Računovodstvo, revizija i financije 5/2010

Zalihe materijala evidentiraju se i obračunavaju u troškove u skladu s MRS-om 2 – Zalihe, za velika trgovačka društva i ona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na organiziranom tržištu vrijednosnica odnosno u skladu s HSFI 10 – Zalihe, za mala i srednja trgovačka društva. U ovom članku autor obrađuje pitanje evidencije nabavljenih zaliha, promjene vrijednosti zaliha i metode obračuna troškova zaliha.

1. Uvod

2. Vrijednost zaliha materijala

3. Procjena vrijednosti zaliha na niže (neto utrživa vrijednost)

4. Metode obračuna troškova zaliha

5. Zaključak

Postupak s kamatama u slučaju investicijskih ulaganja doživio je promjenu. U Nar. nov., br. 136/09. objavljen je revidirani MRS 23 koji definira računovodstveno postupanje s troškovima posudbe. Cilj ovog standarda bitno je izmijenjen i zahtijeva obveznu kapitalizaciju troškova posudbe koji se mogu izravno pripisati stjecanju, izgradnji ili proizvodnji kvalificiranog sredstva. S druge strane HSFI 16 kod priznavanja troškova posudbe koji se mogu izravno pripisati stjecanju, izgradnji ili proizvodnji kvalificiranog sredstva dopušta i njihovo iskazivanje kao rashoda razdoblja na koje se odnose. Više o tome pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod

2. Definiranje troškova posudbe

3. Kapitalizacija troškova posudbe

4. Početak, privremeni prekid i prestanak kapitalizacije

5. Primjeri knjiženja troškova posudbe koji se kapitaliziraju

6. Primjeri knjiženja troškova posudbe koji se ne kapitaliziraju

7. Zaključak

Prolazna stavka ne predstavlja naknadu za isporučena dobra ili obavljene usluge te stoga ne podliježe oporezivanju PDV-om. No učestalo je pitanje je li nešto prolazna stavka. Stoga je u ovom članku na najčešćim primjerima iz prakse pojašnjeno što se smatra prolaznim stavkama te kako ih evidentirati u poreznim i računovodstvenim evidencijama.

1. Što su prolazne stavke

2. Evidentiranje prolaznih stavki u poreznim evidencijama

3. Najčešći primjeri prolaznih stavki

4. Prolazne stavke i „prefakturiranje“

5. Zaključak

Gubitak iznad visine kapitala samo je dio ukupnog gubitka trgovačkog društva koji se zbog uspostavljanja bilančne ravnoteže iskazuje u aktivi poduzetnika koji primjenjuju Hrvatske standarde financijskog izvještavanja. U ovom članku osvrnut ćemo se na postupke u vezi s knjiženjem i bilančnim iskazivanjem gubitka iznad visine kapitala kod malih i srednjih poduzetnika, dok se za neke poduzetnike prikazuje bilančna situacija u slučaju pojave gubitka.

1. Uvod

2. Gubitak iznad visine kapitala kao pozicija u aktivi bilance

3. Gubitak iznad visine kapitala u bilanci velikih poduzetnika

4. Zaključak

U poslovanju poduzetnika pojavljuju se brojna pitanja na koja se traže odgovori. Na neka od njih ne postoje gotova rješenja, a ni čvršća uporišta u službenim stajalištima ministarstava ili sudske prakse. Rješenja koja se nude u nas se prvi put razmatraju, odnosno daju se naputci za postupanje. Riječ je o prodaji osobnih automobila koji su nabavljeni u 2010. za potrebe prijevoza članova uprave i zaposlenika, a koji se zbog raznih okolnosti neće koristiti. Pitanja PDV-a i troškova rashoda koji mogu nastati pitanja su koja su proizašla iz primjene u sustavu PDV-a i stajališta što ga je donijelo Ministarstvo financija i Porezna uprava. Smatramo da su ponuđena rješenja u duhu donesenih propisa jer za drukčije postupanje nadležna tijela moraju dati svoje objašnjenje ili pak moraju promijeniti propise.

