Računovodstvo, revizija i financije 10/2010

U razdobljima kada dođe do značajnijih promjena vrijednosti imovine kojom tvrtke posluju, računovodstveni standardi (HSFI i MSFI) zahtijevaju ili omogućuju primjenu različitih modela revalorizacije imovine na fer vrijednost. Revalorizacija imovine na fer vrijednost za neke je vrste financijske imovine, na primjer, obvezujuća, a za neke vrste imovine (kao što je dugotrajna materijalna imovina) predstavlja dopušteni postupak koji tvrtke mogu i ne moraju poduzeti. Osim toga, modeli revalorizacije i naknadnih priznavanja realiziranih revalorizacijskih dobitaka ili gubitaka nisu isti za sve vrste imovine. Budući da model revalorizacije dugotrajne materijalne imovine izaziva najviše problema i kontroverzi, predmet je analize u nastavku članka.

1. Uvod

2. Definiranje problema

3. Rezultati poslovanja i bilanca na kraju godine bez primjene revalorizacije imovine

4. Početna bilanca nakon revalorizacije imovine, rezultati poslovanja i bilanca na kraju godine s primjenom modela revalorizacije dugotrajne materijalne imovine

5. Utvrđivanje razlika u stavkama između financijskih izvještaja u kojima nije provedena revalorizacija imovine i izvještaja u kojima je provedena revalorizacija imovine

6. Nužni ispravci najbitnijih pokazatelja uspješnosti kako bi se postigla usporedivost mjera

7. Zaključak

I kao kupci, i kao prodavatelji, i kao potrošači, danas smo, u vrijeme opće gospodarske krize kada se troši opreznije, često svjedoci da prodavatelji pokušavaju naći način privlačenja kupaca raznim povlasticama, popustima, nagradnim igrama, pa i stvarnim nagradama. Nekad se oni koji se bave promidžbom dosjete formule „platiš dva, dobiješ tri“, a računovođe zatim izračunaju rashode veće od prihoda jer je „nabavna cijena za tri veća od marže za dva“, a porezni referenti izračunaju PDV „gle čuda, za tri, a ne za dva“. I tek što računovodstvo nađe odgovor na prošle događaje, dolaze nove marketinške akcije prodaje – bonovi pa bodovi, pa nagrade za vjernost i razni drugi načini privlačenja i zadržavanja kupaca. U ovom članku ne rješavamo sve računovodstvene probleme u vezi s odanošću kupaca, ali govorimo o tome kako Odbor za tumačenja MSFI razmatra problem lojalnosti kupaca. Mislimo da je taj problem jednak za velika, srednja i mala trgovačka društva i da se praktičan pristup ne može razlikovati s obzirom na to koje standarde društvo primjenjuje.

1. Uvod

2. Računovodstveno motrište vjernosti kupaca

3. Dio prihoda treba razgraničiti do isporuke nagrade – ako društvo samo isporučuje nagradu

4. Nagradni krediti kada ih isporučuju drugi poduzetnici

5. Zaključak

Svakodnevno se povećava broj trgovačkih društava nad čijom je imovinom otvoren stečaj te se s pravom postavlja pitanje može li se s tim društvima poslovati. Otvaranje stečaja za trgovačko društvo znači započinjanje procesa prodaje njegove imovine kako bi se namirili dosadašnji vjerovnici (stečajni vjerovnici), ali i novi (vjerovnici stečajne mase). Prodaja imovine društva predstavlja dobru priliku za investitore koji mogu povoljno doći do vrijedne imovine. No dobar stečajni plan koji prihvaćaju stečajni vjerovnici može za društvo u stečaju značiti novu priliku za nastavak poslovanja. O specifičnostima poslovanja s društvom u stečaju pročitajte u nastavku.

1. Uvod

2. Trgovačko društvo u stečaju

3. Prijava tražbina u stečajnom postupku

4. Naplata tražbina od društva u stečaju

5. Kupnja imovine društva u stečaju

6. Vlasnički udio u društvu u stečaju

7. Zaključak

Prema programu statističkih aktivnosti RH (Nar. nov., br. 65/08.) za razdoblje 2008. – 2012. i Godišnjem provedbenom planu, statistička izvješća poduzetnika za devetomjesečno razdoblje dostavljaju se na već poznatom obrascu TSI-POD. U članku su dana pojašnjenja vezana za ispunjavanje pozicija AOP tog obrasca, a uz to su za svaku poziciju izvještaja definirani računi RRiF-ovog računskog plana za poduzetnike (XIII. dopunjeno izdanje) koji se uključuju u pojedinu poziciju.

