Računovodstvo, revizija i financije 6/2010

Kupnja i prodaja robe u tranzitu je jednostavan poslovni događaj, no unatoč tome često se postavljaju pitanja kako takav poslovni događaj evidentirati u knjigovodstvu. Riječ je o nabavi robe koja se ne skladišti, nego se izravno isporučuje kupcu. Ponekad se ovaj posao u cijelosti obavi u inozemstvu. O tome koji su dokumenti pritom potrebni, kakvi se porezi moraju platiti i dr., pročitajte u nastavku članka.

1. Uvodne napomene

2. Hodogram dokumenata i robe pri kupnji i prodaji robe u tranzitu

3. Knjigovodstveno evidentiranje tranzitnog prometa robe

4. Posebnosti kod evidentiranja prodaje robe u tranzitu

5. Tranzitna trgovina s obzirom na mjesto kupnje i mjesto prodaje robe

Društvo s ograničenom odgovornošću može otkupljivati poslovne udjele od svojih članova društva čime se smanjuje njihov broj, a prava i obveze iz otkupljenih poslovnih udjela miruju. Zakon o trgovačkim društvima nije zabranio da se vlastiti poslovni udjeli otkupljuju od članova društva ako dalje ne žele biti članovi društva ili iz nekih drugih razloga. Na ovaj način dolazi do promjene u vlasničkoj strukturi kapitala društva. Način računovodstvenog praćenja otkupljenih vlastitih udjela ovisi o tome koje računovodstvene standarde društvo primjenjuje. Više o ovoj problematici u nastavku članka.

1. Pristup

2. Stjecanje vlastitog poslovnog udjela u d.o.o.-u

3. Otkup vlastitih poslovnih udjela u slučaju statusnih promjena

4. Računovodstveno praćenje otkupa vlastitih poslovnih udjela

5. Prodaja otkupljenih vlastitih poslovnih udjela

6. Zaključak

6. Zaključak

Prema zahtjevima HSFI 7 odnosno MRS-a 40 pri naknadnom vrednovanju ulaganja u nekretnine poduzetnici mogu odabrati primjenu modela fer vrijednosti ili modela troška. Ako se nakon toga prvobitno odabrani model zamjenjuje drugim modelom, riječ je o promjeni računovodstvene politike koja se provodi u skladu sa zahtjevima HSFI 3 odnosno MRS-a 8. Budući da se kao prihvatljivo rješenje prema zahtjevima računovodstvenih standarda uobičajeno ne prihvaća zamjena modela fer vrijednosti modelom troška, u praksi je češći slučaj zamjene modela troška modelom fer vrijednosti.

1. Definiranje ulaganja u nekretnine

2. Definiranje računovodstvenih politika

3. Računovodstvene politike kod naknadnog vrednovanja ulaganja u nekretnine

4. Promjene računovodstvenih politika

5. Zaključak

Obveza konsolidacije financijskih izvješća propisana je odredbama čl. 16. Zakona o računovodstvu. Mali i srednji poduzetnici pri konsolidaciji financijskih izvješća primjenjuju zahtjev HSFI 2 – Konsolidirani financijski izvještaji, a veliki poduzetnici i oni čiji su vrijednosni papiri uvršteni na organizirano tržište vrijednosnica ili se spremaju za takvo uvrštavanje primjenjuju zahtjeve MRS-a 27 – Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji. Zakon o računovodstvu ima prednost u odnosu na zahtjeve standarda te bi njegove odredbe trebale vrijediti za sve poduzetnike (velike, srednje i male), dok se zahtjevi HSFI odnosno MRS-a u vezi s obvezom konsolidacije bitno razlikuju.

