Bilješke uz financijska izvješća sastavni su dio kompleta financijskih izvješća velikih, srednjih i malih trgovačkih društava, kao i konsolidiranih financijskih izvješća. U RRiF-u br. 1/11. objavili smo članke o bilanci, RDG-u, ostalom sveobuhvatnom dobitku i o promjenama kapitala. U članku se daje skraćeni oblik mogućeg sadržaja Bilješki uz financijska izvješća sastavljenog u skladu s HSFI 1 odnosno s MRS-om 1, koji će upotpuniti financijska izvješća.
Bilješke uz financijska izvješća sastavni su dio kompleta financijskih izvješća velikih, srednjih i malih trgovačkih društava kao i konsolidiranih financijskih izvješća. U članku se daju objašnjenja za mogući sadržaj bilješki budući da njihov oblik i sadržaj nisu propisani. No zahtjevi pojedinih standarda (HSFI, MSFI, MRS) usmjereni su na to kakav sadržaj bilješke trebaju imati. Dosadašnje iskustvo upozorava da opseg bilješki nije bitan te da je u tome bitnija kvaliteta iznesenih informacija. U RRiF-u br. 1/11. objavili smo članake o sastavljanju financijskih izvješća, a ovim člankom to kompletiramo. U nastavku članka dana su pojašnjenja o tome kako se bilješke sastavljaju i mogući sadržaj bilješke. Te bilješke nisu međusobno usklađene budući da je tako dopušten slobodniji pristup i mogućnost obuhvata raznih slučajeva je veća.
1. Obveza sastavljanja bilješki 2. Kratki sadržaj bilješki 3. Pregled bilješki 4. Bilješke uz račun dobitka i gubitka 5. Bilješke uz Izvješće o promjenama kapitala 6. Zaključak
Trgovačka djelatnost središnja je tema ovog članka, a svrha mu je ukazati na određene poslovne događaje u vezi s obavljanjem trgovine na veliko i malo koji mogu imati posebno značajan utjecaj na godišnji obračun – bilo da je riječ o vrednovanju zaliha trgovačke robe ili utjecaju na utvrđivanje osnovice poreza na dobitak. U nastavku ćemo se osvrnuti na neke od specifičnih poslovnih događaja u trgovačkoj djelatnosti kako bi se u poslovnim knjigama trgovaca u postupku izrade godišnjeg obračuna ispravile možebitne pogreške u obračunima, poreznim postupcima ili knjiženjima.
1. Uvod 2. Vrednovanje zalihe trgovačke robe 3. Predujmovi za robu 4. Naknadni popusti u trgovini na veliko i malo 5. Vrijednosno usklađivanje zaliha robe 6. Što još treba uključiti u zalihe trgovačke robe na dan 31. prosinca 2010. 7. Usklađenje robnog knjigovodstva s kontima glavne knjige 8. Zaključne napomene
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Svrha ovog članka je upozoriti na važnost utvrđivanja i obračunavanja zaliha kako propisuju MRS 2 i HSFI 10 i računovodstvene politike poduzetnika, kojima su određeni kratkotrajni materijalni resursi društva uključeni u proizvodnju, dugotrajni resursi proizvodnje i ljudski resursi proizvodnje. Resurs se određuje kao ekonomski element za ostvarenje rezultata aktivnosti – proizvoda.
1. Kratkotrajni materijalni resursi 2. Mjerenje zaliha 3. Raspored troškova prema zahtjevima MRS-a 2 i HSFI 10 4. Obračun proizvodnje
Autor: Emica TRCOVIĆ, dipl. oec., prof. i ovl. rač.
Poljoprivredna djelatnost predstavlja poseban oblik djelatnosti koji obuhvaća proizvodnju biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda za potrebe poduzetnika i za tržište. Specifičnost ove grane proizvodnje u računovodstvenom smislu najviše se očituje u obvezi utvrđivanja fer vrijednosti biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda i u praćenju državnih potpora koje predstavljaju bitan element očuvanja konkurentnosti ove proizvodnje. Autorica u članku definira osnovna računovodstvena postupanja u ovoj proizvodnji i uz to obrazlaže računovodstvene postupke pri evidentiranju državnih potpora.
