Računovodstvo, revizija i financije 9/2010

U članku autor obrazlaže računovodstveno praćenje financijske imovine raspoložive za prodaju prema zahtjevima HSFI 9 i MRS-a 39. Osim toga, u članku je obrazloženo i iskazivanje promjena fer vrijednosti te imovine u izvještaju o sveobuhvatnom dobitku čije sastavljanje zahtijeva izmijenjeni MRS 1. Budući da su zahtjevi računovodstvenih standarda u ovom dijelu prilično nerazumljivi i složeni, autor je u brojnim primjerima pokazao učinke promjena fer vrijednosti ove imovine i gubitke od umanjenja njihove vrijednosti.

1. Uvod

2. Pojmovno određenje financijske imovine raspoložive za prodaju

3. Početno utvrđivanje vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju

4. Naknadna prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju

5. Naknadno utvrđivanje vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju po fer vrijednosti

6. Gubitak od umanjenja vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju

7. Reklasifikacijske usklade za financijsku imovinu namijenjenu prodaji

8. Zaključak

• Njemačka bilančna praksa

U članku iz Njemačke poslovne prakse i najpoznatijeg njemačkog autora iz područja bilanciranja prikazuje se konsolidacija na promatranju eliminacije dobitaka proizašlih iz međusobnih transakcija kroz više razdoblja (unutargrupnih dobitaka) što se može utvrditi kad se ovo izvješće sastavlja za grupu (skupinu) subjekata koji su pod kontrolom matice. Za naše će čitatelje biti poučno vidjeti kako su u Njemačkoj bilančnoj praksi razvili tzv. „koš“ kroz koji provode konsolidacijske eliminacije u području dobitka, a ne kroz prihode i rashode.

1. Uvod

2. Koncern kao fiktivna tvorevina

3. Originarna nasuprot derivatne izrade konsolidiranog financijskog izvješća

4. Tehnika eliminacije unutargrupnih dobitaka i obuhvaćanje odgođenih (latentnih) poreza u usporedbi kroz više razdoblja

5. Pričuve iz dobitaka u konsolidiranom financijskom izvješću

6. Sažetak i zaključak

U praksi je često odobravanje zajmova između člana društva i trgovačkog društva te je stoga mnogo pitanja o tome je li to moguće učiniti i na koji način, je li potrebno ugovoriti kamatu ili zajam može biti beskamatan? Odgovore na ova i druga slična pitanja možete pročitati u nastavku članka.

1. Definiranje zajma

2. Nedopuštena primanja – zabrana odobravanja zajma

3. Ugovorne i zatezne kamate na zajmove između trgovačkog društva i člana društva

4. Odobravanje zajma članu društva

5. Odobravanje zajma trgovačkom društvu od strane člana društva

6. Pretvaranje dobitka u zajam društvu

7. Umjesto zaključka

Praksa prefakturiravanja troškova jednog društva drugom društvu u nas je vrlo zastupljena. Često je riječ o tome da društvo koje je primilo račun za neku uslugu nije tu uslugu u cijelosti ili uopće primilo. No česti su i slučajevi da društvo umjesto obavljene usluge prefakturirava dio ili ukupne troškove kao naknadu za obavljene usluge. Računovodstveno postupanje ovisi o tome je li u nekom slučaju riječ o čistoj podjeli troškova ili o tome da je društvo drugom društvu obavilo uslugu pa su troškovi koje je ono pritom imalo zapravo njegovi troškovi nastali u procesu pružanja njegove usluge drugom društvu.

