka nakon analize rizika procijenjena strankom visokog rizika, treba li o tome obavijestiti Ured za sprječavanje pranja novca?
Od 1. siječnja 2011. promijenjen je Zakon o deviznom poslovanju. Iako su promijenjene neke njegove bitne odredbe i zaslužuju osobitu pozornost, one nisu brojne. Jednaku pozornost zaslužuju liberalizirane odredbe iz područja deviznog poslovanja koje su se zbile u bližoj prošlosti, ali su gotovo ostale nezapažene. Stoga se ovim člankom daje sažetak bitnih odredaba iz područja deviznog poslovanja koji objedinjuje obje vrste informacija.
1. Uvod 2. Pravni okvir 3. Devizna rezidentnost 4. Temeljna podjela deviznih poslova 5. Poslovanje stranim sredstvima plaćanja 6. Naplate i plaćanja u kunama 7. Platni promet s inozemstvom 8. Prijeboji i obračunske namire 9. Nadzorne knjige 10. Statističko praćenje deviznog poslovanja
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Kao i svake godine, Hrvatska obrtnička komora je i za 2011. donijela novi „Izvadak“ iz odluke o plaćanju doprinosa u paušalnoj svoti. Obrtnici i ostali obveznici plaćaju doprinos u paušalnoj svoti te u postotku od dohotka, odnosno dobitka. Obveza plaćanja doprinosa nastaje danom upisa u obrtni registar, prestaje danom brisanja iz registra. To znači da ga plaćaju obrtnici koji obrt obavljaju sezonski, plaća se i za vrijeme privremene obustave obrta kao i novoosnovani obrti. Opširnije o svemu može se pročitati u nastavku članka.
1. Tko su obveznici plaćanja doprinosa obrtničkim komorama 2. Plaćanje doprinosa u paušalnoj svoti 3. Plaćanje doprinosa po stopi od 0,40%
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Stupanjem na snagu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06., 152/08., 45/09. i 88/10., dalje: ZUD) te donošenjem propisa na temelju ovlaštenja iz tog zakona određeni su rokovi usklade sa ZUD-om, odnosno Pravilnicima. U nastavku se navode obveze u vezi s usklađenjem za građane koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu te za objekte zatvorenog tipa (odmaralište, objekt za prehranu i sl.), kao i obveza usklađivanja za „Kampove“, „Restorane“, „Barove“ i „Catering objekte“.
1. Usklađivanje sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti za građane koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu 2. Usklađivanje za objekte zatvorenog tipa – odmaralište, objekt za prehranu i sl. 3. Obveze usklađenja sa ZUD-om za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u „Kampovima”, ugostiteljskim objektima iz skupina „Restorani”, „Barovi” i „Catering objekti”
Umirovljenici mogu ostvarivati dodatne primitke uz mirovinu od djelatnosti za koje nije propisana obveza uspostavljanja statusa osiguranika u mirovinskom sustavu. To nije radni odnos, obrtnička djelatnost ili djelatnost slobodnih zanimanja. Nije to ni obavljanje funkcije člana uprave trgovačkog društva jer se te djelatnosti mogu obavljati samo na temelju rješenja ili odobrenja od nadležnih tijela odnosno registracije, a po njima se obvezno uspostavlja status osigurane osobe u sustavu mirovinskog osiguranja te im se obustavlja isplata mirovine. No postoji niz djelatnosti na osnovi kojih su umirovljenici izuzeti od obveze uspostavljanja statusa osiguranika te plaćaju samo porez, a ne i doprinose, a u tom im se slučaju ne obustavlja isplata mirovine. Koje su to djelatnosti i pod kojim se uvjetima mogu obavljati, pišemo u ovom članku.
