Popusti i sniženja postali su prisutni u trgovini tijekom cijele godine, a ne samo krajem sezona ili prigodno za blagdane. Smanjenjem kupovne moći stanovništva akcijske su prodaje postale zanimljive za kupce, ali i za prodavatelje u želji da održe postojeći promet. S druge strane popusti se pojavljuju i kod veleprodaje odnosno kod isporuka proizvoda i usluga za koje se izdaju računi R-1, bilo da je riječ o redovitim ili naknadnim popustima. U ovom članku pišemo o tome kako popusti utječu na smanjenje obveze za PDV – osobito kad je riječ o naknadnim popustima koji se odnose na račune za isporuke koje su bile oporezive stopom PDV-a od 22%, ali i o tome je li ipak s motrišta Zakona o trgovini dopušteno prodavati robu po cijeni koja je niža od njezina troška nabave.
Pristup
Popusti pri prodaji robe iz maloprodaje
Sniženja, rasprodaje i akcijske prodaje
Popusti odobreni u trenutku izdavanja računa R-1
Naknadno odobreni popusti po računima R-1
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Državne potpore u vremenima krize imaju sve veće značenje za poduzetnike i građanstvo. Kao jedan se od uzroka krize u hrvatskom društvu u javnosti često ističu i prevelike državne potpore koje se daju pojedinim poduzetnicima (djelatnostima, područjima, kategorijama stanovništva i sl.) budući da brojne druge građane i poduzetnike demotivira što je tipičan način ponašanja u netransparentnom, nedosljednom i od slučaja do slučaja uređivanom sustavu državnih potpora. U ovom članku obrađujemo pitanje knjigovodstvenog motrišta državnih potpora i mogućnosti objavljivanja koje računovodstveni standardi traže za državne pomoći za poduzetnike pravne osobe odnosno fizičke osobe koje vode dvostavno knjigovodstvo.U ovom se članku ne obrađuju državne potpore u poljoprivredi.
Poduzetnici koji posluju s inozemstvom svoja potraživanja od inozemnih kupaca, obveze prema inozemnim dobavljačima i stanje novčanih sredstava na deviznom računu iskazuju u kunskoj protuvrijednosti po odabranom tečaju na određeni dan. Vrijednost se ovakve imovine i obveza mijenja promjenom tečaja te je nužan nastanak tečajnih razlika koje se odražavaju na visinu prihoda i rashoda društva. Utjecaj tečajnih razlika na financijski rezultat poduzetnika veći je što je on više ovisan o uvozu odnosno izvozu.
Softver je posebna stavka u bilanci društva iz skupine nematerijalne imovine. Ovisno o tome kako se nabavlja, katkad ima i poseban porezni položaj. O poreznom položaju softvera s motrišta poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobitak te kako evidentirati ulaganja u softver, pročitajte u nastavku članka.
Uvodne napomene
Softver kao dugotrajna nematerijalna imovina
Softver nabavljen na tržištu
Proizvodnja softvera u vlastitoj izvedbi
Softver kao trgovačka roba
Porezni položaj softvera s motrišta poreza na dodanu vrijednost
Porezni položaj softvera s motrišta poreza na dobitak
Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
U prošlom je broju časopisa autorica obrazložila računovodstveno postupanje s izvanrednim prihodima. U ovom članku autorica obrazlaže u kojim slučajevima mali i srednji poduzetnici prema zahtjevima Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja iskazuju izvanredne rashode i na koji se način ti rashodi evidentiraju u knjigovodstvenim evidencijama i financijskim izvješćima društva. Izvanrednim se rashodima trebaju smatrati samo rashodi koji su proizašli iz prodaje bitnog dijela dugotrajne imovine društva, prirodnih katastrofa koje su uzrokovale nastanak velike štete na toj imovini i drugih izvanrednih događaja takve vrste. Svi se ostali rashodi koji nemaju obilježja značajnosti i neučestalosti trebaju smatrati ostalim poslovnim rashodima.