1. Uvod 2. Primjena računovodstvenih standarda 3. Ulaganja u biološku imovinu 4. Ulaganja u poljoprivredne proizvode 5. Državne potpore u poljoprivredi
U izradi godišnjeg obračuna u ugostiteljskoj djelatnosti pod kojom razumijevamo usluge restorana i usluge smještaja u komercijalnim ugostiteljskim objektima nije bilo znatnih promjena u odnosu na prethodnu godinu. Kontrolno-analitički postupci u pripremi godišnjeg obračuna za 2010. dani su u časopisu RRiF, br. 12/10. str. 47., a temeljne upute o sastavljanju financijskih i poreznih izvješća u časopisu br. 1/11., str. 15. - 176. dok se u ovom članku pojašnjavaju posebnosti koje se odnose na ovu djelatnost. O poreznom položaju ugostiteljskih usluga – usluga smještaja može se detaljnije pročitati u časopisu RRiF br. 5/10., str. 80., 6/10., str. 73. i 6/10. str. 83.
1. Uvod – što trebaju kontrolirati ugostitelji prije izrade godišnjeg obračuna 2. Temeljni uvjeti koje trebaju zadovoljiti društva za obavljanje ugostiteljske djelatnosti 3. Kontrola nabave dugotrajne imovine, inventara, sirovina i materijala za obavljanje ugostiteljske djelatnosti 4. Kontrola iskazanih prihoda i poreznih obveza od pruženih ugostiteljskih usluga i usluga smještaja 5. Računovodstvene radnje u ugostiteljstvu na kraju godine 6. Koje evidencije trebaju imati ugostitelji u ugostiteljskom objektu 7. Zaključak
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Servisne djelatnosti najčešće predstavljaju kombinaciju pružanja usluga i prodaje robe, odnosno prodaju rezervnih dijelova, dobara za održavanje, zamjenu, doradu ili obnovu (remont) predmeta koji se ponovo prodaju itd. Računovodstveno praćenje takvih poslovnih događaja pretpostavlja nešto šire poznavanje elemenata kalkulacija, skladišnog poslovanja, poreznih propisa i blagajničkih poslova. O posebnostima koje su prisutne u servisnim djelatnostima te o čemu je pri evidentiranju poslovnih događaja potrebno voditi brigu, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod 2. Zaštita potrošača u servisnim djelatnostima 3. Ustroj računovodstva servisa 4. Zamjena dobara i troškovi popravka dobara u jamstvenom roku 5. Ustroj računovodstva u trgovačkim društvima koja se uz servis bave i trgovinom 6. Nastanak porezne obveze kod servisnih usluga koje traju dva ili više obračunskih razdoblja 7. Servisne usluge oslobođene PDV-a 8. Umjesto zaključka
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
U ovom članku definirane su neke posebnosti koje se odnose na računovodstveno praćenje poslovnih događaja u graditeljskoj djelatnosti u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda. Posebna pozornost posvećena je problemima koji su se pojavili u postupanjima poreznih tijela u 2010., a vezani su za priznavanje pretporeza kod izvođača radova. Detaljnije o računovodstvenom praćenju kao i posebnostima djelatnosti graditeljstva može se vidjeti u knjizi Građenje i nekretnine u prometu, IV. izdanje, 2007.
1. Odredbe računovodstvenih standarda 2. Računovodstveno praćenje poslovnih događaja kod uslužnih graditelja prema ugovoru o izgradnji 3. Računovodstveno praćenje poslovnih događaja kod investitora 4. Zaključak
Autori: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev. Tamara CIRKVENI, mag. oec., univ. spec. oec.