1. Definiranje prefakturiranih troškova

2. Zahtjevi HSFI odnosno MSFI o evidentiranju troškova

3. Priznavanje prefakturiranih troškova s motrišta poreza na dobitak

4. Oporezivanje prefakturiranih troškova PDV-om

5. Računovodstveno praćenje „čistog“ prefakturiranja troškova

6. Nadoknada troškova koji se smatraju dijelom nove isporuke dobara ili usluga

7. Zaključak

U društvima koja se bave komunalnim djelatnostima i sl. događa se da kupci usluga moraju kupiti neko sredstvo od komunalnog društva i ustupiti ga tom istom društvu kao uvjet za isporuku dobara ili usluga toga istog društva. Pritom se pretpostavlja da društvo naplaćuje te isporuke dobara i usluga prema uobičajenim uvjetima na tržištu. Takvi su se primitci u komunalnim društvima dosada knjižili na sličan način kao da je riječ o državnim potporama, tj. kao odgođeni prihod koji se obračunavao kao prihod razdoblja u kojem se mogao povezati s troškovima uporabe tih sredstava. No IFRIC je objavio Tumačenje br. 18 – Prijenos imovine s kupca pa o tim novostima pišemo u nastavku članka.

1. Uvod

2. Koji je problem u primanju imovine od kupca

3. Kada ne treba primijeniti Tumačenje 18

4. Kada se primjenjuje Tumačenje 18

5. Prijenos novca od kupca

6. Zaključak

• Praktikum neprofitnog računovodstva

Organizacije koje primjenjuju neprofitno računovodstvo moraju poneki put i poduzetničke promjene iskazati u okviru propisanog računskog plana koji je ponajprije, s obzirom na svrhu rada neprofitnih organizacija, primjeren nepoduzetničkim aktivnostima. Stoga se knjiženja moraju prilagođavati biti poslovnih promjena. Jedna od tih prilagodbi odnosi se na knjiženje proizvodnje.

1. Obračun proizvodnje

 Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 80/10.) koji je stupio na snagu 1. srpnja 2010. uvedene su bitne promjene u poreznom i troškovnom položaju premija osiguranja, a posebno kada je riječ o osiguranjima koje plaća poslodavac za svoje radnike. Premije osiguranja koje poslodavac uplaćuje za svoje radnike za životno osiguranje, dopunsko, dodatno, privatno zdravstveno osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje (samo iznad 500,00 kn mjesečno) i dalje se smatraju plaćom, ali ne više i poreznom olakšicom. Doprinos za dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje uplaćuje poslodavac uz pristanak radnika do 500,00 kn mjesečno porezno je priznati trošak poslodavca, ali ne i plaća radnika. Te se odredbe primjenjuju od 1. srpnja 2010. Stoga će se za polovinu godine priznavati olakšice na osnovi uplaćenih premija do 30. lipnja 2010., a od 1. srpnja 2010. primjenjuju se odredbe izmijenjenog Zakona koje mijenjaju njihov porezni i troškovni položaj. O tome kako postupiti s premijama osiguranja u drugom polugodištu pišemo u nastavku.

1. Pristup s poreznog motrišta

2. Pravno utemeljenje premija osiguranja

3. Razlika između različitih vrsta premija osiguranja s poreznog i troškovnog motrišta

4. Porezne olakšice s osnova uplaćenih premija osiguranja iznimno za 2010.

5. Kako treba postupiti s uplaćenim premijama osiguranja koje uplaćuje poslodavac za svoje radnike pri obračunu plaće

6. Kako treba knjižiti plaću i premiju osiguranja

7. Osiguranja za slučaj nesreće na radu

Poslodavac radniku obvezno treba uručiti obračun plaće odnosno nadoknade plaće iz kojeg je vidljivo na koji je način utvrđena svota predviđena za isplatu. Za iskazivanje tih obračuna propisan je obrazac OP o čemu smo detaljno pisali u časopisu RRIF br. 8/10. No kako iskazivanje podataka o obračunu plaće i nadoknade plaće na obrascu OP izaziva brojne dvojbe, u nastavku želimo dati neke odgovore na najčešća pitanja.

