1. Obveznici i rokovi za podnošenje konačnog obračuna PDV-a
Člankom 18. stavak 2. Zakona i člankom 86. stavak 3. Pravilnika, propisano je da obveznik PDV-a, mora predati mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu odnosno prebivalištu konačni obračun PDV-a na obrascu PDV-K. Tijekom godine porezni obveznici su PDV obračunavali i plaćali u mjesečnim obračunskim razdobljima. a porezni obveznici čija je vrijednost isporučenih dobara . usluga uključujući i PDV u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na godinu za koju se radi konačni obračun bila manja od 300.000,00 kuna mogli. su plaćati PDV u tromjesečnim obračunskim razdobljima. Za obveze PDV-a po obračunskim razdobljima podnose se prijave na obrascu PDV. Obveza za PDV koja se iskazuje u prijavama po obračunskim razdobljima nije predujam nego stvarno nastali PDV. tako se u prijavama po obračunskim razdobljima obračunava i plaća stvarno nastali PDV porezni obveznici dužni su sastaviti i Poreznoj upravi predati i konačni obračun PDV a za razdoblje oporezivanja. U članku 16. stavak 1. Zakona, propisana je kalendarska godina kao razdoblje oporezivanja. a ako je obveznik poslovao samo tijekom dijeta godine, tada je razdoblje oporezivanja razdoblje poslovanja. Povremeni porezni obveznici nisu obveznici podnošenja konačnog obračuna PDV-a obzirom da nisu ni obveznici podnošenja prijava PDV-a za obračunska razdoblja. To su porezni obveznici koji plaćaju PDV pri uvozu dobara za krajnju potrošnju ili oni čije su isporuke dobara t usluga oslobođene plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza, a postaju obveznici PDV-a kad im uslugu oporezivu u tuzemstvu obave inozemni poduzetnici i za koju su prema članku 19. stavku. 2. Zakona obvezni platiti PDV. Konačni obračun PDV-a podnose svi porezni obveznici koji su u registru obveznika PDV-a na obrascu PDV-K i to u sljedećim rokovima:
1. Porezni obveznici koji PDV plaćaju prema izdanim računima za isporučena dobra i obavljene usluge (obveznici poreza na dobit), do kraja travnja 2010. godine za 2009. godinu, odnosno do 30. travnja 2010. godine.
2. Porezni obveznici koji PDV plaćaju prema naplaćenim naknadama za isporučena dobra i obavljene usluge (obveznici poreza na dohodak), do kraja veljače 2010 godine za 2009. godinu, odnosno do 28. veljače 2010. godine, međutim kako je 28. veljače 2010. godine u nedjelju, rok za predaju konačnog obračuna PDV-a je 01. ožujak 2010. godine.
3. Prema odredbi članka 18. stavak 2. Zakona i članka 86. stavak 5. Pravilnika, porezni obveznici koji prestaju s poslovanjem, obvezni su u roku od tri mjeseca od dana prestanka poslovanja predati konačni obračun PDV-a na obrascu PDV-K. Rok od tri mjeseca određen je i za obveznike koji porez plaćaju po izdanim računima kao i za obveznike koji porez plaćaju prema naplaćenim naknadama.
4. Porezni obveznici kod kojih se poslovna godina razlikuje od kalendarske godine PDV-K trebaju predati za kalendarsku godinu temeljem odredbi članka 16. stavak 1. Zakona i članka 82. stavak 1. Pravilnika, koji propisuju da je razdoblje oporezivanja kalendarska godina.
2. Popunjavanje obrasca PDV-K
Konačni obračun PDV-a podnosi se na obrascu PDV-K koji se sastavlja na način propisan odredbama članaka 93. do 98. Pravilnika. U obrazac PDV-K unose se kumulativni podaci iz obračunskih razdoblja, koji su iskazivani u poreznim prijavama za obračunska razdoblja u 2009. godini na obrascu PDV. Podaci po točkama u pojedinom rednom broju i ukupno, mogu se razlikovati od podatka koji su prijavljeni u obračunskim razdobljima za 2009. godinu za ispravke koje će biti učinjene u postupku sastavljanja konačnog obračuna.
I. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o ukupno obavljenim isporukama dobara i usluga u poreznom razdoblju koje ne podliježu oporezivanju, isporukama koje su oslobođene poreza te isporukama koje se oporezuju po stopi 0%. Podaci sc upisuju kumulativno za 2009. godinu.
I.1. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 7 Knjige I-RA, odnosno upisuju se podaci o svim obavljenim isporukama dobara i usluga koje ne podliježu oporezivanju na temelju odredbi članka 5. i članka 8. stavak 8. Zakona. Ovdje se upisuju podaci o obavljenim uslugama iz članka 5, stavak 4. Zakona, kojima je mjesto oporezivanja tamo gdje su stvarno obavljene, ako ih je domaći poduzetnik obavio u inozemstvu, primjerice umjetničke, znanstvene, nastavne, športske, zabavne i druge slične usluge i njihovo organiziranje, pomoćne usluge u prijevozu, kao što su utovar, istovar, uskladištenje ili druge usluge u svezi s tim uslugama ili s uslugama prijevoza, usluge na pokretnim fizičkim dobrima, usluge stručnog mišljenja, procjene i ocjene tih dobara. Ovdje se iskazuju podaci o uslugama u svezi s nekretninom, ako je nekretnina u inozemstvu, usluge prijevoza za dionicu puta u inozemstvu, sve usluge posredovanja u prometu dobara i usluga za koje mjesto oporezivanja nije u tuzemstvu. Uz navedeno upisuju se podaci o uslugama iz članka 3. stavak 6. Zakona koje se oporezuju prema sjedištu primatelja usluge, ako je to sjedište u inozemstvu (prijenos, ustupanja i korištenje autorskih prava, patenata, licencija, zaštitnog znakovlja i sličnih prava te odricanje od tih prava, promidžbene usluge, uključujući i usluge posredovanja u tim uslugama, usluge inženjera, odvjetnika, revizora, računovođa, tumača, prevoditelja i druge slične usluge savjetovanja, usluge elektronske obrade podataka, ustupanje informacija, uključujući i informacije o poslovnim postupcima i iskustvu, usluge banaka, osiguranja i reosiguranja, usluge ustupanja osoblja, iznajmljivanje pokretnih dobara, osim prijevoznih sredstava, odustajanje od obavljanja poslovne djelatnosti, sve usluge posredovanja u svezi s navedenim uslugama). Ovdje se iskazuju i podaci o rabljenim osobnim vozilima iz članka 8. stavak 7. Zakona, kod kojih je osnovica za obračun PDV-a manja od iznosa naknade za isporučeno rabljeno osobno vozilo. Na ovom rednom broju upisuju se i podaci o prijenosu gospodarske cjeline ili pogona koja ne podliježe oporezivanju PDV-om, ako primatelj, odnosno stjecatelj gospodarske cjeline ili pogona može u cijelosti odbiti pretporez što je propisano člankom 8. stavak 8. Zakona. Ovdje spadaju i isporuke nekretnina, sagrađenih, isporučenih ili plaćenih prije 1. siječnja 1998. godine, kao i isporuke zemljišta. Pod ovim rednim brojem upisuju se i isporuke kojima se obeštećuje primatelja za nastalu štetu po osnovi ranije isporuke, ako je odšteta temeljena na zakonu ili ugovoru.