1. Uvodne napomene 2. U kojim su djelatnostima umirovljenici izuzeti od obveze osiguranja 3. Zaključak
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Zapošljavanje stranaca je postala sve učestalija praksa tuzemnih poslodavaca. Jednako tako, globalizacijom poslovanja te voljom stranaca za obavljanjem poslovne djelatnosti mnogi od njih u RH osnivaju društva, odnosno obrte i s obrtom izjednačene djelatnosti. U smislu propisa o radu stranaca – što treba učiniti stranac pri osnivanju društva ili otvaranju obrta u RH te može li poslodavac zaposliti stranca na određeno radno mjesto te što mora učiniti, pročitajte u nastavku ovog članka.
1. Zajamčena prava i boravak stranaca 2. Radna dozvola 3. Poslovna dozvola 4. Tko u RH može raditi, a ne mora imati poslovnu ili radnu dozvolu?
Pitanja vezana za otkazivanje ugovora o radu te zabrane otkazivanja stalno su aktualna. Jednako tako, pitanja kojima se uređuje preraspodjela radnog vremena i smjenski rad od velikog su značenja.
1. Uvod 2. Zabrana otkazivanja 3. Radno vrijeme – raspored radnog vremena 4. Preraspodjela radnog vremena
Osiguranje plaćanja potraživanja s raznih osnova može se učiniti vjerojatnim ako se s dužnikom ili njegovim jamcem ugovori pravo zaloga na nekretnini (hipoteka). U članku se objašnjavaju postupci koji prethode upisu zaloga u zemljišne knjige pa do brisanja – prestanka zaloga, odnosno naplate tražbine iz zaloga.
1. Svrha zaloga 2. Dragovoljno založno pravo na nekretnini 3. Bitni elementi ugovora o hipoteci 4. Ispunjenje ugovora o hipoteci 5. Raspolaganje hipotekom 6. Prestanak založnog prava 7. Amortizacija 8. Založno pravo – ovršni postupak na nekretnini 9. Zaključak
Izmijenjen je i dopunjen Pravilnik o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Te su promjene Pravilnika predmet ovog članka.
1. Općenito o zaduživanju 2. Izmijenjene i dopunjene odredbe Pravilnika 3. Izmjene i dopune Pravilnika vezane za priloge i obrasce
Potpisan je novi Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama. Tim su ugovorom zaposleni u srednjoškolskim ustanovama uredili svoja radna i materijalna prava do 31. prosinca 2014. U ovom članku dajemo kratki prikaz najnovijih promjena Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama s osvrtom na njegove bitne razlike na dotad važeći istovrsni Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama.
1. Uvod 2. Opće odredbe 3. Radna mjesta zaposlenika u srednjoškolskim ustanovama 4. Plaće i naknade 5. Ostala materijalna prava 6. Radni odnosi 7. Zaštita zdravlja i sigurnost na radu 8. Završene odredbe
Očekivane promjene u strukturi svjetskog proizvoda svjedoče da će se ubrzano nastaviti pomicanje težišta svjetskog gospodarstva u Aziju, s dalekosežnim implikacijama na ekonomsku politiku na svim područjima (od makroekonomije i vanjsko-trgovinske politike do korištenja prirodnih bogatstava, razvoja poljoprivrede i tehnologije). Neminovno je stoga izraditi razvojnu politiku za svaku zemlju, koja će se prilagođavati ovim novim tendencijama u svjetskom gospodarstvu. To već sada izaziva zahtjeve za dalekosežnim promjenama i na svjetskom planu, i na planu ekonomske politike pojedinih zemalja.
1. Uvod 2. Maddisonova projekcija razvoja svjetskog gospodarstva 3. Analiza odstupanja svjetskog gospodarstva od Maddisonove projekcije 2003. – 2030. 4. Projekcija svjetskog gospodarstva OECD-a za 2030. 5. Zaključno razmatranje
1. Opći pregled 2. Cijene na malo 3. Indeks proizvođačkih cijena industrije 4. Industrijska proizvodnja 5. Vanjskotrgovinska razmjena 6. Trgovina na malo 7. Turizam 8. Plaće 9. Likvidnost i solventnost 10. Zaposlenost