1. Tko je obveznik uručivanja obrasca OP?

2. Je li obvezna primjena propisanog obrasca OP?

3. Treba li i dalje isplatna lista?

4. Moraju li se u obračunu plaće popuniti sve predviđene rubrike?

5. Poduzetnička plaća i obrazac OP

6. Mora li radnik svojim potpisom jamčiti primitak obrasca OP?

7. Razdoblje na koje se odnosi plaća odnosno naknada plaće

8. Planirani fond sati

9. Sati pripravnosti

10. Sati u kojima radnik nije radio iz razloga za koje je sam odgovoran

11. Primitci radnika koji nisu izravno vezani za sate rada

12. Iskazivanje bolovanja kraćeg odnosno duljeg od 42 dana

13. Neoporezivi primitci (prijevoz na posao i s posla, troškovi na službenom putu te dnevnice, terenski rad, neoporezivi regres, božićnica i sl.)

14. Doprinosi koji su obračunani na plaću odnosno nadoknadu plaće

15. Iskazivanje redovne plaće i otpremnine

16. Osobni odbitak radnika

Nakon 1. srpnja 2010. poseban porez se više ne plaća na plaće, mirovine, drugi dohodak te isplate udjela u dobitku i dividende na svote koje ne premašuju 6.000,00 kn mjesečno po pojedinom primitku jer je ukinuta obveza plaćanja tog poreza po stopi od 2%. Na navedene primitke koji premašuju 6.000,00 kn mjesečno plaćat će se i dalje poseban porez na sve isplate zaključno s 30. listopadom 2010. po stopi od 4%. Poseban porez na primitke od samostalnih djelatnosti i ostale primitke čija osnovica odnosno primitak iznosi 3.000,00 kn do 6.000,00 kn mjesečno plaća se po stopi od 2% zaključno s kolovozom, a od 1. rujna do 31. prosinca plaćat će se samo još na osnovice odnosno primitke koji premašuju 6.000,00 kn po stopi od 4%. S obzirom na smanjenje vremenskog razdoblja u kojemu se poseban porez trebao plaćati, potrebno je dati tumačenja kako postupiti na kraju te obveze s posebnim osvrtom na utvrđivanje godišnje obveze posebnog poreza kod samostalnih djelatnosti koji utvrđuju osnovicu za poseban porez na temelju ostvarenog godišnjeg dohotka. O tome pišu naše suradnice iz Ministarstva financija.

1. Uvod

2. Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke

3. Kako treba obračunati posebni porez na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke

4. Posebni porez na primitke od samostalne djelatnosti na koje se porez na dohodak plaća paušalno

5. Posebni porez na ostale primitke

6. Način i rokovi plaćanja posebnog poreza na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke

7. Način izvješćivanja o obračunanom posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke

Zakon o porezu na dodanu vrijednost izmijenjen je od 1. siječnja 1998. nekoliko puta, ali najveće su izmjene provedene Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je objavljen u Nar. nov., br. 87/09. i koji je stupio na snagu 1. siječnja 2010. Tim je izmjenama napravljeno usklađivanje s pravnom stečevinom EU na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost. Najveće su izmjene na području koje se odnosi na isporuke oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost, ali bez prava na odbitak pretporeza. Izmijenjen je čl. 11. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, a dodan je i novi čl. 11.a s obzirom da je bilo potrebno podijeliti oslobođene isporuke dobara i usluga na one koje su od javnog interesa te na ostala oslobođenja. Ovim će se člankom razmatrati samo isporuke dobara i usluga u vezi s obrazovanjem i zdravstvenom djelatnošću.