1. Obveznici predaje obrasca TSI-POD

2. Upute i pojašnjenja za ispunjavanje obrasca tsi-pod

3. Način i rok predaje obrasca TSI-POD

U sustavu proračunskog računovodstva kao jedno je od obračunskih razdoblja propisano i razdoblje siječanj – rujan. Stoga se za razdoblje siječanj – rujan 2010. sastavljaju i prezentiraju financijski izvještaji. Postupak i rokovi sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja nisu promijenjeni ove godine u odnosu na 2009. U članku se, osim nekih napomena uz sastavljanje financijskih izvještaja, upućuje i na rješenje nekih pitanja u vezi s Registrom korisnika proračuna za 2011.

1. Obveza, način i rokovi predaje devetomjesečnih financijskih izvještaja

2. Dodatni podatci u PR-RAS-u i S-PR-RAS-u

3. Podatci iz registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika za 2011. i način stjecanja statusa proračunskog korisnika

Neprofitne organizacije koje vode dvostavno knjigovodstvo moraju za razdoblje siječanj – rujan 2010. sastaviti i FINA-i dostaviti obrazac S-PR-RAS. Među te se organizacije ubrajaju i sve neprofitne organizacije osnovane od početka 2010. bez obzira na njihovu veličinu. Obrazac S-PR-RAS sastavlja se i dostavlja do 20. listopada 2010. FINA-i. Temelj za popunjavanje obrasca jesu podatci iskazani na knjigovodstvenim računima. S obzirom na to da ni u računovodstvu, ni u popunjavanju obrasca nije došlo do promjena, ovim člankom upućujemo samo na neke situacije.

1. Uvod

2. Obrazac S-PR-RAS

Radnici koji su zaposleni u diplomatskim ili konzularnim predstavništvima strane države, u međunarodnoj organizaciji ili predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju RH ima diplomatski imunitet, sami su obvezni obračunavati i uplaćivati porez na dohodak i prirez iz plaće i o tome izvješćivati Poreznu upravu na propisanim izvješćima (obrasci ID, IP i IPP). Doprinose iz plaće i na plaću obvezan je obračunati i uplatiti poslodavac odnosno predstavništvo kod kojeg su zaposleni. Kako to treba učiniti, pišemo u ovom članku.

1. Zakonske odredbe koje uređuju plaćanje doprinosa i poreza na dohodak i doprinosa

2. Način i rokovi obračuna i uplate doprinosa

3. Izvješća koja obvezno ispostavlja predstavništvo

4. Obračun poreza na dohodak – obveza radnika

Prema odredbama izmjene Zakona o PDV-u i novog Pravilnika o PDV-u, od 1. siječnja 2010. isporuke dobara i usluga navedenim osobama svrstane su u skupinu poreznih oslobođenja izjednačenih s izvozom, što znači da su oslobođene PDV-a. No treba naglasiti da je od trenutka primjene sustava PDV-a do danas porezni položaj stranih osoba u RH, odnosno diplomatskih i konzularnih predstavništava, međunarodnih organizacija i predstavništava stranih osoba s godinama primjene postao jasniji i sastavni dio uobičajene poduzetničke prakse. Tako prodavatelji pri isporuci dobara i usluga navedenim poduzetnicima mogu primijeniti odredbu o oslobođenju PDV-a, ali samo za one koji dostave službenu potvrdu o svom poreznom statusu od nadležnoga državnog tijela, odnosno Diplomatskog protokola. U nastavku članka može se opširnije pročitati o navedenim poreznim oslobođenjima, propisanim uvjetima za njihovo oslobođenje, načinu izdavanja računa te evidentiranju u poreznim evidencijama.

