Poslodavac je u obvezi osigurati zaštitu života i zdravlja radnika u skladu s posebnim propisima i naravi posla koji se obavlja te općenito provoditi mjere zaštite radnika. U tom smislu autorica u ovome članku razmatra pitanja vezana za zaštitu osobe radnika, zaštitu posebnih kategorija radnika, ekonomsko-socijalnu zaštitu radnika, kao i neotuđivost i zaštitu prava iz radnog odnosa.
U ovome članku autori stavljaju naglasak na problematiku odricanja od zastare u radnim odnosima, sve kroz prizmu konkludentnih radnji. Članak se sastoji od pet cjelina (Uvodna razmatranja; Radni odnosi; Zastara; Značenje konkludentnih radnji u odricanju od zastare u radnim odnosima; Zaključne napomene). Intencija autora ovoga članka jest uputiti i upozoriti na potrebu da se pri ocjenjivanju je li u konkretnom slučaju riječ o odricanju od zastare konkludentnim radnjama mora uzeti u obzir cijeli niz bitnih čimbenika (odnos između stranaka konkretnog odnosa, jačina tog odnosa, stupnjevanje konkludentne radnje), budući da se samo na taj način može doći do ispravnih zaključaka.
U svibnju ove godine na snagu je stupio Pravilnik o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine čije odredbe autorica pojašnjava u ovom članku. Posebno su pšojašnjeni postupci upisa građevine, postupovne odredbe Pravilnika, odlučivanje zemljišnoknjižnog suda povodom prijedloga za povezivanje zemljišne knjige i knjige položenih ugovora te pijelazne i završne odredbe
Novim je Pravilnikom o ustrojstvu i upravljanju vršnom nacionalnom internetskom domenom bitno osuvremenjen i olakšan postupak dobivanja sekundarnih i nižih domena unutar vršne internetske domene za Republiku Hrvatsku (.hr). Pravilnik navodi kako je prisutnost i opstanak u virtualnom prostoru temeljno pravo svake pravne i fizičke osobe. U djelatnostima vezanima za internetsko poslovanje, a danas sve više i u poslovanju općenito, pa i drugim aktivnostima poput prezentacije hobija ili osobne prisutnosti na internetu – kvalitetna, lako pamtljiva i jednostavna internetska domena ima iznimno veliku vrijednost. Stoga postaje sve bitnije poznavanje pravila o dodjeli internetskih domena, ograničenom dobru kojim se raspolaže uz jasno propisane uvjete. U ovome se članku razmatraju nova pravila vezana za dobivanje i korištenje internetskih domena unutar nacionalne .hr domene.
Nerijetki su životni slučajevi da netko iz raznoraznih, obično subjektivnih, razloga poželi promijeniti osobno ime. U RH to godišnje učini oko 2500 građana. Stoga, u ovom članku autor pojašnjava od čega se osobno ime sastoji i kako se određuje osobno ime djeteta te potom detaljno opisuje zakonsku proceduru promjene imena na način na koji je ista normirana odredbama Zakona o osobnom imenu kojim se uređuje postupak određivanja osobnog imena hrvatskih državljana i ustanovljuje pravo i dužnost svakog građanina na služenje svojim osobnim imenom.
Kazneno djelo “Zlouporabe osiguranja“ iz članka 225. Kaznenog zakona spada u poseban oblik kaznenog djela. Ovo kazneno djelo ima dva oblika: uništenje, oštećenje ili skrivanje osigurane stvari i samoozljeđivanje u cilju naplate osiguranja Od dana 24. ožujka 2004. kada je stupio na snagu Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela može se za isto djelo kazniti i pravna osoba i to za kazneno djelo svoje odgovorne osobe. Ukoliko sud izrekne osuđujuću presudu za predmetno djelo, mora obvezno oduzeti od okrivljenika i protuzakonito pribavljenu imovinsku korist (ukoliko je osiguranje istu isplatilo), ili dosuditi postavljeni imovinskopravni zahtjev ukoliko ga ocjeni osnovanim. Od 2002. do 2010. za isto kazneno djelo zaprimljeno je na Općinskom kazneno sudu u Zagrebu 40 optužnih prijedloga po kojima je izrečeno 13 uvjetnih osuda.