Poduzetnici koji se bave prijevozničkom djelatnošću vode poslovne knjige i sastavljaju financijska izvješća prema jednakim pravilima kao i ostali poduzetnici ovisno o tome jesu li razvrstani u velike, srednje ili male. No prijevozničke djelatnosti nisu homogene, nego se međusobno jako razlikuju ovisno o tome što prevoze kao i kojim sredstvima prijevoz obavljaju odnosno o vidovima prijevoza. U ovom članku obrađuju se neke posebnosti poslovnih događaja koji su uobičajeni u takvim djelatnostima te osobitosti zaključnih knjiženja pri sastavljanju financijskih izvješća. Ta društva sastavljaju prijavu poreza na dobitak na uobičajeni način o čemu smo pisali u RRiF-u, br. 1/11., a također i konačan obračun poreza na dodanu vrijednost o čemu pišemo u ovom broju časopisa.
1. Uvod 2. Rokovi dostave poreznih i financijskih izvješća 3. Posebnosti poslovanja društava koja se bave prijevozom 4. Dokumentacija i putni troškovi osoblja 5. Usluge prijevoza 6. Posredovanje u prijevozu 7. Usluge prijevoza putnika 8. Rizici u prometu 9. Prijevoz tereta za vlastite potrebe 10. Završna knjiženja 11. Zaključak
Komunalna društva dio svojih troškova pokrivaju iz dodijeljenih im potpora. Potporama iz državnih sredstava pomažu se djelatnosti koje su od općeg značenja za društvo, a primatelji ih koriste za nabavu sredstava dugotrajne imovine ili za pokrivanje tekućih troškova ovisno o svrsi za koju su dodijeljene. Državne potpore imaju različito porezno i računovodstveno motrište ovisno o činjenici pruža li društvo za primljenu potporu protuuslugu ili ne. Više o posebnostima godišnjeg obračuna kod komunalnih društva i ostalih koji primaju državne potpore, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod 2. Vrste državnih potpora 3. Državne potpore u komunalnom društvu i pružatelju vodnih usluga 4. Ispostavljanje računa za usluge komunalnog društva 5. Primanje imovine od kupca 6. Objavljivanje podataka o državnim potporama 7. Povjerenstvo za reklamacije komunalnog društva 8. Zaključak
Osim godišnjih financijskih izvještaja, određeni poduzetnici obvezni su sastaviti godišnje izvješće. Što sve treba sadržavati godišnje izvješće, tko ga treba sastavljati, kome se, u kojem roku i u kakvom obliku godišnje izvješće predaje, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod 2. Tko je obveznik izrade godišnjeg izvješća o stanju društva 3. Godišnje izvješće prema zahtjevima zakona o računovodstvu 4. Godišnje izvješće o stanju društva prema odredbama zakona o trgovačkim društvima 5. Cjenovni rizik, kreditni rizik, rizik likvidnosti i rizik novčanog toka 6. Kodeks korporativnog upravljanja 7. Javna objava godišnjeg izvješća o stanju društva 8. Čuvanje godišnjeg izvješća o stanju društva 9. Godišnje izvješće o stanju društva u odnosu na bilješke uz financijske izvještaje 10. Primjer godišnjeg izvješća o stanju društva 11. Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
U ovom se proračunskom praktikumu knjiži priznavanje pretporeza u nekim okolnostima. Riječ je o okolnosti kada je datum računa kojim je zaračunana primljena isporuka iz razdoblja koje je kasnije od razdoblja u kojem je ona primljena. Uz navedenu okolnost, obrađuje se i okolnost kada je razdoblje u kojem je plaćen R 2 račun kasnije od razdoblja u kojem je primljena isporuka i primljen račun za tu isporuku.
1. Uvod 2. Primljeni R 1 računi 3. Primljeni R 2 računi
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Neprofitne organizacije koje vode poslovne knjige sukladno odredbama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija uz ostalu imovinu evidentiraju i dugotrajnu materijalnu imovinu. Vezano uz dugotrajnu materijalnu imovinu propisane su mogućnosti njihova jednokratnog otpisa, ako je njihov pojedinačni trošak niži od 2.000,00 kuna. U ovome članku predočen je postupak knjiženja jednokratnog otpisa dugotrajne materijalne imovine.
