Primili smo vaš dopis sa pitanjima u vezi oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost za usluge visokoškolskog obrazovanja, te u vezi plaćanja poreza na dodanu vrijednost na oporezive isporuke koje obavljaju fakulteti koji su postali obveznici poreza na dodanu vrijednost obzirom da obavljaju oporezive i oslobođene isporuke, na koja odgovaramo u nastavku.
Sukladno odredbi članka 11. stavka 1. točke i) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. – 94/09., u daljnjem tekstu: Zakon) plaćanja poreza na dodanu vrijednost oslobođeno je obrazovanje djece i mladeži, usluge i isporuke dobara predškolskih, osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova te ustanova učeničkog i studentskog standarda, stručno obrazovanje ili prekvalifikacija odraslih, uključujući s time povezane isporuke dobara i obavljanje usluga što ih nude tijela s javnim ovlastima kojima je to cilj ili druge organizacije za koje se prema posebnim propisima Republike Hrvatske smatra da imaju slične ciljeve.
Prema odredbama članka 71. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 149/09., u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da se porez na dodanu vrijednost ne plaća, između ostalog, na usluge visokoškolskog obrazovanja, stručnog obrazovanja ili prekvalifikacije odraslih te učeničkog i studentskog standarda, uključujući s njima povezane isporuke dobara i usluga što ih obavljaju ustanove, tijela s javnim ovlastima kojima je to cilj ili druge organizacije u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti obrazovanja. Usluge i isporuke dobara oslobođene su plaćanja poreza na dodanu vrijednost pod uvjetom da se obavljaju prema programima verificiranim od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Porez na dodanu vrijednost ne plaća se na usluge posredovanja u zapošljavanju studenata i učenika, organizaciji prehrane studenata i smještaju studenata. Plaćanja poreza na dodanu vrijednost oslobođena je isporuka dobara izravno vezana uz obavljanje usluga kao što su smještaj i prehrana učenika u učeničkim odnosno studenata u studentskim domovima. Nastava koju privatno održavaju nastavnici u visokoškolskim ustanovama oslobođena je plaćanja poreza na dodanu vrijednost ako nastavu u tim ustanovama obavljaju fizičke osobe (nastavnici ili predavači) prema unaprijed ugovorenoj satnici i rasporedu, isključivo prema nastavnim planovima i programima verificiranim od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Oslobođenje se odnosi i na naknadu za održavanje ispita i konzultacija usko vezanih za izvođenje ugovorenog plana i programa nastave.
1. Fakultet je obavio uslugu u 2009., a račun ispostavlja u 2010. godini (npr. autorski honorari vanjskih nastavnika vezani uz poslijediplomsku i dodiplomsku nastavu održanu u 2009., a isplaćeni u 2010. godini). Koju napomenu treba navesti na računu u vezi oslobođenja te gdje se takav račun upisuje u Obrascu PDV?
Prema odredbi članka 7. stavak 1. točka 2. Zakona propisano je da pri obračunu poreza na dodanu vrijednost, prema izdanim računima (članak 17. stavak 1, Zakona), porezna obveza za usluge nastaje istekom obračunskog razdoblja, iz članka 16. stavka 2. Zakona, u kojemu su obavljene Navedeno vrijedi i za usluge koje su obavljene djelomično i zasebno obračunate. Člankom 16. stavcima 2. i 3. Zakona propisano je da su obračunska razdoblja od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, a iznimno mogu biti od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju i to za poduzetnike čija je vrijednost isporučenih dobara i usluga, uključujući porez na dodanu vrijednost, u prethodnoj kalendarskoj godini manja od 300.00,00 kuna.