I.2. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o ukupnoj vrijednosti isporuka koje su oslobođene poreza.
I.2.2.1. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 8 Knjige I-RA, odnosno upisuju se podaci o obavljenom izvozu dobara i oplemenjenih dobara, te obavljene usluge prijevoza i sve druge otpremne usluge u svezi s izvozom dobara, koje su prema odredbama članka 13. stavak 1. točka 1. i članka 14. Zakona, oslobođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza. Ovdje se upisuju podaci temeljem članaka 71. stavak 5. Pravilnika o isporuci dobara nakon obavljene dorade ili oplemenjivanja dobara u postupku unutarnje proizvodnje, inozemnom naručitelju u inozemstvo. Izvozom se smatraju isporuke naručiteljima sa sjedištem u inozemstvu za koje postoje izvozne carinske deklaracije i koje su naplaćene u skladu s propisima o vanjskotrgovinskom i deviznom poslovanju.
I.2.2.2. Ovdje se iskazuju podaci iz stupca 9 Knjige 1-RA, koji se odnose na isporuke vrijednosnih papira, državnih biljega, promet novčanih potraživanja, priređivanje posebnih igara na sreću u igračnicama i automat klubovima, te klađenje, usluge najma stambenog prostora, usluge mjenjačnica, usluge i isporuke učilišta koje se obavljaju temeljem programa verificiranih od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, odnosno podaci o isporukama dobara i usluga koje su prema odredbi članka 11. Zakona, oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. Na ovom rednom broju mogu se pojaviti podaci ako se radi o poreznim obveznicima koji uz oporezive isporuke dobara i usluga obavljaju i isporuke oslobođene PDV-a.
I.2.2.3. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 10 Knjige I-RA, odnosno podaci o isporukama dobara i usluga koje su oslobođene PDV-a, s pravom na odbitak pretporeza. Tu se upisuju podaci iz članka 13. stavak točke 2., 3., 4. i 5. Zakona, o isporukama u slobodnu zonu i carinska skladišta, te isporukama unutar zona i carinskih skladišta, podaci o isporukama dobara diplomatskim i konzularnim predstavništvima, usluge domaćih poduzetnika inozemnim poduzetnicima koji obavljaju pomorski, zračni i riječni prijevoz. Ovdje se iskazuju isporuke dobara i obavljene usluge u tuzemstvu humanitarnim organizacijama, zdravstvenim, obrazovnim, kulturnim, znanstvenim, vjerskim i socijalnim ustanovama, športskim amaterskim klubovima, te tijelima državne i lokalne samouprave koje se plaćaju iz primljenih inozemnih novčanih donacija te isporuke dobara i usluga koje su obavljene temeljem međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku (u skladu s člankom 73. c Pravilnika). Ovdje se iskazuju i usluge iz članka 12. točka 16. Zakona, odnosno provoz kroz carinsko područje Republike Hrvatske uključujući prijevozne i sve druge otpremne usluge, kao i usluge prijevoza iz članka 12. točka 15. Zakona što ih u tuzemstvu pri uvozu dobara obave Hrvatske željeznice.
I.3. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 11 Knjige I-RA o vrijednosti isporuka dobara i usluga oporezivih po stopi 0%, a to su isporuke mlijeka, kruha, knjiga, lijekova, ortopedskih pomagala, znanstvenih Časopisa, usluge javnog prikazivanja filmova. Ovdje se iskazuju i podaci o vlastitoj potrošnji navedenih dobara i usluga te podaci o manjkovima dobara oporezivih po stopi 0%. Prolazne stavke su iznosi koje porezni obveznik primi ili izda u ime i za račun druge osobe i one ne predstavljaju naknadu prema članku 51. stavak 10. Pravilnika o PDV-u, stoga ako su u izdanom računu sadržane i prolazne stavke one se ne iskazuju u stupcima 6 i 7 Knjige I-RA (ali porezni obveznik može u Knjizi I-RA dodati nove stupce u kojima će evidentirati prolazne stavke). Prolazne stavke ne iskazuju se ni u stupcima 6, 7, 8 i 9 Knjige U-RA, ali i tu se može dodati novi stupac u koji će se evidentirati. Prema navedenom, podaci o prolaznim stavkama ne iskazuju se u prijavi PDV-a (obrascu PDV i PDV-K). Prolazne stavke mogu biti primjerice boravišne pristojbe kod usluga smještaja, porez na potrošnju kod ugostiteljskih usluga, iznosi koje poduzetnik ubire za gradnju infrastrukture u ime i za račun lokalne uprave, zatim takse i iznos carine i PDV-a koji špediteri plate pri uvozu u ime i za račun uvoznika, iznosi naplaćeni u ime i za račun stranke kod odvjetnika, naknada za povratnu ambalažu i slično. Napominjemo da cestarine, tunelarine i mostarine kod prijevoznih usluga nisu prolazne stavke već ulaze u osnovicu za obračun PDV-a kao dio naknade kod obavljenih usluga prijevoza. Zaračunane režije kod usluga najma poslovnog prostora, kao i porez na cestovna motorna vozila koji leasing društvo zaračuna korisniku leasinga ne predstavljaju prolazne stavke već su dio naknade za obavljene usluge i ulaze u osnovicu za obračun PDV-a.
II. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o ukupno obavljenim oporezivim isporukama (poreznim osnovicama) i iznosima poreza za 2009. godinu kako slijedi:
II.1. Ovdje se iskazuju podaci o vrijednosti oporezivih isporuka dobara i usluga i iznosu poreza po svim izdanim računima, uključujući i vlastitu potrošnju (izuzimanje dobara i usluga, te rashodi po osnovi reprezentacije koji se ne mogu odbiti pri oporezivanju dohotka odnosno dobiti), kao i o nezaračunanim isporukama oporezivim po stopi 10%, a to su usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polu ili punog pansiona u komercijalnim ugostiteljskim objektima i usluge agencijske provizije za navedene usluge, te isporuke novina i časopisa koji izlaze dnevno i periodično, osim onih koji u cijelosti ili uglavnom sadrže oglase i služe oglašavanju. Ovdje se iskazuju i podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu, što znači da se unose podaci o obavljenim i zaračunanim isporukama kao i podaci o izdanim računima bez obzira jesu li isporuke dobara i usluga obavljene. Ovdje se upisuju podaci o PDV-u za primljene predujmove. Predujmovi podliježu oporezivanju PDV-om iako se nije dogodila isporuka. Primatelj predujma obvezan je izdati račun za primljeni predujam, a na iznos predujma primijeniti će preračunanu stopu od 9,0909%. Ako se radi o poduzetnicima koji PDV obračunavaju prema naplaćenim naknadama ovdje se upisuju podaci o naplaćenim računima. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj stupaca 12. odnosno 13 Knjige I-RA za redovne isporuke, Knjige I-RA za predujmove i Knjige I-RA za vlastitu potrošnju kao i o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. U ovoj točki se iskazuje i porezna obveza za manjkove dobara koja se oporezuju po stopi 10% iznad porezno dopustivih.
II.2. Na ovom rednom broju upisuju se podaci o vrijednosti oporezivih isporuka dobara i usluga u tuzemstvu uz naknadu i bez naknade, podaci o prodaji robe u komisiji, podaci o rashodima za promidžbu, (ako poduzetnik u cilju promidžbe daje vlastita dobra i usluge), odnosno podaci o vrijednosti isporuka i iznosu poreza po svim izdanim računima uključujući i vlastitu potrošnju (izuzimanje dobara i usluga te rashodi po osnovi reprezentacije i korištenja osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz koji se ne mogu odbiti pri oporezivanju dohotka odnosno dobiti), nezaračunanim isporukama oporezivim po stopi 22%. Pod ovom točkom se iskazuju podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu, što znači da se tu unose podaci o obavljenim i zaračunanim isporukama kao i podaci o izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene. Ovdje se upisuju podaci o PDV-u za primljene predujmove. Predujmovi podliježu oporezivanju PDV-om iako se nije dogodila isporuka. Porezni obveznik upisuje podatke o obvezama po primljenim predujmovirna za koje je dužan ispostaviti račun i preračunanom stopom od 18,0328% izračunati osnovicu i PDV. Ako se radi o poduzetnicima koji PDV obračunavaju prema naplaćenim naknadama ovdje se upisuju podaci o naplaćenim računima. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 14, odnosno 15 Knjige I-RA za redovne isporuke, Knjige I-RA za predujmove i Knjige I-RA za vlastitu potrošnju, kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. U ovoj točki se iskazuje i porezna obveza za manjkove dobara koja su se oporezivala po stopi 22% iznad porezno dopustivih. U slučajevima ispravaka porezne osnovice nakon 01. kolovoza 2009. godine kad dolazi do promjene stope PDV-a na 23%, bez obzira radi li se o smanjenju ili povećanju porezne obveze ispravci koji se obavljaju za isporuke koje su bile oporezive po stopi od 22% obaviti će se po stopi od 22%. U tim slučajevima ne dolazi do nove isporuke oporezive po stopi od 23% već do promjene porezne obveze PDV-a za već ranije obavljenu isporuku koja se tada oporezivala po stopi od 22%.
II.3. Od 1. kolovoza 2009. godine promijenjena je stopa PDV-a i iznosi 23% te se primjenjuje na propisane isporuke dobara i usluga koje su obavljene od 01. kolovoza 2009. godine obzirom da je člankom 57. stavkom 7. Pravilnika propisano da se primjenjuje stopa PDV-a koja je na snazi u trenutku isporuke dobara ili usluga. Stoga se na ovom rednom broju upisuju podaci o vrijednosti oporezivih isporuka dobara i usluga u tuzemstvu uz naknadu i bez naknade, podaci o prodaji robe u komisiji, podaci o rashodima za promidžbu, (ako poduzetnik u cilju promidžbe daje vlastita dobra i usluge), odnosno podaci o vrijednosti isporuka i iznosu poreza po svim izdanim računima uključujući i vlastitu potrošnju (izuzimanje dobara i usluga te rashodi po osnovi reprezentacije i korištenja osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz koji se ne mogu odbiti pri oporezivanju dohotka odnosno dobiti), nezaračunanim isporukama oporezivim po stopi 23%. Pod ovom točkom se iskazuju podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavijene ili nisu, što znači da se tu unose podaci o obavljenim i zaračunanim isporukama kao i podaci o izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene. Ovdje se upisuju podaci o PDV-u za primljene predujmove. Predujmovi podliježu oporezivanju PDV-om iako se nije dogodila isporuka. Porezni obveznik upisuje podatke o obvezama po primljenim predujmovima za koje je dužan ispostaviti račun i preračunanom stopom od 18,6992% izračunati osnovicu i PDV. Ako se radi o poduzetnicima koji PDV obračunavaju prema naplaćenim naknadama ovdje se upisuju podaci o naplaćenim računima. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 16, odnosno 17 Knjige I-RA za redovne isporuke, Knjige I-RA za predujmove i Knjige I-RA za vlastitu potrošnju, kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. U ovoj točki se iskazuje i porezna obveza za manjkove dobara koja se oporezuju po stopi 23% iznad porezno dopustivih.
II. 4. Na ovom rednom broju upisuju se podaci o izvoznim isporukama koje nisu naplaćene u skladu s propisima o deviznom i vanjskotrgovinskom poslovanju (članak 13. stavak 2. i 3. Zakona). Međutim, više nije propisan rok naplate izvezenih dobara prema Zakonu o deviznom poslovanju koji je na snazi od 18. lipnja 2003. godine. Podaci se upisuju iz knjigovodstvenih evidencija inozemnih kupaca ili drugih evidencija o tim potraživanjima i njihovoj naplati.
