Dugo najavljivani prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu je objavljen na e-Savjetovanju i pušten u javnu raspravu, koja će trajati do 11. kolovoza 2022. godine.
S obzirom na to da je riječ o jednom od najvažnijih propisa kojim se u RH uređuju radni odnosi te da se predloženim izmjenama radni odnosi mijenjaju u velikoj mjeri, pozivamo sve poštovane kolegice i kolege da se uključe u javnu raspravu sa svojim komentarima. Prijedlog izmjena Zakona o radu moguće je preuzeti na sljedećoj poveznici.
Najvažnije izmjene obuhvaćaju:
• Ugovor o radu na određeno vrijeme
Poslodavac bi s istim radnikom mogao sklopiti najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme, čije ukupno trajanje, uključujući i prvi, nije dulje od tri godine.
Produljuje se trajanje pauze između prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme (koji je trajao tri godine) i sklapanja novog ugovora o radu na određeno, sa dva na šest mjeseci.
Radnik koji najmanje šest mjeseci radi kod istog poslodavca imao bi pravo zatražiti sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme a poslodavac će morati takav zahtjev radnika razmotriti.
• Ugovor o radu za stalne sezonske poslove
Poslodavac će moći, za posao koji se pretežno obavlja sezonski, s radnikom sklopiti ugovor o radu za stalne sezonske poslove i to na neodređeno i na određeno vrijeme.
Ako se ugovor o radu sklopi na neodređeno vrijeme, radnik i poslodavac će morati dogovoriti međusobna prava i obveze za vrijeme privremenog prekida u obavljanju sezonskih poslova, odnosno hoće li poslodavac ostati obveznikom obračunavanja i plaćanja doprinosa ili će doći do mirovanja radnog odnosa, pri čemu bi poslodavac radnika odjavio iz obveznih osiguranja, a radnik bi mogao sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem.
• Rad kod kuće (na izdvojenom mjestu rada)
Rad kod kuće moći će se obavljati kao stalan, privremen ili povremen, i to pod uvjetom da, na prijedlog radnika ili poslodavca, radnik i poslodavac ugovore takvu vrstu rada.
U slučaju izvanrednih okolnosti (epidemija bolesti, potres, poplava, ekološki incident i slično), poslodavac bi mogao, radi nastavka poslovanja te zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba, i bez izmjene ugovora o radu (aneksa) s radnikom dogovoriti rad od kuće.
Ugovor o radu koji se sklopi za rad kod kuće morati će, između ostaloga, sadržavati podatak o naknadi troškova koje je poslodavac obvezan naknaditi radniku, ako je rad na izdvojenom mjestu ugovoren kao stalan ili u slučaju kada razdoblje rada na izdvojenom mjestu rada traje dulje od 15 radnih dana neprekidno.
Poslodavac bi imao pravo ući u prostor doma radnika, radi održavanja opreme ili provođenja unaprijed utvrđenog nadzora vezanog uz uvjete rada, u vrijeme koje je dogovorio s radnikom.
• Dodatan (dopunski) rad radnika
Za obavljanje dodatnog (ili tzv. dopunskog) rada, radniku više neće biti potrebna suglasnost matičnog poslodavca, ali će se u određenim slučajevima matični poslodavac moći usprotiviti dodatnom radu radnika.
Ukida se i ograničenje dodatnog rada od 180 sati godišnje, pa će tako radnik moći u dodatnom radu raditi 8 a iznimno i 16 sati tjedno.
• Ugovaranje probnog rada
Ako bi radnik tijekom trajanja ugovorenog probnog rada bio privremeno odsutan (zbog privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnih i roditeljskih prava i korištenja prava na plaćeni dopust i sl.), trajanje probnog rada produljilo bi se razmjerno duljini trajanja nenazočnosti na probnom radu.
• Plaćeni i neplaćeni dopust
Izričito se određuje da radnik plaćeni dopust koristi u vrijeme ili neposredno nakon nastanka događaja zbog kojeg ostvaruje pravo na plaćeni dopust. Radnik ostvaruje i pravo na jedan plaćeni slobodan dan za svako darivanje krvi, koji koristi na dan darivanja krvi ili prvi idući radni dan.
Radnik bi imao pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi, s time da ga poslodavac u tom periodu ne smije odjaviti iz obveznih osiguranja.
• Odsutnost s posla
Radnik bi, prema ovom, novounesenom institutu, imao pravo, jednom u kalendarskoj godini, biti odsutan s posla (uz naknadu plaće), kada je zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga nastalog bolešću ili nesrećom, prijeko potrebna njegova trenutačna nazočnost.
• Plaća i naknada plaće
Plaća mora biti ugovorena, utvrđena ili propisana u bruto iznosu. Pod plaćom se podrazumijeva primitak radnika, kojeg poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu. Plaća se sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću te ostalih primitaka. Osnovna plaća predstavlja novčani primitak kojeg radnik za obavljeni rad ostvaruje razmjerno ugovorenom radnom vremenu, a koji se određuje prema propisanim, utvrđenim ili ugovorenim osnovama odnosno mjerilima određenim posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Osnovna plaća može biti uvećana za: dodatke na plaću te ostale primitke radnika.
Dodaci na osnovnu plaću su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu razmjerno odrađenim radnim satima pod posebnim uvjetima (otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom, i sl.) i koje ostvaruje neovisno o efektivnom radu (pripravnost, uvećanje za navršene godine radnoga staža i sl.), odnosno koje u skladu s propisanim, utvrđenim ili ugovorenim kriterijima i visini ostvaruje ovisno o ostvarenim rezultatima poslovanja i radnoj uspješnosti (stimulacija i sl.).
Ostali primici radnika su primici radnika koje poslodavac radniku isplaćuje u novcu ili naravi, na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, akta poslodavca ili ugovora o radu (uporaba službenog automobila u privatne svrhe i sl.).
• Otkazni rok i otpremnina za radnike starije od 65 godina
Radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, ne bi ostvarivao pravo na otkazni rok ni otpremninu.
• Rad putem digitalnih radnih platformi
Po prvi puta se u Zakonu o radu uređuje rad putem digitalnih radnih platformi (fizička ili pravna osoba, koja pruža usluge koje se na zahtjev primatelja usluge pružaju korištenjem digitalne tehnologije, a u okviru organizacije rada u kojem fizičke osobe posao obavljaju na daljinu pomoću elektroničkog sredstva ili izravno na određenoj lokaciji).