Odredbom članka 155. stavak 1. Pravilnika propisano je da je poduzetnik, osim poduzetnika iz članka 6. stavka 1. točke 3. Zakona, čija godišnja vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga nije veća od 85.000,00 kuna oslobođen plaćanja poreza prema članku 22. stavak 1 Zakona i nije porezni obveznik. Stavak 2. istoga članka Pravilnika propisuje da pri prijelazu s redovnog oporezivanja na posebni postupak oporezivanja prema stavku 1. istoga članka Pravilnika i obrnuto, kao i pri prijelazu s obavljanja oporezivih isporuka dobara i usluga na obavljanje isporuka dobara i usluga oslobođenih poreza i obrnuto, za porez na dodanu vrijednost na izlazne isporuke te odbitak pretporeza mjerodavan je način oporezivanja kalendarske godine odnosno obračunskog razdoblja u kojoj je isporuka obavljena.
Stoga, ako se iz dokumentacije može nedvojbeno utvrditi da se radi o uslugama obavljenim u 2009. godini koje su po Zakonu koji je bio na snazi do 31. prosinca 2009. godine bile oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost, na računu bi trebalo navesti napomenu da se radi o usluzi obavljenoj u 2009. godini kad je bilo na snazi navedeno oslobođenje. Takav račun, u skladu s navedenim, ne unosi se u Obrazac PDV u 2010. godini.
2. Unose li se u Obrazac PDV podaci o prihodima primljenim od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (plaćama, materijalnim troškovima, projektima itd.)?
Sukladno odredbama članka 109. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Nar. nov., br. 123/03. – 45/09.) javna sveučilišta, veleučilišta i visoke škole financiraju se iz državnog proračuna. Sredstva iz državnog proračuna doznačuju se korisnicima proračuna, a ista su u državnom proračunu planirana po vrsti troška (rashodi za zaposlene, materijalni rashodi i slično) te ih korisnici raspoređuju za pojedine namjene, sukladno statutu i drugim općim aktima. Sredstva za provedbu redovne djelatnosti visokih učilišta doznačuju se, odnosno stavljaju na raspolaganje za namjene kao što su plaće, materijalni troškovi (grijanje, uredski i laboratorijski pribor i slično), investicijsko održavanje, studentsko interesno organiziranje, razvoj i povišenje razine osnovnih djelatnosti sveučilišta i slično.
Proračunski korisnici obavljaju funkcije i djelatnosti za koje ih je država osnovala, te je fakultet financiran iz proračuna kako bi obavljao svoju osnovnu djelatnost od javnog interesa kojom se smatra visokoškolska obrazovna djelatnost, odnosno kako bi obavljao usluge visokoškolskog obrazovanja, te stoga za prihode primljene od proračuna fakultet obavlja usluge korisnicima tih usluga.
Sukladno odredbi članka 146. stavak 4. Pravilnika, iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izračunava se za sve isporuke koje obavi porezni obveznik, kao razmjerni dio na način da se u brojniku navede ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez poreza na dodanu vrijednost, za koje je dopušten odbitak pretporeza, a u nazivniku ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez poreza na dodanu vrijednost, uključenih u brojnik i isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza.
Sukladno navedenom, fakultet bi trebao na kraju obračunskog razdoblja sastaviti odgovarajuću ispravu koja služi samo za potrebe evidencije za porezne svrhe u smislu poreza na dodanu vrijednost, a koja ne služi za terećenje državnog proračuna i ne stvara dodatno potraživanje prema državnom proračunu, odnosno obračun ukupno mjesečno doznačenih sredstava iz državnog proračuna, a koja predstavljaju redovan prihod fakulteta, te ga na kraju obračunskog razdoblja unijeti u Knjigu izdanih računa (stupac 10. - isporuke oslobođene poreza u tuzemstvu). Podaci o oslobođenim isporukama u tuzemstvu iz navedenog stupca unose se u Obrazac PDV (točka I. 2. 2.3. - tuzemne oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza). Navedeni podatak o prihodima odnosno naknadama za obavljenu uslugu obrazovanja primljenim od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa odnosno državnog proračuna uključuje se u izračun postotka za pravo na odbitak pretporeza sukladno članku 146. stavak 4. i 7. Pravilnika.