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Za plaće isplaćene u siječnju, za prosinac ili za neki prethodni mjesec 2010. sastavlja se izvješće o isplaćenim plaćama na novom obrascu ID oblikom i sadržajem propisanim Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 123/10.). Rok za predaju je 15. veljače 2011. Obrazac R-Sm za plaću koja se odnosi na prosinac, iako se isplaćuje u siječnju 2011., obilježava se identifikatorom u nizu brojeva određenih za 2010. Za plaće koje se odnose na siječanj 2011. i dalje otvara se novi niz brojeva. To može biti ponovo 0001 za 2011. Više o tome pročitajte u ovom članku.
1. Uvodne napomene 2. Izvješćivanje porezne uprave o isplaćenim plaćama u 2011. 3. Kako dalje postupati nakon prve isplate plaće u 2011.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Podsjećamo poslodavce da po isteku kalendarske godine trebaju sastaviti rekapitulacije plaća radi kontrole doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Rekapitulacije se predaju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje na njihov zahtjev. Kako treba sastaviti rekapitulacije, pročitajte u ovom članku.
1. Uvod 2. Primjena najviše mjesečne i najviše godišnje osnovice za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje 3. Rekapitulacija podataka za postupak kontrole zavoda za 2003. I 2004. (Tablica 01/8.) 4. Rekapitulacija podataka za 2005. i dalje 5. Iskazivanje podataka u obrascu MPP-1
Od 1. siječnja 2010., načelnim napuštanjem tzv. institucionalnog načela oporezivanja i prelaskom na funkcionalno načelo oporezivanja porezom na dodanu vrijednost, svi poduzetnici mogu biti obveznici PDV-a. Ta mogućnost odnosi se jednako na društva, obrtnike „dohodaše“ i „dobitaše“, proračunske korisnike te neprofitne organizacije. To ne znači da svi poduzetnici i jesu obveznici poreza na dodanu vrijednost jer da bi to bili, trebaju prethodno ispuniti temeljne kriterije za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost. No ako jesu, odnosno ako su ostvarili oporezivi promet preko 85.000,00 kn u 2009., trebaju primjenjivati u potpunosti odredbe propisa o PDV-u, a jedna od obveza je i sastavljanje konačnog obračuna poreza na dodanu vrijednost na obrascu PDV-K. To znači da se u vezi sa sastavljanjem konačnog obračuna PDV-a i na njih odnosi sve kako je pojašnjeno u ovom članku. Koje su posebnosti sastavljanja konačnog obračuna za 2010. može se pročitati u nastavku članka.
1. Uvod 2. Najbitnije odredbe u vezi sa sastavljanjem i predajom konačnog obračuna PDV-a 3. Osobitosti pri izradi konačnog obračuna PDV-a za neke djelatnosti 4. Na koga se odnosi podjela pretporeza i obveza usklađenje u PDV-K obrascu za 2010. 5. Koji poduzetnici trebaju u PDV-K za 2010. provesti ispravak pretporeza za nabavljena gospodarska dobra 6. Sadržaj novog obrasca PDV-K i način evidentiranja ostvarenog prometa koji ulazi u konačni obračun 7. Zaključivanje poreznih evidencija − knjige I-RA i U-RA i povezanost s knjigovodstvenim računima 8. Izrada konačnog obračuna PDV-a za poduzetnike „dobitaše“ 9. Izrada konačnog obračuna PDV-a za fizičke osobe „dohodaše” 10. Obrazac PDV-K za 2010. 11. Izvješće o ostvarenim oslobođenjima od plaćanja PDV-a 12. Zaključak
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Za 2010. se očekuje manje poreznih prijava jer je proširena obveza poslodavaca za sastavljanje konačnog obračuna poreza na dohodak kod zadnje isplate. Osim toga, prepolovljene su porezne olakšice u odnosu na prethodnu godinu, tako da su poreznu prijavu obvezne podnijeti samo osobe koje utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga, osobe koje su ostvarile dohodak iz inozemstva ako porez nije plaćen po tuzemnim propisima, radnici koji su u 2010. radili kod dva poslodavca istodobno i članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi. Korištenje preostalog prava na porezne olakšice i dalje je omogućeno svim građanima putem porezne prijave. No tada se može dogoditi da to pravo ostvare prijavom samo dohotka za koji ta obveza postoji, a ako žele vratiti porez plaćen na dohodak za koji ne postoji obveza podnošenja porezne prijave, tada su obvezni u poreznoj prijavi iskazati sve ostvarene primitke u 2010.
