Računovodstvo, revizija i financije 11/2010

Jedno od čestih pitanja je trebaju li se potraživanja od kupaca vrijednosno usklađivati odnosno otpisati te koji su uvjeti da bi trošak vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca ili otpisa bio priznan u porezne svrhe. S obzirom na to da jedan od osnovnih računovodstvenih zahtjeva koji proizlazi iz računovodstvenih standarda nalaže iskazivanje imovine po fer vrijednosti, i potraživanja od kupaca potrebno je svoditi na fer vrijednost, odnosno evidentirati vrijednosna usklađenja i njihov otpis. Kako evidentirati vrijednosna usklađenja i otpis potraživanja od kupaca u knjigovodstvu te kakav je porezni položaj takvih vrijednosnih usklađenja i otpisa, opširnije pročitajte u nastavku članka.

1. Obveza provođenja vrijednosnog usklađenja

2. Evidentiranje vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca

3. Porezni položaj vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca

4. Zaključak

Promidžba tvrtke ili proizvoda odnosno usluge u javnosti nekog društva trošak je tekućeg razdoblja i porezno priznat izdatak. Troškovi promidžbe, međutim, ponekad nisu tako jednostavno odredivi kako se čini na prvi pogled, ponekad ih je teško razlikovati od reprezentacije i drugih darova. Reprezentacija je poslovni trošak koji u poreznom sustavu ima posebno mjesto s obzirom na mogućnost priznavanja. U ovom članku autor piše o raznim oblicima troškova promidžbe i reprezentacije i daje njihovu poreznu i knjigovodstvenu interpretaciju naglašavajući novosti koje se primjenjuju u 2010.

1. Troškovi promidžbe, reprezentacije i darovanja nisu ograničeni propisima

2. Troškovi promidžbe

3. Reprezentacija

4. Darovi

5. Sponzorstva

6. Zaključak

Popis ukupne imovine i obveza potrebno je napraviti najmanje jednom godišnje, i to krajem godine kako bi završni račun prikazivao stvarno stanje, odnosno kako bi temeljni financijski izvještaji bili realni i objektivni te kako bi korisnici na temelju takvih izvještaja mogli donijeti odgovarajuće poslovne odluke. Upravo stoga Zakon o računovodstvu i Opći porezni zakon propisuju obvezu provedbe popisa. Jednako je tako i zahtjevima HSFI i MSFI uređeno da financijski izvještaji moraju fer i istinito prezentirati financijski položaj i uspješnost trgovačkog društva, a to je moguće jedino ako knjigovodstveno stanje odgovara stvarnom stanju. O čemu je pri popisivanju imovine i obveza potrebno voditi brigu, pročitajte u nastavku članka.

1. Obveza provođenja godišnjeg popisa (inventure)

2. Vrste popisa i njegova organizacija

3. Popisno povjerenstvo i plan popisa

4. Provedba godišnjeg popisa

5. Elaborat o obavljenom godišnjem popisu

6. Odlučivanje o popisnim razlikama

7. Zaključak

Od ove je godine u primjeni izmijenjeni MRS 41 – Poljoprivreda, no zahtjevi za utvrđivanjem fer vrijednosti biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda, unatoč brojnim raspravama koje su provedene u okviru Odbora za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) o toj temi, i dalje su ostali definirani kao osnova za utvrđivanje njihove vrijednosti. Budući da su HSFI preuzeli rješenja iz MSFI, i u HSFI 17 – Poljoprivreda, definirani su zahtjevi za utvrđivanjem fer vrijednosti pri početnom i naknadnom utvrđivanju vrijednosti biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda. No na pitanje kako utvrditi fer vrijednost, odgovor daje samo MRS 41, čija rješenja mogu primijeniti i obveznici HSFI u skladu sa zahtjevima HSFI 3 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške, budući da je riječ o postupcima koji nisu definirani u HSFI 17.