3. Obračunavanje poreza na dodanu vrijednost prilikom suradnje fakulteta s inozemnom tvrtkom na razvoju softvera.
Sukladno odredbi članka 5. stavak 1. Zakona i članka 31. Pravilnika, porez na dodanu vrijednost plaća se prema mjestu isporuke, pri čemu se tuzemstvo smatra jednim mjestom isporuke dobara odnosno obavljanja usluga, što znači da je utvrđivanje mjesta isporuke bitno samo kod oporezivanja u poslovanju s inozemstvom.
Mjestom obavljanja usluga, prema odredbi članka 5. stavak 3. Zakona, razumijeva se sjedište poduzeća koje obavlja usluge ili mjesto gdje se usluge stalno obavljaju. Ako uslugu obavi poslovna jedinica, onda se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto sjedišta poslovne jedinice. Ako takvo mjesto ne postoji, tada se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto gdje poduzetnik koji obavlja uslugu ima svoje stalno boravište ili prebivalište.
Iznimno od članka 5. stavka 3. Zakona, sukladno odredbi članka 5. stavak 5. Zakona, ako je primatelj jedne od usluga iz članka 5. stavka 6. Zakona poduzetnik, tada se smatra da je usluga obavljena tamo gdje je sjedište poduzeća primatelja. Ako se usluga obavlja poslovnoj jedinici, tada se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto sjedišta poslovne jedinice primatelja.
Uslugama iz članka 5. stavka 5. Zakona, prema odredbi članka 5. stavak 6. Zakona i članka 33. stavak 8. točka 5. Pravilnika smatra se, između ostalog, ustupanje informacija (npr. rezultata ispitivanja javnog mijenja i istraživanja tržišta, ustupanje softvera koji je izrađen specijalno za naručitelja), uključujući i informacije o poslovnim postupcima i iskustvu (know-how).
Sukladno navedenim odredbama, ako se radi o ustupanju softvera koji je izrađen specijalno za naručitelja primjenjuju se odredbe članka 5. stavka 6. točke 5. Zakona i članka 33. stavka 8. točke 5. Pravilnika te ako je primatelj usluge poduzetnik, mjestom obavljanja usluga smatra se mjesto sjedišta poduzetnika - primatelja.
Ako je primatelj navedene usluge ustupanja softvera inozemni poduzetnik, tada je mjesto obavljanja usluga, a time i mjesto oporezivanja navedene usluge, sjedište, odnosno stalno boravište ili prebivalište inozemnog poduzetnika - primatelja usluge, u inozemstvu.
4. Određivanje mjesta oporezivanja i obračunavanje poreza na dodanu vrijednost na usluge izrade elaborata za nekretnine koje se nalaze u inozemstvu.
Sukladno odredbi članka 5. stavak 4 Zakona i članka 33. stavak 3. Pravilnika, kod usluga u svezi s nekretninama, uključujući i najam ili zakup, mjestom obavljanja usluga smatra se mjesto gdje se nekretnina nalazi. Prema odredbi članka 33. stavka 3. točke 2. Pravilnika usluge u svezi s nekretninom obuhvaćaju, između ostalog, usluge koje služe neposredno uređivanju nekretnine (npr. geodetski radovi), usluge koje služe za pripremu građevinskih radova (npr. usluge arhitekata, građevinskih inženjera, statičara), obavljanje građevinskih radova, vještačenja na nekretninama i inženjering usluge.
Stoga, ako se radi o uslugama u svezi s nekretninom, sukladno navedenim odredbama Zakona i Pravilnika, mjestom obavljanja usluga, a time ujedno i mjesto oporezivanja smatra se mjesto gdje se nekretnina nalazi. Iz navedenog proizlazi, ako se nekretnina nalazi u inozemstvu, izrada elaborata za tu nekretninu ne podliježe plaćanju poreza na dodanu vrijednost prema hrvatskom Zakonu o porezu na dodanu vrijednost.