Pristupna razmatranja
Zahtjevi HSFI 16 – Rashodi
Izvanredni rashodi od prodaje dugotrajne imovine
Izvanredni otpisi od otuđenja imovine koji su nastali neočekivano i u visokoj vrijednosti
Izvanredni rashodi zbog izvlaštenja ili zbog prirodnih katastrofa na bitnom dijelu imovine
Poslovni događaji koji ne uzrokuju nastanak izvanrednih rashoda
Izgrađene ili nabavljene (kupljene) građevine, odnosno poslovni prostori, mogu sadržavati različit sastav troškova građenja koji se mogu amortizirati stavljanjem u uporabu. Ta različitost proizlazi iz činjenice da se vlastitom izgradnjom drukčije oblikovala struktura troškova izgradnje u odnosu na građevine koje su nabavljene. Kupljene su građevine mogle biti zalihe nečijih nekretnina, pa su zbog propisa o PDV-u, koji za taj slučaj određuju što ne može biti sadržano u osnovici za PDV, neki troškovi morali biti pripisani vrijednosti zemljišta. Poseban je pak problem kad se nekretnina kupuje od osobe koja nije obveznik PDV-a. O definiranju nabavne vrijednosti građevine, odnosno osnovice za obračun amortizacije građevina, pišemo u nastavku.
Pristup
Računovodstvena određenja troška izgradnje građevina
Knjigovodstvo vlastite izgradnje
Oblikovanje osnovice za amortizaciju nabavljene građevine
Razlučivanje nekretnine s kojima se obavlja djelatnost od ulaganja u nekretnine
Zaključak
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) objavio je novi MRS 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja u rujnu 2007. s primjenom od 1. siječnja 2009. Velike su se promjene dogodile u promjeni naziva izvještaja, prezentiranju izvještaja i terminologiji. Moglo bi se reći da je promjena MRS-a 1 posljedica približavanja MSFI američkim računovodstvenim standardima.
Uvod
Struktura Izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja
Informacije koje treba objaviti u Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja
Prema programu statističkih aktivnosti Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 65/08.) za razdoblje od 2008. do 2012., statistička se izvješća za devetomjesečno razdoblje dostavljaju na već poznatim pripadajućim tiskanicama TSI-POD, TSI-BAN, TSI-OS-RE i S-PR-RAS-NPF.
Obveznici sastavljanja statističkog izvještaja
Opće napomene i specifičnosti u vezi s ispunjavanjem obrasca TSI-POD
Investicije u dugotrajnu imovinu4. Način predaje izvještaja
O likvidaciji udruge pisano je s pravnog motrišta u RRiF-u br. 8/09. Likvidaciju prate odgovarajući porezni i računovodstveni postupci. U svim navedenim motrištima likvidacije udruga postoji nekoliko prijepornih momenata. O kojim momentima je riječ i kako ih riješiti pročitajte u ovom članku.
Uvod
Temeljni prijepori
Računovodstvo
Porezno motrište
Knjigovodstveni primjer
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Neprofitne organizacije koje vode dvostavno knjigovodstvo moraju za razdoblje siječanj – rujan 2009. sastaviti i FINA-i dostaviti obrazac S-PR-RAS. On se sastavlja i dostavlja do 20. listopada 2009.Temelj za popunjavanje obrasca su podatci koji su iskazani na knjigovodstvenim računima. O sadržaju knjigovodstvenih računa pisano je u časopisima RRiF i u nizu priloga časopisu RRiF, Poslovanje neprofitnih organizacija.