1. Uvodne napomene 2. Koji se primitci oporezuju porezom na dohodak 3. Koje dohotke treba prijaviti u poreznoj prijavi 4. Razlozi zbog kojih porezni obveznik može odlučiti podnijeti poreznu prijavu iako nije obvezan 5. Što treba znati o oporezivanju dohodaka da bi se mogla ispravno sastaviti porezna prijava 6. Osobni odbitci koji se mogu iskoristiti samo na temelju godišnje porezne prijave 7. Priznavanje izdataka na osnovi uplaćenih premija osiguranja 8. Kako ocijeniti isplati li se predati ili ne poreznu prijavu ako za to ne postoji obveza 9. Može li se od porezne prijave odustati ili je ispraviti poslije predaje? 10. Kome se predaje porezna prijava 11. Sastavljanje porezne prijave 12. Obveza podnošenja porezne prijave za osobe koje nisu obvezne podnijeti poreznu prijavu i ne žele ju podnijeti, a tijekom godine su koristile porezne olakšice
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Na temelju čl. 128. Pomorskog zakonika (Nar. nov., br. 181/04., 76/07. i 146/08.) i čl. 85. st. 1. t. 6. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09., 146/09. i 123/10.) godišnju poreznu prijavu obvezno podnose svi članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi (rezidenti) koji na osnovi rada na brodu ostvare dohodak od nesamostalnog rada, i to bez obzira na broj dana provedenih na brodu. Više o tome pročitajte u nastavku ovog članka.
1. Uvod 2. Izdatci koji se priznaju pri utvrđivanju porezne osnovice 3. Godišnja prijava poreza na dohodak – obrazac DOH
Mnogi porezni obveznici povremeno ostvaruju primitke iz inozemstva. Pritom treba voditi brigu o tome je li riječ o primitku koji je oporezivan u inozemstvu ili je riječ o primitku koji je porezni obveznik ostvario u bruto-svoti izravnom uplatom iz inozemstva, a da pri isplati nije obračunan porez na dohodak. U ovom je članku riječ o primitcima koje porezni obveznici ostvaruju iz inozemstva, a od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Kako postupiti u pojedinom slučaju, pročitajte u nastavku ovog članka.
1. Uvodne napomene 2. Što treba učiniti porezni obveznik (rezident) kada ostvari primitak iz inozemstva?
Sa svrhom bržeg i jednostavnijeg ispunjenja poreznih obveza te dostavljanja propisanih obrazaca u Poreznu upravu, a bez nepotrebnog gubitka vremena, zakonskim je odredbama propisano obvezno elektroničko podnošenje nekih poreznih izvješća i obrazaca u okviru projekta ePorezna, za porezne obveznike koji su prema računovodstvenim propisima razvrstani u velike i srednje poduzetnike. Kako se postaje korisnik elektroničkih usluga Porezne uprave i koji se sve obrasci i porezna izvješća od 1. siječnja 2011. moraju, odnosno mogu poslati u Poreznu upravu elektroničkim putem, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod 2. Trenutno dostupne elektroničke usluge Porezne uprave 3. Kako postati korisnik elektroničkih usluga? 4. Osnovne značajke digitalnog certifikata 5. Dodjeljivanje ovlaštenja poreznim obveznicima 6. Obvezno elektroničko podnošenje prijave poreza na dobitak za srednje i velike poduzetnike 7. Obveza elektroničkog podnošenja ID obrasca 8. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Dana 7. siječnja 2011. IASB je objavio tekst standarda MSFI 10 – Konsolidacija, u obliku prijedloga stručnog tijela, koji će zamijeniti postojeći standard MRS 27 – Konsolidirani i pojedinačni financijski izvještaji i SIC 12 – Konsolidacija – Poduzeća posebne namjene. Projekt je usmjeren na: - reviziju definicije kontrole i odgovarajućih uputa o njihovoj primjeni, tako da se jedinstveni model kontrole može primijeniti na sva poduzeća; - odgovarajuće objave o konsolidiranim i nekonsolidiranim poduzećima koje treba objaviti u standardiziranim posebnim sveobuhvatnim izvještajima o uključenosti u druga poduzeća.