1. Uvod

2. Na koje se „strane osobe” odnosi porezno oslobođenje pri isporuci dobara i usluga?

3. Oslobođenja u prometu dobara i usluga diplomatskim i konzularnim predstavništvima i diplomatskom i konzularnom osoblju

4. Oslobođenje u prometu dobara i usluga međunarodnim organizacijama

5. Isporuke dobara i usluga predstavništvima stranih pravnih osoba u RH

6. Isporuke dobara i obavljene usluge za potrebe oružanih snaga drugih država članica NATO saveza

7. Porezna oslobođenja na temelju međunarodnih ugovora i programa pomoći

8. Evidentiranje isporuka dobara i usluga stranim osobama u poreznim evidencijama prodavatelja

9. Umjesto zaključka

U ovom se članku autorica bavi problemom plaćanja poreza pravnih sljednika fizičke osobe kada naslijede neku imovinu. Poseban se problem pojavljuje kada fizička osoba ne ostavi imovinu dovoljnu za porezni dug i dug za doprinose mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. U tom slučaju Porezna uprava po službenoj dužnosti utvrđuje dug i vrijednost imovine te dug svakog od nasljednika.

1. Položaj pravnih sljednika

2. Postupak utvrđivanja pravnih sljednika od strane porezne uprave

3. Obveza doprinosa

4. Utvrđivanje duga ostavitelja

5. Donošenje rješenja za univerzalnog pravnog sljednika

Mogućnost priznavanja pretporeza očito je još uvijek aktualno pitanje i nakon dvanaest godina primjene sustava PDV-a. Može se sa sigurnošću reći da je za obveznike PDV-a porez u osnovi „neutralan“, pritom treba zadovoljiti niz poreznih pravila koje treba ispravno tumačiti pa tek potom primijeniti. U tome nam pomažu, ali istodobno stvaraju i problem, različita tumačenja s kojima se susrećemo u praksi, kao i službena stajališta te presude Upravnog suda. Tako nas je nedavno zbog nedorečenosti nekih temeljnih pravila za priznavanje pretporeza ili pogrešnog razumijevanja iznenadila presuda Upravnog suda RH od 16. prosinca 2009. u vezi s određivanjem obračunskog razdoblja u kojemu porezni obveznik može priznati pretporez. O čemu je riječ i u čemu je, prema našem mišljenju, Upravni sud RH pogrešno presudio, može se pročitati u nastavku članka.

1. Zakonski okvir kojim su utvrđena temeljna pravila za priznavanje pretporeza

2. Kontroverze koje proizlaze iz presude upravnog suda u vezi s razdobljem priznavanja pretporeza

U ovom je članku prikazan koncept stalne poslovne jedinice prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te način oporezivanja dobitka kojeg ostvari stalna poslovna jedinica u državi izvora. Jednako je tako riječ o načinu oporezivanja u državi rezidentnosti poslovnog subjekta čiji je stalna poslovna jedinica dio.

1. Uvod

2. Dobitak od poslovanja

3. Pojam „stalna poslovna jedinica“

4. Koncept stalne poslovne jedinice u RH

Trenutačno se ponovno vode mnoge rasprave o poreznom tretiranju prekograničnog premještanja poslovne djelatnosti (poslovanja). Članak se bavi pitanjem tumačenja zakonskih odredaba o usklađivanju transfernih cijena u tom kontekstu te učincima zakonske klauzule o usklađivanju cijena na graničnu i transfernu cijenu premještanja poslovne djelatnosti. Uzet je primjer iz Njemačke poslovne prakse i nadamo se da će pružiti korisne spoznaje našim čitateljima o vrlo zamršenim pitanjima oporezivanja transfernih cijena.

1. Uvod

2. Ishodišna situacija

3. Zakonski zahtjevi u okviru ispravka prihoda

4. Rasprava

5. Zaključak

Poslovno okruženje, brze tržišne promjene i uvjeti poslovanja nameću potrebu praćenja zbivanja u konkurenciji i trenda u gospodarstvu. Uprava i menadžment imaju za cilj očuvanje vrijednosti poduzeća i osiguravanje njegovog rasta. Za realizaciju tih ciljeva i daljnji razvoj nužna su ulaganja. Ulaganja mogu biti u novu opremu i tehnologiju, ali i ulaganja u preuzimanje društva koje ima razvijen proizvod ili uslugu i određenu zastupljenost na tržištu. Za odluku o ulaganjima potrebne su analize, planiranja i predviđanja budućih događanja. O preuzimanju društva, motivima, fazama i metodama preuzimanja pročitajte u ovom članku.