Uvod
Obrazac S-PR-RAS
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Osobni odbitci čine izuzimanja od oporezivanja dijela dohotka svakog obveznika poreza na dohodak u ovisnosti o njegovu obiteljskom i zdravstvenom statusu, uključujući i rješavanje stambenog pitanja te poboljšanje standarda osoba koje žive na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima. Osnovni se osobni odbitci priznaju i tijekom godine samo pri obračunu predujma poreza iz plaće, a pri oporezivanju primitaka iz drugih izvora priznaju se po godišnjoj poreznoj prijavi, uključujući i osobne odbitke koji se mogu priznati isključivo na temelju godišnje porezne prijave. S obzirom na to da se približavamo kraju godine – poreznog razdoblja, smatramo da je dobro podsjetiti po kojim se sve osnovama može ostvariti povrat poreza na dohodak.
Pristup
Dinamika osobnog odbitka u nas od 1994. do danas
Osobni odbitak prema važećim propisima
Kako visina osobnog odbitka utječe na smanjenje porezne obveze pri obračunu plaće
Osobni odbitci koji se mogu rabiti samo na temelju godišnje porezne prijave
Pravo na osobne odbitke rezidenata za uzdržavanu djecu i druge članove obitelji koji žive u inozemstvu
Pravo na osobni odbitak nerezidenata
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Od 14. kolovoza 2009. ograničena je svota plaće vodećih osoba u posebnoj skupini javnih trgovačkih društava. Riječ je o trgovačkim društvima u kojima udjele ili dionice imaju RH i s njom usko povezane neke javnopravne osobe. Pri provedbi vladinih ograničenja pojavljuju se poteškoće zbog nepreciznosti propisa kojim je uvedeno određivanje plaća za članove uprave. Prijedlog mogućih rješidaba pročitajte u članku.
Uvod
Trgovačka društva na koja se odnosi ograničenje
Fizičke osobe na koje se odnosi ograničenje
Predmet odluke
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Krajem kolovoza 2009. IASB i IASC Foundation objavili su cjelovit pregled mjera koje su poduzeli kao odgovor na zahtjeve koje je postavila grupa G20 na svom summitu održanom u Londonu 2. travnja 2009., a koje bi trebale biti odgovor računovodstva na svjetsku financijsku krizu. Pregled mjera, sa stanjem krajem kolovoza, prikazan je u nastavku, u tabličnom obliku, u kojem ih je objavio i IASB.
Redoslijed plaćanja uređuje nekoliko zakonskih propisa. Zakon o platnom prometu uređuje da se nalozi za plaćanje izvršavaju na dan valute, a ako nema dovoljno sredstava na računima, prema propisanom redoslijedu plaćanja, odnosno vremenskom redoslijedu njihova primitka u banku, ako redoslijed nije propisan. No Opći porezni zakon, Ovršni zakon i Zakon o izvršavanju državnog proračuna propisuju prednosni red rješenjima o ovrsi za plaćanja poreznog duga, drugim rješenjima o ovrsi i nalozima Ministarstva financija koji su izdani za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu. Više o tome pročitajte u nastavku članka.
Zakonski okvir
Plaćanje obveza prema dobavljačima, državi i ostalim subjektima
Prisilna naplata tražbine može se ostvariti sudskim putem, i to u parničnom postupku, ili sudskim i izvansudskim putem u ovršnom postupku. U ovome, prvom članku o naplati tražbine u sudskom ili izvansudskom postupku bit će riječi o naplati u ovršnom postupku, dok će se drugim člankom pažnja usmjeriti na praktična i bitna pitanja naplate tražbine u parničnom postupku.