1. Tko je obveznik konsolidacije financijskih izvješća

2. Iznimke od obvezne konsolidacije financijskih izvješća

3. Javna objava i revizija konsolidiranih financijska izvješća

4. Načela i postupci konsolidacije

5. Ulaganja u ovisna društva

6. Goodwill i višak stjecateljeva udjela („negativni goodwill“)

7. Pravila konsolidacije financijskih izvješća

8. Primjer konsolidacije financijskih izvješća

9. Zaključak

U ovom se članku iznosi sadržaj i pravna osnova za financijsko izvještavanje mirovinskih društava i mirovinskih fondova. Izvještajni zahtjev odnosi se na financijske izvještaje opće namjene sastavljene u skladu s primjenom odgovarajućih standarda financijskog izvještavanja. Korisnici predmetnih izvještaja su Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (dalje: Agencija) za potrebe nadzora te Financijska agencija za objavljivanje javnosti. Dalje u tekstu iznose se najbitnije promjene u načinu prezentiranja financijskih izvještaja koje su uvjetovane izmjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

1. Uvod

2. Izvještaj o sveobuhvatnom dobitku

3. Financijski izvještaji mirovinskih društava (mirovinskih fondova)

Ako je predan godišnji financijski izvještaj za 2009. samo za statističke i druge potrebe, a riječ je o trgovačkom društvu, onda je potrebno u skladu s odredbama Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 107/07.) još sastaviti i Financijskoj agenciji predati pojedinačni godišnji financijski izvještaj, do 30. lipnja, a obveznici konsolidacije i konsolidirani godišnji financijski izvještaj do 30. rujna radi javne objave. Više o navedenoj obvezi u nastavku članka.

1. Uvod

2. Sastavljanje i predaja godišnjega financijskog izvještaja i druge dokumentacije radi javne objave

3. Godišnji financijski izvještaj malih poduzetnika

4. Godišnji financijski izvještaj srednjih i velikih poduzetnika

5. Godišnji financijski izvještaj poduzetnika obveznika primjene MSFI

6. Godišnji financijski izvještaj poduzetnika obveznika revizije koji primjenjuju HSFI

7. Način dostave, oblik i format te ovjeravanje dokumentacije

8. Provjera potpunosti i točnosti godišnjega financijskog izvještaja i druge dokumentacije

9. Javna objava

10. Zaključak

U ovom praktikumu knjižena su dva poslovna događaja: 1. prodaja dugotrajne nefinancijske imovine koja se prodaje po vrijednosti koja je niža/viša od knjigovodstvene vrijednosti te imovine i 2. primitak na dar dionica od fizičke osobe. U vezi s prodajom dugotrajne nefinancijske imovine bitno je utvrditi razliku između njezine prodajne i knjigovodstvene vrijednosti. To je svota za koju se mora knjigovodstvena vrijednost promijeniti kako bi se ujednačila s prodajnom vrijednošću. Pri primitku na dar dionica od fizičke osobe treba se, prema našem mišljenju, prikloniti biti knjiženja koje je propisao za primitak dara (donacije) dugotrajne nefinancijske imovine. Stoga treba, između ostaloga, teretiti rashode razreda 5 i odobriti prihode razreda 6.

1. Prodaja dugotrajne nefinancijske imovine po vrijednosti različitoj od knjigovodstvene vrijednosti

2. Primitak dara u obliku dionica od fizičke osobe

Posebnim računovodstvenim propisima iz područja neprofitnog računovodstva nije propisana obveza sastavljanja računovodstvenih politika. Bez obzira na to, osobe koje vode neprofitno računovodstvo imaju računovodstvene politike. One možda nisu sastavljene u pisanom obliku ili ih nisu donijele ovlaštene osobe, ili se razlikuju od slučaja do slučaja. U članku se daje predložak računovodstvenih politika udruge.

1. Uvod

2. Računovodstvene politike kod neprofitnih organizacija

3. Zaključak

• Praktikum neprofitnog računovodstva

U skladu s odredbama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija članarina predstavlja prihod ostvaren od obveznih kontinuiranih uplata članova neprofitnih organizacija.