1. Uvod

2. Porezni položaj zdravstvenih usluga u 2010.

3. Obrazovne usluge

4. Odbitak i podjela pretporeza

5. Upis i brisanje iz registra PDV-a i ispravak pretporeza

6. Zaključak

Forenzična revizija usmjerena je na otkrivanje prijevara. U pravilu angažman forenzičnih revizora započinje nakon nastanka sumnje o počinjenju prijevare, a cilj forenzičnih revizora je otkrivanje moguće prijevare. Postupak forenzične revizije nije propisan revizijskim standardima pa se forenzični revizori oslanjaju na svoju stručnost, iskustvo i intuiciju u otkrivanju prijevara. Forenzičnom revizoru nije bitno utječe li prijevara značajno na istinit i fer prikaz financijskih izvještaja, bitno mu je utvrditi postojanje prijevare bez obzira na značajnost.

1. Uvod

2. Definiranje analitičkih postupaka

3. Primjena analitičkih postupaka u forenzičnoj reviziji

4. Veza između znakova upozorenja i mogućih prijevara

5. Zaključak

Trgovačka društva koja su na temelju podataka iz financijskih izvješća za prethodnu godinu obveznici revizije za 2010., do kraja rujna trebaju izabrati revizorsko društvo odnosno revizora koji će revidirati financijska izvješća za 2010. Odluku o reviziji donosi skupština društva. I ove se godine obveza revizije određuje ovisno o svoti prihoda iskazanih u računu dobitka i gubitka prethodne (2009.) godine. Dioničko društvo pak ima obvezu revizije neovisno o visini prihoda. Više o tome u nastavku članka.

1. Uvod

2. Tko su obveznici revizije

3. Revizora imenuje skupština društva

4. Pisani ugovor o reviziji

5. Koga odabrati za revizora

6. U društvima od javnog interesa – revizorski odbor

7. Slobodno ugovaranje naknade

• POSLOVANJE IZ EUROPSKE UNIJE
• FINANCIRANJE IZ FONDOVA EU

Tri su dijela projektne dokumentacije koji se moraju ispuniti za prijavu projekata na neki od natječaja za bespovratna sredstva u programu IPA, a i za druge natječaje, primjerice programe EU fondova. Prvi i osnovni obrazac je logička matrica projekta koja sažeto pojašnjava i dokazuje projektnu logiku. Drugi dokument je obrazac projektne prijave, u kojemu se detaljno pojašnjava projektna ideja zajedno s kratkim konceptom projekta, a daju se i osnovni podatci o prijavitelju i projektnim partnerima, ako oni postoje. Treći je dokument proračun projekta koji pokazuje financijsku konstrukciju troškova i izvora sredstava. Kada je projektna prijava pripremljena za slanje na natječaj, ona obično nema manje od 80 stranica i predaje se isključivo na engleskom jeziku. Prema međunarodnoj metodologiji projektnog ciklusa koji nam je tema u ovom i sljedećim brojevima, obrasce propisuje Europska komisija. Ovo je prvi od tri članka u nizu koji će pojasniti izradu logičke matrice, zatim će se u sljedećem članku pojasniti projektna aplikacija, a u trećem članku i proračun projekta.

1. Logička matrica kao osnova projekta

2. Analize u izradi projekta

3. Obrazac logičke matrice

4. Provjera logike projekta

5. Zaključak

U sadržaju članka predočeni su prijedlozi Europske komisije koji se odnose na izmjene Direktive EU o povratu poreza na dodanu vrijednost i drugo. Osim toga pisano je i o ovome: Porez na banke u Mađarskoj, Kontroverzne ideje o europskom porezu, Klimava informacija o pravosuđu, Bolja zaštita potrošača, direktiva o sezonskim radnicima i drugo.