II. 5. Na ovom rednom broju upisuju se podaci o naknadnom oslobođenju izvoza u okviru osobnog putničkog prometa (članak 21. stavak 3. Zakona), podaci se iskazuju s negativnim predznakom, obzirom da se za vraćeni porez stranim državljanima smanjuje porezna obveza. Podaci se uzimaju iz evidencije PDV-F i to iznosi koji su isplaćeni do 31. prosinca 2009. godine. Iznosi koji će biti isplaćeni u 2010. godini po obrascima PDV-P ispostavljenim u 2009. godini iskazati će se u obračunskom razdoblju 2010. godine u kojem će biti isplaćeni.
III. Na ovom rednom broju iskazuje se vrijednost primijenih isporuka i obračunani pretporez u primljenim isporukama dobara i usluga, koji je iskazan po prijavama za obračunska razdoblja, uvećan za iznos pretporeza po računima za primljene isporuke dobara i obavljene usluge u 2009. godini a za koje su računi s oznakom R-1 primljeni, a računi s oznakom R-2 plaćeni u 2010.. godini, do dana podnošenja konačnog obračuna. Navedeno se odnosi na porezne obveznike koji PDV plaćaju prema izdanim računima, dok oni koji PDV plaćaju prema naplaćenim naknadama mogu pretporez odbiti samo na temelju plaćenih računa. Ovdje se iskazuju ukupni podaci o pravu na pretporez i to temeljem primljenih računa za isporučena dobra ili obavljene usluge koje su zaračunali domaći poduzetnici, porez plaćen pri uvozu kao i porez plaćen na usluge oporezive u tuzemstvu koje je obavio inozemni poduzetnik, a za koje je tuzemni poduzetnik platio PDV temeljem članka 19. stavka Zakona.
III.1. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 7 i 12 Knjige U-RA za redovne isporuke, predujmove i vlastitu potrošnju, odnosno upisuju se podaci o poreznoj osnovici i iznosu pretporeza obračunanog po stopi 10% u primljenim računima za koje su isporučitelji ispostavili račune sukladno članku 15. stavak 3. Zakona, po kojima se može odbiti pretporez. To su iznosi koje primjerice zaračuna hotel agenciji za usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u komercijalnim ugostiteljskim objektima i usluge agencijske provizije za navedene usluge, kao i iznosi zaračunani za primljenu isporuku novina i časopisa koji izlaze dnevno i periodično, osim onih koji u cijelosti ili uglavnom sadrže oglase i služe oglašavanju. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada iskazuje pripadajući dio porezne osnovice iz stupca 7. To će biti slučaj kad se radi o poreznim obveznicima koji obavljaju oporezive isporuke za koje imaju pravo na odbitak ulaznog pretporeza i oslobođene isporuke iz članka 11. Zakona za koje nije dopušten odbitak pretporeza.
III.2. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o vrijednosti primljenih isporuka i iznosu pretporeza zaračunanog po stopi 22% u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su isporučitelji ispostavili račune prema članku 15. stavak 3. Zakona, po kojima se može odbiti pretporez. Podaci se upisuju iz stupca 8 (osnovica) i stupca 14 (pretporez) Knjige U-RA za redovne isporuke, za predujmove i vlastitu potrošnju za pojedino obračunsko razdoblje. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada u obrascu PDV-K iskazuje pripadajući dio porezne osnovice iz stupca To će biti slučaj kad se radi o poreznim obveznicima koji obavljaju oporezive isporuke za koje imaju pravo na odbitak ulaznog pretporeza i oslobođene isporuke iz članka 11. Zakona za koje nije dopušten odbitak pretporeza.
III.3. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o vrijednosti primljenih isporuka i iznosu pretporeza zaračunanog po stopi 23% u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su isporučitelji ispostavili račune prema članku 15. stavak 3. Zakona, po kojima se može odbiti pretporez. Podaci se upisuju iz stupca 9 (osnovica) i stupca 16 (pretporez) Knjige U-RA za redovne isporuke, za predujmove i vlastitu potrošnju za pojedino obračunsko razdoblje. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada u obrascu PDV-K iskazuje pripadajući dio porezne osnovice iz stupca 9. To će biti slučaj kad se radi o poreznim obveznicima koji obavljaju oporezive isporuke za koje imaju pravo na odbitak ulaznog pretporeza i oslobođene isporuke iz članka 11. Zakona za koje nije dopušten odbitak pretporeza.
III.4. Na ovom rednom broju iskazuju se ukupni podaci o vrijednosti uvoza i o pretporezu po stopi 10% na novine i časopise koji izlaze dnevno i periodično osim onih koji u cijelosti ili uglavnom služe oglašavanju, kao i o pretporezu po stopi 22%, odnosno po stopi od 23% plaćenom pri uvozu dobara do 31. prosinca 2009. godine, koji se moraju temeljiti na uvoznim carinskim deklaracijama i ispravama o uplati PDV-a. Pri primitku prijave poreza, uplata poreza pri uvozu obvezno se provjerava putem informacijskih sustava Carinske i Porezne uprave.
III.5. Na ovom rednom broju upisuju se podaci iz evidencija o poslovanju s inozemnim poduzetnicima o obračunu i uplati PDV-a na propisani uplatni račun, odnosno iskazuju se podaci o plaćenom porezu na usluge oporezive po stopi 10% koje je tuzemnom poduzetniku obavio poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu, na koje se prema odredbi članka 19. stavak 2. Zakona porez plaća u tuzemstvu. Može se raditi samo o uslugama vezanim uz smještaj turista i uslugama agencijske provizije (članak 10a. stavak 2. točka a) Zakona). Obveza plaćanja poreza prema članku 19. stavak 2. Zakona ne iskazuje se u PDV niti u PDV-K obrascu, već se plaćeni porez iskazuje samo kao pretporez na ovom rednom broju. U ovoj točki biti će kumulativni podaci o vrijednosti usluga i porezu koji je na te usluge plaćen do 31. prosinca 2009. godine kao i pretporez iskazan u obračunskim razdobljima za 2009. godinu.
III.6. Na ovom rednom broju upisuju se ukupni podaci iz evidencija o poslovanju s inozemnim poduzetnicima, o obračunu i uplati PDV-a na propisani uplatni račun, odnosno iskazuju se podaci o plaćenom porezu na usluge koje su bile oporezive po stopi 22% koje je tuzemnom poduzetniku obavio poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu, na koje se prema odredbi članka 19. stavak 2. Zakona porez plaća u tuzemstvu. To su usluge iz članka 3. stavak 4. Zakona koje su obavljene u Republici Hrvatskoj, pa je poduzetnik obvezan na njihovu vrijednost obračunati i uplatiti porez na dodanu vrijednost, te usluge iz članka 5. stavak 6. Zakona koje je domaćem poduzetniku obavio poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu, a koje se prema odredbama o mjestu oporezivanja oporezuju prema sjedištu poduzeća primatelja. Obveza plaćanja poreza prema članku 19. stavak 2. Zakona ne iskazuje se u PDV niti u PDV-K obrascu, već se plaćeni porez iskazuje samo kao pretporez na ovom rednom broju. U ovoj točki biti će kumulativni podaci o vrijednosti usluga i porezu koji je na te usluge plaćen do 31. prosinca 2009. godine i kao pretporez iskazan u obračunskim razdobljima za 2009. godinu.
III.7. Na ovom rednom broju upisuju se ukupni podaci iz evidencija o poslovanju s inozemnim poduzetnicima, o obračunu i uplati PDV-a na propisani uplatni račun, odnosno iskazuju se podaci o plaćenom porezu na usluge oporezive po stopi 23% koje je tuzemnom poduzetniku obavio poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu, na koje se prema odredbi članka 19. stavak 2. Zakona porez plaća u tuzemstvu. To su usluge iz članka 5. stavak 4. Zakona koje su obavljene u Republici Hrvatskoj, pa je poduzetnik obvezan na njihovu vrijednost obračunati i uplatiti porez na dodanu vrijednost, te usluge iz članka 5. stavak 6. Zakona koje je domaćem poduzetniku obavio poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu, a koje se prema odredbama o mjestu oporezivanja oporezuju prema sjedištu poduzeća primatelja. Obveza plaćanja poreza prema članku 19. stavak 2. Zakona ne iskazuje se u PDV niti u PDV-K obrascu, već se plaćeni porez iskazuje samo kao pretporez na ovom rednom broju. U ovoj točki biti će kumulativni podaci o vrijednosti usluga i porezu koji je na te usluge plaćen do 31. prosinca 2009. godine i kao pretporez iskazan u obračunskim razdobljima za 2009. godinu. Ako je porez po naprijed navedenim točkama IIl.5., III.6., i III.7. plaćen po računima iz 2009. godine u 2010. godini taj porez će biti iskazan kao pretporez u poreznoj prijavi za obračunsko razdoblje u kojemu je plaćen.
III. 8. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o ispravcima pretporeza koji je odbijen pri nabavi dugotrajne imovine, odnosno opreme i nekretnina, a u 2009. godini došlo je do prenamjene navedenih kupljenih gospodarskih dobara odnosno do izmjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza kada je u skladu s člankom 20. stavak 5. Zakona i člankom 114. do 116. Pravilnika obvezno napraviti ispravak pretporeza. Pretporez se ispravlja u sljedećim slučajevima:
1. kada poduzetnik gospodarska dobra unutar propisanog roka (5 godina za ostala gospodarska dobra i 10 godina za nekretnine) koristi za obavljanje oporezivih prometa te ih kasnije počne koristiti za obavljanje prometa koji su prema odredbi članka 11. Zakona oslobođeni PDV-a,
2. kada poduzetnik prestaje s obavljanjem oslobođenih isporuka i počinje s tim gospodarskim dobrima obavljati oporezive isporuke,
3. kada mijenja način oporezivanja tj. kada prestaje biti obveznik PDV-a i prelazi na oporezivanje iz članka 22. Zakona tj. postaje tzv. "mali poduzetnik". On je i dalje poduzetnik, ali nije više porezni obveznik.
Postupak ispravka pretporeza utvrđuje se pojedinačno za svako gospodarsko dobro za koje u slučaju da su se promijenili uvjeti mjerodavni za odbitak pretporeza, nije istekao propisani rok od 5 godina (za ostala gospodarska dobra) odnosno od 10 godina (za nekretnine) od obračunskog razdoblja u kojem su se dobra početa koristiti. Ispravak se zbog pojednostavljenja ne provodi ako pretporez koji bi se trebao odbiti po dobru dugotrajne imovine ne prelazi 2.000,00 kuna kako je to propisano odredbom članka 116. Pravilnika. Prema odredbi članka 90. točka 6. Pravilnika, obveznik mora posebno izračunati iznos ispravka pretporeza za svako pojedinačno gospodarsko dobro i taj obračun priložiti uz poreznu prijavu koju podnosi Poreznoj upravi. Iz obračuna mora biti vidljiv ukupan iznos pretporeza, iskorišteno odnosno (neiskorišteno) pravo na povrat pretporeza i iznos smanjenja odnosno povećanja prava na pretporez. U obrascu porezne prijave ispravak pretporeza će biti naveden u jednom iznosu. Ako porezni obveznik prema priloženom obračunu iskaže obvezu poreza koju je obvezan namiriti državnom proračunu na rednom broju III. 8. obrasca PDV odnosno PDV-K biti će iskazan podatak o iznosu ispravka pretporeza s predznakom minus (-). Na taj način će za obračunsko razdoblje za koje podnosi poreznu prijavu iskazati ukupno manje pravo na pretporez i namiriti će svoju obvezu prema državnom proračunu. Kad porezni obveznik ima pravo na povrat dijela pretporeza tj. kad od države potražuje dio pretporeza tada u obrascu porezne prijave iznos ispravka iskazuje s predznakom plus (+). Ispravak pretporeza se provodi odjednom za cijelo razdoblje od obračunskog razdoblja u kojem je došlo do promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza do kraja razdoblja. Pri ispravku se polazi od ukupnog iznosa pretporeza koji otpada na nabavu ili proizvodnju gospodarskog dobra, a ispravak se provodi za razdoblje nakon promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza. Dana 1. siječnja 2010. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br.87/09.) te je kod nekih poreznih obveznika došlo je do izmjene poreznog statusa i po sili zakona više nisu porezni obveznici To se odnosi na porezne obveznike iz članka 11. i 11.a izmijenjenog Zakona kao što su primjerice zubni tehničari ili posrednici u osiguranju koji su obavljali do 31. prosinca 2009. godine oporezive isporuke, a stupanjem na snagu izmjena Zakona o PDV-u obavljaju oslobođene isporuke i izlaze iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost. Ovi porezni obveznici su na obrascu PDV-K za 2009. godinu obvezni iskazati ispravak pretporeza za sva gospodarska dobra koja su nabavili za obavljanje svoje poduzetničke djelatnosti, a za koja nije do 31. prosinca 2009. godine isteklo razdoblje za koje se mora obaviti ispravak pretporeza obzirom da su se promijenili uvjeti mjerodavni za ispravak pretporeza propisani člankom 20. stavkom 5. Zakona. Uz obrazac PDV-K nije potrebno prilagati obračun ispravka pretporeza, jer je on priložen uz poreznu prijavu za obračunsko razdoblje u kojem je ispravak obavljen, osim u prethodno navedenom slučaju pri izlasku iz registra PDV-a.
IV. Na ovom rednom broju iskazuje se ukupna porezna obveza za uplatu (II-III) ili za povrat PDV-a za 2009. godinu (III-II).
V. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o ukupno plaćenom PDV-u za 2009. godinu do dana podnošenja konačnog obračuna.
VI. Na ovom rednom broju iskazuje se razlika za uplatu ili povrat PDV-a po konačnom obračunu.
VII. Na ovom rednom broju iskazuju se ostali podaci o promjenama značajnim za utvrđivanje konačne porezne obveze. O ovim promjenama u obrazac se unose samo vrijednosni podaci (neto vrijednost).
Ostale napomene:
Iznos koji bude iskazan na rednom broju VI. kao razlika za uplatu ili za povrat PDV-a po konačnom obračunu, iskazuje se na rednom broju V. prijave za prvo obračunsko razdoblje koje slijedi nakon podnošenja konačnog obračuna, ako se iskazana razlika ne uplati ili se ostavlja za predujam. Razlika za uplatu ili povrat po obračunskom razdoblju za 2009. godinu, iskazana na rednom broju VI. obrasca PDV, koja nije uplaćena ili nije dan nalog za povrat, mora se uključiti u prvo obračunsko razdoblje ili u godišnji obračun. U slučajevima u kojima će se steći uvjeti za odbitak pretporeza nakon roka za podnošenje konačnog obračuna po isporukama za 2009. godinu, pretporez će se odbiti u obračunskom razdoblju u kojem su stečeni uvjeti za odbitak pretporeza.
3. Razlike po konačnom obračunu PDV-a
U idealnim slučajevima podaci u konačnom obračunu biti će zbroj podataka iz prijava po obračunskim razdobljima. Međutim, konačni obračun je propisan zbog vjerojatnosti da je tijekom godine došlo do određenih propusta koje u konačnoj prijavi treba ispraviti. Razlike koje će se pojaviti u konačnom obračunu bit će ispravci, više ili manje prijavljene porezne obveze tijekom godine, nastale zbog raznih razloga, kao što su manjkavosti u ispravama koje prate isporuke dobara i obavljanje usluga, neusklađene evidencije i slično, kao i razlike koje će se pojaviti po provedenom godišnjem popisu imovine. Ako se u roku za predaju konačnog obračuna utvrde propusti u prijavama poreznih obveza, ispravak se obavlja u konačnom obračunu, a ne putem ispravka prijave nekog obračunskog razdoblja. Ako se po isteku roka za predaju konačnog obračuna za 2009. godinu utvrde razlike koje se odnose na poslovanje 2009. godine ispravak će se provesti u obračunskom razdoblju u kojemu se razlike utvrde, a ne ispravkom konačnog obračuna. Ako se po isteku kalendarske godine 2009. godine, a u roku za podnošenje konačnog obračuna, naknadno smanjuje ili povećava porezna obveza zbog smanjenja ili povećanja porezne osnovice (naknadni popusti ili nemogućnost naplate - članak 8. stavak 3. Zakona), te promjene se iskazuju u razdoblju u kojemu su se stekli uvjeti za smanjenje odnosno povećanje porezne obveze, a ne u konačnom obračunu. U tom slučaju radi se o novoj poreznoj obvezi koja se samo temelji na ranijim isporukama, ali se naknadno utvrđuje.
3.1. Razlike u svezi popisa imovine
Zakon i Pravilnik nisu propisali obvezu popisivanja imovine poduzetnika za potrebe sastavljanja konačnog obračuna PDV-a. Međutim, stvarne vrijednosti isporuka moguće je utvrditi jedino popisom. Pravilnikom je propisano postupanje s manjkovima, a kako se manjkovi mogu utvrditi samo popisom, to znači da je popis, neizravno, pretpostavljen kod utvrđivanja konačne obveze PDV-a. Popisom imovine utvrđuje se stvarno stanje imovine poreznog obveznika koje se uspoređuje sa stanjem u poslovnim knjigama. Ako stanje po popisu nije identično sa stanjem u knjigama, utvrđuju se razlike, koje se iskazuju kao viškovi ili manjkovi dobara utvrđeni popisom. Viškovi dobara utvrđeni po godišnjem popisu znače da je stvarno stanje veće od stanja iskazanog u knjigama i nemaju značenje za oporezivanje PDV-om. Utvrđeni viškovi jesu prihodi poduzetnika koji se iskazuju na računu imovine, za koju su viškovi utvrđeni (predmeti dugotrajne imovine, roba, materijal, proizvodi), i biti će oporezivi u razdoblju u kojemu se isporuče odnosno prodaju. Manjkovi utvrđeni popisom znače da je stvarno stanje imovine manje od stanja koje pokazuju knjige, i oni imaju značenje za oporezivanje PDV-om. Manjak se ne može utvrditi samo na temelju knjigovodstvenih evidencija bez obavljenog popisa. Manjak može biti fizički i financijski. Kod fizičkog manjka poznato je koje stvari manjkaju, a kod financijskog manjka to nije poznato. Kod financijskog manjka poznata je samo financijska vrijednost dobara koja manjkaju. Financijski manjak nastaje u slučajevima kad ne postoji analitička evidencija po vrsti proizvoda ili robe, a to je kod maloprodajnih mjesta koja se zadužuju samo financijski bez određenja po vrsti robe. Maloprodajna mjesta zadužuju se za vrijednost robe i proizvoda u koju je uključen i PDV, što znači da je u vrijednost utvrđenog financijskog manjka uključen i PDV. Ako je prodajno mjesto zaduženo i s robom za koju je prema propisima Gospodarske i Obrtničke komore u smislu odredbe članka 25. stavak 2. Pravilnika, utvrđen porezno dopustivi iznos manjka s naslova kala, rasipa, kvara i loma tada se ukupno utvrđeni manjak popisu umanjuje za visinu porezno dopuštenih manjkova. Pod pojmom manjka smatra se konačno utvrđeni manjak, nakon provedenih radnji koje se sastoje od usklađivanja knjigovodstvenog stanja, provjere jesu li sve isprave evidentirane, je li možebitno, došlo do zamjene dobara pri manipulaciji i slično. Dakle, manjak je konačni rezultat obrade popisnih lista. Fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit i vode poslovne knjige po propisima o računovodstvu, primjenjuju pravila propisana za pravne osobe.
3.1.1. Oporezivanje manjka
Oporezivanje manjka temelji se na odredbi članka 2. stavka 1. točke 2a. Zakona u kojoj je propisano da se PDV plaća na vlastitu potrošnju, pod kojom se razumijeva izuzimanje dobara iz vlastitog poduzeća za privatne potrebe. Člankom 25. stavkom 2. Pravilnika, propisano je da se kod poduzetnika koji PDV utvrđuju prema izdanim računima, manjkovi proizvoda za koje se ne tereti osoba smatraju vlastitom potrošnjom poduzetnika i podliježu oporezivanju, osim kala, rastepa. kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore i manjkova dobara nastalih djelovanjem više sile. Manjkovima uslijed više sile u smislu Pravilnika, razumijevaju se manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih krađa, a do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu Šteta. Prema odredbi članka 25. stavak 3. Pravilnika, porezno priznatim manjkom smatra se i tehnološki manjak nastao u procesu proizvodnje i to do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatnosti odnosno utvrđene zakonima o posebnim porezima za proizvode koji podliježu oporezivanju posebnim porezima. Normativi mogu biti utvrđeni od strane poreznog obveznika ili strukovne grupacije, a ako ih nema utvrđuje ih Porezna uprava procjenom na temelju međuovisnosti između prihoda i rashoda (primitka i izdataka) putem utroška materijala, energije, rada i drugih proizvodnih čimbenika. Ako se u postupku nadzora utvrdi manjak primitaka u odnosu na iskazane izdatke, taj se manjak smatra vlastitom potrošnjom, a utvrđuje ga Porezna uprava procjenom. Porezno priznatim manjkom smatra se i manjak dobara zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja te iznosi kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni djelatnik Porezne uprave. U vezi navedenog napominjemo da u pojedinim slučajevima nalog za uništenje ili zbrinjavanje dobara na drugi način, može dati i odgovarajuća inspekcijska služba. Ako su prema rješenju te službe dobra uništena ili predana na uništenje odnosno zbrinjavanje nadležnoj organizaciji koja se time bavi, manjak dobara može se priznati temeljem dokumentacije izdane poreznom obvezniku od strane nadležnih službi i organizacije za uništenje odnosno zbrinjavanje otpada. Stoga u takvim slučajevima za priznavanje manjka u smislu odredbe članka 25. stavak 4. Pravilnika nije potrebna prisutnost djelatnika Porezne uprave. Kada se djelatnik Porezne uprave ne odazove pozivu da prisustvuje uništenju otpisanih dobara, odnosno pri utvrđivanju činjeničnog stanja, porezni obveznik može kao dokaze predočiti (zapisnik o uništenju, dokumentaciju o predaji dobara na otpad odnosno zbrinjavanje, plaćeni račun za predaju na otpad i zbrinjavanje i slično), kako bi dokazao da se radi o uništenju dobara odnosno njihovoj predaji na zbrinjavanje, odnosno o porezno priznatom manjku u smislu odredbe članka 25. stavak 4. Pravilnika. Napominjemo da bi u slučaju kada se na uništenje upućuje velika količina dobara, prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja trebao biti prisutan djelatnik Porezne uprave. Ako se djelatnik Porezne uprave na pisani poziv ne odazove, a porezni obveznik posjeduje sve dokaze iz kojih se može nedvojbeno utvrditi da je roba zaista uništena, neovisno o prisutnosti djelatnika Porezne uprave manjak se može porezno priznati.
3.1.2. Porezna osnovica kod manjkova
Porezna osnovica za manjkove utvrđuje se na način koji je propisan za vlastitu potrošnju, u članku 8. stavku 6. Zakona i članku 51. stavku 4. Pravilnika, kojima je propisano da je porezna osnovica za isporuke iz članka 2. stavka 1. točke 1b., 1c., 2a., 2b. i 3. Zakona, tržišna cijena dobara ili usluga. U članku 51. stavak 5. Pravilnika propisano je da se tržišnom cijenom u smislu odredbe članka 8. stavak 6. Zakona, kod isporuka dobara smatra cijena nove nabave odnosno neto-nabavna cijena uvećana za zavisne troškove nove nabave kada se radi o izuzimanju odnosno isporuci dobara koja su kupljena. Pri izuzimanju odnosno isporuci dobara proizvedenih u poduzeću, tržišnom cijenom se smatraju vlastiti troškovi utvrđeni prema računovodstvenim propisima. Ako se rashoduje dugotrajna materijalna imovina, koja nije za uporabu, i ne stavlja se u promet nego se uništava ili deponira na otpad, radi se o porezno priznatom manjku u smislu odredbe članka 25. stavak 4. Pravilnika, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni djelatnik Porezne uprave. Ako se rashodovana dugotrajna oprema prodaje kao takva ili kao otpadni materijal, radi se o isporuci dobara koja podliježu oporezivanju.