U ovom se članku daju osnovne informacije o tome što je i koji su sastavni dijelovi ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (tzv. grant projekti) koji se financiraju iz EU fondova i što je opis posla revizora na ovim ugovorima. Daju se i primjeri najčešćih pogrešaka u financijskim izvještajima korisnika ugovora te savjeti o tome kako se revizori mogu uključiti u ovo tržište i o izvorima relevantnih informacija.
1. Što je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava 2. Potreba revizije ugovora o bespovratnim sredstvima 3. Osnovni dijelovi ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava 4. Opis posla revizora 5. Javna nabava u projektima 6. Izvješća u projektima 7. Način pregleda dokumenata i pokrivanje pregleda 8. Zaključak i savjeti za praćenje prilika za reviziju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava
U nastojanju da ubrza rješavanje prekograničnih pravnih sporova te smanji troškove poduzetnicima i građanima, Europska komisija (EK) usvojila je sredinom prosinca 2010. godine prijedloge promjena niza propisa koji se tiču sudskih postupaka. Reforma pravila poznatih pod nazivom Bruxelles I, provodi se po prvi puta od 2001. godine, s ciljem da se promovira bolja suradnja između građanskih sudova u EU zemljama, te olakša trgovina u tom 27-članom bloku. Gotovo 40 posto europskih poduzetnika kaže da bi izvozilo kada bi postupci rješavanja sporova na sudu bili jednostavniji. Stoga je jedna od najznačajnijih planiranih promjena prijedlog Komisije da se ukine procedura prema kojoj sud odobrava odluku koju je donio sud u nekoj drugoj zemlji članici, tzv. postupak egzekvature.
1. Prijedlozi EK za lakše rješavanje prekograničnih pravnih sporova 2. Planovi Komisije za uklanjanje poreznih prepreka 3. Veće ovlasti Bruxellesa u vezi sa carinskim pitanjima 4. Obvezatne elektroničke deklaracije sa sigurnosnim podatcima o robi
Zadužnica je u izvjesnom smislu, i najjednostavnije rečeno, vrijednosni papir. Novim Ovršnim zakonom, čije su odredbe koje uređuju zadužnicu stupile na snagu 1. siječnja 2011., te Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je stupio na snagu istoga datuma, unesene su promjene u institut zadužnice, i to na ne baš na prvi pogled zadovoljavajući način.
1. Uvod 2. Primjeri obrazaca zadužnice 3. Nedorečenosti i potencijalne teškoće vezane za zadužnicu prema novom režimu 4. Zaključak
Elektroničko doba traži i odgovarajuće promjene načina plaćanja. Gotovinsko i transakcijsko plaćanje više nisu dovoljni, traži se i elektronički novac. Što je elektronički novac, kako izgleda, može li se njime plaćati i naplaćivati, kakva je sigurnost uporabe elektroničkog novca, traži li puno ulaganja za korisnike? O tim i sličnim pitanjima sve se više razgovara i u nas nakon donošenja Zakona o elektroničkom novcu.
