Društvo H. A. – A.– Invest d. d. obratilo se u vezi utvrđivanja odbitka pretporeza. Naime, društvo je pored djelatnosti upravljanja investicijskim fondovima obavljalo i usluge savjetovanja s osnove kojih je i upisano u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost. Obzirom da je društvo 31. svibnja 2011. godine prestalo obavljati oporezivu djelatnost postavljeno je pitanje utvrđivanja konačne stope odbitka pretporeza na godišnjoj razini za 2011. godinu odnosno da li se za utvrđivanje konačne stope koristi omjer oporezivih prihoda bez poreza na dodanu vrijednost ostvarenih do 31. svibnja 2011. i svedene na godišnju razinu po formuli: oporezivi prihodi/5 x 12 mjeseci/ukupni prihodi u 2011. godini.
Prema odredbi članka 20. stavka 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., od br. 47/95. do 94/09., u daljnjem tekstu: Zakon), ako poduzetnik koristi primljena dobra ili uvezena dobra i usluge koje su mu obavljene djelomično za isporuke dobara i obavljanje usluga koje isključuju odbitak pretporeza, tada se može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza. Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluge za koje je dopušten odbitak, a koji se ne može izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije, određuje se na godišnjoj razini kao postotak koji se dobije stavljanjem u odnos ukupnih oporezivih isporuka bez poreza na dodanu vrijednost za koje je dopušten odbitak pretporeza u odnosu na ukupan iznos isporuka bez poreza na dodanu vrijednost. Iznimno, poduzetnik može dio pretporeza koji može odbiti utvrđivati odvojeno za svaki dio svog poslovanja, uz uvjet da vodi odvojeno knjigovodstvo i da o tome prethodno obavijesti Poreznu upravu.
Odredbama članka 146. stavka 4. i 5. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 149/09. i 89/11.) propisano je da se iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izračunava za sve isporuke koje obavi porezni obveznik, kao razmjerni dio na način da se u brojniku navede ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez poreza na dodanu vrijednost, za koje je dopušten odbitak pretporeza, a u nazivniku ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez poreza na dodanu vrijednost, uključenih u brojnih i isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza. Kod izračuna ne uzima se u obzir vrijednost isporuka gospodarskih dobara koja je porezni obveznik koristio za obavljanje svoje gospodarske djelatnosti, vrijednost isporuka koje se odnose na povremene isporuke nekretnina, te vrijednost isporuka koje se odnose na povremene financijske transakcije navedene u članku 11.a stavku 1. točka b) do g) Zakona.
Prema navedenom, dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuje se na temelju ukupne vrijednosti godišnjih isporuka, a ne mjesečnih isporuka što je propisano člankom 146. stavkom 4. i 5. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost. Stoga ne postoji ni mogućnost svođenja oporezivih isporuka na godišnju razinu iz razloga što se oporezive isporuke nisu obavljale tijekom cijele godine.