5. Određivanje mjesta oporezivanja i obračunavanje poreza na dodanu vrijednost kada inozemni poduzetnik obavlja elektroničku uslugu fakultetu.
Mjestom obavljanja usluga, prema odredbi članka 5. stavak 3. Zakona, razumijeva se sjedište poduzeća koje obavlja usluge ili mjesto gdje se usluge stalno obavljaju. Ako uslugu obavi poslovna jedinica, onda se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto sjedišta poslovne jedinice. Ako takvo mjesto ne postoji, tada se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto gdje poduzetnik koji obavlja uslugu ima svoje stalno boravište ili prebivalište.
Iznimno od članka 5. stavka 3. Zakona, sukladno odredbi članka 5. stavka 5. Zakona, ako je primatelj jedne od usluga iz članka 5. stavka 6. Zakona poduzetnik, tada se smatra da je usluga obavljena tamo gdje je sjedište poduzeća primatelja. Ako se usluga obavlja poslovnoj jedinici, tada se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto sjedišta poslovne jedinice primatelja.
Elektronički obavljenim uslugama, prema odredbi članka 5. stavak 6. točka 13. Zakona i članka 33. stavak 8. točka 13. Pravilnika smatra se isporuka računalnih programa i njihovo ažuriranje. Ako domaćemu poduzetniku uslugu obavi poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu, domaći poduzetnik porez plaća u roku koji je propisan za podnošenje prijave, odnosno konačnog obračuna poreza na propisani uplatni račun, sukladno odredbi članka 19. stavak 2. Zakona.
Sukladno navedenome, ako se radi o elektronički obavljenoj usluzi iz članka 5. stavka 6. točke 13. Zakona i članka 33. stavka 8. točke 13. Pravilnika, usluga je obavljena tamo gdje je sjedište poduzeća primatelja, ako je primatelj te usluge poduzetnik. Stoga, fakultet mora, sukladno članku 19. stavku 2. Zakona, obračunati i platiti porez na dodanu vrijednost.
6. Djelatnik fakulteta (profesor) ostvario je više od 85.000,00 kn po osnovi isplata autorskih honorara temeljem ugovora o autorskom djelu zaključenih sa fakultetom kao poslodavcem. Je li profesor obveznik poreza na dodanu vrijednost?
Ako se radi o uslugama obrazovanja u okviru posebnih programa na fakultetima, odnosno aktivnostima u okviru posebnih projekata čiji je nositelj prema vanjskim subjektima fakultet, za koja se koriste sredstva rada koje osigurava fakultet, u prostorima fakulteta ili prostorima koje osigurava fakultet te ako temeljem takvih aktivnosti profesor ostvari primitke od rada koje isplaćuje njegov poslodavac, odnosno fakultet temeljem radnog odnosa, od takvih primitaka utvrđuje se dohodak od nesamostalnog rada prema odredbama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. i 73/08.), te se stoga ne radi o poduzetničkoj djelatnosti u smislu odredbe članka 2. stavka 3. Zakona Međutim ako se radi o primicima koje djelatnik fakulteta ostvaruje kod poslodavca koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada i to primici po osnovi autorskih naknada od kojih se utvrđuje drugi dohodak sukladno članku 11 stavak 4. i 5 Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 63/07., 146/08., 2/09., 9/09. – ispr. i 146/09.), pod uvjetom da se autorske naknade isplaćuju na temelju ugovora o autorskim pravima i srodnim pravima sklopljenih između poslodavca i djelatnika fakulteta za autorsko djelo i drugim uvjetima u skladu s propisima koji uređuju autorska i srodna prava te pod uvjetom da djelatnik fakulteta ne stvara autorsko djelo radom u radnom odnosu izvršavajući svoje obveze ili po uputama svoga poslodavca, postaje obveznikom poreza na dodanu vrijednost sukladno odredbi članka 22. stavak 1. Zakona ako je u prethodnoj kalendarskoj godini ukupna vrijednost isporuka tog djelatnika, nakon odbitka vrijednosti isporuka iz članka 11. i 11. a Zakona bila veća od 85.000,00 kuna.