1. Produljen rok za podnošenje zahtjeva za povrat PDV-a

2. Mađarski porez za banke podigao prašinu

3. Bruxelles oživljava kontroverznu ideju o europskom porezu

4. S nekoliko klikova do informacija o pravosuđu

5. Bruxelles želi bolju zaštitu štediša

6. Predložena direktiva o sezonskim radnicima

7. Predloženo ukidanje uvoznih carina za 92 sirovine

Platni promet u RH prolazi kroz velike promjene koje bismo mogli podijeliti na tri dimenzije – funkcionalnu, strukturnu i sistemsku. Mijenjaju se odnosno dopunjavaju platne usluge i računi platnog prometa, ovlaštene organizacije za platni promet, pa i sam platni sustav. Promjene donosi treći po redu hrvatski Zakon o platnim prometu s primjenom od 1. siječnja 2011., koji zamjenjuje Zakon o platnom prometu u zemlji i Zakon o deviznom poslovanju. Novim Zakonom o platnom prometu nestaje razlika između domaćih i prekograničnih plaćanja, a računovodstvena obrada i financijska disciplina, odnosno osiguranje plaćanja prestaju biti dio platnog prometa. Transakcije na temelju papirnatih dokumenata i namire financijskih instrumenata nisu više platni promet. Isto se odnosi i na transakcije na temelju rješenja o ovrsi i sličnih isprava te evidencija blokiranih računa. Ove europski i tržišno orijentirane promjene kroz obvezu usklađivanja zakonodavstva RH s EU donose tržišno uređivanje usluga, institucija i sustava s namjerom da poslovni subjekti sami upravljaju svojom likvidnošću. Promjene u platnom prometu povećat će broj pružatelja platnih usluga i konkurenciju na domaćem oligopolskom bankarskom tržištu jer uklanjaju prepreke koje štite domaće tržište i proširuju vrste institucija ovlaštenih za obavljanje platnog prometa.

1. Uvod

2. Promjene kod platnih usluga

3. Dužnosti pružatelja platnih usluga

4. Proširenje vrsta institucija ovlaštenih za platni promet

5. Proširivanje platnog sustava

6. Umjesto zaključka

Krajem srpnja 2010. objavljen je Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koji uglavnom, odnosno većina njegovih odredaba, stupa na snagu 1. siječnja 2011. Tim se Zakonom nastoji doprinijeti što kvalitetnijoj i koliko je moguće bržoj provedbi ovrhe kada je riječ o ovrsi na novčanim sredstvima. Detaljnije o ovom aktualnom propisu pišemo u nastavku članka.

1. Uvod

2. Prateći propisi i temeljno pojmovno određenje

3. Provedba ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika

4. Provedba ovrhe na novčanim sredstvima banke

5. Jedinstveni registar računa

6. Zabrane u uvjetima blokade

7. Postupanje u slučaju stečaja i statusne promjene

8. Osvrt na još neka bitna pitanja

9. Prijelazni režim

10. Zaključak

U ovom se članku raspravlja o inteligencijskom kapitalu koji predstavlja snalaženje u korištenju materijalnih i nematerijalnih elemenata poslovanja u cilju ostvarivanja trajne djelotvornosti poslovanja, tj. inteligencijskog djelotvoringa. Autori u članku prikazuju način utvrđivanja kvocijenta poslovne inteligencije i djelotvornosti koja iz nje proizlazi kao inteligencijski djelotvoring.

1. Uvod

2. Kvocijent poslovne inteligencije i način njegovog utvrđivanja u poduzeću

3. Inteligencijski djelotvoring poduzeća

4. Zaključak

Naša znatiželja o poslovanju najvećih trgovaca na malo je utoliko veća, ukoliko smo njihovi dnevni ili tjedni klijenti. A kako manje-više jesmo, sve nas zanima kakva im je poslovna situacija. U ovom se članku pokušalo proniknuti u tajne koje se ne objavljuju, kao što su npr. podatci o marži s kojom trgovac određuje prodajnu cijenu, o financijskoj stabilnosti i drugim zanimljivostima koje se tiču ne samo potrošača nego i njihovih dobavljača. Podatci su preuzeti iz godišnjih financijskih izvještaja za 2009.