1. Uvod

2. Utvrđivanje fer vrijednosti biološke imovine

3. Utvrđivanje fer vrijednosti poljoprivrednih proizvoda

4. Dobitci i gubitci s naslova primjene fer vrijednosti

5. Zaključak

Planiranje je redoviti proces koji ponavljamo svake godine. Velika je opasnost ako je on samo dosadna rutina koja se zadovoljava manje-više formalno. Planiranje treba shvatiti kao priliku za dobar kvalitativan pomak, inače smo osuđeni stalno raditi iste pogreške. U ovom su članku o kontrolingu prodaje prikazane vrlo jednostavne i praktične metode analize prodajnih rezultata koje mogu (trebaju) biti temelj za kvalitetnije planiranje prodajnih rezultata u sljedećem razdoblju.

1. ABC analiza prodaje – jednostavnim i korisnim paretovim pravilom

2. Primjeri paretove analize

3. Prosječan nakup – jedan od osnovnih kontrolerskih podataka

4. Razlika u cijeni (RUC) – bitna informacija ili stroga poslovna tajna

5. Životni vijek proizvoda

6. Zaključak

Budući da je od početka 2010. godine na snazi promijenjeni sustav oporezivanja automobila PDV-om, a o čemu smo detaljnije pisali u RRiF-u br. 4/10, u ovom broju donosimo samo kraći oblik knjiženja nabave i troškova uporabe osobnih automobila za situacije koje su najčešće u primjeni.

1. Automobili za obavljanje djelatnosti

2. Automobili za osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba

Iako je pojam interne realizacije pojam koji je naslijeđen iz prošlih ekonomskih sustava, u poslovnoj se praksi i danas primjenjuje. S obzirom na promjene ekonomskog sustava, upitno je što se sada tim pojmom razumijeva. Proračunski sustav u odnosu na poduzetničko poslovanje obilježavaju posebnosti u radu i u računovodstvu. No i njemu je svojstvena interna realizacija. S obzirom na različitost imenovanja interne realizacije i nepostojanje obveza iskazivanja interne realizacije u svim njezinim modalitetima, iskazivanje interne realizacije u sustavu proračunskog računovodstva zahtijeva pomnije proučavanje.

1. Uvod

2. Sadržaj pojma interne realizacije

3. Interni prihodi u proračunskom računovodstvu

4. Interni prihodi u sustavu PDV-a

5. Zaključak

U ovom praktikumu knjižit će se ustup potraživanja i razlika valutne klauzule pri nabavi dugotrajne nefinancijske imovine. S obzirom na modalitete ugovornih odnosa koji su prisutni pri sklapanju ugovora o ustupu potraživanja, odnos između ugovornih strana različito se iskazuje s obzirom na odgovornost za naplatu potraživanja. Računovodstveni propisi ne zahtijevaju uključivanje razlika koje nastaju zbog primjene valutne klauzule u nabavnu vrijednost dugotrajne nefinancijske imovine pa se stoga oni iskazuju kao rashodi razreda 3.

1. Ustup potraživanja

2. Razlika valutne klauzule pri nabavi dugotrajne nefinancijske imovine

Prema čl. 38. st. 2. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. - 80/10. poslodavac, isplatitelji plaće, mirovine i ostali isplatitelji primitaka od nesamostalnog rada, obvezni su sastaviti godišnji obračun plaće za radnike i ostale osobe koji su kod njih ostvarivali plaće u cijelom poreznom razdoblju, a koje nisu isplaćivane zbog problema u poslovanju ili je radnik u dijelu godine bio na bolovanju i za to vrijeme primao naknadu na teret HZZO-a te primitke od nesamostalnog rada. No konačni se obračun mora sastaviti samo za radnike koji u cijelom poreznom razdoblju nisu mijenjali prebivalište odnosno uobičajeno boravište između mjesta i gradova u kojima je propisano plaćanje prireza. Kako treba sastaviti konačni obračun, pročitajte u ovom članku.