3.1.2.1. Porezna osnovica kod manjka kupljenih dobara
Porezna osnovica kod manjka kupljenih dobara je cijena nove nabave, uvećana za zavisne troškove nabave, odnosno cijena nove nabave. Ako se tržišna cijena dobara koja nisu nova ne može ili ne može pouzdano procijeniti, jer su rabljena, a njima se ne trguje ili se trguje rijetko, pri procjeni vrijednosti polazi se od tržišne cijene za nova dobra pri čemu se uzima u obzir potrošenost izuzetog dobra. Ako dobro ima ograničen vijek trajanja, njegova vrijednost se može umanjiti s obzirom na okolnost da mu ističe ili je već istekao vijek trajanja.
3.1.2.2. Porezna osnovica kod manjkova dobara vlastite proizvodnje
Pri oporezivanju manjka vlastitih proizvoda, tržišnom cijenom i poreznom osnovicom smatraju se vlastiti troškovi utvrđeni prema računovodstvenim propisima. Cijena vlastite proizvodnje je vrijednost koja se iskazuje kao cijena koštanja proizvoda, sa svim materijalnim i nematerijalnim troškovima.
3.1.2.3. Porezna osnovica kod financijskih manjkova
Porezna osnovica kod manjkova dobara je cijena nove nabave, a utvrđuje se u slučajevima kada je poznat predmet, odnosno vrsta dobra koje manjka. No, kod financijskih manjkova nije poznato koja dobra manjkaju nego je poznata samo financijska vrijednost manjka. U tom slučaju, porezna obveza se izračunava uz primjenu načela bruto metode. To će biti slučajevi u maloprodaji koja se financijski zadužuje. Porezna obveza utvrđuje se primjenom preračunatih stopa iz članka 57, Pravilnika o PDV-u.
4. Nastanak porezne obveze
Prema odredbi članka 7. stavka 6. Zakona i članka 45. Pravilnika, za slučajeve iz članka 2. stavka 1. točke 2a., 2b., 2c. i 3. Zakona, porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu su izuzeta dobra. Navedene odredbe određuju i nastanak porezne obveze za manjkove. U pravilu. za manjak koji je utvrđen po inventuri nije moguće odrediti u kojemu je razdoblju nastao. Ono što je poznato, to je da je nastao tijekom obračunskog razdoblja, a najkasnije do 31. prosinca obračunske godine. Prema tome i porezna obveza nastaje najkasnije u posljednjem obračunskom razdoblju obračunske godine. Porezni obveznici kojima su podaci o manjkovima poznati do roka za podnošenje zadnje prijave za 2009. godinu, tj. do 31. siječnja 2010. godine, uključiti će poreznu obvezu po manjkovima utvrđenim za 2009. godinu u tu prijavu. Obveznici koji do 31. siječnja neće imati podatke o manjkovima i drugim razlikama, poreznu obvezu po manjkovima i drugim razlikama uključiti će u konačni obračun PDV-a, što znači da i obveza plaćanja dospijeva do kraja veljače 2010. odnosno do kraja travnja 2010. godine ovisno o tome radi li se o obveznicima koji PDV plaćaju prema izdanim računima ili prema naplaćenim naknadama. Ako se tijekom izrade konačnog obračuna PDV-a utvrdi da je propušteno obračunati i platiti PDV po određenoj isporuci ili obavljenoj usluzi, za koje je moguće utvrditi u kojem obračunskom razdoblju je nastala porezna obveza, tada je porezni obveznik dužan obračunati i platiti i zateznu kamatu u smislu odredbe članka 116. stavak 1. i 3. Općeg poreznog zakona (nar. nov. br. 147/08), članka 3. Zakona o kamatama (Nar. nov., br. 94/04.) i članka 29. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. i 41/08.) po stopi od 14% i to za razdoblje od roka u kojemu je obveza trebala biti plaćena do dana kada je obveza plaćena. U slučajevima koji imaju naznake da je zlouporabljen institut konačnog obračuna, na način da je svjesno iskazan nizak promet u obračunskim razdobljima, potrebno je provesti nadzor i postupiti u skladu s utvrđenim činjeničnim stanjem.
5. Važna napomena
Prilikom unosa PDV i PDV-K obrazaca potrebno je obratiti pažnju i provjeriti one porezne obveznike koji u PDV obrascima odnosno u PDV-K obrascu iskazuju isporuke dobara i usluge pod rednim brojem I.2.2.2. gdje se upisuju isporuke dobara i usluge koje su prema članku 11. Zakona oslobođene plaćanja PDV-a u tuzemstvu bez prava na odbitak pretporeza, obzirom da u tom rednom broju mnogi porezni obveznici iskazuju izvozne isporuke što se upisuje u redni broj I.2.2.1. kao i neke druge isporuke dobara i usluga koje ne podliježu oporezivanju, a upisuju se u redni broj I.1.. Napominjemo da se na rednom broju I.2.2.2.. PDV i PDV-K obrasca iskazuju podaci iz stupca 9 Knjige I-RA, koji se odnose isključivo na isporuke vrijednosnih papira, državnih biljega, promet novčanih potraživanja, priređivanje posebnih igara na sreću u igračnicama i automat klubovima, te klađenje, usluge najma stambenog prostora, usluge mjenjačnica, usluge i isporuke učilišta koje se obavljaju temeljem programa verificiranih od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, odnosno podaci o isporukama dobara i usluga koje su prema odredbi članka 11. Zakona, oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. Kod poreznih obveznika koji u PDV obrascima i PDV-K obrascu pod rednim brojem III.4. iskazuju plaćeni pretporez na usluge inozemnih poduzetnika koje se oporezuju stopom 10%, također je potrebno izvršiti provjeru ispravnosti takvih obrazaca, obzirom da mnogi porezni obveznici u tom rednom broju iskazuju podatke o plaćenom pretporezu na usluge koje su im obavi!i inozemni poduzetnici, a koje se oporezuju po stopi 22%, odnosno 23%. Kako bi se uočene pogreške ispravile svi porezni obveznici kod kojih je uočena pogreška, trebaju nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti pisano obrazloženje u kojem navode razloge zbog kojih je došlo do pogreške, te ispravni PDV odnosno PDV-K obrazac. Napominjemo da je oblik i sadržaj obrazaca PDV i PDV-K sastavni dio Pravilnika, stoga porezne obveznike koji podnose prijave PDV-a čiji oblik i sadržaj nije u potpunosti usklađen sa Pravilnikom treba upozoriti da u što kraćem roku svoje prijave usklade sa propisanim oblikom i sadržajem.