1. Rang najvećih trgovačkih lanaca

2. Gdje se isplati kupovati ili tko ima najpovoljnije cijene

3. Tko je najviše zaradio

4. Obujam prometa – koeficijent obrtaja zaliha

5. Tko je koliko zadužen – udio vlastitog financiranja

6. Sukladnost financiranja

7. Kakve su plaće zaposlenih

8. Produktivnost najvećih trgovaca

9. Procjena poslovne izvrsnosti

10. Umjesto zaključka

Izborom iz svakodnevnih pitanja upućenih RRiF-ovim savjetnicima čitateljstvu pružamo mogućnost upoznavanja s tuđom praksom, čime će proširiti svoje spoznaje u rješavanje sve složenijih svakodnevnih problema u računovodstvu, porezu i financijama.

• RAČUNOVODSTVO
  1. Primitak imovine od kupca
  2. Raspodjela nenovčane imovine vlasnicima
  3. Kapitalizacija troškova kamata
  4. Uključivanje troškova vlastitog prijevoza u nabavnu vrijednost robe
• POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
  1. Obračun PDV-a pri ugovorenoj valutnoj klauzuli
• PDV - INO PODUZETNICI
• PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA
  Pravo na isplatu dividende – dobitka može zastarjeti
• POREZ NA DOHODAK
  Isplata dohodaka deviznim nerezidentima na račun
• JAVNA NABAVA
  Udruge u sustavu javne nabave

Mogućnost da fizičke osobe obavljaju gospodarsku djelatnost kao sporedno zanimanje ili domaću radinost uvedena je ponovo u porezni sustav prije nekoliko godina. Pritom je jedan od temeljnih uvjeta za obavljanje tih djelatnosti da se mogu obavljati samo osobnim radom te da fizička osoba nije obveznik PDV-a. U nastavku se daje cjelovit prikaz uvjeta za obavljanje navedenih djelatnosti, popis zanimanja na koje se ta odredba odnosi te porezne obveze i obveze u vezi s plaćanjem obveznih doprinosa.

1. Uvod

2. Tko može obavljati djelatnosti domaće radinosti i sporednog zanimanja

3. Koje se djelatnosti mogu obavljati kao domaća radinost i sporedno zanimanje

4. Porezni položaj fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost domaće radinosti i sporednog zanimanja

5. Uspostavljanje statusa osiguranika osoba koje obavljaju djelatnost kao domaću radinost ili sporedno zanimanje

6. Doprinosi za obvezna osiguranja osoba koje obavljaju djelatnost kao domaću radinost ili sporedno zanimanje

7. Zaključak

Zakonom o zaštiti potrošača uređuju se osnovna i skupna prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, kao i pri drugim oblicima stjecanja proizvoda i usluga na tržištu. Iako su prava potrošača i s druge strane obveze trgovaca propisane odredbama tog zakona, još uvijek ima mnogo primjera da se najčešće trgovci ne pridržavaju propisanih obveza posebice onih koje se odnose na način isticanja cijena, ispunjenja ugovora i udovoljavanja opravdanim reklamacijama potrošača glede materijalnih nedostataka proizvoda ili neispravnosti u tijeku jamstvenog roka. U nastavku ovog članka odgovaramo na pitanja koja gospodarskim inspektorima Državnog inspektorata najčešće postavljaju ne samo potrošači već i trgovci. Podsjećamo čitatelje da smo u časopisu RRiF br. 8/10., str. 120. i dalje, objavili odgovore na pitanja iz područja poslovanja trgovaca.

1. U kojem slučaju trgovac može odbiti prodaju proizvoda ili pružanje usluga za koje je registriran?

2. Je li trgovac obvezan primiti proizvod i vratiti mi plaćenu svotu, ako sam nakon kupnje ustanovio da mi proizvod više nije potreban?

3. Zaključio sam sa stolarskim obrtnikom ugovor o izradi stepenica. Tjedan dana nakon završetka poslova oslabio je rukohvat na stepenicama. Obrtnik je odbio otkloniti nedostatak i više se ne javlja na telefonske pozive. U inspekciji su me uputili na sud jer imamo zaključen ugovor. Jesu li u inspekciji postupili ispravno?