1. Razlozi zbog kojih je propisana obveza sastavljanja konačnog obračuna poreza iz plaće

2. Kada poslodavac može, ali nije obvezan sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza iz plaće

3. Porezni razredi i porezne stope koje se primjenjuju kod konačnog obračuna plaće za 2010.

4. Sastavljanje konačnog obračuna

5. Obveza dostavljanja podataka o porezno priznatim premijama osiguranja

U sustavu poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV), djelatnost popravka i servisa izjednačena je u svom poreznom statusu s bilo kojom drugom gospodarskom djelatnošću što je jedna od glavnih značajki PDV-a. U članku se upućuje na neke od činjenica o kojima porezni obveznici iz ove djelatnosti moraju voditi brigu.

1. Djelatnost popravaka i servisa u sustavu PDV-a

2. Zamjena dijelova u jamstvenom (garantnom) roku

3. Mjesto oporezivanja usluge popravka pokretnih dobara

4. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za usluge popravaka zrakoplova i plovila inozemnih poduzetnika

5. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za usluge popravka dobara diplomatskim i konzularnim predstavništvima i osoblju

6. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za usluge popravka obavljene međunarodnim organizacijama

7. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za usluge popravka dobara za potrebe oružanih snaga drugih država članica NATO saveza

8. Povrat PDV-a kod popravka vozila u okviru putničkog prometa

Porez na najamnine koje ostvaruju fizičke osobe (građani) jedan je od najmanjih poreza u našem fiskalnom sustavu. U ovom članku pišemo o najamninama koje nisu upisana djelatnost te za koje porez na dohodak utvrđuje Porezna uprava rješenjem prema prijavi najmodavca u registar obveznika poreza na dohodak.

1. Uvodne napomene

2. Prijava u registar obveznika poreza na dohodak

3. Utvrđivanje i plaćanje poreza na dohodak

4. Plaćanje posebnog poreza

5. Treba li najmodavac podnijeti poreznu prijavu

6. Kada najmodavac prestaje biti obveznik poreza na dohodak po rješenju Porezne uprave uz korištenje paušalnog izdatka

U poreznom nadzoru inspektori obavljaju nadzore poreznih obveznika različitih djelatnosti i poslova. Primjeri zlouporaba u poslovanju mogli bi se nabrajati unedogled jer je mašta ljudi koji lažiraju financijske izvještaje i porezne prijave neiscrpna. U manjem se opsegu utvrdi da je porezni obveznik obavljao pravni posao sa svrhom prikrivanja nekog drugog pravnog posla ili je sklopljen ugovor o obavljanju nekog posla koji nije obavljen, a u računovodstvu odnosno u poslovnim knjigama postoji dokumentacija o „nastalom“ poslovnom događaju. Kako prepoznati fiktivne pravne poslove, predmet je članka u nastavku.

1. Fiktivni pravni posao

2. Otkrivanje fiktivnih pravnih poslova u poreznom nadzoru

3. Nadzor transakcija (vezani nadzori)

4. Dojave i razne pisane predstavke

5. Razgovor

6. Primjeri fiktivnih pravnih poslova utvrđenih u nadzoru

7. Sudska praksa fiktivno pravnih poslova

8. Kaznene odredbe

9. Zaključak

Budući da u RH postoji veliki kreditni rizik, odnosno velika vjerojatnost da poslovni partneri neće ispuniti svoje obveze na vrijeme i po ugovorenim uvjetima, od velike je važnosti pojačati interne računovodstvene kontrole kod postupaka koji prethode isporuci proizvoda i usluga. Interne računovodstvene kontrole sadržavaju propisane uvjete (kontrolne ciljeve) koje trebaju ispuniti poslovni partneri prije isporuke proizvoda i usluga. Jedan od propisanih uvjeta trebao bi biti da poslovni partner zadovolji test boniteta.
U ovome članku navodimo brzi i jednostavni model za ispitivanje boniteta – BONITEST, a razvio ga je autor ovoga članka.