1. Pristup problemu

2. Prodaja osobnog automobila koji je nabavljen u 2010.

3. Prekid financijskog najma

4. Prekid poslovnog najma

5. Ostali slučajevi

6. Zaključak

Praktikum proračunskog računovodstva Osobitost ugovora o revolving kreditu zahtijeva i odgovarajući način njegova korištenja i njegove otplate ako se on može otplaćivati tijekom razdoblja njegova korištenja. S obzirom na to da se ponekad kod obveznika PDV-a pri nabavi dugotrajne nefinancijske imovine ne može u cijelosti priznati PDV, on postaje sastavni dio rashoda nabave i nabavne vrijednosti te imovine.

1. Revolving kredit

2. Nabava dugotrajne imovine pri čijoj se nabavi djelomično priznaje pretporez

• Praktikum neprofitnog računovodstva

Neprofitne organizacije mogu višak svojih slobodnih novčanih sredstava oročiti kod banke i ostalih financijskih institucija kod kojih imaju otvoren transakcijski (žiro) račun za redovito poslovanje.

Pravo na rodiljni i roditeljski dopust te rodiljne i roditeljske potpore roditelja i posvojitelja uređeni su Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama koji se primjenjuje od 1. siječnja 2009. Tim zakonom objedinjene su odredbe svih propisa koji su do tada uređivali prava na rodiljni dopust osiguranika ovisno o njihovoj osnovi osiguranja. Način utvrđivanja naknade za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta je i nadalje uređeno Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. Sve o tome pročitajte u ovom članku.

1. Tko su korisnici rodiljnih i roditeljskih potpora

2. Prava korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora

3. Pravo zaposlenog ili samozaposlenog roditelja na rad u skraćenom radnom vremenu

4. Pravo majke na stanku ili dopust za dojenje

5. Mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta

6. Pravo zaposlenog ili samozaposlenog roditelja na dopust zbog djeteta s težim smetnjama u razvoju

7. Naknade plaće za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta

8. Ima li zaposleni ili samozaposleni roditelj pravo na rodiljnu ili roditeljsku naknadu u slučaju prestanka radnog odnosa za vrijeme korištenja tog prava?

9. Pravo na rodiljnu naknadu volontera i radnika koji radi u polovini radnog vremena

10. Zaključak

Na svojoj redovitoj sjednici održanoj u Londonu od 11. ožujka 2010., Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (dalje: IASB) raspravljao je o prezentiranju financijskih izvještaja, financijskim instrumentima s obilježjima glavnice i mjerenju fer vrijednosti. Njihovi se zaključci prikazuju u nastavku.

1. Prezentiranje financijskih izvještaja

2. Financijski instrumenti s obilježjima glavnice

3. Mjerenje fer vrijednosti

• Vijesti iz EU

Računovodstveni servisi koji imaju niz klijenata trebali bi biti spremni savjetovati klijente koji dobiju bespovratna sredstva ili posao ugovora o uslugama, kako u računovodstvenom smislu, tako i u smislu ostalih pravila koja nalaže ugovor. Istodobno interni računovođe institucija i tvrtki koje postaju krajnji korisnici bespovratnih sredstava ili dobavljači usluga također moraju posjedovati određena znanja da bi bili u mogućnosti računovodstveno i financijski pratiti korisnika.
U ovom članku prikazanim načini kako se računovođe i revizori mogu uključiti u provedbu projekata te osnovnim pravilima iz provedbe ugovora o uslugama i ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava koje je potrebno znati.

• Vijesti iz EU

Europska komisija vezano uz europsko zakonodavstvo predstavlja prijedloge za poboljšanje europske Direktive o sprečavanju kašnjenja plaćanja. Zatim se u članku predočuju i ova stajališta: trgovanje dionicama inovativnih kompanija, izrada istraživanja i inovacija, revizija Direktive o radnom vremenu i iskorištenost europskih regionalnih fondova.

1. Muke kompanija pri naplati od države

2. Načelni dogovor o jednostavnijem plaćanju PDV-a

3. Usvojene preporuke o plaćanju gotovinom

4. Uskoro prijedlog pojačane porezne koordinacije

5. Kako je L. Brothers uljepšao bilancu

6. Manje goodwilla

7. Tko ima proračunski deficit, treba platiti i veći porez EU

Ovaj je članak nastavak prvog dijela objavljenog u časopisu Računovodstvo, revizija i financije br. 4/10.
U ovom se dijelu razmatraju ciljevi i mjere restrukturiranja i sanacije imovine u bilanci.

1. Restrukturiranje i sanacija kratkotrajne imovine

2. Ubrzanje obrtanja ukupne kratkotrajne imovine

3. Ubrzanje obrtanja pojavnih oblika kratkotrajne imovine

4. Restrukturiranje i sanacija dugotrajne imovine

5. Sanacija gubitaka u bilanci

6. Zaključak

U današnjem se poslovanju pred poduzeća kao glavni cilj postavlja maksimiziranje vrijednosti za sve njihove ulagače. Budući da poslovanje obilježava složeno i neizvjesno okruženje, pri određenju tog cilja kao primarnog cilja poslovanja polazi se od pretpostavke da će poduzeće uspjeti u maksimiziranju vrijednosti samo ako u dugom roku osigurava zadovoljstvo kupaca, pouzdanost proizvoda, kvalitetne odnose s dobavljačima i zajmodavcima te sve ono što od njega očekuju zaposlenici, lokalna zajednica ili država. Uspostava sustava praćenja poslovnih rezultata omogućit će razvoj svijesti o stvaranju vrijednosti unutar poduzeća i mogućnosti upravljanja poduzećem kako bi ono maksimiziralo svoju vrijednost.

1. Odabir mjere za praćenje poslovnog rezultata

2. EVA i stvaranje vrijednosti

3. Value Based Management koncept

Dana 14. siječnja 2010. Vlada RH donijela je Odluku o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak. Navedenim mjerama predviđa se aktivno sudjelovanje države u financiranju gospodarskih subjekata kroz Model „A“ i Model „B“.
Cilj mjera je očuvanje postojećih i stvaranje novih radnih mjesta, poboljšati razinu likvidnosti i konkurentnosti gospodarskih subjekata te potaknuti investicije kako bi se stvorili preduvjeti za održivi gospodarski rast.

1. Uvod

2. Model „A“ – Model financiranja održivih gospodarskih projekata uz aktivno sudjelovanje države u sufinanciranju kreditnih plasmana banaka

3. Jamstveni program (Model „B”)

4. Način provedbe i pregovaranje s bankama

5. Troškovi jamstva

6. Zaključak

U RH je registrirano više od 300 seljačkih domaćinstava s tendencijom stalnog rasta radi brojnih poticajnih mjera države za investiranje u takve objekte što ima pozitivan učinak na brži razvoj seljačkog turizma. Osim uvjeta koje građanin treba zadovoljiti da bi dobio odobrenje za vođenje seljačkog domaćinstva, pri čemu treba biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, treba također voditi brigu o poreznim obvezama. O uvjetima pružanja usluga u seljačkom domaćinstvu te inspekcijskom nadzoru pišemo također u ovom broju časopisa u rubrici TRŽIŠTE I PROPISI.

1. Uvod

2. Seljačko domaćinstvo − samostalna djelatnost izjednačena s obrtom

3. Seljačko domaćinstvo − obveznik poreza na dobitak

4. Kada je seljačko domaćinstvo obveznik PDV-a

5. Plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje

6. Plaćanje članarine turističkim zajednicama

Svako novo zakonsko rješenje zahtijeva nova postupanje te određene prilagodbe kako za porezna tijela, tako i za porezne obveznike. Ipak, danas kada se svi postupci pomiču prema ubrzavanju te informatičkoj provedbi, svaki pomak učinjen u tom smjeru zacijelo će dugoročno opravdati svoje uvođenje. Učinjene promjene u OPZ-u već su tijekom jednogodišnje primjene uputile i na postignute kvalitetne pomake. Kako je riječ o nekim novim rješenjima, može se govoriti i o nekim novim pravima poreznih obveznika, stoga u nastavku članka podsjećamo na neke od zanimljivijih zakonskih odredaba.

1. Uvod

2. Uspostava sustava informiranja poreznih obveznika

3. Saznanje o upisu poduzetnika u sustav PDV-a

4. Korištenje OIB-a kao poreznog broja

5. Dostava poreznih akata

O kreditnim poslovima izvještava se i HNB. No postoje iznimke od navedene načelne odredbe. U nekim okolnostima ne treba prijavljivati kreditne poslove s inozemstvom, a u nekim okolnostima ne treba o kreditnim poslovima izvještavati. Osim toga, pojam kreditnog posla s inozemstvom je mnogo širi od istovrsnog pojma iz Zakona o obveznim odnosima. U ovom članku autorica piše o nekim okolnostima u vezi s prijavljivanjem i izvještavanjem o kreditnim poslovima s inozemstvom s posebnim naglaskom na nefinancijske institucije koje se na nalaze u uzorku HNB-a.

1. Uvod

2. Zakonski okvir

3. Vrste kreditnih poslova

4. Vrste izvješća o kreditnim poslovima

5. Izvješće o ostalim kreditnim poslovima

6. Nastanak obveze prijave kreditnog posla s inozemstvom

7. Najčešći propusti u prijavi kreditnih poslova

8. Najčešći problemi u izvješćivanju kreditnih poslova s inozemstvom putem „INOK“ izvješća

9. Zaključak

Posebnosti nabave i uporabe osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz od 1. siječnja 2010. odnose se i na fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost. Vozila se mogu koristiti za obavljanje djelatnosti, za prijevoz vlasnika ili zaposlenika te se na osnovi uporabe osobnih vozila za privatne namjere zaposleniku može obračunavati plaća u naravi. Ovisno o svrsi uporabe vozila, različit je porezni položaj evidentiranja nabave, ali i izdataka koji nastaju njihovom uporabom. O tome pišemo u nastavku članka.

1. Uvod

2. Evidentiranje nabave i obračun amortizacije osobnih automobila

3. Uporaba osobnog automobila putem (poslovnog) operativnog leasinga

4. Ostali izdatci u vezi s uporabom osobnih automobila

5. Zatečeni slučajevi – vozila nabavljena do 31. prosinca 2009.

U svrhu daljnjeg provođenja usklađivanja unutarnjeg zakonodavstva s europskim zakonodavstvom (direktivama) tijekom 2009. i u prvom tromjesečju ove godine izmijenjeno je i dopunjeno nekoliko postojećih i doneseno novih zakona i podzakonskih propisa iz područja poljoprivrede, trgovine, kakvoće i označavanja hrane, zaštite potrošača i trošarina koji izravno ili neizravno utječu na promjene do tada važećeg načina i uvjeta pod kojima poljoprivredna gospodarstva mogu obavljati prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržištu. O tim novostima, kao i obvezama kojih se poljoprivredna gospodarstva, posebice obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, moraju pridržavati pri obavljanju prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržištu, pišemo u nastavku ovog članka.

1. Osnovne odrednice poljoprivredne djelatnosti

2. Općenito o poljoprivrednim gospodarstvima

3. Upisnici i evidencije u poljoprivredi

4. Način i uvjeti za prodaju vlastitih poljoprivrednih dobara

5. Obveze poljoprivrednog gospodarstva pri prodaji robe

6. Zaključak

Pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu noviji je oblik ponude, kojim pružatelji usluga i članovi njihove obitelji mogu gostima ponuditi raznovrsnu uslugu – smještaj u sobama i apartmanima, kampiranje na zemljištu, uslugu doručka, polupansiona i pansiona s domaćim jelima specifičnog asortimana iz vlastite kuhinje, posluživanje pića i napitaka iz pretežito vlastite proizvodnje, pripremu i posluživanje toplih i hladnih jela te kušanje vina ili rakije, posluživanje domaćih narezaka iz vlastite proizvodnje za najviše 50 osoba (izletnika) istodobno, a sve to uz uživanje gostiju u lijepoj prirodi i očuvanom okolišu turistički atraktivnog i slikovitog kraja.
Budući da preventivno djelovanje inspekcije Državnog inspektorata nije nigdje propisano, cilj ovoga članka je i upoznavanje subjekata nadzora sa svim propisima koje će gospodarski inspektori kontrolirati u inspekcijskom nadzoru te uvjetima za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu.

1. Uvod

2. Što je seljačko domaćinstvo

3. Odobrenje nadležnog ureda za pružanje usluga u seljačkom domaćinstvu

4. Vrste objekata seljačkog domaćinstva prema pravilniku

5. Minimalni uvjeti objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u seljačkom domaćinstvu

6. Kategorizacija objekata

7. Obveze pružatelja ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu

8. Plaćanje boravišne pristojbe

9. Ostale obveze u seljačkom domaćinstvu

10. Kaznene odredbe

U časopisu RRIF br. 6/09., str. 147. objavljen je članak pod nazivom „Plaćanje boravišne pristojbe u 2009. prema novom Zakonu o boravišnoj pristojbi“. Budući da je u navedenom članku dan pregled obveznika plaćanja boravišne pristojbe, visina boravišne pristojbe, godišnja paušalna svota boravišne pristojbe, rok plaćanja boravišne pristojbe, naplata boravišne pristojbe i izdavanje računa za pružanje usluga, uplata boravišne pristojbe turističkoj zajednici, prijava dolaska i odjava boravka turista, nadzor i upravne mjere, u ovom se članku daje pregled novih provedbenih propisa glede boravišne pristojbe u 2010.

1.Uvod

2. Visina boravišne pristojbe za osobe koje koriste uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost

3. Osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu ili seljačkom domaćinstvu

4. Vlasnik kuće ili stana za odmor

5. Vlasnici ili korisnici plovila (nautičari)

6. Popis turista i sadržaj obrasca prijave turističkoj zajednici

Pravilnik o radu je autonoman, jednostran i opći pravni akt kojeg donosi poslodavac na temelju i pod uvjetima odredaba čl. 125., 126. i dr. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09., dalje: ZR). Nije svojstveno radnom odnosu, kao ugovornom odnosu, da jedna stranka ugovora intervenira jednostrano u taj pravni odnos. No to se (a to je praksa i u nekim drugim zemljama) prihvaća kao, u određenom smislu, popunjavanje pravnih praznina. Što i kako se internim pravilnikom može pravno urediti radne odnose pokazuje izneseni primjer.

1. Uvodne napomene

2. Ogledni primjer

3. Zaključne napomene

U ovom se članku iznose tri slučaja kao pravna shvaćanja Vrhovnog suda RH zauzeta u rješavanju konkretnih revizijskih predmeta, a u posljednjem je od njih riječ o pravnom shvaćanju, prihvaćenom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda RH. Iako je riječ o primjeni starog Zakona o radu, ova je sudska praksa u cijelosti aktualna i u primjeni novog Zakona o radu pa se u nastavku daje detaljniji prikaz navedenih odluka Vrhovnog suda RH.