4. Mogu li ostvariti pravo na reklamaciju za proizvod ili uslugu, ako nemam račun?

5. Kad se može smatrati da proizvod ima materijalne nedostatke?

6. Za koje nedostatke trgovac ne odgovara?

7. Odgovora li trgovac za materijalne nedostatke proizvoda koji je kupljen s greškom?

8. Tko odgovara potrošaču za proizvod koji postane neispravan u tijeku jamstvenog roka, proizvođač ili trgovac?

9. Koja prava pripadaju potrošaču na osnovi jamstva za ispravnost proizvoda?

10. Koliko iznosi najmanje trajanje jamstvenog roka?

11. Tko je dužan neispravan proizvod otpremiti u servis, potrošač ili trgovac?

12. Na koji se način mora voditi evidencija prigovora i koliko se dugo mora čuvati?

13. Izdavačka kuća dostavila mi je poštom knjigu s tiskanom narudžbenicom i uplatnicom, iako to nisam naručio. Moram li knjigu platiti ili je mogu vratiti pošiljatelju?

14. Imam registrirani automehaničarski servis. U kojem sam slučaju obvezan izdati potrošaču predračun odnosno radni nalog?

15. Koja je razlika između popusta i sniženja?

16. U kojim se slučajevima može obavljati rasprodaja robe?

17. Na koji se način ističu cijene za proizvode?

18. Kako omogućiti potrošaču provjeru točnosti izdanog računa?

19. Imamo trgovinu tehničkim proizvodima. Htjeli bismo potrošačima omogućiti plaćanje cijene u više obroka. Obvezuju li nas pritom odredbe propisa o potrošačkom kreditiranju?

Ugovor o kupoprodaji nekretnina je pravni posao kojim se prodavatelj obvezuje prenijeti kupcu nekretninu u vlasništvo, a kupac se obvezuje platiti mu cijenu. Namjena je ovoga članka ukratko prikazati oblik i osnovni sadržaj koji bi morao imati navedeni ugovor kako bi na temelju njega moglo doći do prijenosa vlasništva na kupca u zemljišnim knjigama.

1. Uvod

2. Pravni izvori

3. Pojam ugovora o kupoprodaji nekretnina

4. Oblik sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine

5. Subjekti ugovora o kupoprodaji nekretnina

6. Objekt ugovora o kupoprodaji nekretnine

7. Cijena nekretnine

8. Stjecanje vlasništva

9. Primopredaja nekretnine

10. Odgovornost za mane nekretnine

11. Troškovi sastavljanja ugovora

12. Ogledni primjer ugovora

13. Zaključak

Iako u društvu s ograničenom odgovornošću ne postoji onakva povezanost članova kakva postoji u društvu osoba, član ipak ne može istupiti iz društva niti društvo može isključiti člana kada i kako to želi. ZTD propisuje dva načina istupanja i isključenja člana iz društva s ograničenom odgovornošću – na temelju društvenog ugovora i konstitutivnom tužbom nadležnom trgovačkom sudu kada za to postoji osobito opravdan razlog propisan ZTD-om. U članku su podrobno analizirani uvjeti, postupak i posljedice istupanja i isključenja pri svakom od dva navedena načina istupanja člana iz društva s ograničenom odgovornošću.

1. Uvod

2. Pojam i načini istupanja člana iz društva

3. Isplata naknade članu koji istupa iz društva

4. Trenutak prestanka članstva u društvu člana koji je istupio iz društva i člana koji je iz njega isključen

Nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru postrožen je upis osnivanja trgovačkog društva, pri čemu članovi društva moraju dati izjavu o tome imaju li nepodmirenih obveza za poreze i doprinose te moraju dati i druge podatke radi upisa u sudski registar. Imatelji udjela većeg od 5% u temeljnom kapitalu morat će do kraja listopada 2010. dati osobne podatke sudskom registru radi evidencije. O tim i drugim novostima pročitajte u ovom članku.