Od 1. srpnja 2010. ukida se obveza plaćanja posebnog poreza po stopi od 2% na plaće, mirovine i druge primitke, a od 1. rujna se ne plaća ni predujam posebnog poreza po stopi od 2% na primitke od obrta i samostalnih djelatnosti.

1. Posebni porez na plaće, mirovine i druge primitke poslije 1. srpnja 2010.

2. Posebni porez na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke nakon 1. rujna 2010.

3. Zaključak

Od 1. siječnja 2010. primjenjuje se novi Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09.) kojim je utvrđena obveza poslodavca da u slučaju prekida ugovora o radu radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti treba isplatiti nadoknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Na koji način treba utvrditi tu nadoknadu te kakav je porezni položaj ove isplate u smislu propisa o porezu na dohodak i porezu na dobitak, pročitajte u nastavku.

1. Uvodne pripomene

2. Utvrđivanje i porezni položaj isplate nadoknade za neiskorišteni godišnji odmor

3. Računovodstveni položaj nadoknada za neiskorišteni godišnji odmor

4. Porezni položaj nadoknada za neiskorišteni godišnji odmor s motrišta poreza na dobitak

Snižena stopa PDV-a od 10% primjenjuje se u oporezivanju usluga smještaja u komercijalnim ugostiteljskim objektima još od 1. siječnja 2006. Od tada je Ministarstvo financija dalo nekoliko stajališta kojima su dana pojašnjenja u vezi s poreznim položajem usluga smještaja te razlike u odnosu na ostale turističke usluge. Kako se navedene usluge mogu pružati izravno gostima ili posredstvom turističke agencije, za određivanje poreznog položaja najbitnije je da se pri sklapanju ugovora između komercijalnog ugostiteljskog objekta i agencije točno navedu usluge koje će se obavljati, smještaj ili najam, kao i jasna odredba o tome u čije ime i za čiji račun agencija posluje, jer upravo o tome ovisi i porezni položaj navedene usluge. Napominjemo da smo o poreznom položaju usluga u seljačkim domaćinstvima, kao i uvjetima za obavljanje navedenih usluga s motrišta nadzora Državnog inspektorata te plaćanju boravišne pristojbe pisali u časopisu RRiF br. 5/10. U ovom broju časopisa RRiF u rubrici POREZI može se pročitati još i o poreznom položaju usluga smještaja u sobama, apartmanima i kampovima, a u rubrici TRŽIŠTE I PROPISI o uvjetima za obavljanje navedenih usluga.

1. Uvod

2. Turističke usluge – smještaj ili najam

3. Načini pružanja turističkih usluga

4. Usluga smještaja u organizaciji turističkih agencija

5. Zaključak

O uvjetima pružanja usluga smještaja u domaćinstvu može se pročitati u ovom broju časopisa RRiF u rubrici TRŽIŠTE I PROPISI, a u nastavku se pojašnjava porezni položaj iznajmljivača, prije svega „paušalista“. No osim paušalnog oporezivanja dohotka ostvarenog pružanjem ugostiteljskih usluga smještaja u domaćinstvu, ova se vrsta ugostiteljskih usluga može oporezivati i kao dohodak od samostalne djelatnosti, što je i obveza fizičkih osoba ako su obveznici PDV-a ili kao obveznici poreza na dobitak. Opširnije o posebnostima poreznog položaja ove skupine poreznih obveznika, kada uslugu pružaju izravno gostima ili posredstvom turističke agencije, može se pročitati u nastavku članka.

1. Porezni položaj pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu

2. Utvrđivanje i plaćanje svote godišnjeg paušalnog poreza na dohodak

3. Način pružanja usluge smještaja gostima

4. Iznajmljivači obveznici PDV-a

5. Plaćanje članarine turističkim zajednicama

Kada trgovačko društvo obavlja djelatnost u stanu koji je u vlasništvu člana društva, član društva smatra se najmodavcem i obveznikom poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava. Obvezan je sastaviti ugovor o najmu s trgovačkim društvom i prijaviti se u registar obveznika poreza na dohodak pri Poreznoj upravi prema njegovu prebivalištu.