1. Važnost nepristranog pristupa

2. Faze procesa preuzimanja

3. Prijevare u financijskim izvješćima i znakovi opasnosti

4. Sklapanje ugovora i rizici preuzimanja

5. Zaključak

• Novosti iz međunarodnog računovodstva i revizije

Dana 24. kolovoza u Londonu održan je sastanak Odbora za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) na kojem se raspravljalo o:
- amortiziranim troškovima nabave (projekt zamjene MRS-a 39 – Financijski instrumenti),
- računovodstvu instrumenata zaštite od rizika i
- porezu na dobitak.
U ovom prikazu predočena je problematika financijskih instrumenata.

1. Amortizirani troškovi nabave i umanjenje vrijednosti

2. Računovodstvo instrumenata zaštite od rizika

U ovom članku autor prikazuje mogućnost implementacije (uvođenja) sustava operativne naplate potraživanja za svako malo i srednje društvo. S obzirom da se insolventnost često vezuje za otežanu naplatu potraživanja, sustav predstavljen u ovom članku može barem dijelom ublažiti posljedice teže pojave nelikvidnosti u poslovanju društva. Primjena sustava vrlo je jednostavna i zahtijeva osnovno poznavanje Excela, a koristi ponajprije djelatnicima u službama prodaje ili komercijalnom osoblju koji, nakon što su prodali robu ili uslugu, moraju voditi brigu o naplati. Sustav je temeljen na načelima sljednosti postupaka od prodaje robe do naplate po uzoru na HACCP.

1. Uvod

2. Otkrivanje uzroka neplaćanja

3. Sustav operativne naplate potraživanja

4. Implementacija (postupak uvođenja) sustava

5. Praktičan primjer sustava operativne naplate potraživanja

6. Zaključna razmatranja

Planiranje nameće razmišljanje o poslovanju, traži rješenja, potiče kreativnost. Ono stvara uvjete za trajno ostvarenje uspjeha te daje mogućnost spoznaje rizika, otkrivanja prilika i prijetnji iz okoline. Planiranje je proces promišljanja i kombiniranja operativnih i taktičnih ciljeva sa strategijom, predmet stalnog promatranja i usklađivanja. Sama izrada planova za sljedeću poslovnu godinu tek je jedan korak u nezaustavljivom kružnom ciklusu pojedinih faza planiranja. Iako poduzeća proces planiranja u pravilu započinju u zadnjem kvartalu tekuće poslovne godine, proces planiranja zapravo nikad ne staje, već se kontinuirano osmišljava i provodi. Detaljnije o tome u nastavku članka.

1. Strateško, taktičko i operativno planiranje

2. Kako planirati proces planiranja?

3. Troškovi i kako se s njima nositi?

4. Umjesto zaključka – podsjetnik

Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma utvrđena je obveza sastavljanja internih akata u vezi s njegovim provođenjem. S obzirom na to da određene grupe obveznika provođenja toga zakona imaju zajedničke polazišne osnove, njihovi akti mogu biti sličnog sadržaja. U RRiF-u br. 4/10. već je objavljen interni akt za računovođe, revizore i porezne savjetnike. U ovom se broju objavljuje ogledni primjerak internog pravilnika za neke ostale djelatnosti. Djelatnosti obuhvaćene ovom pravilnikom navedene su u uvodnom dijelu članka.

1. Uvod

2. Predložak pravilnika o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma

• RRIF-ovi porezni savjeti

Izborom iz svakodnevnih pitanja upućenih RRiF-ovim savjetnicima čitateljstvu pružamo mogućnost upoznavanja s praksom, čime će proširiti svoje spoznaje u rješavanje sve složenijih svakodnevnih problema u računovodstvu, porezu i financijama.

Nerijetko fizičke osobe uz radni odnos obavljaju neku samostalnu djelatnost kao drugu djelatnost. Na temelju obavljanja druge samostalne djelatnosti vode se poslovne knjige, a oporezivanje se obavlja porezom na dohodak ili porezom na dobitak, i to onako kako bi se oporezivanje obavljalo da fizička osoba samostalnu djelatnost obavlja kao svoje jedino i glavno zanimanje. Porezna pravila obvezujuća za obavljanje samostalne djelatnosti kada se obavlja kao jedino i glavno zanimanje u pravilu su jednaka i kada se obavljaju uz radni odnos, i to neovisno o tome kojim se porezom (dohodak ili dobitak) obavlja oporezivanje. No ipak postoje neke iznimke koje se većim dijelom odnose na obračun doprinosa, a o tome pišemo u nastavku.