1. Uvod

2. Općenito o ispitivanju boniteta

3. Bonitest – brza provjera boniteta poduzetnika

4. Sadržaj modela bonitest

5. Testiranje modela bonitest

6. Prednosti i nedostaci bonitesta

7. Zaključak

• NOVOSTI IZ MEĐUNARODNOG RAČUNOVODSTVA I REVIZIJE

Na svom redovitom mjesečnom zasjedanju od 14. do 16. rujna 2010., Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) i Američki odbor za standarde financijskog računovodstva (FASB) održali su zajedničku sjednicu na kojoj su raspravljali o: godišnjem unaprjeđenju standarda, prijeboju imovine i dugova, pravima emitiranja, mjerenju fer vrijednosti, opciji fer vrijednosti za financijske instrumente, financijskim instrumentima: instrumentima zaštite, financijskim instrumentima: umanjenju vrijednosti, financijskim instrumentima s obilježjima glavnice, IFRS-u 1: Prva primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda: značajna hiperinflacija, Odboru za tumačenje IFRS-a: IFRS 2 – Plaćanja na temelju dionica, Odboru za tumačenje IFRS-a: stjecanje nekontrolirajućih udjela, Odboru za tumačenje IFRS-a: dopune od zadnjeg sastanka, obvezama – IFRS koji zamjenjuje MRS 37 – Rezerviranja, neizvjesna imovina i neizvjesne obveze, komentaru menadžmenta, obvezama prema zaposlenicima nakon umirovljenja i aktivnosti na određivanju stopa.
U nastavku će se pobliže prikazati tijek rasprave o obvezama – IFRS-u koji zamjenjuje MRS 37 – Rezerviranja, neizvjesna imovina i neizvjesne obveze.

1. Obveze – IFRS koji zamjenjuje MRS 37 – Rezerviranja, neizvjesne obveze i neizvjesna imovina

• POSLOVANJE U EUROPSKOJ UNIJI
• Zakonodavstvo EU

1. Revizija Direktive o kapitalnim zahtjevima za banke

2. Oštre kazne za prekršitelje financijske discipline

3. EU želi suzbiti špekulacije na robnim burzama

4. Parlament za uspostavu internetske marke povjerenja

5. Mali poduzetnici traže produljenje programa poticaja

6. EU na korak do 30-dnevnog roka za plaćanje računa

U ovom članku autor razmatra i analizira razlike zadužnice i sličnih instrumenata osiguranja plaćanja. U članku se skreće pozornost na neka pitanja za koja se smatra da bi trebala biti sastavni dio uređenja povezanih s tim instrumentima, a koja po autorovu mišljenju nisu dovoljno naglašena u postojećim propisima. Čitateljima će biti osobito zanimljivi problemi i rizici pri naplati zadužnice, kako za vjerovnika, tako i za dužnika.

1. Uvod

2. Okvir zadužnica i dr. instrumenti

3. Oblici zadužnica

4. Obrazac bjanko zadužnice i svota tražbine

5. Pravna narav zadužnice

6. Značenje „učinka pravomoćnog rješenja o ovrsi“

7. Prigovori protiv zahtjeva iz vrijednosnih papira

8. Prigovori protiv sudskih rješenja o ovrsi

9. Apstraktnost

10. Zadužnica i njena prenosivost

11. Dužnosti banaka i postupak naplate

12. Javnopravni učinci zadužnice

13. Dospjelost

14. Neopozivost

15. Uvjetna zadužnica

16. Prijevod „zadužnica“

17. Zaključak

Život i poslovanje zaduženih pravnih i fizičkih osoba posebno su otežani u uvjetima recesije. Otežano plaćanje dospjelih kreditnih obveza prisiljava ih da u pregovorima sa svojim kreditorom(ima) nastoje postići uvjete u kojima će moći servisirati izmijenjenu i prilagođenu obvezu. Ovih su dana neke hrvatske banke najavile mjere kojima pokušavaju izaći u susret klijentima u situacijama otežane otplate kredita.

