Hrvatska psihološka komora obratila nam se u vezi oporezivanja porezom na dodanu vrijednost psiholoških usluga koje pružaju psiholozi što obavljaju privatnu praksu, a sklopili su s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu ugovore o pružanju psiholoških usluga u medicini rada. Navedenim ugovorima određena je cijena psihološke usluge i ona iznosi 85,00 kuna po usluzi i to bez poreza na dodanu vrijednost, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu psiholozima je izdao tiskanicu na kojoj trebaju zaračunavati svoje usluge tom Zavodu, ali tiskanica ne predviđa obračun poreza na dodanu vrijednost. U vezi navedenog postavljeno je pitanje jesu li psiholozi koji pružaju psihološke usluge oslobođeni od plaćanja poreza na dodanu vrijednost prema odredbi članka 11. stavak 1. točka 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. do 76/07.).
Odredbom članka 11. stavak 1. točke 4. i 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost i članka 60. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost propisano je da su usluge i isporuke dobara doktora medicine i stomatologije, medicinskih sestara i fizioterapeutskih tehničara te biokemijskih laboratorija koje se pružaju u privatnoj praksi oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost bez prava na odbitak pretporeza. Plaćanja poreza na dodanu vrijednost bez prava na odbitak pretporeza oslobođene su i usluge liječenja u zdravstvenim ustanovama: domovima zdravlja, hitnoj medicinskoj pomoći, poliklinikama, općim i specijaliziranim bolnicama i klinikama kao i usluge liječenja koje pruža zdravstvena ustanova za njegu u kući, kao i isporuke dobara koje obave navedene ustanove.
Prema navedenom, budući da usluge psihologa nisu izričito navedene u odredbi članka 11. stavak 1. točka 4. Zakona, na njih se ne odnosi propisano porezno oslobođenje. Stoga, ako psiholog koji obavlja djelatnosti u okviru svoje privatne prakse u tekućoj godini ostvari godišnju vrijednost oporezivih isporuka dobra ili usluga u iznosu većem od 85.000,00 kuna, postaje obveznikom poreza na dodanu vrijednost od 1. siječnja iduće godine, i obvezan je upisati se u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost prema odredbama članka 40. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
U konkretnom slučaju ne može se primijeniti ni porezno oslobođenje propisano člankom 11. stavak 1. točka 5. Zakona, obzirom da psihološke usluge ne obavljaju zdravstvene ustanove iz navedenog članka, nego psiholozi u okviru svoje privatne prakse.
Napominjemo da za obavljene psihološke usluge u okviru privatne prakse treba izdati račun u smislu članka 15. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, a račun treba sadržavati elemente propisane člankom 15. stavak 3. i 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.