1. Pregled uređenja registra

2. Novosti koje donose izmjene i dopune zakona iz 2010.

3. Upis podataka za fizičke i pravne osobe

4. Upis podataka o subjektima upisa

5. Umjesto zaključka

• Praktikum proračunskog računovodstva

U ovom će se praktikumu knjižiti kupnja dugotrajne imovine kada se istodobno s obvezom za plaćanje odobrava kupac za istu vrijednost. Pri takvim poslovnim promjenama dugotrajna imovina treba se zadužiti s punom vrijednošću, dok odobrenje može biti povezano s različitim ugovornim odnosima o čemu ovisi i način njegova knjiženja.

1. Kupnja dugotrajne imovine kada se istodobno s postojanjem obveze za plaćanje kupac odobrava za istu vrijednost

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, na temelju čl. V. Odluke o namjeri sudjelovanja u osnivanju Fondova za gospodarsku suradnju donesene na sjednici Vlade RH (Nar. nov., br. 8/10., dalje: Odluka), usvojilo je Pravilnik o uvjetima i postupku sudjelovanja Vlade Republike Hrvatske u osnivanju fondova za gospodarsku suradnju (dalje: Pravilnik) koji je objavljen u Nar. nov., br. 21/10. U Pravilniku su dani uvjeti osnivanja fondova, organizacija rada fondova, način odlučivanja i donošenje odluka povjereničkog odbora, postupak provođenja ulaganja Vlade RH u fondove, a i druga pitanja neposredno vezana za provođenje Odluke. No ulaganje rizičnog kapitala od strane fondova u pojedine poduzetnike, ako je jedan od ulagača država, uglavnom je vezano za postojanje državne potpore koja mora biti u skladu sa Zakonom o državnim potporama (Nar. nov., br. 140/05.) odnosno pravilima o dodjeli državne potpore u obliku rizičnog kapitala. U nastavku članka dani su osnovni uvjeti ulaganja rizičnog kapitala u poduzetnike kada takvo ulaganje predstavlja državnu potporu.

1. Pristup

2. Test ravnoteže pri ocjeni ulaganja rizičnog kapitala

3. Državna potpora na tri razine

4. Uvjeti usklađenosti

5. Detaljna ocjena potpore

6. Kumulacija potpora

7. Zaključak

U jednoj anketi provedenoj u nas, među najbitnije se obilježje kao pretpostavka uspješnog poslovnog pregovaranja svrstala kompetencija pregovarača. No ako se toj kvaliteti doda i lijepo ophođenje, učinak je na ugled tvrtke, ali i na pregovarača pozitivan. Kako sve to postići? Savjeti koje prenosimo iz Njemačke poslovne prakse, odnosno iz pravila poslovnog ponašanja primjerenih u kontinentalnoj Europi, mogu zasigurno pomoći u ostvarenju tog cilja. I ne samo to, ti su savjeti najviše potrebni i nama samima kako bismo se dobro osjećali u okružju poslovnih ljudi.

1. Pristup

2. Prvi dojam

3. Pozdravljanje

4. Predstavljanje drugih

5. Odijevanje

6. Ponašanje pri poslovnom susretu

• Pregled kamatnih stopa EURIBOR i ZIBOR od 22.7.2010. do 20.8.2010.
• Pregled kamatnih stopa LIBOR od 22.7.2010. do 20.8.2010.
• Pregled srednih tečajeva kuna za neke valute prema tečajnici HNB od 23.7.2010. do 24.8.2010.

1. Pregled kretanja
2. Cijene na malo
3. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima
4. Industrijska proizvodnja
5. Vanjskotrgovinska razmjena
6. Trgovina na malo
7. Turizam
8. Plaće
9. Likvidnost i solventnost
10. Zaposlenost