Problem upravljanja trgovačkim društvima uviđa se kao jedan od temeljnih problema suvremenog trgovačkog poslovanja. U suvremenoj poslovnoj praksi, nerijetko svjedočimo pojavnostima kao što su loše i neučinkovito upravljanje trgovačkih društvima, visoke naknade za rad manager-ima ili članovima nadzornog odbora koje su u nerazmjeru sa ostvarenim rezultatima poslovanja, zlouporabi položaja i ovlasti od strane organa upravljanja društava i sl. Našim Zakonom o trgovačkim društvima, i to njegovom Novelom iz 2003. uvedena je obveza objave Kodeksa korporativnog upravljanja za sva javna dionička društva. Riječ je o novoj praksi u trgovačkom poslovanju dioničkih društava koja u prvom redu za cilj ima povećanje transparentnosti poslovanja društva i podizanje kvalitete upravljanja u društvima, što je posebno važno za države poput naše, gdje je tradicija dioničarstva novijeg datuma. Nadalje, novelom tog Zakona iz 2007. u naš je pravni sustav uveden i tzv. monistički model ustroja organa društva. Prema ovom, novom konceptu ustroja organa društva, dioničko društvo može izabrati da umjesto uprave i nadzornog odbora ima samo jedan organ, upravni odbor, kojeg čine njegovi izvršni i neizvršni direktori.
Zakon o trgovačkim društvima sadrži šest kaznenih djela, te ista sadržajno predstavljaju samostalnu cjelinu odredaba trgovačkog kaznenog prava. Predmetno kazneno djelo "Davanja netočnih podataka" iz čl. 624. ZTD može počiniti osnivač, član uprave, izvršni i neizvršni direktor, zamjenik člana uprave, član nadzornog odbora ili likvidator koji dade netočne podatke ili prešuti važne okolnosti za društvo u zakonu predviđenim slučajevima. Novelom ZTD-a iz listopada 2007. te posljednjoj iz studenog 2009. koja stupa na snagu 1. svibnja 2010. dijelom je izmijenjeno kazneno djelo iz čl. 624. te neki blanketne odredbe ZTD-a koje upućuju na njega. Sukladno europskim rješenjima temeljni kapital se može povećati i ulozima u stvarima odnosno u pravima, a da se pritom ne provodi revizija povećanja temeljnog kapitala, uz određene pretpostavke pod kojima je takvo povećanje temeljnog kapitala moguće.
Novi Zakon o radu stupio je na snagu 1. siječnja 2010 godine. Vezano uz sam ugovor o radu na određeno vrijeme situacija je sada znatno drukčija. Naime, kako je raniji Zakon o radu sadržavao odredbu o presumpciji pretvaranja radnog odnosa na određeno vrijeme u radni odnos na neodređeno vrijeme, sada su ispunjene pretpostavke za primjenu povoljnijeg prava kako to propisuju prijelazne i završne odredbe novog Zakona o radu. Sada je isto pravno područje regulirano na različite načine, a jedan od tih načina je povoljniji. Povoljniji je onaj propisan novim Zakonom o radu jer odredbe novog Zakona o radu ne dozvoljavaju da ugovor o radu na određeno vrijeme traje duže od tri godine neovisno o poslovima na kojima je radnik radio, dok je ranije ugovor o radu za svaki od poslova kod jednog poslodavca mogao trajati po tri godine. Dakle, u postupcima ostvarivanja i zaštite prava iz radnog odnosa koji su započeti prije stupanja na snagu novog Zakona o radu treba dovršiti prema odredbama novog Zakona o radu kao za radnika povoljnijeg zakona.