1. Uvodne pripomene

2. Što treba učiniti član društva

3. Kako utvrditi visinu režijskih troškova

• NOVOSTI IZ MEĐUNARODNOG RAČUNOVODSTVA I REVIZIJE 

Odbor je na svojoj redovitoj sjednici, održanoj 18. – 23. travnja 2010. u Londonu, na kojoj je vezano za neke teme prisustvovao i američki FASB, raspravljao o: konsolidaciji, prestanku priznavanja, financijskim instrumentima: klasifikacija i mjerenje, financijskim instrumentima: instrumentima zaštite od rizika, prezentiranju financijskih izvještaja, ugovorima o osiguranju i najmovima. U nastavku će se podrobnije prikazati tijek rasprave i zaključci rasprave o najmovima.

1. Najmovi

• VIJESTI IZ EUROPSKE UNIJE

Svaki uspješni predlagatelj projekta koji potpiše ugovor o financiranju projekta bespovratnim sredstvima iz EU fondova u provedbi projekta mora poštovati načela javne nabave. Često su korisnici sredstava institucije koje inače nisu obveznici domaćeg Zakona o javnoj nabavi. Čak i ako inače jesu obveznici, obrasci i procedure kojima se trebaju koristiti u provedbi projekata za nabavu usluga, opreme i radova često su im strani i komplicirani pa je ovoj temi potrebno posvetiti više pažnje. U ovom se članku govori o pravilima javne nabave u projektima koje financira EU, rizicima koje nabava predstavlja u projektu i najčešćim pogreškama u procedurama nabave.

1. Zašto javna nabava na projektima predstavlja veliki rizik

2. Načela javne nabave

3. Osnovna pravila javne nabave iz aneksa IV. Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava

4. Najčešće pogreške u javnoj nabavi

5. Zaključak

Iako je donesena odluka o financijskoj potpori Grčkoj (kredit članica EMU), u članku se razmatraju uzroci i posljedice financijske nediscipline ne samo Grčke, nego i drugih članica Europske monetarne unije.

1. Porast javnog duga

2. Scenariji mogućih rješenja

3. Je li održiva EMU s ovim članicama

U Europskoj uniji donesen je program stvaranja kriznog fonda za spas eurozone od prekomjernog zaduživanja, te prijedlog mjera za gospodarsko usmjeravanje država članica. U članku su prikazane mjere: oporezivanje rizičnog kapitala, dvostruko oporezivanje, carinske informacije, zaštita investitora, financiranje projekata u RH, i drugo.

1. Sveobuhvatan program spasa eurozone od prekomjerne zaduženosti

2. Uskoro bez dvostrukog oporezivanja fondova rizičnog kapitala

3. Javne konzultacije o problemima dvostrukog oporezivanja

4. Lakši pristup do svih carinskih informacija

5. EK želi veću zaštitu investitora

6. EIB nastavlja financirati projekte u RH

7. Visa pristala sniziti naknade za kartično plaćanje

Eurostat (Statistički ured EU) u svojem priopćenju od 22. travnja 2010. (Pressemitteilung, 55/2010, dostupno na internetu) objavio je članak pod nazivom „Proračunski manjak u Eurozoni i EU 27 iznosi 6,3% odnosno 6,8% BDP-a (Stanje javnog duga iznosi 78,7% odnosno 73,6% BDP-a)“ (Öffentliches Defizit in der Eurozone und in der EU 27 bei 6,3% bzw. 6,8% des BIP (Öffentlicher Schuldenstand bei 78,7% und 73,6%)). U nastavku se daje prilagođeni prijevod tog priopćenja.