1. Uvod

2. Projekcija amortizacije dugoročnih kredita

3. Primjeri izmjene kreditnih ugovora iz prakse

4. Zaključak

Metodologija Credit scoringa predstavlja tehniku kojom banke ostvaruju dva izrazito bitna cilja: snižavanje troškova i kvantificiranje potrebe za preuzimanjem rizika. Credit scoring omogućuje visoki stupanj automatizacije pri donošenju odluka o odobravanju kredita, čime se smanjuje ljudski angažman. Smanjenje ljudskog angažmana rezultira nižim troškovima te smanjenjem subjektivnosti pri donošenju odluka o odobrenju plasmana. Detaljnije u nastavku članka.

1. Uvod

2. Credit scoring metodologija

3. Statističke metode za izradu credit scoringa

4. Koristi od uporabe credit scoringa: brže, jeftinije i objektivnije

5. Ograničenja credit scoringa

6. Zaključak – implikacije za domaću bankarsku industriju

Izborom iz svakodnevnih pitanja upućenih RRiF-ovim savjetnicima čitateljstvu pružamo mogućnost upoznavanja s praksom, čime će proširiti svoje spoznaje o rješavanju sve složenijih svakodnevnih problema u računovodstvu, porezu i financijama.

RAČUNOVODSTVO
1. Raspodjela nenovčane imovine vlasnicima na ime isplate dobitka
2. Klasifikacija revalorizirane imovine na imovinu namijenjenu prodaji

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
1. Davanje promidžbenog materijala
2. Oporezivanje naknada za prisutnost rođenju
3. Prodaja imovine ispod nabavne cijene
4. Oporezivanje usluga posredovanja

POREZ NA DOHODAK
1. Naknada troškova prijevoza na posao i s posla

RADNO I SOCIJALNO PRAVO
1. Evidencija o plaćama

TRŽIŠTE I PROPISI
1. Primjena HACCAP-a

Osim obvezne provedbe godišnjeg popisa na kraju godine, kontrole iskazanih primitaka i izdataka, „dohodaši“ najkasnije u prosincu trebaju također provjeriti jesu li prešli jedan od kriterija za prijelaz u „dobitaša“. No za one koji su na granici, sada je još uvijek vrijeme da prilagode neke poslovne događaje kako bi, ako to žele, ipak ostali „dohodaši“.
U ovom se članku upućuje na osobitosti kako s poreznog, tako i s knjigovodstvenog motrišta, na dopuštene i prekomjerne gubitke – manjkove na robi te zalihama koji se utvrđuju u godišnjem popisu fizičkih osoba. To su ujedno i pripremne radnje za izradu godišnjeg obračuna fizičkih osoba na obrascu DOH.
Napominjemo da smo o navedenoj temi također pisali opširno u časopisu br. 11/09., str. 169. te da na ovu temu, u odnosu na prethodnu godinu, nema promjena.

1. Uvod

2. Kontrolno-analitički postupak pri evidentiranju primitaka i izdataka u poslovnim knjigama obrtnika i slobodnih zanimanja za 2010.

3. Kontrola propisanih uvjeta u vezi s prijelazom na „dobitaša“

4. Osobitosti provedbe godišnjeg popisa kod „dohodaša“ – što popisuju fizičke osobe

5. Odluke o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma koje primjenjuju obrtničke djelatnosti

6. Postupanje s viškovima i manjkovima kod „dohodaša“

7. Izračun i evidentiranje viškova i manjkova u poslovnim knjigama „dohodaša“

8. Zaključak

Osim nadzora u području trgovine, ugostiteljstva, zaštite potrošača i dr., gospodarski inspektori Državnog inspektorata nadziru i primjenu zakona i propisa o plaćanju boravišne pristojbe. U ovom članku navodimo neka od pitanja iz tog područja koja se odnose na plaćanje boravišne pristojbe u 2010.
Podsjećamo čitatelje da smo u časopisu RRiF, br. 9/10., u rubrici Tržište i propisi, objavili odgovore na pitanja iz područja poslovanja trgovaca, a u RRiF-u br. 10/10. odgovore iz poslovanja obrta i usluga i ugostiteljstva.

1. Kako boravišnu pristojbu plaćaju putnici koji koriste uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma

2. Kako boravišnu pristojbu plaćaju vlasnici plovila – nautičari

3. Kako boravišnu pristojbu plaćaju osobe koje borave u kući ili stanu za odmor

U nas je zaštita osobnih podataka osigurana svakoj fizičkoj osobi bez obzira na državljanstvo i prebivalište ili druge osobine. Radi zaštite osobnih podataka odnosno zaštite privatnog života, temeljnih sloboda u prikupljanju te obradi i korištenju osobnih podataka, donesen je Zakon o zaštiti osobnih podataka (Nar. nov., br. 103/03., 118/06. i 41/08.) kojim se uređuje nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u RH. Obvezujuće je za svaku zbirku osobnih podataka voditi i dostaviti evidenciju o zbirci osobnih podataka u Središnji registar Agencije za zaštitu osobnih podataka. Tko je obvezan dostavljati podatke Agenciji za zaštitu osobnih podataka, a tko nije pročitajte u nastavku.

1. Uvodne pripomene

2. Na koji se način mogu prikupljati i obrađivati osobni podatci

3. Obveza dostave evidencija o zbirkama osobnih podataka

4. Tko nije obvezan dostavljati evidenciju o zbirkama osobnih podataka

5. Nadzor agencije za zaštitu osobnih podataka

Hrana životinjskog podrijetla koja se stavlja na tržište mora biti odgovarajuće označena ili na drugi način identificirana da bi se omogućila njezina sljedivost, odnosno utvrdilo njezino podrijetlo i osigurala potpuna i točna informacija o proizvodu i proizvođaču kako bi potrošač mogao donijeti odgovarajuću odluku o kupnji takve hrane. U nastavku članka pišemo o načinu označavanja mesa i proizvoda od mesa, s posebnim osvrtom na podatke koji se obvezno trebaju navoditi na svakoj obavijesti (deklaraciji) tih proizvoda.

1. Uvodne pripomene

2. Označavanje mesa obveznim minimalnim podatcima

3. Označavanje mesa u skladu s posebnim propisima

4. Zaključak

U broju 10/2010. časopisa RRiF objavili smo članak kojim smo najavili što se očekuje izmjenom i dopunom Zakona o mirovinskom osiguranju koje je Vlada Republike Hrvatske utvrdila 29. srpnja 2010. i uputila na razmatranje Hrvatskom saboru. U međuvremenu, Vlada RH je sa socijalnim partnerima postigla sporazum o karakteru i opsegu izmjena uvjeta za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja pa je 7. listopada 2010. utvrdila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju i uputila ga Hrvatskom saboru koji je 22. listopada usvojio taj prijedlog. Objava Zakona o izmjena i dopuna zakona o mirovinskom, očekije se osam dana nakon objave u Narodnim novinama.

1. Uvod

2. Provedba odluke ustavnog suda o izjednačavanju uvjeta za mirovinu s obzirom na spol

3. Novi polazni faktor za određivanje mirovine

4. Sniženje starosne granice za žene

5. Rokovi za prijave

6. Ostale izmjene

7. Zaključak

• Sudska praksa

Obvezno zdravstveno osiguranje obuhvaća pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane naknade.
Zdravstveno osiguranje nije pravo koje pripada samo osobama u radnom odnosu (radnicima), nego i drugim osobama koje za to ispunjavaju propisane uvjete. Zato kažemo – u odnosu na radnike – da je to pravo u vezi s radnim odnosom, a ne pravo iz radnoga odnosa. Prava iz radnog odnosa pripadaju samo osobama u radnom odnosu (radnicima) kao što su pravo na plaću, na godišnji odmor, na tjedni i dnevni odmor itd., dok prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, mirovinskog osiguranja i sl. pripadaju i drugim osobama pod propisanim uvjetima. Zbog toga je uobičajeno ta prava radnika nazivati pravima u vezi s radnim odnosom, a ne pravima iz radnog odnosa, što je došlo do izražaja i u zakonskim tekstovima.

1. Uvod

2. Pravo na isplatu za opremu novorođenog djeteta osobe koja nije osigurana

3. Pravo na naknadu plaće osoba koje rade po ugovoru o djelu

4. Pravo na naknadu plaće osobe koja prima invalidsku mirovinu

Pred kraj listopada 2010. stupio je na snagu Zakon o dopunama Stečajnog zakona, kojim je u naš pravni sustav unesen institut skraćenog stečajnog postupka. Detaljnije o ovom aktualnom propisu pišemo u nastavku članka. Bez obzira na u ovome članku razmatrane novele Stečajnog zakona, i dalje ostaju otvorena neka vrlo aktualna pitanja vezana za stečaj, kao primjerice mogućnost obračunskih plaćanja u stečaju (cesija, kompenzacija i dr.), ali kako je riječ o specifičnoj temi, o tome pišemo u sljedećem broju našega časopisa.

1. Uvod

2. Dopune stečajnog zakona

3. Temeljne odrednice skraćenog stečajnog postupka kao novog instituta

4. Postupanje po zahtjevu za pokretanje skraćenog stečajnog postupka

Upravljanje poduzećem i planiranje budućeg razvoja temelji se na donošenju takvih poslovnih odluka koje će poduzeću omogućiti maksimizaciju sadašnje vrijednosti budućih poslovnog rezultata, odnosno dobitka. Dobitak predstavlja ostvarene prihode umanjene za ostvarene troškove koji su sudjelovali u ostvarivanju prihoda, odnosno rashode. Aktivnost je menadžera dakle, usmjerena ka stalnom povećanju prihoda i smanjenju troškova kako bi se povećao dobitak poduzeća.
U cilju planiranja i kontrole poslovnih aktivnosti menadžment mora imati informacije o troškovima koji sudjeluju u različitim poslovnim operacijama. Takvi podatci menadžmentu pomažu kako bi utvrdio odvijaju li se poslovni procesi u granicama predviđenih troškova te odgovornost svih razina menadžmenta koji ih nadziru.

1. Uvod

2. Organizacija proizvodnje i proizvodna funkcija

3. Teorija troškova

4. Analiza rentabilnosti i točka pokrića troškova

5. Troškovi kapitala, budžet kapitala i alokacija resursa

6. Zaključak

U prošlom smo broju govorili o opće primjenjivim pravilima lijepog ponašanja s obzirom na poslovno pregovaranje. Sada se, dakle, kako smo napisali, tako prikladno odjeveni i naoružani osnovnim znanjima i vještinama pravilnog pozdravljanja, oslovljavanja, ophođenja i sl., možemo posvetiti pravilima ponašanja tijekom samog pregovaranja. S obzirom na to da je nemoguće ovako kompleksnu temu sažeti na svega nekoliko stranica, u nastavku slijedi uopćen prikaz nekih osnova kojih se poželjno pridržavati, a jednako su primjenjive u svim životnim situacijama. Budući da pravila ponašanja nije moguće sasvim odvojiti od taktike i tehnike koju slijedimo, ponekad nije bilo moguće sasvim izbjeći njihovo ispreplitanje pa stoga molimo da to uzmete u obzir.

1. Uvod

2. Osnovni elementi pregovaranja

3. Bitna pitanja

4. Savjeti za uspješno pregovaranje

5. Poželjne i nepoželjne formulacije

6. Taktika pregovaranja prema Dorothy Leeds

7. Zaključak ili najčešće pogreške pri pregovaranju

8. I na kraju

U tijeku je priprema novog standarda – Nacionalne klasifikacije zanimanja 2010. (NKZ-10) koja će krajem prosinca biti objavljena u Narodnim novinama. Radi upoznavanja s novom klasifikacijom i aktivnostima koje će uslijediti nakon službenog objavljivanja u nastavku članka upoznajemo naše čitatelje o tim novostima.

1. Pristup promjenama

2. Pregled promjena

3. Specifična područja glavnih promjena

4. Zaključak