7. Obveza ispostavljanja računa studentima za školarine i razne naknade (upisnine, tiskanje obrazaca i sl.).
Sukladno odredbama članka 15. stavak 1. Zakona, porezni obveznik mora ispostaviti račun za isporučena dobra ili obavljene usluge te na računu posebno iskazati porez na dodanu vrijednost. Ako se isporučuju dobra ili obavljaju usluge koje su oslobođene od plaćanja poreza na dodanu vrijednost, na računu treba navesti da porez na dodanu vrijednost nije zaračunan. Račun mora sadržavati, sukladno članku 15. stavak 3. Zakona, ove podatke:
1. mjesto izdavanja, broj i nadnevak,
2. ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj poduzetnika, koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja),
3. ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj poduzetnika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca),
4. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga,
5. nadnevak isporuke dobara ili obavljenih usluga,
6. iznos naknade (cijene) isporučenih dobara ili obavljenih usluga, razvrstane po poreznoj stopi, 7. iznos poreza razvrstan po poreznoj stopi,
8. zbrojni iznos naknade i poreza.
Sukladno odredbi članka 15. stavak 6. Zakona računi za gotovinski promet, isječci vrpce ili potvrdnice iz naplatnih uređaja moraju sadržavati najmanje ove podatke:
1. broj i nadnevak izdavanja,
2. ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj poduzetnika koji je isporučio dobra ili obavio usluge, te naznaku mjesta gdje je isporuke dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice i sl.),
3. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga,
4. ukupni iznos naknade i poreza razvrstani po poreznoj stopi.
Člankom 106. stavak 1. Pravilnika propisano je da porezni obveznik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge koje su oslobođene poreza, na računu treba navesti da porez nije zaračunat s naznakom članka Zakona kojim je to oslobođenje propisano. U tom slučaju na računu ne mogu biti iskazani podaci iz članka 15. stavka 3. točke 7. i 8. Zakona već samo zbrojni iznos naknade. Prema navedenom fakultet je obvezan za školarinu, sukladno odredbama članka 15. Zakona, ispostaviti račun.
Ako se radi o tiskanicama koje se mogu kupiti isključivo na određenom fakultetu (npr. preko Studomata) tada su takve tiskanice oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost sukladno odredbi članka 11. stavka 1. točke i) Zakona kao dobra koja su usko povezana uz uslugu obrazovanja, a za navedene isporuke potrebno je ispostaviti račun u smislu odredbi članka 15. stavak 3. i 6. Zakona.
8. Obračunavanje poreza na dodanu vrijednost pri provođenju znanstveno-istraživačkih projekata koji su sufinancirani od strane Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj RH te Hrvatskog instituta za tehnologiju.
Odredbom članka 2. stavka 1. točke 1.a) Zakona propisano je da se porez na dodanu vrijednost plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje poduzetnik izvrši baveći se svojom gospodarskom ili drugom djelatnosti.
Ako se u okviru određenog projekta isporučuju dobra, odnosno obavljaju usluge na temelju zahtjeva naručitelja projekta takve isporuke dobara ili usluga oporezive su porezom na dodanu vrijednost sukladno članku 2. stavku 1. točki 1.a Zakona.
Obzirom na velik broj i različite vrste projekata kojima su ugovorene različite usluge skrećemo pozornost na činjenicu da je potrebno, u smislu Zakona, odnosno Pravilnika, razmatrati svaki projekt zasebno, odnosno da bi se moglo odrediti oporezuje li se porezom na dodanu vrijednost isporuke dobara i usluga u okviru projekta potrebno je utvrditi radi li se o projektima koji se financiraju iz državnog proračuna i ostaju fakultetu u funkciji nastave, a rezultat projekta se ne isporučuje ili se radi o projektima čiji rezultat će se komercijalizirati.