1. Stanje duga u EZ i EU 27

2. Pridržaj koji eurostat ima spram podataka koje su objavile države

3. Izmjene koje je eurostat izvršio u prijavljenim podatcima

4. BDP, proračunski manjak/višak i stanje javnog duga u EU (u valutama država)

U ovom se članku razmatra status mjenice kao vrijednosnog papira koji je u hrvatskome platnom prometu imao specifičnu i promjenjivu ulogu, s obzirom na razdoblja u kojima je taj platni promet bio uređen. Autor iznosi sudsku praksu u vezi s naplatom mjenice u slučajevima kada na računima mjeničnih dužnika nema sredstava. Na kraju se daje osvrt na novi Zakon o platnom prometu (koji uređuje platni promet u zemlji i s inozemstvom) koji stupa na snagu 1. siječnja 2011., a posljedica toga bit će potpun povratak mjenice u okvire Zakona o mjenici.

1. Uvod

2. Mjenica u platnom prometu

3. Postupak s neakceptiranim trasiranim mjenicama

4. Zadržavanje mjenice u evidenciji ili vraćanje – sudska praksa

5. Od 1. siječnja 2011. mjenica prestaje biti „osnova za plaćanje“

6. Zaključak

Nadzorna knjiga je poslovna knjiga iz područja deviznog poslovanja koja se vodi već niz godina. Već je ustaljen način njihova vođenja bez obzira na to što u nekim okolnostima postoji prijepor treba li i kako u njima iskazati neke promjene. Stoga ovima člankom podsjećamo na neke načelne odredbe i dajemo rješidbe nekih prijepora.

1. Uvod

2. Obveznici vođenja nadzorne knjige

3. Prometi koji se upisuju u nadzorne knjige

4. Vrste nadzornih knjiga

5. Sadržaj nadzorne knjige

6. Kako može izgledati nadzorna knjiga

7. O nekim vrstama vanjskotrgovačkog poslovanja

8. O nekim prijeporima

9. Vođenje nadzorne knjige

10. Rok prezentiranja deviznoj kontroli

11. Rok čuvanja

12. Zaključak

Od 29. travnja 2010. primjenjuje se nova Odluka o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci. Ona donosi neke novosti u odnosu na već uvriježeno ponašanje u poslovanju sa stranom gotovinom. Te su novosti usklađene s postojećim sustavom deviznog poslovanja. Temeljne odredbe odluke su: slobodna je naplata i plaćanje u gotovini s inozemstvom, propisan je rok za polog strane gotovine na račun u banci i postupak s deviznom blagajnom.

1. Uvod

2. Usklađivanje s propisima EU – liberalizacija kapitalnih tokova

3. Nova odluka 4. Polaganje i podizanje strane gotovine i čekova

5. Strana gotovina i čekovi u blagajni

Prijenos gotovine preko granice, bez obzira je li riječ o gotovini u stranim sredstvima plaćanja ili u kunama, nadzire se za potrebe provođenja Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Taj nadzor usko je povezan i s propisima iz deviznog poslovanja.

1. Uvod

2. Prijenos gotovine prema zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

3. Obrazac izvješćivanja

Godišnju poreznu prijavu na obrascima DOH i DOH-Z te utvrđivanje oporezivog dohotka za 2009. bili su obvezni podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave svi porezni obveznici koje se bave samostalnom djelatnošću obrta, slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, kao i drugim djelatnostima koje se oporezuje kao obrtničke, a koje utvrđuju dohodak na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga. Kako se prije izdavanja rješenja provodi postupak obrade godišnje porezne prijave te usklađenje stanja poreznih evidencija iskazanih u informacijskom sustavu Porezne uprave s podatcima poreznih obveznika iskazanim u poreznoj prijavi, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod

2. Postupak zaprimanja obrazaca DOH-Z i DOH

3. Koje su porezne prijave obrtnika podnesene izvan zakonom propisanog roka?

4. Obrada i verifikacija zaprimljenih poreznih prijava

5. Verifikacija porezne prijave

6. Pravo na ispravak predane porezne prijave

7. Mogućnost odustanka od porezne prijave

8. Zaključak

Pravilnik o načinu isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga objavljen je u Nar. nov., br. 52/10., a stupio je na snagu 6. svibnja 2010. Pravilnikom se određuje način isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga pri prodaji proizvoda i pružanju usluga potrošačima. Trgovci trebaju svoje poslovanje uskladiti s odredbama Pravilnika u roku od godine dana od dana njegovog stupanja na snagu, odnosno do 6. svibnja 2011. O sadržaju Pravilnika pišemo u nastavku ovog članka.

1. Uvod

2. Na koga se primjenjuju odredbe pravilnika o isticanju cijena

3. Izuzetci od primjene pravilnika o načinu isticanja cijena

4. Općenito o obvezi isticanja cijena proizvoda i usluga

5. Posebno o načinu isticanja cijene proizvoda

6. Posebno o načinu isticanja cijene za jedinicu mjere

7. Posebno o načinu označavanja cijena usluga

8. Način isticanja cijene pri oglašavanju

9. Upravne i kaznene mjere

10. Razdoblje prilagodbe

11. Zaključak

Ugostiteljskim uslugama u domaćinstvu smatraju se usluge smještaja u sobi, apartmanu i kući za odmor, usluga smještaja u kampu, usluge doručka, polupansiona ili pansiona gostima. Navedene usluge može pružati fizička osoba koja nije obrtnik ili trgovac pojedinac (iznajmljivač). Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06., 152/08. i 43/09., dalje: ZUD) smanjen je broj smještajnih kapaciteta (soba, postelja, smještajnih jedinica) koje iznajmljivači nude gostima u domaćinstvu, a radi sprječavanja i suzbijanja sive ekonomije propisane su upravne mjere prema koji¬ma će u roku od 30 dana fizičkoj osobi biti zabranjeno pružanje usluga ako se obavljaju bez odobrenja te zbog drugih bitnih obilježja propisanih Zakonom. Opširnije o uvjetima pružanja usluga smještaja u domaćinstvu pročitajte u nastavku.

1. Uvjeti pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu

2. Obveze iznajmljivača u pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu

3. Rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu

4. Nadzor i upravne mjere

5. Kaznene odredbe

6. Rok usklade za građane koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu

Novi Zakon o radu, koji je stupio na snagu početkom ove godine, na bitno je drukčiji način, u odnosu na stari Zakon, između ostalog uredio i pravo korištenja godišnjih odmora. S obzirom na tu činjenicu te trenutačnu aktualnost ove tematike, autor u ovom članku pojašnjava odredbe novog Zakona koje uređuju materiju godišnjih odmora, dajući pritom odgovore na konkretna pitanja koja su se pojavila u praksi.

1. Uvod

2. Pojam godišnjeg odmora

3. Normativno uređenje instituta godišnjeg odmora

4. Trajanje godišnjeg odmora

5. Sporazum o odricanju prava na godišnji odmor

6. Stjecanje prava na godišnji odmor

7. Materijalna prava radnika vezana za godišnji odmor

8. Korištenje godišnjeg odmora

9. Mjerodavna sudska praksa i mišljenja nadležnog ministarstava vezana za godišnje odmore

U časopisu RRiF br. 5/10. pisali smo o pravima zaposlenih i samozaposlenih roditelja na rodiljni i roditeljski dopust i potpore uređene Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. Istim zakonom uređena su prava na poštedu od rada i roditeljsku potporu osoba koje su stekle pravo na zdravstveno osiguranje na temelju drugog dohotka na koji su plaćeni doprinosi, poljoprivrednika koji su stekli status osigurane osobe u okviru zdravstvenog osiguranja na toj osnovi, a nisu porezni obveznici te nezaposlenih osoba, o čemu pišemo u ovom članku.