1. Što je elektronički novac 2. Oblici elektroničkog novca 3. Elektronički novac u Europi 4. Zakon o elektroničkom novcu 5. Perspektive razvoja
U okviru promjena Zakona o deviznom poslovanju mijenjan je i dio Zakona kojim je uređeno poslovanje ovlaštenih mjenjača. Iako promjene nisu brojne, mogu dobiti obilježje znatnih promjena. U ovom članku upućuje se na te promjene.
1. Neke pojedinosti o ovlaštenim mjenjačima 2. Promjene u poslovanju ovlaštenih mjenjača od 1. siječnja 2011.
Doplatak za djecu socijalno je davanje kojim država podupire odgoj i uzdržavanje djeteta, stoga se sredstva za financiranje doplatka za djecu osiguravaju u državnom proračunu, a doplatak se isplaćuje mjesečno, i to u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Zahtjev za doplatak za djecu predaje se do 1. ožujka 2011. Pravo na doplatak za djecu utvrđuje se ovisno o visini ukupnog dohotka svih članova kućanstva korisnika dječjeg doplatka te o broju djece.
1. Tko može biti korisnik doplatka za djecu 2. Uvjeti za ostvarivanje prava na doplatak za djecu 3. Dohodovni cenzus za utvrđivanje visine doplatka za djecu 4. Podnošenje zahtjeva za stjecanje prava za doplatak za djecu
Za naplatu javnih prihoda određuju se uplatni računi, modeli plaćanja, vrste prihoda i druge okolnosti kojih se treba pridržavati. Osim pravila koja se utvrđuju za naplatu javnih prihoda, posebnim aktom uređuje se evidentiranje i praćenje tih prihoda s motrišta osoba kojima se s njima namiruju rashodi. I za naplatu javnih prihoda u 2011. donesena je odgovarajuća naredba koja je objavljena početkom 2011.
1. Uvod 2. Vrste prihoda za financiranje javnih potreba 3. Polja „model“ i „poziv na broj“ 4. Povrat i preknjiženje javnih prihoda 5. Evidencija o naplaćenim prihodima i rasporedu zajedničkih prihoda 6. Novosti u odnosu na Naredbu za 2010.
Na temelju Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru utvrđena je obveza sastavljanja godišnjih izvješća za potrebe sustava unutarnjih kontrola. Godišnja izvješća rade se u skladu s posebnim naputkom koji donosi ministrica financija. Za izradu godišnjih izvješća za 2010. primjenjivat će se naputak koji je donesen početkom 2011. Autori u ovom članku pišu o najbitnijim novostima koje donosi taj naputak u odnosu na istovrsni naputak koji se primjenjivao pri izradi godišnjih izvješća u sustavu unutarnjih kontrola za prethodne godine.
1. Uvod 2. Razlozi za izmjenu i dopunu naputka 3. Glavne izmjene u odnosu na do sada važeći naputak 4. Struktura godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola za 2010., način izrade i obrasci 5. Obveznici izrade i dostave godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola 6. Zaključak
U članku se analiziraju sljedeća pitanja vezana za primjenu noveliranog Zakona o pravu na pristup informacijama u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te u ustanovama i trgovačkim društvima kojima su te jedinice osnivači/vlasnici: koje su od navedenih pravnih osoba obveznici primjene Zakona; u kojim se slučajevima na pristup informacijama ne primjenjuje taj zakon; koje su informacije u posjedu lokalnoga i područnog javnog sektora (ne)dostupne te pod kojim uvjetima; na koje se načine može zaštititi pravo na informaciju?
1. Uvod 2. Status pojedinih subjekata lokalnoga javnog sektora 3. Tko je u lokalnome javnom sektoru obveznik primjene ZPPI-a? 4. U kojim se slučajevima na pristup informacijama ne primjenjuje ZPPI? 5. Koje su informacije (ne)dostupne? 6. Zaštita prava 7. Zaključak
1. Makroekonomski pokazatelji 2. Cijene na malo 3. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima 4. Industrijska proizvodnja 5. Vanjskotrgovinska razmjena 6. Trgovina na malo 7. Turizam 8. Plaće 9. Likvidnost i solventnost