9. Trebaju li profesori koji ostvaruju primitke od međunarodnih projekata (npr. financiran sredstvima Europske unije) ući u sustav obveznika poreza na dodanu vrijednost?
Sukladno odredbama članka 102. pravilnika, isporuke dobara i obavljene usluge u tuzemstvu kao i uvoz dobara oslobođen je plaćanja poreza na dodanu vrijednost isključivo kada je to utvrđeno međunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku, međutim napominjemo da iz uvida nije razvidno tko su sudionici projekta i s kim profesori zaključuju ugovor o radu na projektu.
U vezi pitanja trebaju li profesori koji ostvaruju primitke od međunarodnih projekata ući u sustav obveznika poreza na dodanu vrijednost mišljenja smo da ako profesor ostvari primitke kod projekta u iznosu većem od 85,000,00 kn onda postaje obveznikom poreza na dodanu vrijednost, sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Zakona.
10. Povrat plaćenog PDV-a za nabavljenu opremu za znanstveno-istraživačke projekte.
U skladu sa člankom 36. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu (Nar. nov., br. 151/91.), Naputkom o povratu plaćenog poreza na dodanu vrijednost na uvezenu i u tuzemstvu nabavljenu opremu za tehnologijsko-istraživačke i znanstveno-istraživačke projekte u 2010. godini (Nar. nov., br. 33/10., dalje: Naputak) određuju se uvjeti i način ostvarivanja prava na povrat poreza na dodanu vrijednost koji su ovlaštene znanstvene ustanove platile za uvezenu opremu nabavljenu u Republici Hrvatskoj za realizaciju tehnologijsko-istraživačkih i znanstveno-istraživačkih projekata. Odredbom članka 2. Naputka propisano je da se ovlaštenim znanstvenim ustanovama smatraju pravne osobe upisane u Upisnik znanstvenih pravnih osoba Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), odnosno ovlaštene pravne osobe u kojima se izvode tehnologijsko-istraživački i znanstveno-istraživački projekti, a koje nisu upisane u Registar obveznika poreza na dodanu vrijednost. Iznimno, ovlaštenim pravnim osobama smatraju se i one pravne osobe koje su upisane u Registar obveznika na dodanu vrijednost, a sudjeluju u projektu pod uvjetima da se radi o tehnologijsko-istraživačkim ili znanstvenoistraživačkim projektima sukladno odredbama Naputka, te da se radi o projektima koji se ugovaraju između Ministarstva i ovlaštenih pravnih osoba na temelju kojih ugovora Ministarstvo izdaje suglasnost ovlaštenim pravnim osobama za nabavu opreme koja služi za realizaciju projekata, sukladno odredbama Naputka.
Međutim, potrebno je napomenuti ako se radi o fakultetu koji je obveznik poreza na dodanu vrijednost evidencije se trebaju voditi na način da se nedvojbeno jasno može utvrditi na koje je iznose pretporeza porezni obveznik ostvario povrate prema navedenom Naputku, te ih odvojiti od redovnih povrata kako ne bi došlo do korištenja pretporeza s dvije osnove, obzirom da fakultet kao porezni obveznik ima pravo povrata poreza po redovnom postupku za određene ulazne račune.
11. Ispostavljanje računa za kotizacije prilikom organiziranja konferencija u Republici Hrvatskoj, odnosno plaćanje kotizacije kreditnim karticama stranih i domaćih fizičkih osoba.
Za primljene predujmove, prema odredbi članka 7. stavak 4. Zakona, porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu su naplaćeni. Za primljene predujmove mora se ispostavili račun prema odredbi članka 15. stavak 3. Zakona.