1. Uvodne pripomene

2. Obračun doprinosa kada se samostalna djelatnost obavlja uz radni odnos

3. Obračun doprinosa pri isplati poduzetničke plaće koju isplaćuje fizička osoba koja samostalnu djelatnost obavlja uz radni odnos

4. Isplate neoporezivih nagrada i potpora kada fizička osoba uz radni odnos obavlja samostalnu djelatnost

5. Privremena obustava obrta i radni odnos

Osim nadzora u području trgovine, ugostiteljstva i zaštite potrošača, gospodarski inspektori Državnog inspektorata nadziru primjenu zakona i propisa kojima se uređuje obavljanje obrta i usluga, označavanje proizvoda, ispravnosti mjerila, autorska prava i prava korištenja žiga, kao i nadzor u drugim gospodarskim djelatnostima, ako posebnim zakonom nije određena nadležnost drugog tijela državne uprave. U ovom članku navodimo odgovore na neka od pitanja koja gospodarski subjekti, ali i potrošači najčešće postavljaju gospodarskim inspektorima Državnog inspektorata, a koja se odnose na obavljanje djelatnosti u navedenim područjima gospodarstva. Podsjećamo čitatelje da smo u časopisu RRiF br. 8/10. u rubrici TRŽIŠTE I PROPISI objavili odgovore na pitanja iz područja poslovanja trgovaca, a u RRiF-u br. 9/10. na pitanja iz područja zaštite potrošača.

1. Može li i na koji način fizička osoba registrirati obrt ako ne ispunjava uvjete stručne spreme za obavljanje obrta?

2. Može li strani državljanin u RH otvoriti obrt?

3. Može li osoba u radnom odnosu ili umirovljenik obavljati obrt?

4. Može li fizička osoba registrirati više obrta?

5. Koji se obrti mogu obavljati u stambenom prostoru?

6. Koji se obrti mogu obavljati sezonski i na koje vrijeme?

7. Tko sve može pomagati obrtniku u obavljanju obrta bez zasnivanja radnog odnosa?

8. U kojem radnom vremenu mogu raditi obrti?

9. Kako je propisana zabrana prodaje duhanskih proizvoda maloljetnicima, smije li trgovac u cilju utvrđivanja maloljetništva kupca istog tražiti osobne dokumente?

10. Smiju li se duhanski proizvodi izlagati na prodajnom prostoru?

11. Je li dopuštena prodaja duhanskih proizvoda putem automata?

12. Mora li poslodavac osigurati zaposlenim radnicima prostoriju za pušenje ?

13. U kojem se roku u Knjigu evidencije o utrošku brašna mora upisati zaduženje i razduženje brašna koje se koristi u pekarskoj proizvodnji?

14. Je li ispravno naplaćivati cijenu odvoza kućnog smeća po broju članova domaćinstva?

15. Smije li isporučitelj opskrbe pitkom vodom zaračunavati svotu za održavanje vodomjera?

16. Komunalno poduzeće poslalo je opomenu za dug iz 2008. koji se odnosi na isporuku vode, uz prijetnju obustave isporuke vode ako se dug ne podmiri. Korisnik ne zna kako je dug nastao jer je podmirio sve račune. Koja su prava potrošača?

17. U kojem se roku vage za mjerenje robe u prodavaonici moraju ovjeravati?

18. Smije li se u poslovnom prostoru (npr. ugostiteljskom objektu, trgovini, frizerskom salonu i sl.) putem CD uređaja slušati nasnimljeni CD?

19. Koje minimalne podatke sadržava obavijest o proizvodu?

Najviše upita dobiva Državni inspektorat iz područja ugostiteljstva i to u prvom redu vezano uz knjigu žalbi. Ugostitelj je obvezan voditi knjigu žalbi suglasno odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Pravne i fizičke osobe koje pružaju usluge u turizmu dužne su voditi knjigu žalbi sukladno odredbama Zakona o pružanju usluga u turizmu. U sadržaju članka pobliže je opisan sadržaj, oblik, pristupačnost korisniku ugostiteljskih i turističkih usluga, te jezik izražavanja prigovora i primjedbi.