1. Uvod

2. Oslobođenje poslodavca od odgovornosti za štetu prouzročenu radniku

3. Savjetovanje s radničkim vijećem

4. Primjena kolektivnog ugovora

Pravo zadržanja je ovlaštenje vjerovnika da dužnikovu stvar, koja se nalazi u njegovim rukama, zadrži do naplate svoje dospjele tražbine i da u slučaju neplaćanja svoju tražbinu može naplatiti iz vrijednosti te zadržane stvari. Dakle, to je zakonom predviđeno sredstvo zaštite vjerovnika, s ciljem naplate novčanih tražbina. Autorica u ovom članku analizira opća pravila o pravu zadržanja, načine i uvjete ostvarenja tog prava te ističe određenih slučajeva.

1. Uvod

2. Pretpostavke nastanka zadržanja

3. Ostvarivanje

4. Prestanak

5. Pravo zadržanja u drugim ugovorima ZOO-a

6. Završne napomene

U članku se razmatra odgovornost članova uprave i nadzornog odnosno upravnog odbora za štetu pričinjenu dioničkom društvu i vjerovnicima društva. Razmatra se i odgovornost izvršnih direktora koji doduše ne čine organ, ali je zbog važnosti njihove uloge u društvima s monističkim ustrojem organa i nekih sličnosti s članovima uprave u društvima s dualističkim ustrojem organa, usprkos razlikama u položaju, radi potpunosti prikaza potrebno obraditi i njihovu odgovornost. Ova je problematika podijeljena u dva dijela članka.

1. Uvod

2. Dužna pozornost i odgovornost članova uprave

I ove godine Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godine propisano je pravo na povrat plaćenog poreza na dodanu vrijednost za nabavu opreme za tehnologijskoistraživačke i znanstvenoistraživačke projekte te za nabavu opreme za obavljanje vatrogasne djelatnosti. U članku se daje prikaz načina ostvarivanja prava na povrat.

1. Ostvarivanje prava za tehnologijskoistraživačke i znanstvenoistraživačke projekte

2. Ostvarivanje prava za vatrogasne djelatnosti

3. Zaključak

Okvirni sporazum uveden je i normativno uređen Zakonom o javnoj nabavi 1. siječnja 2008. (Nar. nov., br. 110/07. i 125/08., dalje: Zakon). Nakon nešto više od dvije godine primjene može se zaključiti da je ovaj institut unatoč određenim problemima zaživio u praksi te da ga sve više primjenjuju naručitelji, obveznici primjene propisa o javnoj nabavi.

1. Pojam okvirnog sporazuma

2. Predmet okvirnog sporazuma

3. Zabrana primjene okvirnog sporazuma

4. Uvjeti za početak postupka javne nabave

5. Postupak javne nabave koji prethodi sklapanju okvirnog sporazuma

6. Odluka o odabiru najbolje ocijenjene ponude i sklapanje okvirnog sporazuma

7. Sklapanje ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma

Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u svojim odredbama utvrđuje ograničenja ukupne mase sredstava za plaće te dodatna ograničenja visine plaća zaposlenih za jedinice koje su kao krajnji korisnici u prethodnoj godini ostvarile pomoći iz državnog proračuna.

1. Uvod

2. Plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika te njihovih zamjenika

3. Proračunska ograničenja plaća

4. Zaključno

• Bruto domaći proizvod u 2009. realno je manji za 5,8% u odnosu na 2008.
• Inflacija u ožujku ove godine iznosi 0,9%, stopa nezaposlenosti u ožujku iznosi 18,4%, neto-plaće u veljači ove godine manje su za 1,4% nego u istom mjesecu prošle godine i iznose 5.157 kn.
• Industrijska proizvodnja u prva tri mjeseca manja je za 0,5%.
• Indeksi cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima
• Industrijska proizvodnja
• Vanjskotrgovinska razmjena
• Trgovina na malo
• Turizam
• Plaće
• Likvidnost i solventnost