Odredbom članka 107. stavak 1. Pravilnika propisano je da se za primljene predujmove, odnosno uplate koje su izvršene prije isporuke dobra ili obavljene usluge mora ispostaviti račun u smislu odredbe članka 15. stavka 3. Zakona. Ispostavljeni račun za predujam je isprava u smislu i za potrebe Zakona. Pri isporuci dobara odnosno obavljanju usluge ispostavlja se račun u kojem se zaračunava cjelokupna isporuka odnosno obavljena usluga, a račun za predujam se poništava (stornira). Primljeni predujam predstavlja bruto naknadu iz koje se preračunatom stopom iz članka 60. stavka 5. Pravilnika treba izračunati iznos poreza na dodanu vrijednost.
Ako se sudjelovanje na konferenciji naplaćuje prije njenog održavanja, naknada koja se naplaćuje predstavlja predujam za koji je, sukladno članku 7. stavku 4. Zakona i odredbi članka 107. stavka 1. Pravilnika, potrebno ispostaviti račun. Način plaćanja (kreditnim karticama, gotovinom itd.) ne utječe na nastanak porezne obveze.
12. Obračunava li se porez na dodanu vrijednost kada jedan fakultet iznajmljuje prostor drugom fakultetu za nastavnu djelatnost?
U istoj zgradi nalaze se dva fakulteta, jedan je vlasnik zgrade i sa drugim fakultetom ima ugovorni odnos o plaćanju dijela režijskih troškova koji iznose više od 85.000,00 kuna, a vlasnik ne ostvaruje prihod takvim ugovorom. Usluga najma poslovnog prostora nije navedena u odredbama Zakona koje se odnose na oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost (člancima 11. i 11. a Zakona), stoga je usluga najma poslovnog prostora oporeziva sukladno članku 2. stavku 1. točki 1. a) Zakona.
U slučaju kada jedan fakultet odnosno proračunski korisnik obavlja djelatnost u prostoru koji je u vlasništvu drugog fakulteta odnosno proračunskog korisnika, međutim dijele režijske troškove (struja, voda) radi se u biti o usluzi najma poslovnog prostora, koja predstavlja oporezivu isporuku u smislu članka 2. stavak 1. točka 1a) Zakona. U tom slučaju fakultet odnosno proračunski korisnik kojem je isporučitelj dobara ispostavio račun za struju ili vodu, a koji zatim dio tih troškova zaračunava drugom proračunskom korisniku na kojeg se ti troškovi odnose obvezan je obračunati porez na dodanu vrijednost sukladno članku 2. stavak 1. točka 1a) Zakona, obzirom da se radi o pratećim uslugama usko vezanim uz glavnu uslugu najma. Ako dva (ili više) fakulteta odnosno proračunskih korisnika (bilo da je riječ o proračunskim korisnicima državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) dijele režijske troškove prostora koji nije u njihovom vlasništvu, a jedan proračunski korisnik refundira dio režijskih troškova drugom proračunskom korisniku, u tom slučaju radi se samo o nadoknadi troškova između proračunskih korisnika koji ne podliježe porezu na dodanu vrijednost.
Međutim, skrećemo pozornost da bi u budućnosti trebalo pronaći način da svaki proračunski korisnik izravno podmiruje svoje troškove isporučitelju dobara i usluga na temelju odvojenih računa.
13. Što je ukupna vrijednost isporuka fakulteta koja se koristi za izračun iznosa pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza?
Prema odredbi članka 20. stavka 6. Zakona, ako poduzetnik koristi primljena dobra ili uvezena dobra i usluge koje su mu obavljene djelomično za isporuke dobara i obavljanje usluga koje isključuju odbitak pretporeza, tada se može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza. Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluge za koje je dopušten odbitak, a koji se ne može izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije, određuje se na godišnjoj razini kao postotak koji se dobije stavljanjem u odnos ukupnih oporezivih isporuka bez poreza na dodanu vrijednost za koje je dopušten odbitak pretporeza u odnosu na ukupan iznos isporuka bez poreza na dodanu vrijednost. Iznimno, poduzetnik može dio pretporeza koji može odbiti utvrđivati odvojeno za svaki dio svog poslovanja, uz uvjet da vodi odvojeno knjigovodstvo i da o tome prethodno obavijesti Poreznu upravu.