Klasificiranje povjerljivih informacija u RH uređeno je Zakonom o zaštiti tajnosti podataka objavljenim u Nar. nov., br. 79/07., a na osobnom planu Zakonom o zaštiti osobnih podataka, objavljenim u Nar. nov., br. 103/03., 118/06. i 41/08. Autor u članku pojašnjava što su to povjerljive informacije, razlaže tipove ovih informacija te pojašnjava što je poslovna tajna. Osim toga, detaljno pojašnjava ugovore o povjerljivosti podataka (koji se često nazivaju ugovorima o čuvanju poslovne tajne) te daje ogledni primjerak takvog ugovora.
Odluke i rješenja Ustavnog suda RH obvezuju. Stoga ih svaki pravni subjekt treba poštovati. S obzirom na iznimnu važnost i aktualnost ove tematike, u nastavku članka autorica razmatra bitna pitanja vezana za obvezatnost odluka Ustavnog suda RH.
Prijenosom ovlasti na javne bilježnike u ostavinskom postupku hrvatsko društvo suočilo se s fenomenom koji se očituje u svojevrsnoj privatizaciji do tog trenutka isključivo sudskih poslova. Ratio zakonskih promjena bio je rasteretiti sudove nespornih ostavinskih predmeta, a taj je proces gledano sa stajališta pravne doktrine otvorio čitav niz pitanja. Premda je od donošenja novog Zakona o nasljeđivanju prošlo gotovo sedam godina, polemika na ovu temu ne jenjava. Stoga je svrha ovoga članka pokušati odgovoriti na pitanje koje su to prednosti, a koji nedostatci ovlasti javnih bilježnika u hrvatskom nasljednopravnom sustavu, s težištem na analizi uloge javnog bilježnika u ostavinskom postupku.
EU je 16. studenog 2009. prihvatila novu kodificiranu Uredbu br. 1186/2009 Vijeća o zajedničkom sustavu carinskih oslobođenja (Verordnung Nr. 1186/2009 des Rates vom 16. November 2009 über das gemeinschaftliche System Zollbefreiungen), koja je stupila na snagu 1. siječnja 2010. Objavljena je u Službenom glasniku EU (Amtsblatt der Europäischen Union) br. 324/09. od 10. prosinca 2009. Njome se ukida „stara“ Uredba br. 918/83 Vijeća od 28. ožujka 1983 o zajedničkom sustavu carinskih oslobođenja, koja je višekratno i u bitnim točkama mijenjana. Stoga se, radi postizanja veće preglednosti i jasnoće, odlučilo na donošenje nove, kodificirane uredbe. Postojeći europski sustav carinskih oslobođenja uređuje carinsko oslobođenje za dobra koja bi u normalnim okolnostima podlijegala uvoznim ili izvoznim davanjima, kao i ograničavanje razlika u vezi s predmetima, opsegom i uvjetima provođenja oslobođenja u državama članicama EU. Snagom Ugovora o EU za sva dobra koja se uvoze na područje Zajednice vrijedi Zajednička carinska tarifa. U novodonesenoj Uredbi uređuju se slučajevi u kojima se jamči carinsko oslobođenje za dobra koja se uvoze na područje Zajednice ili izvoze s toga područja. Uredba je u svim svojim dijelovima obvezujuća i vrijedi neposredno u svim državama članicama. Kako RH privodi kraju pregovore s EU, za očekivati je da će primjena Uredbe uskoro biti obvezujuća i za nas.
Dana 29. travnja 2004. Europski parlament i Vijeće donijeli su Uredbu br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Za primjenu te uredbe Europske unije (EU) 16. rujna 2009. donesena je Uredba br. 987/2009 o određivanju načina primjene Uredbe br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Sukladno čl. 91. Uredbe 883/2004 i čl. 97. Uredbe 987/2009, obje uredbe EU primjenjivat će se od 1. svibnja 2010. U prethodnim brojevima našega časopisa prikazali smo sadržaj i značajke ove uredbe, njezino važenje s obzirom na osobe, primjenu u području zdravstvenog osiguranja, primjenu uredbe povodom ozljeda na radu i profesionalnih bolesti i primjenu u dijelu o mirovinskom osiguranju, a u ovome broju dajemo prikaz Uredbe o davanjima povodom nezaposlenosti.