1. Uvodne pripomene

2. Prava na poštedu od rada i novčanu potporu roditelja koji ostvaruju drugi dohodak

3. Pod kojim uvjetima rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada i novčanu potporu ostvaruju poljoprivrednici

4. Pod kojim uvjetima pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada stječu nezaposlene osobe

5. Način korištenja rodiljne poštede od rada

6. Način korištenja roditeljske poštede od rada

7. Novčana naknada za vrijeme korištenja rodiljne i roditeljske poštede od rada

8. Postupak ostvarivanja prava

9. Pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete

U ovom se članku iznosi pravno shvaćanje Vrhovnog suda vezano za kolektivni ugovor te dvije odluke navedenog suda o vraćanju radnika na rad i bračnom pravu. Iako je riječ o primjeni starog Zakona o radu, ova je sudska praksa u cijelosti aktualna i u primjeni novog Zakona o radu, u nastavku se daje detaljniji prikaz navedenog shvaćanja i odluka.

1. Uvod

2. Kolektivni ugovori – učinci, trajanje i prestanak

3. Ostvarenje prava i obveza iz radnog odnosa

Odredbama društvenog ugovora članovi društva s ograničenom odgovornošću mogu se obvezati na dodatne uplate novca ili unos dodatnih nenovčanih činidaba u društvo. Pritom su članovi društva ovlašteni sami utvrditi opseg i vrijeme njihovog ispunjenja. Način ispunjenja isti je kao i ispunjenje obveze unosa uloga za preuzete poslovne udjele.

1. Uvod

2. Dodatne novčane uplate

3. Dodatne nenovčane činidbe

4. Osobe ovlaštene za odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa

5. Zaključak

S obzirom na to da se želi informirati javnost što i kako bi Državni ured za reviziju trebao raditi te na koji bi način trebao informirati javnost o svome radu, ovim se člankom žele dati odgovori na neka pitanja koja se u javnosti često postavljaju.

1. Uvod

2. Koja je uloga i svrha državne revizije u svijetu i u RH?

3. Na koji se način i prema kojim standardima obavlja državna revizija u svijetu? Što standardi određuju i zašto su oni bitni?

4. Koja etička načela moraju državni revizori poštovati u svom radu?

5. Zašto je bitno da se državni revizori pridržavaju vlastitih etičkih načela?

6. Koje su ključne osobine i vještine državnih revizora potrebne za uspješnost državne revizije?

7. Koje vrste revizija obavlja Državni ured za reviziju?

8. Koje pravne osobe mogu biti subjekti revizije?

9. Na koji se način određuju subjekti revizije?

10. Mora li Državni ured za reviziju postupiti prema zahtjevima fizičkih i pravnih osoba, u kojima se traži obavljanje državne revizije?

11. Na koji se način određuju kriteriji i ciljevi revizije?

12. Što je revizijski ciklus te koje su glavne aktivnosti koje ga čine?

13. Što se događa nakon što je revizija završena?

14. Zašto je bitno izraziti mišljenje o financijskim izvještajima i dati ocjenu o poslovanju subjekta revizije?

15. Koje su obveze subjekta revizije vezane za nalaze navedene u izvješću o obavljenoj reviziji?

16. Koje mjere poduzima Državni ured za reviziju ako se tijekom revizije utvrde nepravilnosti?

17. Uspoređuje li Državni ured za reviziju svoj rad s radom državnih revizija drugih zemalja i prati li razvoj profesije državne revizije u svijetu?

18. Postignuća Državnog ureda za reviziju u petnaestogodišnjem razdoblju?

19. Zaključak

• Makroekonomski podatci
• Potrošačke cijene
• Indeksi cijena
• Industrijska proizvodnja
• Vanjskotrgovinska razmjena
• Trgovina na malo
• Turizam
• Plaće
• Likvidnost i solventnost
• Zaposlenost
• Kamatne stope