1. Tko sve treba voditi knjigu žalbi?

2. Koja su prava putnika ako turistička agencija izmijeni program putovanja?

3. Koja su prava putnika ako turistička agencija ne ispuni, djelomično ispuni ili neuredno ispuni obveze koje se odnose na paket aranžman?

4. Kada organizator putovanja može povećati cijenu putovanja?

5. Koja su prava putnika u slučaju raskida ugovora kad se za putovanje nije prijavio dovoljan broj putnika?

6. Do kada su turistički vodiči dužni izvršiti zamjenu iskaznice?

7. Koje su obveze ugostitelja glede stvari koje su gosti donijeli u ugostiteljski objekt?

8. Koji su uvjeti glede osoblja zaposlenog u ugostiteljskom objektu?

9. Kućni red u ugostiteljskim objektima za smještaj

10. U kojim je ugostiteljskim objektima propisana mogućnost plaćanja kreditnim karticama kao obveza?

11. Dostava hrane, pića i napitaka

Novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (Nar. nov., br. 79/09., dalje: Zakon) stupio je na snagu 1. listopada ove godine. Riječ je o početku primjene Zakona koji je izglasan još sredinom prošle godine, ali je imao odgođenu primjenu zbog potrebnog vremena za prilagodbu svih aktera obuhvaćenih ovim zakonom. U članku ćemo objasniti neke bitne novosti koje će povećati djelotvornost ukupnog sustava zaštite tržišnog natjecanja. Poslovni subjekti koji već jesu ili tek planiraju sklopiti ugovore o poslovnoj suradnji i osnutku zajedničkog društva, s domaćim ili sa stranim partnerima, moraju biti upoznati i pridržavati se pravila igre koja propisuje Zakon.

1. Priroda obuhvata zakona

2. Zabranjeni sporazumi

3. Vladajući položaj

4. Koncentracija poduzetnika

5. Usklađivanje prodajnih politika

6. Zaključno

S nezadovoljstvom možemo zaključiti kako gospodarska kriza u nas još uvijek traje, što ima za posljedicu znatan gubitak radnih mjesta te dodatno opterećenje proračuna, budući da se mnoštvo radnika pravodobno prijavilo na Hrvatski zavod za zapošljavanje kako bi ostvarilo novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Slijedom navedenoga, cilj je ovog članka pokušati razjasniti na temelju kakvog otkaza ugovora o radu radnik ostvaruje pravo na novčanu naknadu pri Zavodu.

1. Temeljne odrednice

2. Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti

3. Prava za vrijeme nezaposlenosti

4. Otkaz ugovora o radu kao temelj za ostvarenje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti

Razlozi za izvanredni otkaz ugovora o radu u pravilu, unatoč bogatoj sudskoj praksi, izazivaju nedoumice poslodavaca (a i radnika). Često se ne može s određenom sigurnošću znati je li neko ponašanje ili propust radnika u konkretnom slučaju opravdani razlog da se radniku baš izvanredno otkaže ugovor o radu, kao najteža mjera protiv radnika koji se ponaša suprotno svojim obvezama u radnom odnosu. U članku se komentiraju stajališta sudova u pojedinim slučajevima izvanrednog otkaza zaposlenika.

1. Uvod

2. Obavljanje privatnih poslova u radno vrijeme

3. Prodaja robe namijenjene za uništenje

4. Isplate računa bez priložene isprave

U sklopu mjera iz Programa gospodarstvenog oporavka, a u svrhu ušteda u mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, Vlada RH je 29. srpnja 2010. uputila Hrvatskom saboru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju – ZOMO1, na razmatranje i donošenje po hitnom postupku. Hrvatski sabor razmatrat će Prijedlog zakona na svojoj 20. sjednici, koja započinje 22. rujna 2010. pa u trenutku pisanja ovoga članka možemo govoriti samo o prijedlogu izmjena, a o cjelovitom pregledu izmjena ZOMO-a pisat ćemo u sljedećem broju časopisa.