U ovome se članku iznosi pravna osnova, način izračuna, rokovi i način izvještavanja investicijskih društava o adekvatnosti kapitala. S ciljem usklađenja domaćih propisa s pravnom stečevinom Europske unije doneseni su i odgovarajući propisi u području pružanja financijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti, što je djelomice pojašnjeno u ovom članku.1. Bazel II smjernice o adekvatnosti kapitala 2. Izračun minimalne svote kapitala3. Rizici i kapitalni zahtjevi4. Rokovi i način izvještavanja
Ocjena investicijskih projekata u hrvatskoj se gospodarskoj praksi uz statičku ocjenu u pravilu provodi primjenom metoda diskontiranog tijeka novca, metodom neto sadašnje vrijednosti i metodom interne stope rentabilnosti. Uz metode diskontiranog tijeka novca, u posljednje se vrijeme u poslovnoj praksi razvijenih zemalja sve više rabe i suvremene metode vrednovanja, npr. metoda upravljačkih opcija (real option). Polazište ove metode su modeli vrednovanja financijskih opcija. Pritom je nužno naglasiti da se metoda upravljačkih opcija rabi kao nadopuna, a ne zamjena tradicionalnim metodama vrednovanja, a sve s ciljem donošenja optimalne poslovne odluke. Više o tome u nastavku članka.
Usporedba tradicionalnih metoda i metode upravljačkih opcija
Vrste upravljačkih opcija
Vrednovanje upravljačkih opcija
Black&Scholes metoda vrednovanja upravljačkih opcija
Donošenje strateške odluke o preuzimanju ili spajanju druge pravne osobe vrlo je odgovorna i delikatna aktivnost jer su u pitanju mnogobrojna nepoznata motrišta poslovanja i financijskog položaja druge pravne osobe. Naime, nisu dovoljno pouzdane informacije s burze, ako pravna osoba kotira na burzi, jer su tečajevi dionica vrlo promjenjivi. Nisu dovoljne informacije iz financijskih izvještaja jer ne obuhvaćaju sva motrišta poslovanja i pružaju informacije o prošlim događajima, a ne o sadašnjim i budućim tijekovima poslovanja. Autor u ovom članku piše o provedbi posebne metode složenijeg sagledavanja pravnog, ekonomskog, tehničkog, financijskog i računovodstvenog stanja društva, tzv. due diligence.
U zadnje su vrijeme učestala suprotna postupanja poreznih tijela, odnosno poreznog nadzora, prema kojima se porezni nadzor upušta u procjenjivanje porezne osnovice, i to u pravilu određivanje tržišne vrijednosti isporuke, ako porezni obveznik obavi isporuku dobara po naknadi koja je niža od nabavne cijene odnosno cijene koštanja. U članku se pokušava pojasniti neutemeljenost takvog postupanja u smislu odredaba Zakona o PDV-u, odnosno odredaba Direktive 2006/112/EZ Europske unije, na čijim se načelima temelji i hrvatski Zakon o PDV-u.
Uvod
Porezna osnovica prema odredbama Direktive 2006/112/EZ i Zakona o PDV-u
Tržišna vrijednost kao porezna osnovica za obračun PDV-a za isporuke između poreznih obveznika
U pitanju poreznog tretmana unosa zadržanog dobitka iz razdoblja 2001. – 2004. Porezna je uprava, što kroz mišljenja, što kroz porezna rješenja, imala stajalište da je takav unos za fizičke osobe oporeziv porezom na dohodak od kapitala. Nakon gotovo četiri godine pogrešne primjene poreznih propisa, Porezna je uprava u nekoliko drugostupanjskih rješenja donesenih tijekom ove godine odustala od takvoga svog ranijeg stajališta. Nakon promjene stajališta ponovno se aktualizira mogućnost povećanja temeljnog kapitala iz dobitka, osobito iz onog koji je još uvijek ostao zadržan iz navedenog razdoblja.
Od 1. siječnja 2010. osobni će identifikacijski broj (OIB) u poslovnim odnosima rabiti i poduzetnici. Iako mudra izreka kaže: konja ne čine boljim zlatne uzde, pitamo se hoće li to ipak učiniti novi osobni identifikacijski broj i u kojoj mjeri. Jasno da se pritom nadamo kako će cjelovita informatizacija i umrežavanje putem OIB-a pomoći u rješavanju nekih administrativnih problema i pružanju potrebnih podataka te da će raspoloživi podatci koje nudi OIB ispuniti očekivanja. Što za poduzetnike znači uvođenje osobnoga identifikacijskog broja te kako će ga i u kojim poslovnim dokumentima rabiti, može se pročitati u nastavku članka.
Uvod
Zakonski okvir – temeljne odredbe u vezi s uvođenjem i dobivanjem OIB-a
Obveze poduzetnika u vezi s uporabom OIB-a
Obvezni elementi računa na temelju važećih propisa
Podatci o OIB-u zaposlenika
Zaključak
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Institut zastare doprinosi pravnoj sigurnosti sudionika pravnih odnosa, a primjenjuje se u područjima privatnog i javnog prava. Načelno se smatra da je zastara institut građanskog prava pa ne čudi što porezni propisi upućuju na supsidijarnu primjenu propisa građanskog prava o zastari. No razlike između instituta zastare u građanskom pravu i zastare u poreznom pravu su velike i bitne te potvrđene kroz praksu. Uočene razlike dovode do zaključka da se u poreznom postupanju i sudstvu samo iznimno mogu primijeniti pravila o građansko-pravnoj zastari. U protivnom dolazi do narušavanja pravne sigurnosti.
Uvodne napomene
Općenito o zastari
Pravne posljedice zastare
Zakonski okvir zastare u građanskom i poreznom pravu
Zastarni rokovi i njihovo računanje
Prigovor zastare
Umjesto zaključka
Autor: Doc. dr. sc. Nataša ŽUNIĆ-KOVAČEVIĆ, dipl. iur.
Porezni je nadzor dio porezno-pravnog odnosa u kojem Porezna uprava provodi postupak radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje kod poreznih obveznika i drugih osoba. Porezni se nadzor provodi sukladno zakonima kojima se utvrđuje pojedina vrsta poreza, dok se postupak poreznog nadzora provodi prema odredbama Općega poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08., dalje: OPZ).Novim su Općim poreznim zakonom koji se primjenjuje od 1. siječnja 2009. izmijenjene pojedine odredbe koje se odnose na porezni nadzor.Cilj ovoga članka je kroz pitanja i odgovore na jednostavan i razumljiv način poreznim obveznicima objasniti što je porezni nadzor, kako se provodi i koja su njihova prava i obveze što proizlaze iz važećih propisa u vezi s provedbom poreznog nadzora.
Porezni nadzor
Razdoblje poreznog nadzora i zastare
Zastupanje u poreznom nadzoru i izuzeće inspektora
Porezna tajna u poreznom nadzoru
Dostava akata u poreznom nadzoru
Rokovi u poreznom nadzoru
Tijek poreznog nadzora
Akti u poreznom nadzoru
Pravni lijekovi u poreznom nadzoru
Porezni prekršaji u poreznom nadzoru
Autori: Mr. sc. Ana GALUŠIĆ, dipl. oec. Nada PETROVIĆ, dipl. oec. Zdravko VUKŠIĆ, dipl. oec.
Provedbe nekih carinskih postupaka negativno se odražavaju na poslovanje, kretanje i distribuciju robe te visinu zavisnih troškova. Te negativnosti dolaze do izražaja u poslovanju u sadašnje vrijeme gospodarske krize i recesije.Da bi se uputilo na pogodnosti u okviru carinskog sustava, obradit će se neki instituti carinskog sustava koji mogu znatno ubrzati, pojednostaviti, a time i pojeftiniti dio poslovanja kojI se odnosi na prekogranični promet robom. U ovom će se članku obraditi deklariranje na temelju nepotpunih deklaracija, komercijalnih isprava i knjigovodstvenih zapisa. Pojasnit će se status ovlaštenog primatelja i upozoriti na status ovlaštenog pošiljatelja.U RRiF-u br. 8/09. obrađeni su postupci vanjske i unutarnje proizvodnje i postupak carinskog skladištenja.
Objavljeno je nekoliko novih provedbenih propisa iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Među zanimljivijima riječ je o onima koji se bave dubinskom analizom stranke. Tako jedan od njih određuje okolnosti u kojima se mjere dubinske analize stranke mogu prepustiti trećim osobama, a drugi obveznicima primjene izvornog zakona dopušta svrstavanje stranke u stranke koje predstavljaju neznatan rizik za pranje novca ili financiranje terorizma.
Budući da su odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 52/00.) ukinute odredbe koje su propisivale obvezu zapošljavanja barem jednog člana uprave, u većini društava članovi uprave mogu svoju dužnost obavljati bez zasnovanoga radnog odnosa. Sukladno tome se i naknade i nagrade za rad članovima uprave društva oporezuju ovisno o uređenom radnom odnosu u tom društvu ili izvan tog društva. Jednako tako, ovisno o načinu pripadnosti sustavu obveznog osiguranja, članovi uprave, a od 1. siječnja 2009. i izvršni direktori dioničkih društava, obvezni su plaćati doprinose. Na koji način treba oporezivati primitke članova uprave i izvršnih direktora dioničkih društava te koje su njihove obveze kada nisu u sustavu obvezno osiguranih osoba (nezaposleni), pišemo u nastavku.
Položaj organa koji upravljaju društvom
Treba li član uprave sklopiti ugovor o radu
Tko treba plaćati obvezne doprinose
Porezni položaj naknade za rad člana uprave zaposlenog u društvu
S ciljem očuvanja broja zaposlenih osoba u RH donesen je Zakon o potpori za očuvanje radnih mjesta (Nar. nov., br. 94/09., dalje: Zakon), prema kojem poslodavci (trgovačka društva, fizičke osobe koje zapošljavaju radnike) uz zadovoljenje određenih uvjeta ostvaruju potporu za svoje radnike. Zahtjev za potporu podnosi se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (dalje: HZZ). HZZ je donio uputu o načinu na koji to mogu učiniti i o uvjetima koji trebaju biti zadovoljeni pa o tome pišemo u nastavku ovog članka.
Jedan od sedam načina prestanka ugovora o radu određenih Zakonom o radu je prestanak odlukom nadležnoga suda. Taj se institut našega radnog prava razrađuje u čl. 123. ZR-a pod nazivom „Sudski raskid ugovora o radu“. O navedenom načinu prestanka ugovora o radu pročitajte u nastavku teksta
Uvod
Pravo na naknadu štete i naknadu plaće
Prestanak radnog odnosa i zaključenje glavne rasprave
Naknada štete zbog sudskog raskida ugovora o radu
Ništavost odluke o otkazu ugovora o radu i sudski raskid
U suvremenim uvjetima poslovanja trenutačno pozitivni rezultati poslovanja nisu jamac opstanka i razvoja, nego treba uzeti u obzir i zahtjeve u poslovanju koje svakodnevno postavlja okolina. Odgovor na to može biti stalno praćenje i poboljšavanje poslovnih procesa te njihova implementacija i integracija. Shodno tome, nužnim se nameće potreba stalnog praćenja, učinkovitog planiranja i pravodobne izgradnje integriranoga poslovno-informacijskog sustava. U članku se pojašnjava projektni pristup izgradnji integriranoga poslovno-informacijskog sustava.
Izgradnja integriranoga poslovno-informacijskog sustava
Nacrt prijedloga Zakona o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke upućen je na saborsku raspravu, a nakon usvajanja tog zakona bit će objavljen u Narodnim novinama te se s tim danom predlaže i stupanje na snagu.U ovom članku pišemo kako je plaćanje poreza na primitke ostvarene od samostalne djelatnosti i ostale primitke koji nisu bili obuhvaćeni tom obvezom predviđeno u Zakonu o posebnom porezu na plaće, mirovine i ostale primitke.
Pristup
Stope po kojima bi se posebni porez trebao obračunavati
Kako će se utvrditi osnovica odnosno neto-primitak
Zaključak
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