Sukladno odredbi članka 146. stavak 4. i 5. Pravilnika, iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izračunava se za sve isporuke koje obavi porezni obveznik, kao razmjerni dio na način da se u brojniku navede ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez poreza na dodanu vrijednost, za koje je dopušten odbitak pretporeza, a u nazivniku ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez poreza na dodanu vrijednost, uključenih u brojnik i isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza. Kod izračuna ne uzima se u obzir vrijednost isporuka gospodarskih dobara koja je porezni obveznik koristio za obavljanje svoje gospodarske djelatnosti, vrijednost isporuka koje se odnose na povremene isporuke nekretnina, te vrijednost isporuka koje se odnose na povremene financijske transakcije navedene u članku 11. a stavku 1. točke b) do g) Zakona.
Stoga za izračun razmjernog dijela u brojniku treba navesti vrijednost isporuka za koje je dopušten odbitak pretporeza (npr.najam poslovnog prostora), a u nazivniku vrijednost isporuka navedenih u brojniku i vrijednost isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza, u što je uključen i iznos obračuna ukupno mjesečno doznačenih sredstava iz državnog proračuna (npr. školarine, redovni prihodi od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za obavljanje djelatnosti). Kod navedenog izračuna ne uzima se u obzir vrijednost isporuka gospodarskih dobara koja je porezni obveznik koristio za obavljanje svoje gospodarske djelatnosti, vrijednost isporuka koje se odnose na povremene isporuke nekretnina, te vrijednost Isporuka koje se odnose na povremene financijske transakcije navedene u Članku 11a stavku 1. točke b) do g) Zakona.
14. Može Ii se podijeliti pretporez za trošak prijevoza djelatnika koji snosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa?
Sukladno odredbama Članka 20. stavka 1. Zakona i članka 132. stavka 1. Pravilnika, pretporez je iznos poreza na dodanu vrijednost iskazan na računima za isporuke dobara i usluge koje su drugi poduzetnici obavili poreznom obvezniku u poduzetničke svrhe. Članak 133. stavak 1. Pravilnika propisuje da poduzetnici koji obavljaju oporezive isporuke dobara i usluga imaju pravo na odbitak pretporeza ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. da računi za primljena dobra ili obavljene usluge sadrže sve podatke propisane člankom 15. stavak 3. Zakona,
2. da je isporuka dobara ili usluga primljena od drugog obveznika poreza na dodanu vrijednost,
3. da za primljene isporuke prema članku 20. i 22. f Zakona nije isključeno pravo na odbitak pretporeza,
4. da je isporuka obavljena poduzetniku u poduzetničke svrhe.
Osim navedenih uvjeta iz stavka 1. istoga članka Pravilnika pri oporezivanju prema naplaćenim naknadama (članak 17. stavak 3. Zakona) mora biti ispunjen i uvjet da je račun na temelju kojeg se odbija pretporez plaćen, sukladno odredbi članka 133. stavak 2. Pravilnika.
Naknada za trošak prijevoza predstavlja nadoknadu troškova koju Ministarstvo doznačuje fakultetu a isti svojim zaposlenicima, stoga ista ne predstavlja isporuku u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost te se načelno pretporez ne može podijeliti niti odbiti.
Međutim, napominjemo, u slučaju da je za prijevozne karte fakultetu za njegove djelatnike ispostavljen račun, fakultet kao obveznik poreza na dodanu vrijednost ima pravo odbiti porez na dodanu vrijednost za nabavu tih karata pod uvjetima iz članka 20. Zakona i članka 133. Pravilnika, ali je i obvezan pri isporuci karata zaposlenicima obračunati i platiti porez na dodanu vrijednost.