1. Uvodne napomene

2. Izjednačavanje uvjeta za mirovinu s obzirom na spol

3. Novi polazni faktor za određivanje smanjenja prijevremene mirovine

4. Povećanje starosne mirovine za godine rada nakon stečenih uvjeta za starosnu mirovinu

5. Skraćenje rokova za prijave

6. Zaključak

U praksi se najčešće pojavljuju oni instrumenti osiguranja plaćanja koji nisu skopčani s posebno visokim troškovima, lako su dostupni, mogu biti prenosivi, što prodavatelju daje mogućnost ranije naplate prijenosom instrumenta, odnosno potraživanja i na prvi su pogled podjednako prihvatljivi kako prodavatelju, tako i kupcu. Stoga se u ovom prikazu usredotočujemo pretežito na dva takva sredstva – mjenicu i zadužnicu. Ipak, kako bi ovaj članak bez prikaza bankarske garancije bio ne samo nepotpun, nego imajući u obziru njezinu važnost, i nepraktičan, dane su njezine bitne crte i s tim povezani problemi.

1. Uvod

2. Bankarske garancije

3. Mjenica

4. Zadužnica

5. Zaključak

 Institut zastare, kako u obveznopravnim, tako i u javnopravnim odnosima, prisiljava pravne subjekte da se na vrijeme staraju o ostvarivanju svojih prava odnosno potraživanja kako ne bi ostali bez mogućnosti njihovog prisilnog ostvarenja. Naime, pozitivni zakonski propisi osiguravaju instrumente zaštite i realizacije ovlaštenikovih subjektivnih prava u sudskim i izvansudskim postupcima, ali je pružanje takve zaštite ograničeno određenim rokovima. Stoga je potrebno jasno razlučiti zakonske pretpostavke za zastarijevanje pojedinih vrsta tražbina, kao i znati koje radnje vjerovnik može poduzeti kako bi možebitno spriječio nastupanje zastare i uspješno namirio svoja potraživanja.

1. Uvodno

2. Prisilni karakter odredaba o zastari, mogućnost odricanja od zastare i priznanje zastarjelog duga

3. Namirenje zastarjele tražbine osigurane hipotekom

4. Zastara stvarnih prava

5. Zastara sporednih tražbina

6. Početak zastarijevanja i nastupanje zastare

7. Zastarni rokovi

8. Zastoj i prekid zastare

9. Zaključno

Posebne se pogodnosti mogu ustanoviti isključivo društvenim ugovorom, i to pri njegovu donošenju ili naknadnom izmjenom tog ugovora. Te pogodnosti mogu obuhvatiti različita imovinska ili upravljačka prava koja se dodjeljuju pojedinom članu ili članovima društva ad personam ili su vezana za određeni poslovni udio i slijede njegovu pravnu sudbinu.

1. Uvod

2. Pojam i sadržaj

3. Način davanja i ukidanja posebnih pogodnosti

4. Primjeri uobičajenih posebnih pogodnosti

5. Zaključna razmatranja

• POSLOVANJE PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKA

U ovom će se praktikumu knjižiti namira potraživanja kartičnom naplatom i ispravak pogrešnog knjiženja iz prethodnih izvještajnih razdoblja. Prema načelima proračunskog računovodstva, kada se prodaja proizvoda i usluga namiruju kartičnom naplatom, prihodi u razredu 6 trebaju se iskazati tek kada su naplaćena potraživanja od kartičara. Postupanje u vezi s ispravkom pogreške nije uređeno računovodstvenim propisima i, s obzirom na to, pogreške se mogu priznati prihodima odnosno rashodima ili samo kao promjena izravno na računima razreda 9.

1. Kartična naplata obveznika obračunavanja PDV-a

2. Ispravak knjiženja u tekućem obračunskom razdoblju rashoda koji su pogrešno knjiženi u jednom od prethodnih obračunskih rashoda

• VIJESTI IZ UDRUGE

1. Pregled stanja

2. Cijene na malo

3. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima

4. Industrijska proizvodnja

5. Vanjskotrgovinska razmjena

6. Trgovina na malo

7. Turizam

8. Plaće

9. Likvidnost i solventnost

10. Zaposlenost

• Podsjetnik za zakonska plaćanja i obveze u listopadu 2010.
• Prestaje obveza plaćanja posebnog poreza 31. listopada 2010.
• Obveza ptrijave članova društva do 31. listopada
• Pregled kamatnih stopa
• Pregled srednjih tečajeva
• Mijenja se Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja