Uputa o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2013. godinu

Na temelju članka 12. stavka 1. točke 3. Zakona o Poreznoj upravi (Narodne novine broj 148/13), radi jedinstvenog postupanja u primjeni odredbi Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12 i 148/13; u daljnjem tekstu: Zakon) i Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine broj 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12 i 160/13) u daljnjem tekstu: Pravilnik), u svezi s popunjavanjem i podnošenjem prijave poreza na dobit, obrasca PD, službenicima Porezne uprave dajemo sljedeću

 

UPUTU

o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2013. godinu

 

U skladu s odredbama članka 35. Zakona i članka 46. Pravilnika, porezni obveznik poreza na dobit dužan je za razdoblje za koje se utvrđuje porez podnijeti prijavu poreza na dobit – obrazac PD.

 

I. Propisi na temelju kojih se sastavlja porezna prijava:

 

Uz Zakon i Pravilnik, pri obračunu poreza na dobit i sastavljanju porezne prijave, primjenjuju se, između ostalog, i sljedeći propisi:

-          Zakon o računovodstvu (Narodne novine broj 109/07 i 54/13)

-          Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Narodne novine broj 38/08, 12/09 i 130/10)

-          Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 125/13 i 148/13)

-          Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13)

-          Opći porezni zakon (Narodne novine broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13)

-          Zakon o slobodnim zonama (Narodne novine broj 44/96, 92/05, 85/08 i 148/13)

-          Pravilnik o načinu izračuna izvršenih ulaganja i iskorištenih potpora za ulaganje i o načinu ostvarenja porezne povlastice za korisnike slobodnih zona (Narodne novine broj 122/08, 33/10 i 52/10 - ispravak)

-          Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (Narodne novine broj 44/01, 90/05, 80/08, 38/09 i 148/13)

-          Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na području Grada Vukovara (Narodne novine broj 53/09 i 122/10)

-          Zakon o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj  86/08, 57/11 i 148/13)

-          Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 53/09 i 122/10)

-          Zakon o brdsko-planinskim područjima (Narodne novine broj 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08 i 148/13)

-          Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na brdsko-planinskim područjima (Narodne novine broj 53/09 i 122/10)

-          Zakon o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00)

-          Uredba o sadržaju izvješća za korištenje poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica, te načinu njihova ostvarivanja (Narodne novine broj 53/01)

-          Zakon o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11)

-          Uredba o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 64/07)

-          Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (Narodne novine broj 111/12 i 28/13)

-          Uredba o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (Narodne novine broj 40/13)

-          Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj 123/03, 105/04, 174/04, 46/07, 63/11, 94/13 i 139/13)

-           Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Narodne novine broj 116/07)

-          Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine broj 109/07 i 152/08) uz predložene izmjene toga Zakona

-          Pravilnik o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine broj 12/08 i 13/09)

-          Uredba Komisije (EZ) br. 1998/2006 od 15. prosinca 2006. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora – potpore male vrijednosti

-          Odluka o karti regionalnih potpora (Narodne novine broj 52/08)

-          Odluka o karti regionalnih potpora (Narodne novine broj 19/13)

-          Pomorski zakonik (Narodne novine broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11 i 56/13)

-          Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 47/95 do 136/12)

-          Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 i 148/13)

-          Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 149/09, 89/11, 29/12, 64/12 i 146/12)

-          Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 – ispravak)

-          Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine broj 152/11 – pročišćeni tekst, 111/12 i  68/13).

 

    Popis država iz članka 31. stavka 10. Zakona dostupan je na internetskoj stranici Porezne uprave www.porezna-uprava.hr (link: www.porezna-uprava.hr).

 

Osim navedenih propisa, pri sastavljanju porezne prijave primjenjuju se i propisi kojima su uređeni doprinosi, te posebni propisi kojima je uređeno poslovanje pojedinih poreznih obveznika (poslovanje banaka, osiguravajućih društava, investicijskih fondova, ustanova, djelatnosti rudarske i drugih eksploatacija mineralnih sirovina i slično).

 

    Člankom 33. stavkom 1. Zakona propisano je da se porezna osnovica utvrđuje na temelju podataka evidentiranih u poslovnim knjigama koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu i financijskim izvješćima koja se sastavljaju na temelju tih propisa (bilanca, račun dobiti i gubitka), ako Zakon ne određuje drukčije. Temeljem navedene odredbe, a sukladno članku 13. Zakona o računovodstvu, porezni obveznici dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (HSFI) ili Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) odnosno Međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS).

 

II. Porezni obveznici

 

1. Obveznici poreza na dobit su:

-         trgovačka društva i druge pravne osobe, rezidenti Republike Hrvatske koji gospodarsku djelatnost obavljaju samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi,

-         tuzemne poslovne jedinice inozemnih poduzetnika (nerezidenti), uključujući i poslovne jedinice kojima je mjesto poslovanja u slobodnoj zoni,

-         fizičke osobe koje su izjavile da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak te imaju rješenje Porezne uprave da su obveznici poreza na dobit,

-         fizičke osobe koje ispunjavanju uvjete iz članka 2. stavka 4. Zakona odnosno fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit „po sili zakona“,

-         poduzetnici koji nisu posebno navedeni niti su obveznici poreza na dohodak prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak, a čija se dobit ne oporezuje drugdje,

-         društva u stečaju,

-         ustanove (obrazovne, odgojne, zdravstvene, socijalne, kulturne, umjetničke, znanstvene i druge) kojima osnivači nisu država ili jedinice područne (regionalne) samouprave,

-         ostali porezni obveznici koji su ispunili propisane uvjete, kao što su državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije, ako im je Porezna uprava donijela rješenje da su obveznici poreza na dobit za obavljanje gospodarske djelatnosti.

 

2. Fizička osoba obveznik poreza na dobit

 

Fizička osoba iz članka 2. stavka 3. Zakona, koja obavlja obrt i drugu samostalnu djelatnost može biti obveznik poreza na dobit fakultativno, ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak i/ili „po sili zakona", uz ispunjenje propisanih uvjeta u članku 2. stavku 4. Zakona.

U porezne obveznike fizičke osobe, uz obrtnike, spadaju i druge fizičke osobe koje utvrđuju dohodak od samostalnih djelatnosti, na temelju poslovnih knjiga prema članku 18. Zakona o porezu na dohodak, osim djelatnosti iz članka 18. stavka 1. točke 3. Zakona o porezu na dohodak i članka 19. Pravilnika o porezu na dohodak odnosno osobe koje dohodak utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost, prema člancima 19. do 24. Zakona o porezu na dohodak.

Iznimno, fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak isključivo od imovine i imovinskih prava, nisu obveznici poreza na dobit "po sili zakona" iako dohodak utvrđuju na način propisan u člancima 19. do 24. Zakona o porezu na dohodak, odnosno vode poslovne knjige kao obrtnici i s njima izjednačene osobe.

Fizička osoba postaje obveznik poreza na dobit „po sili zakona“ ako ostvari određene uvjete odnosno ako ostvari ukupni primitak veći od 2.000.000,00 kuna, ili dohodak veći od 400.000,00 kuna, ili ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna, ili u kalendarskoj godini prosječno zapošljava više od 15 radnika.

Propisani uvjeti nisu kumulativni nego pojedinačni. U člancima 4. i 5. Pravilnika pojašnjen je način utvrđivanja propisanih granica.

Fizička osoba postaje obveznik poreza na dobit „po sili zakona“ od 1. siječnja 2014. godine, na temelju podataka iz poslovnih knjiga za 2013. godinu.

Središnji ured Porezne uprave donio je Uputu o postupanju pri promjeni metode utvrđivanja porezne osnovice – prijelaz s obveznika poreza na dohodak na porez na dobit Klasa: 410-10/05-01/72, Ur.broj: 513-07-21-01/05-1 od 15. prosinca 2005. godine.

 

2.1. Postupak pri prijelazu s poreza na dohodak na porez na dobit

 

Fizička osoba koja želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, o tome dostavlja pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu.

Fizička osoba koja je ispunila jedan od propisanih uvjeta iz članka 2. stavka 4. Zakona, o tome pisano izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave prema sjedištu poduzetnika, do kraja godine u kojoj je ispunjen jedan od propisanih uvjeta, a najkasnije petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine (najkasnije do 15. siječnja 2014). Na isti način postupa i nositelj zajedničke samostalne djelatnosti.

Uz pisano izvješće porezni obveznik treba navesti zbog kojeg od ispunjenih uvjeta ili više njih, postaje obveznik poreza na dobit, te navesti vrijednost ispunjenog uvjeta (visinu primitka, dohotka, vrijednost dugotrajne imovine ili broj zaposlenih). Na temelju prijavljenih podataka o ispunjenim uvjetima nadležna ispostava Porezne uprave donosi rješenje fizičkoj osobi – obvezniku poreza na dohodak da je obveznik poreza na dobit najmanje pet godina u skladu s odredbom članka 29. stavka 4. Zakona.

 

3. Ostali porezni obveznici

 

U članku 2. stavcima 5. i 6. Zakona, navedene su iznimke pravnih osoba koje nisu obveznici poreza na dobit. To su tijela državne uprave i lokalne i područne samouprave te drugi proračunski korisnici i neprofitne organizacije. U članku 2. stavku 1. Pravilnika propisano je da u slučaju da neka neprofitna organizacija ima status pravne osobe, a nije navedena u članku 2. stavku 6. Zakona, kao što su neki savezi koji nisu športski ili neke stambene zadruge, za prosudbu o tome je li takva pravna osoba porezni obveznik, bitno je obavlja li djelatnost radi stjecanja dobiti. Obavlja li takva osoba djelatnost radi stjecanja dobiti, treba utvrditi na temelju akata o osnivanju i poslovanju, te na temelju podataka o djelatnosti koju stvarno obavlja, rezultatu poslovanja i postupanju s ostvarenim rezultatom.

To znači da u slučaju u kojemu pravna osoba ne obavlja djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi, a nije navedena kao iznimka u članku 2. stavku 6. Zakona, ne mora nužno biti obveznik poreza na dobit.

 

III. Porezna razdoblja

 

1. Porezna razdoblja

 

Porezno razdoblje za utvrđivanje poreza na dobit je kalendarska 2013. godina, osim ako Porezna uprava nije na zahtjev poreznog obveznika odobrila da se poslovna i kalendarska godina razlikuju. Pri tome porezno razdoblje ne smije prelaziti razdoblje od 12 mjeseci. Izabrano porezno razdoblje porezni obveznik ne može mijenjati pet godina.

Razdoblje utvrđivanja poreza na dobit može biti i dio poslovne godine i to u sljedećim slučajevima:

-         ako je poduzetnik registriran tijekom poslovne godine

-         ako je poduzetnik premještao sjedište ili upravljanje poslovima iz inozemstva u tuzemstvo ili iz tuzemstva u inozemstvo

-         ako je tijekom poslovne godine otvoren postupak stečaja ili likvidacije

-         ako je tijekom godine okončan postupak stečaja ili likvidacije

-         ako je tijekom godine došlo do statusnih promjena – spajanja, pripajanja ili podjele društva (razdvajanje i odvajanje).

 

2. Promjena poreznog razdoblja

 

Ako je porezni obveznik dobio rješenje nadležne ispostave Porezne uprave kojim mu je odobreno obračunsko razdoblje različito od kalendarske godine, obvezan je podnijeti poreznu prijavu u skladu s rješenjem.

Porezni obveznik kojem je promijenjeno porezno razdoblje, obvezan je za razdoblje od 1. siječnja 2013. godine do dana koji prethodi danu novog poreznog razdoblja, sastaviti poreznu prijavu i podnijeti je u roku od četiri mjeseca po isteku razdoblja.

Na primjer, ako je novo porezno razdoblje od 1. travnja 2013. godine, trebalo je sastaviti poreznu prijavu (sa svim propisanim prilozima za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2013. godine) i dostaviti je nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu obveznika do kraja srpnja 2013. godine.

 

3. Statusne promjene

 

U skladu s odredbom članka 19. stavka 5. Zakona porezni obveznici koji se spajaju, pripajaju ili dijele dostavljaju Poreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku spajanja, pripajanja ili podjele.

Kod statusnih promjena, spajanja, pripajanja i podjele, porezno razdoblje je ono koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana spajanja, pripajanja i podjele, odnosno od 1. siječnja 2013. godine do dana koji prethodi danu upisa spajanja, pripajanja i podjele u trgovački registar.

 

3.1. Spajanje trgovačkih društava

 

Spajanje trgovačkih društava je postupak u kojemu se dva ili više trgovačka društva spoje u novo društvo, te se bez provođenja postupka likvidacije, spojena društva brišu iz sudskog registra, a društvo proisteklo iz spajanja upisuje se kao novo društvo.

Porezni obveznik koji je prestao s radom zbog spajanja dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku upisa spajanja u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu spajanja.

Spojena društva brišu se iz registra poreznih obveznika u informacijskom sustavu Porezne uprave, a upisuje se društvo nastalo spajanjem. Za društvo nastalo spajanjem, porezno razdoblje je od dana spajanja do kraja godine u kojoj je došlo do spajanja.

Prava i obveze spojenih poreznih obveznika iz porezno - pravnog odnosa preuzima pravni slijednik odnosno društvo nastalo spajanjem.

 

3.2. Pripajanje društva

 

Pripajanje društva je postupak po kojemu se jedno ili više trgovačkih društava pripaja drugom trgovačkom društvu bez postupka likvidacije društva (ili društava koja se pripajaju), prijenosom cijele neto imovine (imovina i obveze) na društvo kojemu se pripaja(ju), a društvo kojemu se pripaja(ju) ima status društva preuzimatelja.

Porezni obveznik koji je prestao s radom zbog pripajanja dostavlja nadležnoj ispostavi Poreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku upisa pripajanja u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu pripajanja.

Međutim, društvo kojemu se pripaja ili pripajaju druga društva nema obveze sastaviti prijavu poreza na dobit s nadnevkom koji prethodi nadnevku upisa pripajanja u trgovački registar. Razlog je u tome što društvo kojemu se pripajaju (preuzimatelj), ne prekida poslovno i porezno razdoblje, nego nastavlja djelatnost s imovinom društava koja su mu se pripojila.

Preuzimanje imovine znači i računovodstveno preuzimanje bilančnih stavaka (što u poreznoj evidenciji znači preuzimanje salda, a ne prometa), po bilanci pripajanja.

Društva koja se pripajaju brišu se iz registra poreznih obveznika u informacijskom sustavu Porezne uprave, a društvo preuzimatelj ostaje evidentiran u registru poreznih obveznika u informacijskom sustavu Porezne uprave pod svojim matičnim brojem.

Prava i obveze pripojenih poreznih obveznika iz porezno - pravnog odnosa preuzima pravni slijednik odnosno društvo preuzimatelj.

 

3.3. Podjela društva

 

Podjela je transakcija koja obuhvaća razdvajanje i odvajanje.

Pri razdvajanju društvo nestaje, bez postupka likvidacije, prijenosom cjelokupne imovine i obveza na dva ili više novoosnovanih ili postojećih društava u skladu s propisima koji uređuju to područje. U slučaju razdvajanja, porezno razdoblje je razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana razdvajanja.

Ako pri postupku razdvajanja postoje društva preuzimatelji, za njih se porezno razdoblje ne mijenja. Takva društva, uz poreznu prijavu za cijelo razdoblje u kojemu se dogodila statusna promjena, dostavljaju nadležnoj ispostavi Poreznoj upravi upis promjene u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu promjene, te bilance dijela društva koji se pripojio.

U slučaju razdvajanja s osnivanjem, porezno razdoblje za novo društvo je razdoblje koje se nastavlja od dana odvajanja s osnivanjem.

Pri odvajanju, društvo prenosi jednu ili više djelatnosti na jedno ili više društava koja se osnivaju ili na jedno ili više postojećih društava, u skladu s propisima koji uređuju to područje.       Prijenosom djelatnosti se smatra prijenos cjelokupne imovine i obveza koje se pripisuju dijelu društva koje organizacijski čini zasebno poslovanje.

U slučajevima odvajanja društvo koje ostaje i društvo kojemu se prenosi dio djelatnosti toga društva, nastavljaju obavljati djelatnost kao postojeća društva, s jednim dijelom djelatnosti manje, odnosno jednim dijelom djelatnosti više. Takva društva, uz poreznu prijavu za cijelo razdoblje u kojemu se dogodilo odvajanje, dostavljaju nadležnoj ispostavi Porezne uprave upis promjene u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu podjele, te bilance dijela djelatnosti koji se odvojio.

Prava i obveze podijeljenih poreznih obveznika iz porezno - pravnog odnosa preuzima pravni slijednik.

 

IV. Podnošenje porezne prijave

 

1. Rok i mjesto podnošenja porezne prijave

      

Rok za podnošenje prijave poreza na dobit je četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, što je 30. travnja 2014. godine, osim za porezne obveznike kojima je Porezna uprava donijela rješenje po kojemu porezno razdoblje nije kalendarska godina.

U skladu s člankom 35. stavkom 3. Zakona i člankom 46. stavkom 3. Pravilnika, porezni obveznici koji su prema računovodstvenim propisima razvrstani u velike i srednje poduzetnike te svi obveznici poreza na dodanu vrijednost, u skladu s člankom 63. stavkom 6. točkom 2. Općeg poreznog zakona, obvezno podnose prijavuporeza na dobit elektroničkim putem u okviru sustava e-porezna na način propisan posebnim propisima, te tehničkim i ostalim uputama. Ostali porezni obveznici mogu poreznu prijavu predati neposredno u ispostavi Porezne uprave ili poslati poštom preporučeno ili u okviru elektroničkih usluga Porezne uprave – sustava ePorezna.

Prema članku 3. Zakona o računovodstvu poduzetnici se u smislu navedenog Zakona razvrstavaju na male, srednje i velike ovisno o pokazateljima utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvještaji i to:

-         mali poduzetnik (ne prelazi dva od sljedeća tri kriterija): ukupna aktiva 32,5 milijuna kuna; prihod 65 milijuna kuna; prosječni broj radnika 50,

-         srednji poduzetnik (koji prelazi uvjete za malog poduzetnika, ali ne prelazi dva od sljedećih uvjeta): ukupna aktiva 130 milijuna kuna; prihod 260 milijuna kuna; prosječan broj radnika 250,

-         veliki poduzetnik koji prelazi dva uvjeta koji su propisani za srednje poduzetnike; te banke, štedne banke, stambene štedionice, institucije za elektronički novac, društva za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti kojom oni upravljaju, društva za upravljanje investicijskim fondovima i imovina investicijskih fondova s pravnom osobnosti, društva za upravljanje obveznim odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima i zasebna imovina kojom oni upravljaju te mirovinska osiguravajuća društva.

 

Porezni obveznici dostavljaju poreznu prijavu u jednom primjerku u nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom sjedištu.

 

2. Poreznu prijavu ne podnose:

 

Porezni obveznici registrirani u trgovačkom registru koji nakon registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost, te nemaju evidentiranog prometa na žiro-računu, niti evidentiranih poslovnih promjena u poslovnim knjigama (osim prometa pri uplati ili unosu temeljnog kapitala), nisu obvezni dostaviti prijavu poreza na dobit za 2013. godinu. U nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom sjedištu dostavljaju samo izjavu da od datuma registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost.

Oni porezni obveznici koji tijekom 2013. godine nisu obavljali poduzetničku djelatnost, ali su je obavljali u prethodnim godinama obvezno dostavljaju prijavu poreza na dobit za 2013. godinu sa svim prilozima.

 

3. Prilozi uz poreznu prijavu

 

Uz poreznu prijavu prilažu se:

-         financijska izvješća: bilanca, te račun dobiti i gubitka za 2013. godinu (ako nisu dostavljeni u propisanim rokovima FINA-i)

-         izjava o načinu korištenja više plaćenog poreza, ako je predujmovima plaćeno više poreza nego što je obračunano u poreznoj prijavi

-         fizičke osobe koje su postali obveznici poreza na dobit od 1. siječnja 2013. godine, početnu bilancu na dan 1. siječnja 2013. godine

-         pregled neiskorištenih prava na prijenos gubitka, prema godinama nastanka gubitka

-         u slučaju statusnih promjena Bilancu, Račun dobiti i gubitka s danom koji prethodi nadnevku nastanka statusne promjene, rješenje o upisu statusne promjene u trgovački registar, te ugovor o statusnoj promjeni (na koji način je provedena i na koji način se preuzima imovina)

-         poduzetnici koji obavljaju poduzetničku djelatnost u inozemstvu i na poreznoj prijavi su iskazali uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu dostavljaju dokaze o porezu plaćenom u inozemstvu i obračune koji su dostavljeni inozemnim poreznim vlastima

-         pregled podataka o sredstvu odnosno imovini iz članka 22. stavka 11. Pravilnika

-         evidencija o isplaćenim predujmovima dobiti iz članka 35.a stavka 3. Pravilnika

-         tuzemni isplatitelji koji su plaćali naknade inozemnim osobama, koje nisu fizičke osobe, a koje se oporezuju porezom po odbitku, dostavljaju preglede svih isplaćenih naknada s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i uplaćenom porezu kao i primijenjenoj stopi poreza po odbitku, istodobno s predajom porezne prijave poreza na dobit

-         odluka o uporabi dobiti ostvarene u poreznom razdoblju za koju se podnosi prijava poreza na dobit, uključivo i dobit koja se reinvestira, te pregled stanja kapitala i rezervi nakon što je u sudskom registru proveden postupak povećanja temeljnog kapitala reinvestiranom dobiti, a ako to nije moguće uz prijavu poreza na dobit dostavlja se najkasnije u roku od šest mjeseci od proteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit,

-         podatke o ukupnom broju osoba kojima je izvršen otpis, ukupnom broju izvršenih otpisa i ukupnom iznosu otpisa izvršenih primjenom članka 9. stavaka 5., 6. i 7. Zakona

-         posebnu evidenciju o iznosima porezno priznatih rashoda amortizacije dugotrajne imovine utvrđene na način propisan člankom 12. Zakona i člankom 22. stavkom 13. Pravilnika te iznose vrijednosnog usklađenja, od početka korištenja određene dugotrajne imovine

-         korisnici olakšica, oslobođenja, povlastica i poticaja dostavljaju obračune za iznose korištenih olakšica, oslobođenja, povlastica i poticaja

-         porezni obveznici koji su registrirani i obavljaju brodarsku djelatnost sukladno Pomorskom zakoniku, dostavljaju obračun dobiti ostvarene od iskorištavanja brodova u međunarodnoj plovidbi

-         porezni obveznici koji koriste pravo na državnu potporu za obrazovanje i izobrazbu prilažu evidenciju odnosno pregled opravdanih troškova obrazovanja i izobrazbe i izračun državne potpore za obrazovanje i izobrazbu i drugu dokumentaciju u skladu s posebnim propisima

-         porezni obveznici koji koriste pravo na državnu potporu za istraživačko-razvojne projekte sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a prema odredbi članka 4. stavka 2. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte za svaki projekt prilažu presliku Obrasca 1, potvrdu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Obrazac 2, te izračun državne potpore za istraživačko-razvojne projekte

-         porezni obveznici koji ostvaruju pravo na korištenje poreznih olakšica, a obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i području Grada Vukovara sukladno propisima o području posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i području Grada Vukovara prilažu isprave kojima se dokazuje ostvarivanje prava na poreznu olakšicu sukladno navedenim propisima kojima se utvrđuje pravo na korištenje porezne olakšice na navedenim područjima

-         porezni obveznici koji ostvaruju pravo na korištenje poreznih olakšica, a obavljaju djelatnost osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva na području posebne državne skrbi i području Grada Vukovara sukladno propisima o područjima posebne državne skrbi i području Grada Vukovara, prilažu Potvrdu nadležnogministarstva za regionalni razvoj o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se utvrđuje maksimalni iznos porezne olakšice koja se može iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica, te godišnje izvješće o korištenju poreznih olakšica

-         porezni obveznici korisnici slobodnih zona koji ostvaruju pravo na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica sukladno Zakonu o slobodnim zonama i Pravilniku o načinu izračuna izvršenih ulaganja i iskorištenih potpora za ulaganje i o načinu ostvarenja porezne povlastice za korisnike slobodnih zona, prilažu presliku potvrde o statusu nositelja porezne povlastice za izvršena ulaganja korisnika slobodne zone odnosno presliku potvrde o statusu nositelja porezne povlastice za korisnika slobodne zone, te godišnje izvješće o korištenju potpora za korisnika slobodne zone

-         porezni obveznici koji koriste olakšice iz Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00) prilažu, uz potvrdu nadležnog ministarstva o statusu nositelja poticajnih mjera i godišnja izvješća o korištenju poticajnih mjera sukladno članku 10. toga Zakona

-         porezni obveznici koji koriste olakšice prema Zakonu o poticaju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11), uz potvrdu nadležnog ministarstva o statusu nositelja poticajnih mjera, prilažu i godišnja izvješća o korištenju poticajnih mjera sukladno članku 13. stavcima 5. i 6. navedenog Zakona o poticaju ulaganja

-         porezni obveznici koji koriste olakšice prema Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (Narodne novine broj 111/12 i 28/13), uz potvrdu nadležnog ministarstva o statusu nositelja poticajnih mjera, prilažu i godišnje pisano izvješće sukladno članku 17. stavcima 4. i 5. navedenoga Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja

-         druga dokumentacija po posebnom zahtjevu Porezne uprave, bruto bilanca i drugo.

 

      Člankom 46. stavkom 5. Pravilnika propisano je da se bilanca i Račun dobiti i gubitka koji su dostavljeni u propisanim rokovima Financijskoj agenciji (FINA) radi statističkih i drugih potreba prema posebnim propisima, smatraju dostavljenima uz prijavu poreza na dobit sukladno članku 35. stavku 6. Zakona i stavcima 2. i 4. navedenoga članka Pravilnika. Porezna uprava može zatražiti dostavu Bilance i Računa dobiti i gubitka uz prijavu poreza na dobit neovisno o tome što su isti dostavljeni i Financijskoj agenciji.

 

Porezni obveznici koji dostavljaju prijavu poreza na dobit prije predaje Bilance i Računa dobiti i gubitka Financijskoj agenciji, uz poreznu prijavu trebaju dostaviti Bilancu te Račun dobiti i gubitka. Podaci dostavljeni Financijskoj agenciji i u slučaju dostavljanja Poreznoj upravi trebaju biti istovjetni i potpuni. 

 

Uz prijavu poreza na dobit za 2013. godinu obveznici poreza na dobit prilažu bilancu na Obrascu POD-BIL, te račun dobiti i gubitka na Obrascu POD-RDG, a koji su propisani Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Narodne novine broj 38/08, 12/09 i 130/10).

 

4. Usklađivanje podataka

 

Porezni obveznici prije predaje prijave poreza na dobit moraju imati, s nadležnom ispostavom Porezne uprave, usklađene evidencije o svim uplaćenim porezima kao što su porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak, porez na dobit te drugi porezi i doprinosi. Prije davanja knjigovodstvenih kartica poreznom obvezniku referent u nadležnoj ispostavi Porezne uprave mora napraviti kontrolu knjiženja koja je obavio na kartici, unijeti sve propisane obrasce i ispraviti sve eventualne pogreške.

 

5. Zaprimanje i obrada prijave poreza na dobit za 2013. godinu

 

Kada porezni obveznik predaje prijavu neposredno u ispostavi Porezne uprave, fizički će je zaprimiti referent i u nazočnosti poreznog obveznika pregledat će formalnu ispravnost prijave, što znači da će provjeriti jesu li uz poreznu prijavu poreza na dobit dostavljeni svi prilozi i jesu li popunjeni podaci u poreznoj prijavi i prilozima.

U Obrascu PD moraju biti upisani podaci o poreznom obvezniku, ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave, a to može biti: porezni obveznik, opunomoćenik ili ovlašteni porezni savjetnik, zatim porezno razdoblje, nadležna ispostava Porezne uprave, datum i potpis poreznog obveznika / opunomoćenika / ovlaštenog poreznog savjetnika, datum i potpis osobe – referenta u Ispostavi Porezne uprave koji je prijavu primio.

 

V. Popunjavanje obrasca PD

 

1. Opći podaci

 

Prijava poreza na dobit podnosi se na Obrascu PD, čiji je sadržaj propisan u članku 47. Pravilnika.

Na Obrascu PD treba, uz financijske podatke za utvrđivanje porezne obveze, popuniti i podatke o poreznom obvezniku:

-         naziv ili ime i prezime

-         osobni identifikacijski broj

-         adresa

-         broj računa

-         djelatnost

-         broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj)

-         ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave (poreznog obveznika, ili opunomoćenika ili ovlaštenog  poreznog savjetnika)

-         datum i potpis poreznog obveznika / opunomoćenika / ovlaštenog poreznog savjetnika.

 

1. Podaci za utvrđivanje porezne obveze

 

I. DOBIT – GUBITAK

 

Redni broj 1: Ukupni prihodi

 

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini ukupnog prihoda iz Računa dobiti i gubitka za 2013. godinu.

Prema članku 9. stavku 1. Pravilnika prihodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se bruto povećanja gospodarstvenih koristi za isporučena dobra, obavljene usluge i po drugim osnovama u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje kapitala do kraja toga razdoblja, a koji su iskazani u Računu dobiti i gubitka za 2013. godinu.

Povećanjem kapitala smatraju se i sva izravna povećanja dobiti i svih oblika kapitala osim revalorizacijskih pričuva. S revalorizacijskim pričuvama izjednačavaju se i odgovarajuće pričuve za vrijednosna usklađenja financijske imovine, utvrđene po posebnim propisima.

 

Redni broj 2: Ukupni rashodi

 

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini ukupnih rashoda iz Računa dobiti i gubitka za 2013. godinu.

Rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), u skladu s odredbom članka 11. stavka 1. Pravilnika, smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti, a koji su iskazani u Računu dobiti i gubitka za 2013. godinu.

 

Redni broj 3: Dobit

 

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini dobiti iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava, kao razlika između rednog broja 1 i rednog broja 2, pri čemu redni broj 1 mora biti veći od rednog broja 2 (redni broj 1 – redni broj 2).

 

Redni broj 4: Gubitak

 

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini gubitka iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava kao razlika između rednog broja 1 i rednog broja 2, pri čemu je redni broj 2 veći od rednog broja 1 (redni broj 2 – redni broj 1).

 

II. POVEĆANJE DOBITI / SMANJENJE GUBITKA

 

Redni broj 5: Amortizacija (članak 12. stavci 13., 16., 17., 18. i 19. Zakona)

 

Na ovome rednom broju upisuje se iznos amortizacije iznad svote propisane u članku 12. stavku 13. Zakona, a koji je utvrđen na način propisan i u članku 22. stavku 3. ovoga Pravilnika.

To je amortizacija obračunana za osobne automobile i druga sredstva osobnog prijevoza, nabavljenih od 1. siječnja 2005. kojima je trošak nabave iznad 400.000,00 kuna po jednom sredstvu. Porezna osnovica povećava se za iznos porezno nepriznate amortizacije u poreznom razdoblju u kojemu se imovina amortizira.

To znači da se od svote ukupno obračunane amortizacije takve imovine, porezna osnovica uvećava za svotu obračunanu na vrijednost iznad 400.000,00 kuna s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost. 

Na ovom rednom broju upisuje se i iznos amortizacije dugotrajne imovine odnosno troškova najma, te svih pripadajućih troškova iz članka 12. stavaka 16. - 19. Zakona i članka 22. stavaka 7. - 11. Pravilnika za koje se povećava porezna osnovica.

 

Ako porezni obveznik koji je registriran za djelatnost iznajmljivanja i prijevoza plovilima i zrakoplovima, odnosno za djelatnost iznajmljivanja apartmana i kuća za odmor tijekom poreznog razdoblja odnosno tijekom 2013.:

1. po osnovi korištenja plovila i zrakoplova nije ostvario prihod najmanje u visini 7% nabavne vrijednosti takve imovine

2. po osnovi korištenja apartmana i kuće za odmor nije ostvario prihod najmanje u visini 5% nabavne vrijednosti takve imovine

3. po osnovi korištenja navedene imovine na temelju poslovnog najma nije ostvario prihod najmanje u visini troškova najma

tada se porezna osnovica povećava za troškove amortizacije odnosno troškove najma, te za sve pripadajuće troškove.

 

            Napominjemo da se prema članku 22. stavku 9. Pravilnika, iznimno prihodi po osnovi korištenja navedene imovine mogu utvrditi razmjerno broju mjeseci korištenja imovine, ako je tijekom 2013. ista nabavljena odnosno otuđena.

 

            Porezni obveznik koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za odmor obvezan je sastaviti pregled podataka za pojedino sredstvo odnosno imovinu koji osobito sadrži: vrsta sredstva odnosno imovine, nabavna vrijednost, ostvareni prihod po osnovi korištenja sredstva tijekom poreznog razdoblja, iznos amortizacije, te pripadajući troškovi koji su nastali u svezi s korištenjem sredstva odnosno imovine u poreznom razdoblju prema vrsti troška Pregled podataka o sredstvu odnosno imovini obvezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit.

 

Primjer:

 

Porezni obveznik sa sjedištem u Zagrebu koji obavlja djelatnost ostale trgovine na veliko i djelatnost iznajmljivanja, u dugotrajnoj imovini ima evidentiran apartman nabavne vrijednosti 1.000.000,00 kuna na obali mora na području Zadarske županije, a koji služi za iznajmljivanje turistima. Tijekom 2013. godine ostvario je prihod temeljem korištenja apartmana u iznosu od 20.000,00 kuna, dok pripadajući troškovi temeljem korištenja apartmana tijekom 2013. godine iznose 4.000,00 kuna.

 

PREGLED PODATAKA O SREDSTVU ODNOSNO IMOVINI ZA 2013. godinu
Vrsta sredstva odnosno imovine	apartman
Nabavna vrijednost	1.000.000,00
Ostvareni prihod	20.000,00
Godišnja amortizacija – 5%	50.000,00
Pripadajući troškovi u svezi korištenja imovine	4.000,00
Povećanje porezne osnovice     za nepriznate troškove amortizacije     za nepriznate troškove održavanja	54.000,00 50.000,00 4.000,00

 

U primjeru, porezni obveznik nije dosegao propisanu razinu prihoda temeljem korištenja apartmana u iznosu od 50.000,00 kuna, stoga je obvezan uvećati poreznu osnovicu za  50.000,00 kuna troškova amortizacije i za pripadajuće troškove nastale temeljem korištenja apartmana koji su nastali tijekom 2013. godine u iznosu od 4.000,00 kuna, odnosno uvećati poreznu osnovicu za ukupan iznos od 54.000,00 kuna.

 

Redni broj 6: 70% troškova reprezentacije 

 

Na ovom rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 3. Zakona i u članku 23. Pravilnika, a odnosi se na 70% porezno nepriznatih rashoda za reprezentaciju.

To su troškovi učinjeni za ugošćenje i darivanje poslovnih partnera, za odmor, šport, rekreaciju i razonodu, za zakup automobila, plovila, zrakoplova i kuća za odmor i to u visini troškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerima. Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.

Troškovima reprezentacije s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost smatraju se i darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, sukladno članku 7. stavku 1. točci 3. Zakona, koji su dani poslovnom partneru ili njegovu opunomoćeniku ili nekoj drugoj osobi, ako za to ne postoji pravna obveza ili neka druga povezanost s uslugom primatelja.

Iznimno, ne smatraju se reprezentacijom, prema članku 7. stavku 6. Zakona, proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika prilagođenih za te svrhe s oznakom „nije za prodaju“, te drugi reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci, podmetači, olovke, rokovnici, upaljači, privjesci i slično) dani za uporabu u prodajnom prostoru kupca, a ako se daju potrošačima, ne smatraju se reprezentacijom ako je njihova pojedinačna vrijednost bez PDV-a do 160,00 budući da se takvi predmeti smatraju troškom promidžbe. Porezno priznati rashod navedenih troškova utvrđuje se u iznosu od 160,00 kuna ako su ti troškovi nastali nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 148/13), dakle od 19. prosinca 2013., a u iznosu do 80,00 prije toga datuma.

 

            Vezano za razgraničavanje troškova reprezentacije od troškova promidžbe  upućujemo na mišljenje Središnjeg ureda, Porezne uprave, Klasa: 410-01/13-01/911Ur.broj: 513-07-21-01/13-02 od 20. veljače 2013.

 

Redni broj 7: 30% troškova sredstava za osobni prijevoz

 

Na ovom rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 4. Zakona i članku 25. Pravilnika, prema kojemu se porezna osnovica povećava za 30% troškova sredstava za osobni prijevoz, osim troškova osiguranja, kamata povezanih s nabavom imovine (sredstva), te plaćenog poreza na cestovna motorna vozila i plovila kao i naknada i pristojba koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i slično), poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća.

U navedene troškove spadaju troškovi s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, prema statusu pojedinog sredstva:

1. za sredstva u vlasništvu poreznog obveznika troškovi goriva i ulja, održavanja i popravaka, registracije, amortizacije i drugi osim troškova osiguranja, poreza na cestovna motorna vozila i plovila i kamata, te naknade i pristojbe koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz,

2. za rent – a - car usluge zaračunana naknada uvećana za troškove goriva

3. za vozila u najmu trošak naknade po ugovoru, trošak goriva i održavanja te svi drugi troškovi koje po ugovoru o najmu snosi korisnik najma, a kod financijskog najma trošak amortizacije.

Iznimke:

1.Troškovi upotrebe sredstava za osobni prijevoz

Prema članku 25. stavku 2. Pravilnika, sredstvima za osobni prijevoz ne smatraju se osobni automobili i druga sredstva za osobni prijevoz koja se izravno koriste u obavljanju određenih djelatnosti, kao što su: autoškole, taksi - službe, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć na cesti i na vodi, djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti ako sredstva za osobni prijevoz služe isključivo za takvu djelatnost.

Prema navedenoj odredbi, troškovi nastali u svezi uporabe osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz ne povećavaju poreznu osnovicu za 30% troškova učinjenih uporabom sredstva za osobni prijevoz ako služe za obavljanje navedenih djelatnosti.

 

2. Troškovi osobnih automobila – plaća

U članku 7. stavku 1. točci 4. Zakona i članku 25. stavku 1. Pravilnika, propisano da se porezna osnovica povećava za 30% troškova, osim troškova osiguranja, kamata i plaćenog poreza na cestovna motorna vozila i poreza na plovila, kao i naknada i pristojba koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i slično) poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća.

Prema tome, ako se na temelju korištenja motornog vozila odnosno sredstva za osobni prijevoz obračunava plaća nekoj osobi, u tom se razdoblju ne uvećava se osnovica poreza na dobit za 30% troškova korištenja tog motornog vozila odnosno sredstva za osobni prijevoz.

 

            Vezano uz priznavanje troškova korištenja sredstava za osobni prijevoz upućujemo na mišljenje Središnjeg ureda Porezne uprave Klasa: 410-01/10-01/224, Ur.broj: 513-07-21-01/10-2 od 8. ožujka 2010.

 

Redni broj 8: Manjkovi na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske

                     komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore (članak 7. stavak 1. točka 5. Zakona)

 

Na ovome rednom broju upisuje se iznos manjkova na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak ako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva, a zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge fizičke osobe sukladno članku 7. stavku 1. točki 5. Zakona, te članku 26. Pravilnika.

 

Redni broj 9: Rashodi utvrđeni u postupku nadzora (članak 7. Zakona)

 

Na ovome rednom broju upisat će se iznos rashoda utvrđenih u postupku nadzora s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, porezom na dohodak, prirezom porezu na dohodak, te obveznim doprinosima za koje se utvrdilo da su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, te izuzimanja dioničara, članova društva i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit, te s njima povezanim osobama.

Redni broj 10: Troškovi prisilne naplate poreza ili drugih davanja

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 6. Zakona i u članku 27. Pravilnika.

U članku 27. Pravilnika propisano je da u troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja za koje se povećava porezna osnovica ne spadaju porezi i druga davanja koja su predmetom prisilne naplate, nego troškovi nastali u svezi s prisilnom naplatom, kao što su troškovi čuvanja, pristojbe i slični troškovi postupka prisilne naplate.

 

Redni broj 11: Troškovi kazni za prekršaje i prijestupe

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 7. Zakona i u članku 28. Pravilnika.

U članku 28. Pravilnika propisano je da u troškove kazni za koje se povećava porezna osnovica spadaju sve kazne koje izriču mjerodavna upravna i sudska tijela poreznom obvezniku.

Dakle, troškovi kazni nisu porezno priznati rashod.

 

Redni broj 12: Zatezne kamate između povezanih osoba

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 8. Zakona i u članku 29. Pravilnika.

Porezna osnovica povećava se za rashode zateznih kamata koje su proistekle iz odnosa osoba povezanih u smislu članka 13. stavka 2. Zakona. Porezna osnovica povećava se neovisno da li je kamate zaračunala povezana osoba rezident ili nerezident.

Dakle, zatezne kamate koje obračunavaju povezane osobe nisu porezno priznati rashod.  Zatezne kamate između nepovezanih osoba jesu porezno priznati rashod.

Ako su zatezne kamate zaračunane po osnovi duga, na koje se plaća porez po odbitku, porezna osnovica povećava se za svotu umanjenu za plaćeni porez po odbitku.

 

Redni broj 13: Povlastice i drugi oblici imovinske koristi (članak 7. stavak 1. točka 9. i stavak

                       2. Zakona)

 

Na ovome rednom broju upisat će se iznos povećanja porezne osnovice za rashode nastalih po osnovu danih povlastica i drugih oblika imovinske koristi fizičkim ili pravnim osobama da nastane odnosno ne nastane određeni događaj odnosno da se određena radnja obavi, primjerice, bolje ili brže nego inače ili da se propusti obaviti. U navedene rashode uključuju se i pripadajući porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak, prirez porezu na dohodak, te obvezni doprinosi.

 

Redni broj 14: Rashodi darovanja iznad dopuštenih iznosa

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 10. Zakona i u članku 30. Pravilnika.

U članku 30. Pravilnika propisano je da se porezna osnovica povećava za darovanja iznad svote propisane člankom 7. stavkom 7. Zakona odnosno za darovanja u naravi ili novcu učinjena u tuzemstvu koja su veća od 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, za kulturne, znanstvene, odgojno – obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima. Iznimno, svota može biti i veća od 2% prihoda prethodne godine ako je dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija.

Odlukama mjerodavnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija smatraju se pojedini projekti ministarstava kao i suglasnost ministarstva pojedinim projektima koje poduzimaju zakonom predviđeni primatelji darovanja. To znači da će za priznavanje darovanja u svoti većoj od 2% prihoda prethodne godine trebati osigurati suglasnost mjerodavnog ministarstva, ako se ne radi o akciji koju provodi samo ministarstvo.

 Nadalje, odredbom članka 7. stavka 8. Zakona propisano je da u darovanja iz stavka 7. istoga članka spada i plaćanje troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala) rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje odnosno plaćanje troškova obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava.

U darovanja ne spadaju sponzorstva pod kojima se razumijeva davanje koje zauzvrat ima promidžbu tvrtke, proizvoda ili znaka sponzora ili darovatelja, jer se u tom slučaju, u pravilu, radi o troškovima promidžbe.

U Zakonu su navedene osobe koje se mogu donirati za određene propisane namjene a navedeno je da mogu donirati i druge osobe koje djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima. U Pravilniku je navedeno da se pod drugim osobama, iz članka 7. stavka 7. Zakona koje djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima i koje se može darivati za propisane namjene i u propisanim iznosima, smatraju i tijela državne, lokalne i područne (regionalne) samouprave. To znači da se porezno priznaje donacija za projekte koje financira lokalna samouprava u području športa, obrazovanja i drugih djelatnosti. Donacije inozemnim primateljima nisu porezno priznati rashod.

Troškovi darovanja porezno se priznaju i poreznom obvezniku koji iskazuje gubitak.

Porezni obveznici koji nemaju podatak o prihodu prethodne godine (prva godina poslovanja) ne mogu imati porezno priznate donacije.

 

Redni broj 15: Kamate na zajmove dioničara i članova društva koje nisu porezno priznati

                      rashod

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 8. Zakona i u članku 32. Pravilnika.

U kamate koje nisu porezno priznati rashod spadaju i kamate na zajmove koji su primljeni od dioničara odnosno člana društva koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkih prava u poreznom obvezniku, ako bilo kada u poreznom razdoblju ti zajmovi premaše četverostruku svotu udjela toga dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, utvrđenu u odnosu na svotu i razdoblje trajanja zajmova u poreznom razdoblju, osim kamate po kreditima od financijskih organizacija.

Zajmovima dioničara odnosno člana društva smatraju se i zajmovi trećih osoba za koje jamči dioničar odnosno član društva te zajmovi od povezanih osoba. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 148/13) izjednačeni su zajmovi primljeni od povezanih osoba sa zajmovima primljenim od dioničara ili člana društva te se stoga ta promjena primjenjuje od datuma stupanja na snagu toga Zakona odnosno od 19. prosinca 2013. i primjenjuje se na već odobrene zajmove.

Svota udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu korisnika zajma određuje se za porezno razdoblje kao prosjek uplaćenog kapitala, zadržane dobiti i rezervi, zadnji dan svakog mjeseca poreznog razdoblja.

U članku 32. Pravilnika propisano je da se kamatama iz članka 8. Zakona za koje se povećava porezna osnovica smatraju kamate na svotu zajma koji premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu.

Za izračun udjela člana društva u kapitalu uzima se stanje kapitala (upisanog i umanjenog za neuplaćeni dio, neupisanog, pričuva i zadržane dobiti), na zadnji dan u mjesecu u kojemu se zajam počeo koristiti.

Udio udjela člana društva i stanje kapitala utvrđuje se svaki zadnji dan u mjesecu za razdoblje korištenje zajma. Ako se odnos udjela člana društva u kapitalu promjeni tijekom korištenja zajma, za porezno se priznavanje odnosno nepriznavanje obračunane kamate računa razdoblje u kojemu je odnos udjela i kapitala promijenjen.

U navedene kamate ne spadaju kamate na kredite koji se primaju od dioničara odnosno člana društva koji je banka ili druga financijska organizacija.

Ako se na kamate plaća porez na dohodak od kapitala, za kamate se ne povećava osnovica poreza na dobit. Isto tako se za kamate ne povećava porezna osnovica ako ih zaračunava tuzemni obveznik poreza na dobit.

Prema mišljenju Središnjeg ureda Porezne uprave Klasa: 410-01/06-01/388, Ur.broj: 513-07-21-01/03-2 od 19. travnja 2006. godine, porezno se ne priznaju kamate na svotu koja premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu, dakle porezno se ne priznaju kamate na zajam iznad propisanog limita, te za iste treba povećati poreznu osnovicu.

 

Redni broj 16: Kamate između povezanih osoba

 

Na ovom rednom broju iskazuje se svota kamata koje nisu porezno priznate, a utvrđene su na način propisan u članku 14. stavku 3. Zakona i članku 37. Pravilnika.

U navedenim člancima propisano je da se pri utvrđivanju prihoda od kamata na dane zajmove kod povezanih osoba obračunava kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Pri utvrđivanju rashoda od kamata na primljene zajmove kod povezanih osoba, priznaju se obračunane kamate najviše do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma.

Kamatnu stopu određuje i objavljuje ministar financija, prije početka poreznog razdoblja u kojem će se koristiti, vodeći pritom računa da se radi o kamatnoj stopi koja se ostvaruje u usporedivim okolnostima ili koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba.

Sukladno odredbi članka 37. stavka 1. Pravilnika, ako ministar financija prije početka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje kamata iz članka 14. stavka 3. Zakona, ne odredi i ne objavi visinu kamate, u tom razdoblju primjenjuje se eskontna stopa koju objavljuje Hrvatska narodna banka.

Navedena odredba o priznavanju kamate na dane zajmove između povezanih osoba, primjenjuje se u slučajevima zaračunavanja kamata u poslovima između tuzemne poslovne jedinice inozemnog poduzetnika (nerezidenta) i društva osnivača ili između tuzemnoga ovisnog društva i inozemnoga matičnog društva ili tuzemnoga matičnog društva i inozemnoga ovisnog društva, priznaju se zaračunane kamate koje su rashodi tuzemnoga poreznog obveznika, najviše do visine eskontne stope Hrvatske narodne banke. Ako, pak, iz odnosa tako povezanih osoba tuzemni porezni obveznik iskazuje prihode od kamata, isti može biti najmanje u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke.

 

Nadalje, navedene odredbe o priznavanju kamata na dane zajmove između povezanih osoba, sukladno članku 14. Zakona i članku 37. Pravilnika, odnose se i na povezane osobe koje su rezidenti ako jedna od povezanih osoba ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena od plaćanja poreza na dobit, ili ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja. Dakle, u slučajevima kada postoji mogućnost prelijevanja dobiti između rezidenata primjenjuju se navedene odredbe.

Odredbe članka 14. Zakona i članka 37. Pravilnika ne primjenjuju se na pravne osobe rezidente kada ne dolazi do prelijevanja dobiti odnosno kada jedna od povezanih osoba koje su rezidenti nema povlašteni porezni status.

Ako se na kamate plaća porez po odbitku, porezna osnovica povećava se za svote umanjene za plaćeni porez po odbitku.

 

Redni broj 17: Rashodi od nerealiziranih gubitaka

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 1. Zakona i u članku 21. Pravilnika.

Porezna osnovica se povećava za rashode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani gubici), ako su bili iskazani u rashodima.

Rashodima od vrijednosnih usklađenja smatraju se nerealizirani gubici koji se porezno ne priznaju. Nerealiziranim gubitkom smatra se usklađenje vrijednosti ispod troška stjecanja.

Ako je porezni obveznik u računu dobiti i gubitka iskazao rashode od usklađenja financijske imovine (vrijednosnih papira), treba povećati poreznu osnovicu za isti iznos jer se porezno priznaju samo realizirani gubici.

Vrijednosno usklađenje troška stjecanja smatra se realiziranim gubitkom po okončanju stečajnog postupka. Porezno se priznaju samo realizirani gubici. Gubici od vrijednosnog usklađenja vlastitih dionica porezno se ne priznaju.

 

Redni broj 18: Amortizacija iznad stopa propisanih u članku 12. stavcima 5. i 6. Zakona i članka 22. Pravilnika

 

Na ovaj redni broj upisuje se podatak o iznosu amortizacije iznad stopa propisanih u članku 12. stavcima 5. i 6. Zakona, utvrđen na način propisan i u članku 22. stavcima 1. i 2. Pravilnika.

To znači da se na ovom rednom broju iskazuje amortizacija dugotrajne imovine koja se obračunava po stopama iznad propisanih i po drugim metodama otpisa.

 

Na ovom rednom broju upisat će se i iznos iskazanog gubitka od vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine za koju se amortizacija priznaje kao rashod na način propisan člankom 12. Zakona. Naime, prema članku 22. stavku 1. Pravilnika, vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine koja se amortizira prema članku 12. Zakona može biti porezno priznati rashod samo u slučaju nastanka izvanrednog oštećenja i ako se to može utvrditi na temelju vjerodostojne dokumentacije (zapisnik i sl.)

 

Ako porezni obveznik u poslovnim knjigama iskazuje vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine, navedene u članku 12. Zakona i članku 22. Pravilnika u porezno priznate rashode uključuje se iznos koji bi bio utvrđen primjenom godišnjih amortizacijskih stopa iz članka 12. stavka 5. Zakona. Razlika između iznosa utvrđenog vrijednosnim usklađenjem dugotrajne imovine i iznosa utvrđenog primjenom propisanih amortizacijskih stopa iskazuje se kao povećanje porezne osnovice u Obrascu PD na ovom rednom broju. U tom slučaju porezni obveznik je dužan uz prijavu poreza na dobit  dostaviti posebnu evidenciju o iznosima porezno priznatih rashoda amortizacije dugotrajne imovine utvrđene na način propisan člankom 12. Zakona i člankom 22. Pravilnika te iznose vrijednosnog usklađenja, od početka korištenja određene dugotrajne imovine, dakle počevši od troška nabavne vrijednosti imovine.

 

Ako porezni obveznik za svoje potrebe otpisuje dugotrajnu imovinu po metodama i stopama različitim od propisanih, a ukupno utvrđeni iznos amortizacije za porezno razdoblje je manji od iznosa koji bi se dobio primjenom propisanih odredbi Zakona i Pravilnika, tako utvrđeni iznos predstavlja rashod amortizacije i u svrhe oporezivanja.

 

Vezano za priznavanje troškova amortizacije i vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine upućujemo na mišljenja Središnjeg ureda, Porezne uprave Klasa: 410-01/12-01/481, Ur. broj: 513-07-21-01/12-2 od 29. lipnja 2012. i Klasa: 410-01/13-01/598, Ur.broj: 513-07-21-01/13-02 od 20. veljače 2013.

 

Redni broj 19: Svota povećanja porezne osnovice koja proistječe iz promjene metode

                      utvrđivanja porezne osnovice

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 16. Zakona i u članku 41. Pravilnika.

U članku 41. Pravilnika propisan je postupak pri prijelazu obveznika poreza na dohodak na porez na dobit, koji treba obaviti pri sastavljanju prve prijave poreza na dobit. Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit dužan je na dan 1. siječnja kalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu.

Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje se (-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance.

Na ovom rednom broju iskazuju se stavke koje su bile uključene u poreznu osnovicu poreza na dohodak:

+ vrijednost zatečenih zaliha

+ dane predujmove za robu i usluge

+ potraživanja od kupaca za robu i usluge

+ potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz Popisa dugotrajne imovine

+ aktivna vremenska razgraničenja

+ zahtjeve za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza.

Dani predujmovi za robu i usluge, te potraživanja od kupaca za robu i usluge iskazuju se bez poreza na dodanu vrijednost.

Napominjemo da je Središnji ured Porezne uprave donio Uputu o postupanju pri promjeni metode utvrđivanja porezne osnovice – prijelaz s obveznika poreza na dohodak na porez na dobit Klasa: 410-10/05-01/72, Ur.broj: 513-07-21-01/05-1 od 15. prosinca 2005. godine.

 

Redni broj 20: Svota vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja koja nije porezno priznati

                      rashod

 

Na ovom rednom broju upisuje se podatak o iznosu vrijednosnog usklađenja, utvrđen na način propisan u članku 9. Zakona i u članku 33. Pravilnika.

Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge, priznaju se kao rashod ako je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana, a ista nisu naplaćena do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave.

Svote vrijednosnih usklađenja potraživanja od kupaca iskazane u prethodnim poreznim razdobljima kao porezno priznati rashod uključuju se u prihode, ako do trenutka nastupa zastare prava na naplatu nije postupljeno s pažnjom dobrog gospodarstvenika odnosno ako nisu obavljene sve radnje za osiguranje naplate duga, te ako potraživanje nije u poslovnim knjigama evidentirano kao prihod.

Smatra se da su obavljene sve radnje za osiguranje naplate duga pažnjom dobrog gospodarstvenika ako su potraživanja utužena prije zastare ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili ako je postignuta nagodba s dužnikom, koji nije fizička osoba ili povezana osoba, u postupku stečaja ili ako je postignuta nagodba s dužnikom koji nije fizička osoba ili povezana osoba, ako je dužnik u postupku sanacije koja se provodi prema odlukama vjerovnika ili državnih tijela, te temeljem pravorijeka donesenog u zakonski utvrđenom arbitražnom postupku i nagodbe u zakonski utvrđenom postupku mirenja.

 Rok za podnošenje tužbe nije propisan, što znači da se priznaje tužba podnesena do dana podnošenja porezne prijave, odnosno da roka zastare ako je taj rok prije dana podnošenja porezne prijave.

Iznimno, priznaje se otpis potraživanja koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji nije fizička ili povezana osoba. Svota od 5.000,00 kuna godišnje može se otpisati po pojedinom dužniku koji nije fizička ili povezana osoba u slučaju kada pojedinačno zastarjelo potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja ima značenje računa), ne glasi na iznos veći od te svote. Ako su zastarjela potraživanja po više računa koji glase na manji iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku, porezno se priznaje otpis najviše do 5.000,00 kuna.

U fizičke osobe spadaju i obrtnici i ostali nositelji samostalnih djelatnosti. Iznimno, ako je fizička osoba obveznik poreza na dobit, a to je bila i u vrijeme nastanka potraživanja, tada je u pravu otpisa izjednačena s pravnom osobom.

Otpis potraživanja koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji nije fizička ili povezana osoba primjenjuje se na sva zastarjela potraživanja, dakle i ona koja su zastarjela prije 1. siječnja 2013. godine, uz propisane uvjete.

Ako porezni obveznik ima evidentirana zastarjela potraživanja koja u pojedinom poreznom razdoblju prelaze svotu od 5.000,00 kuna, porezno se ne priznaje djelomični otpis po računima koji su pojedinačno veći od te svote. U takvom slučaju porezno se priznaje otpis samo ako su ispunjeni propisani uvjeti iz članka 9. stavka 3. Zakona.

 

Posebni slučajevi otpisa za koje se ne povećava porezna osnovica:

 

a)   Otpisi kreditnih institucija

 

Od datuma stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 148/13), dakle od 19. prosinca 2013., iznimno od naprijed navedenoga, kreditne institucije mogu uz poštivanje određenih kriterija kao porezno priznati rashod utvrditi iznos otpisa potraživanja temeljem kamata iskazanih u prihodima bez pokretanja radnji koje se smatraju pažnjom dobrog gospodarstvenika te bez utvrđivanja uvjeta iz članka 10. stavka 1. Zakona i dio kredita (plasmana). Kao porezno priznati rashod porezni obveznik će utvrditi iznose otpisa potraživanja od nepovezane:

1.   fizičke osobe, u skladu s kriterijima i postupcima kreditne institucije, po osnovi odobrenih stambenih kredita te dospjele kamate iskazane u prihodima do trenutka otpisa, ako je utvrđeno da je otpis proveden s ciljem olakšanja otplate kredita korisnicima kojima iznos mjesečne otplatne rate ugrožava osnovne životne potrebe, odnosno kako bi se spriječilo provođenje ovrhe od strane kreditne institucije nad jedinom stambenom nekretninom u kojoj korisnik kredita ima prijavljeno prebivalište i u kojoj trajno boravi

2.   fizičke osobe i iz drugih ekonomskih, odnosno gospodarskih i socijalno opravdanih razloga, u skladu s kriterijima i postupcima kreditne institucije, pod uvjetom da ih primjeni na isti način na sve korisnike stambenih kredita

3.   pravne osobe poduzetnika ili fizičke osobe koje je poduzetnik, odnosno obveznik plaćanja poreza na dobit ili dohotka po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, u skladu s kriterijima i postupcima kreditne institucije, po osnovi odobrenih poduzetničkih kredita te dospjele kamate iskazane u prihodima do trenutka otpisa, ako je utvrđeno da obveze po odobrenim kreditima značajno ugrožavaju razvoj investicijskih projekata ili značajno ugrožavaju nastavak poduzetničke aktivnosti odnosno dovode do prestanka obavljanja djelatnosti.

 

Porezni obveznici koji su ujedno i kreditne institucije i koji namjeravaju izvršiti otpise prema članku 9. stavcima 5., 6. i 7. Zakona dužni su usvojiti, u skladu sa svojom kreditnom politikom, i kriterije i postupke za primjenu navedenih članaka. Porezno priznati rashod otpisa potraživanja od socijalno ugroženih građana korisnika stambenih kredita ili poduzetnika u teškoćama utvrdit će se prema članku 33. stavku 5. Pravilnika u kojemu je navedeno kako kreditna institucija donosi odnosno usvaja kriterije i postupke za primjenu članka 9. stavaka 5., 6. i 7. Zakona, ukoliko isti nisu sadržani u usvojenoj kreditnoj politici u svezi restrukturiranja plasmana ili obnavljanja plasmana, a prema kojima se provode:

1.   otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 5. Zakona, radi ublažavanja socijalnih rizika kod korisnika stambenih kredita, odnosno stoga što otplatne rate kredita ugrožavaju osnovne životne potrebe korisnika kredita ili stoga što se otpisom sprečava provođenje ovrhe nad jedinom stambenom nekretninom korisnika kredita,

2.   otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 6. Zakona, od svih korisnika stambenih kredita iz određenih gospodarskih i socijalnih razloga,

3.   otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 7. Zakona, iz razloga što obveze prema kreditnoj instituciji značajno ugrožavaju razvoj investicijskih projekata ili bitno ugrožavaju nastavak poslovanja poduzetnika

 

Porezno priznati rashod otpisa potraživanja prema članku 9. stavcima 5., 6., i 7. Zakona utvrditi će se ukoliko je iznos otpisa utvrđen u skladu s kriterijima i uvjetima koje donosi svaki porezni obveznik koji je kreditna institucija uzimajući u obzir uvjete iz navedenih članaka Zakona.

 

b) Jednokratni otpis

 

U skladu s člankom 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 148/13) priznaje se otpis zastarjelih potraživanja od nepovezanih fizičkih osoba u iznosu do 2.000,00 kuna, ako ukupno utvrđeno potraživanje po pojedinoj osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi navedeni iznos i ako je otpisano najkasnije do 31. prosinca 2013. godine. Prema navedenom, otpis potraživanja od nepovezane fizičke osobe može se iznimno tijekom 2013. godine utvrditi kao porezno priznati rashod bez pokretanja radnji koje se smatraju pažnjom dobrog gospodarstvenika ako je ukupno potraživanje zastarjelo i ne glasi na iznos veći od 2.000,00 kuna te ako nema evidentiranih drugih još nezastarjelih potraživanja od te osobe. Zastara potraživanja utvrđuje se u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima.

 

Primjer: Porezni obveznik ima evidentirano potraživanje, temeljem isporučenih usluga, od nepovezane fizičke osobe A.B. i to:

- 1.000,00 kuna dospjelog duga od 1. prosinca 2009. godine

- 900,00 kuna dospjelog duga od 1. ožujka 2013. godine

            Na dan 31. prosinca 2013. porezni obveznik je izvršio otpis potraživanja od osobe A.B. Iako je potraživanje od 1. prosinca 2009. godine zastarjelo otpis toga duga ne može biti porezno priznati rashod stoga što porezni obveznik u poslovnim knjigama ima evidentirano potraživanje od osobe A.B. koje nije zastarjelo, a neovisno o tome što je zastarjelo potraživanje manje od 2.000,00 kuna.

 

c)     Predstečajna nagodba

 

Prema članku 85. stavku 4. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine broj 108/12, 144/12, 81/13 i 112/13) vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja utvrđuju se kao porezno priznati rashod u iznosu otpisa potraživanja prema nagodbi odobrenoj u skladu s tim Zakonom.

Slijedom navedenoga iznos otpisanog potraživanja u postupku predstečajne nagodbe je porezno priznati rashod.

 

Redni broj 21: Svota vrijednosnog usklađenja zaliha koja nije porezno priznati rashod

 

Na ovom rednom broju iskazuje se svota vrijednosnog usklađenja zaliha koja nije porezno priznati rashod prema odredbama članka 10. Zakona i članka 34. Pravilnika.

Prema članku 10. Zakona rashodi smanjenja vrijednosti zaliha i financijske imovine priznaju se u razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi način uporabljena. Rashodi zaliha po osnovi manjkova zaliha priznaju se u visini utvrđenoj odlukom Hrvatske gospodarske komore odnosno Hrvatske obrtničke komore u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost.

U članku 34. Pravilnika propisano je da se rashodima po osnovi vrijednosnog usklađenja zaliha iz članka 10. Zakona smatraju gubici od vrijednosnog usklađenja zaliha u poreznom razdoblju u kojemu su zalihe utrošene, prodane, na drugi način otuđene ili uništene. To znači da se porezno priznaju samo realizirani gubici od smanjenja vrijednosti zaliha.

 

Redni broj 22: Svota vrijednosnog usklađenja financijske imovine koja nije porezno priznata

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos povećanja porezne osnovice utvrđen na način propisan u članku 10. Zakona i u članku 35. Pravilnika.

Prema članku 10. Zakona rashodi smanjenja vrijednosti zaliha i financijske imovine priznaju se u razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi način uporabljena. U slučaju sklapanja nagodbe, odnosno otpisa potraživanja prema članku 9. stavcima 5., 6. i 7. Zakona, obzirom da se u konkretnom slučaju radi o financijskoj imovini u pojavnom obliku novčanog plasmana odnosno kredita te u slučaju iz članka 85. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, iznos otpisa financijske imovine je porezno priznati rashod.

U članku 35. Pravilnika propisano je da se nerealizirani dobici ili gubici od vrijednosnog usklađenja financijske imovine isključuju iz porezne osnovice u skladu s odredbom članka 6. stavkom 1. točkom 2. i članka 7. stavkom 1. točkom 1. Zakona, osim u slučaju iz članka 13. stavka 3. Pravilnika.

Ako se nerealizirani gubici iskazuju u računu dobiti i gubitka, tada se za njihov iznos povećava porezna osnovica.

Porezni obveznik dužan je voditi analitičku evidenciju svoje financijske imovine po vrsti ulaganja i njihovoj početnoj vrijednosti, te po svim realiziranim i nerealiziranim promjenama. Nije dopušteno kompenziranje povećanja i smanjenja za različite vrste ulaganja.

 

Redni broj 23: Svota troškova rezerviranja koja se porezno ne priznaje

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 11. Zakona i u članku 36. Pravilnika.

Porezna osnovica povećava se za rashode rezerviranja iznad svote propisane člankom 11. Zakona kojim je propisano koja se rezerviranja porezno priznaju i koji uvjeti moraju biti ispunjeni.

Priznaju se kao rashod rezerviranja za rizik i troškove na temelju zakona ili drugog propisa i rezerviranja koja su uvjetovana ugovorima (rezerviranja za otpremnine, rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima i rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima).

Rezerviranja za otpremnine sukladno članku 36. stavku 5. Pravilnika, priznaju se prema utvrđenom planu za slijedeće porezno razdoblje, što znači da se kao porezno priznat rashod ne mogu rezervirati sredstva za nekoliko budućih poreznih razdoblja nego samo za slijedeće npr. u 2013. samo za planirane otpremnine u 2014.

Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima jesu rezerviranja za troškove otklanjanja nedostataka u jamstvenim rokovima u visini utvrđenoj na temelju ugovora i prijašnjih iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti, ako ne postoji pravni temelj da se takvi izdaci naplate od treće osobe. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem istječu jamstveni rokovi.

Pod prijašnjim iskustvenim spoznajama razumijevaju se, uz iskustva poreznog obveznika i iskustva drugih u sličnim djelatnostima i sličnim uvjetima. Ako nema iskustvenih spoznaja tada se rashodi rezerviranja utvrđuju na temelju pretpostavljenih budućih troškova, ovisno o vrijednosti i rokovima danih jamstava.

Rezerviranjima za troškove po započetim sudskim sporovima, prema članku 11. stavku 2. Zakona, smatraju se rezerviranja za pokrenute sudske sporove protiv poreznog obveznika do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave, u visini utužene svote uvećane za pripadajuće troškove spora, osim kamata na utuženu svotu. Na odgovarajući način u rashode poreznog razdoblja priznaju se i rezerviranja po započetim, zakonski utvrđenim arbitražnim postupcima i postupcima mirenja. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem je donesena pravomoćna presuda, pravorijek arbitražnog izbranog suda ili nagodba u postupku mirenja.

Porezna osnovica se povećava za rashode rezerviranja za godišnje odmore ako tijekom poreznog razdoblja nije postupljeno sukladno članku 11. stavcima 6. i 7. Zakona.

 

Redni broj 24: Svota povećanja porezne osnovice za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi

                      s ostvarivanjem dobiti

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 13. Zakona i u članku 31. Pravilnika.

U članku 31. Pravilnika propisano je da se porezna osnovica povećava za sve druge rashode iz članka 7. stavka 1. točke 13. Zakona koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i druge svote povećanja koje nisu bile uključene u poreznu osnovicu u prethodnim poreznim razdobljima.

To je opća odredba koja uvjetuje priznavanje rashoda nastalih u svezi s obavljanjem djelatnosti, odnosno rashoda potrebnih za ostvarivanje prihoda kao i porezno nepriznavanje rashoda za koje ne postoje vjerodostojne isprave.

 

 

Redni broj 25: Povećanje dobiti za ostale prihode

 

Na ovom rednom broju iskazuju se:

-          povećanja dobiti ili smanjenja gubitka za prihode koji nisu iskazani u računovodstvenoj dobiti, a uključuju se u poreznu osnovicu

-          prihodi ili dobit ostvareni od poslovnih jedinica u inozemstvu

-          povećanja porezne osnovice od revalorizacijske pričuve koja se koristi kao kapital

-          povećanje porezne osnovice prema članku 17. stavcima 5., 6., 7. i 8. Zakona.

-          Na ovom rednom broju iskazat će se i povećanje porezne osnovice za iznos utvrđen člankom 6. stavkom 7. Zakona i člankom 12.a stavcima 7. i 8. ovoga Pravilnika, u slučaju kada nije izvršen ispravak prijave poreza na dobit prema članku 12.a stavku 3. Pravilnika ili prema članku 66. Općeg poreznog zakona, dakle u slučaju kada se ospori pravo na reinvestiranu dobit te stoga povećava porezna osnovica.

 

Redni broj 26: UKUPNA SVOTA POVEĆANJA DOBITI ILI SMANJENJA GUBITKA

 

Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos od rednog broja 5 do rednog broja 25 za koji se povećava dobit ili smanjuje gubitak.

 

III. SMANJENJE DOBITI / POVEĆANJE GUBITKA

 

Redni broj 27: Prihodi od dividendi i udjela u dobiti

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 6. stavku 1. točci 1. Zakona i u članku 12. Pravilnika.

Prema navedenim odredbama porezna osnovica smanjuje se za prihode od dividendi i udjela u dobiti, pod kojima se razumijevaju primljene dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu poduzetnika.

Pod prihodima od dividendi i udjela u dobiti razumijevaju se primljene ili obračunane svote dividendi i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu, koje su kao prihod iskazane na rednom broju 1. (prihodi) te su tako utjecale na dobitak iskazan  na rednom broju 3 (dobit) ili 4 (gubitak) Obrasca PD.

 

Redni broj 28: Reinvestirana dobit

 

Na ovom rednom broju upisuje se iznos za koji se sukladno članku 6. stavku 1. točki 6. Zakona, osnovica poreza na dobit može umanjiti za iznos reinvestirane dobit, osim ako nije ostvarena iz bankarskog odnosno financijskog nebankarskog sektora. Člankom 6. stavkom 5. Zakona, propisano je da se reinvestiranom dobiti u smislu Zakona smatra ostvarena dobit poreznog razdoblja kojom se u svrhe investiranja i razvoja povećava temeljni kapital sukladno posebnim propisima. U skladu s navedenom definicijom reinvestirane dobiti, pravo na umanjenje osnovice poreza na dobit temeljem reinvestirane dobiti u prvom redu pretpostavlja da je porezni obveznik osnovan kao društvo kapitala s registriranim  temeljnim kapitalom,  da je ostvario dobit u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit te da obavlja djelatnost izvan bankarskog i nebankarskog financijskog sektora.

 

Članak 12.a Pravilnika detaljnije propisuje postupak i način korištenja porezne olakšice za reinvestiranu dobit. Sukladno stavku 1. navedenog članka Pravilnika, umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit, prema članku 6. stavku 1. točki 6. i stavku 5. Zakona, mogu ostvariti porezni obveznici koji su u poreznom razdoblju ostvarili dobit prije uvećanja i umanjenja prema članku 5. stavku 1. Zakona, pod uvjetima:

1.   da je dobit ili dio dobiti poreznog razdoblja za koje se podnosi prijava poreza na dobit uporabljena za povećanje temeljnog kapitala, i

2.   da je u sudskom registru, sukladno posebnim propisima, upisano povećanje temeljnog kapitala u visini reinvestirane dobiti, i

3.   da dobit nije ostvarena u bankarskom odnosno financijskom nebankarskom

 

Posebni propisi iz članka 6. stavka 5. Zakona o porezu na dobit i članka 12.a stavka 1. Pravilnika pretpostavljaju primjenu Zakona o trgovačkim društvima, posebice odredbe o uvjetima za isplatu dobiti, promjenama u temeljnom kapitalu uz druge postupke koje nalaže Trgovački sud. 

 

Poreznu olakšicu za reinvestiranu dobit ne mogu koristiti porezni obveznici, koji možebitno obavljaju djelatnost iz područja bankarskog i financijskog nebankarskog sektora, iako nisu osnovani ili registrirani kao neko od društava navedenih u članku 12.a stavku 6. Pravilnika o porezu na dobit. Međutim, pravo na umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit mogu koristiti porezni obveznici koji su registrirani ili osnovani radi obavljanja djelatnosti iz područja bankarskog i financijskog nebankarskog sektora ako stvarno ostvaruju prihode odnosno dobit obavljanjem djelatnosti od koje je moguće ostvariti pravo na korištenje porezne olakšice za reinvestiranu dobit.

 

Prema članku 12.a stavcima 2., 3., i 4. Pravilnika, porezni obveznik koji iskazuje umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit dostavlja uz prijavu poreza na dobit ili najkasnije u roku od 6 mjeseci od proteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit, dokaz da je u sudskom registru upisano povećanje temeljnog kapitala u visini reinvestirane dobiti. Porezni obveznik koji ne dostavi dokaz iz stavka 2. toga članka obvezan je izvršiti ispravak prijave poreza na dobit za razdoblje u kojem je iskazao umanjenje porezne osnovice. Pri utvrđivanju prava na umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit, porezni obveznik, uz dokaz i u roku iz stavka 2. toga članka, dostavlja odluku o uporabi dobiti ostvarene u poreznom razdoblju za koju se podnosi prijava poreza na dobit, uključivo i dobit koja se reinvestira, te pregled stanja kapitala i rezervi nakon što je u sudskom registru proveden postupak povećanja temeljnog kapitala reinvestiranom dobiti.

 

Primjer : Umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit

             

            Porezni obveznik XY. d.o.o. ostvario je tijekom poreznog razdoblja dobit utvrđenu kao razliku prihoda i rashoda prije uvećanja i umanjenja u iznosu od 10.000.000,00 kuna (red.broj 3. PD-obrasca). Članovi društva su dvije fizičke osobe, rezidenti i drže po 50% udjela u kapitalu društva. U skladu s ZTD-om, donesena je odluka o reinvestiranju dobiti u iznosu od 8.000.000,00 kuna. Porezni obveznik ima i druga uvećanja i umanjenja porezne osnovice. Porezna osnovica nakon uvećanja i umanjenja te umanjenja za reinvestiranu dobit iznosi 2.000.000,00 kuna. Porezna obveza je 400.000,00 kuna. Dobit nakon oporezivanja iznosi 9.600.000,00 (VI.1. Bilanaca), međutim porezni obveznik je obvezan temeljni kapital uvećati za 8.000.000,00 kuna.

 

Reinvestira se dio dobiti poreznog razdoblja Prihodi 25.000.000,00 Rashodi 15.000.000,00 Dobit 10.000.000,00 Uvećanja porezne osnovice 200.000,00 Umanjenje porezne osnovice 8.200.000,00 Reinvestirana dobit 8.000.000,00 Ostala umanjenja 200. 000,00 Porezna osnovica 2.000.000,00 Poreza obveza 400.000,00 Dobit nakon oporezivanja 9.600.000,00 Upis u Trgovačkom sudu 8.000.000,00

                                                                                           

            U konkretnom slučaju, ako porezni obveznik nije dostavio uz prijavu poreza na dobit, obvezan je najkasnije u roku od šest mjeseci nakon isteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit dostaviti rješenje nadležnog Trgovačkog suda o upisu povećanja temeljnog kapitala reinvestiranom dobiti koje vrijedi od dana upisa u sudskom registru, te pregled stanja kapitala i rezervi sastavljenog nakon upisa povećanja temeljnog kapitala u sudskom registru. Porezni obveznik može, umjesto bilance sastavljene nakon što je upisano povećanje temeljnog kapitala na nadležnom Trgovačkom sudu, dostaviti neformalan pregled stanja kapitala i rezervi, međutim taj neformalan oblik treba sadržavati stavke kapitala i rezervi koje su promijenjene uslijed postupka reinvestiranja dobiti, odnosno iz navedenog pregleda treba biti razvidno da je dobit poslovne godine u cijelosti ili djelomično iskorištena za povećanje temeljnog kapitala.

 

U bitnome pregled stanja kapitala i rezervi može sadržavati:

- stanje kapitala i rezervi na zadnji dan poreznog razdoblja i nakon provedenog postupka reinvestiranja (Bilanca pasiva, A-062)

- stanje temeljnog kapitala na zadnji dan poreznog razdoblja i nakon provedenog postupka reinvestiranja (Bilanca pasiva, A -063, razlika je iznos reinvestirane dobiti, ako nije bilo drugih promjena)

- dobit poreznog razdoblja (Bilanca pasiva A-O76, naknadno 0,00) i iznos zadržane dobiti  nakon provedenog postupka reinvestiranja (može biti povećan/ promijenjen) i iznos rezervi iz dobiti

- druge podatke ovisno o načinu uporabe dobiti

  

Pregleda stanja kapitala i rezervi može biti i bilanaca ili dio bilance:

 

 

            Ako porezni obveznik u roku propisanim člankom 6. stavkom 6. Zakona ne dostavi propisani dokaz o povećanju temeljnog kapitala reinvestiranom dobiti, izvršiti će se ispravak prijave porez na dobit sukladno čanku 12.a stavku 3. Pravilnika.

Porezna olakšica za reinvestiranu dobit zahtjeva povećanje temeljnog kapitala iz razloga što tako ostvarena dobit, koja nije predmet oporezivanja, ostaje trajno na raspolaganju društvu u svrhe investiranja i razvoja društva. Člankom 12.a stavkom 7. Pravilnika propisano je da umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit neće biti priznato ako porezni obveznik naknadno smanji temeljni kapital koji je povećan reinvestiranom dobiti i izvrši isplate članovima društva i/ili ako se smanjenje temeljnog kapitala izvrši radi povećanja drugih stavki kapitala i rezervi koje u budućim poreznim razdobljima omogućavaju isplatu dobiti. Prema članku 12.a stavku 8. Pravilnika, navedeno se primjenjuje i ako naknadno dođe do smanjenja temeljnog kapitala i u slučaju nastanka promjena iz članka 18. i 19. Zakona i/ili u slučaju promjene strukture vlasništva. Porezni obveznik koji je izvršio reinvestiranje i njegov pravni slijednik, obvezni su Poreznoj upravi dostaviti obavijest o smanjenju temeljnog kapitala i to najkasnije do podnošenja prijave poreza na dobit za porezno razdoblje u kojem je izvršeno smanjenje temeljnog kapitala. Pored navedenoga propisano je, a što je u skladu s općim poreznim načelom, da se porezna olakšica neće priznati ako je postupak reinvestiranja proveden s ciljem utaje poreza ili izbjegavanja plaćanja poreza.

 

Prema članku 31. stavku 11. Zakona, porez po odbitku na dividende i udjele u dobiti ne plaća se kada se dobit koristi na način propisan člankom 6. stavkom 1. točkom 6. toga Zakona, odnosno ako se reinvestira. Međutim, prema članku 49. stavku 10. Pravilnika obveza poreza po odbitku može nastati ako naknadno dođe do smanjenja temeljnog kapitala, odnosno kada se prema članku 12.a ovoga Pravilnika ne ostvaruje pravo korištenja porezne olakšice za reinvestiranu dobit.

 

Prema članku 30. stavku 13. Zakona o porezu na dohodak, dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi dividendi i udjela u dobiti, ako su dividende i udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala društva. Prema članku 41. stavku 11. Pravilnika o porezu na dohodak, dohodak od kapitala se sukladno članku 30. stavku 13. Zakona o porezu na dohodak ne utvrđuje po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, ako su dividende i ti udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala društva, te se na odgovarajući način primjenjuju uvjeti iz članka 12.a stavaka 2., 7. i 8. Pravilnika o porezu na dobit. Ako navedeni uvjeti nisu ispunjeni, te naknadno dođe do smanjenja temeljnog kapitala isplatom članovima društva, iz navedenih će se isplata utvrditi dohodak iz stavka 6. toga članka Pravilnika o porezu na dohodak (dohodak od kapitala). Isto se primjenjuje i u slučaju promjene strukture vlasništva te se obveza prenosi na novog imatelja dionica ili udjela.

           

Nakon što porezni obveznik u jednom poreznom razdoblju iskoristi pravo na umanjenje osnovice poreza na dobit temeljem reinvestirane dobit, potrebno je pratiti stanje temeljnog kapitala, obzirom da se ova porezna olakšica odobrava uvjetno, a promjene mogu rezultirati obvezom plaćanja poreza na dobit, poreza po odbitku ili poreza na dohodak. Stanje temeljnog kapitala je potrebno zadržati i slučaju preoblikovanja društva, statusnih promjena ili promjene vlasništva, dakle obveze o očuvanju temeljnog kapitala se prenose na pravnog slijednika. U slučaju promjena u temeljnom kapitalu, porezne obveze se utvrđuju počevši od obveza društva, odnosno obveze poreza na dobit te potom obveza dioničara i članova društva

 

Ako nakon provedenog postupka reinvestiranja dobiti dođe do statusne promjene, npr. do razdvajanja društva pri čemu se temeljni kapital dijeli razmjerno udjelima članovima društva na nova društva (bez isplate iz temeljnog kapitala ili prijenosa u druge stavke kapitala) ili promjene vlasništva, u tom trenutku ne dolazi do primjene članka 7. Pravilnika o porezu na dobit, već u trenutku kada dođe do smanjenja temeljnoga kapitala koji je povećan reinvestiranom dobiti. Dakle neovisno da li se temeljni kapital koji sadrži reinevestiranu dobit smanjuje kod pravnog prednika ili sljednika. Ako nakon provedenog postupka reinvestiranja društvo promijeni vlasnika (dioničar, član društva) koji naknadno smanji temeljni kapitala, obračunat će se obveza poreza na dobit (ispravak porezne prijave ili povećanje porezne osnovice), a ovisno o tome tko je novi vlasnik, odnosno dioničar ili imatelj udjela, moguće i obveza poreza na dohodak ili poreza po odbitku.

 

Redni broj 29: Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja

 

Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi od otpisanih potraživanja koja nisu bila porezno priznati rashod, prema članku 6. stavku 1. točci 3. Zakona.

To su prihodi na koje je u prethodnim razdobljima plaćen porez na dobit.

 

Redni broj 30: Iznos prihoda od nerealiziranih dobitaka i ostali rashodi prethodnih razdoblja

Na ovom rednom broju upisuje se iznos prihoda od nerealiziranih dobitaka prema članku 6. stavku 1. točki 2. Zakona utvrđen na način propisan i u članku 13. Pravilnika.  Prihodi od nerealiziranih dobitaka se ne oporezuju, jer se oporezuju samo realizirani dobici, prema članku 6. stavku 1. točci 2. Zakona i prema članku 13. Pravilnika. Ako se nerealizirani dobici iskazuju kao prihod u računu dobiti i gubitka tada se s njima postupa kao da su realizirani. To znači da porezni obveznik koji je u Računu dobiti i gubitka iskazao prihode od nerealiziranih dobitka, ne može smanjiti poreznu osnovicu.

            Realiziranim dobitkom razumijeva se ostvarena vrijednost iznad troška stjecanja ili vrijednosno usklađenje troška stjecanja, odnosno revaloriziranog troška stjecanja. Dobici od prodaje vlastitih dionica i udjela ne oporezuju se.

Na ovom rednom broju upisuje se i ostali rashodi prethodnih razdoblja prema članku 6. stavku 2. Zakona utvrđeni na način propisan u članku 20. Pravilnika.Rashodima ranijih godina za koje se može smanjiti porezna osnovica, smatraju se uvjetno nepriznati rashodi koji su bili uključeni u poreznu osnovicu u prethodnim razdobljima, a za koje su u tekućem obračunskom razdoblju ispunjeni uvjeti za njihovo priznavanje. Porezna osnovica može se umanjiti za takve rashode u poreznom razdoblju u kojemu su ispunjeni uvjeti propisani za porezno priznavanje.

Redni broj 31: Smanjenje dobiti za ostale prihode

 

Na ovom rednom broju iskazuju se:

-          prihodi koji nisu iskazani u računovodstvenoj dobiti a uključuju se u poreznu osnovicu, ili su kao porezno nepriznati rashodi bili uključeni u poreznu osnovicu

-          druga povećanja prihoda i kapitala koja su bila oporeziva.

 

Trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost, sukladno posebnim propisima, na ovom rednom broju iskazuju podatak od dobiti koju su ostvarili od iskorištavanja brodova u međunarodnoj plovidbi, te dobit koju ostvare od prodaje brodova, od prodaje dionica ili udjela u trgovačkim brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj plovidbi, kao i dobit od dividende od dionica koje imaju u trgovačkim brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj plovidbi. Porezni obveznici – trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost sukladno posebnim propisima, ne mogu temeljem iskazanog podatka na ovom rednom broju, iskazati porezni gubitak.

 

Naime, člankom 429. stavkom 1. Pomorskog zakonika (Narodne novine broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11 i 56/13) propisano je da trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost ne plaćaju porez na dobit koju ostvare od iskorištavanja brodova u međunarodnoj plovidbi. Prema odredbama članka 429. stavcima 2. i 3. Pomorskog zakonika trgovačka društva iz stavka 1. istoga članka ne plaćaju porez na dobit koju ostvare od prodaje brodova, od prodaje dionica ili udjela u trgovačkim brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj plovidbi, kao niti na dobit od dividende od dionica koje imaju u trgovačkim brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj plovidbi. Ako društva iz stavka 1. istoga članka upravljaju navedenim udjelima iz jedinstvenog sjedišta poslovne uprave pod jedinstvenim imenom i vodstvom, dužno je voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje za cjelovito poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu.

 

Redni broj 32: Iznos smanjenja dobiti zbog promjene metode utvrđivanja porezne osnovice

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 16. Zakona i u članku 41. Pravilnika.

U članku 41. Pravilnika propisan je postupak pri prijelazu obveznika poreza na dohodak na porez na dobit, koji treba obaviti pri sastavljanju prve prijave poreza na dobit. Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit dužan je na dan 1. siječnja kalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu.

Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje se (-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance.

Na ovom rednom broju podatak upisuje fizička osoba koja je od poreznog obveznika poreza na dohodak postala obveznik porez na dobit, za ispravak porezne osnovice utvrđen prema članku 16. Zakona i prema članku 41. Pravilnika, za stavke koje su bile uključene u poreznu osnovicu poreza na dohodak odnosno za stavke koje umanjuju osnovicu poreza na dobit:

-         obveze prema dobavljačima za robu i usluge

-         obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge

-         pasivna vremenska razgraničenja

-         dugoročna rezerviranja

-         obveze za porez na promet i istovrsne poreze

            Obveze prema dobavljačima za robu i usluge, te obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge iskazuju se bez poreza na dodanu vrijednost.

Napominjemo da je Središnji ured Porezne uprave donio Uputu o postupanju pri promjeni metode utvrđivanja porezne osnovice – prijelaz s obveznika poreza na dohodak na porez na dobit Klasa: 410-10/05-01/72, Ur.broj: 513-07-21-01/05-1 od 15. prosinca 2005. godine.

 

Redni broj 33: Trošak amortizacije koji nije ranije bio priznat

 

Na ovom rednom broju upisuje se podatak o iznosu amortizacije koja nije bila porezno priznata zbog odstupanja od metode i propisanih amortizacijskih stopa.

Prema odredbama članka 6. stavka 1. točke 4. Zakona porezna osnovica smanjuje se za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima do vrijednosti propisane u članku 12. Zakona.

 

Redni broj 34:  UKUPAN IZNOS DRŽAVNIH POTPORA I OLAKŠICA

 

            Na ovom rednom broju iskazuje se, sukladno članku 6. stavku 1. točci 5. Zakona ukupan iznos državnih potpora za obrazovanje i izobrazbu te za istraživačko razvojne projekte (redni broj 34.1. + redni broj 34.2.).

 

Redni broj 34.1.: Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu

 

            Na ovom rednom broju iskazuje se, sukladno članku 14. Pravilnika, ukupan iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu utvrđen na način propisan Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu.

 

            U postupku usklađivanja Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine broj 109/07 i 152/08) s posebnim propisima vezanim za primjenu određene državne potpore, Ministarstvo poduzetništva i obrta  predložilo je izmjene toga Zakona, a sadržaj izmjena toga Zakona dostupan je na mrežnim stranicama Vlade Republike Hrvatske, http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/2013/131_sjednica_vlade_republike_hrvatske.

 

            Vezano za primjenu moguće izmijenjenih odredbi navedenoga Zakona pri podnošenju prijave poreza na dobit nadležno Ministarstvo poduzetništva i obrta dostavilo je obrazloženje Klasa: 410-01/13-01/11, Ur.broj: 516-03-01-02-02/1-13-3 od 17. prosinaca 2013. u kojemu je navedeno:„U postupku izrade Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, s konačnim prijedlogom Zakona, koji je u nadležnosti ovog Ministarstva, sukladno uputi Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja utvrđeno je kako se Odluka o Karti regionalnih potpora više ne može primjenjivati na ovaj Zakon. Naime, ovaj Zakon potrebno je uskladiti sukladno odredbama Uredbe Komisije (EU) br. 800/2008 od 6. kolovoza 2008. godine o ocjenjivanju određenih kategorija potpora sukladnima sa zajedničkim tržištem u primjeni članaka 87. i 88. Ugovora (Službeni list Europske unije broj L 214, 9.8.2008). Napominjemo kako je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, s konačnim prijedlogom Zakona u proceduri Hrvatskog sabora te se njegovo stupanje na snagu očekuje početkom 2014. godine, a u postupku obrade poreznih prijava za 2013. godinu primjenjivati će se izmijenjeni Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu koji ne sadrži odredbe vezane uz Kartu regionalnih potpora.“

 

            Uzimajući u obzir navedeno, nakon što se usvoje izmjena Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i ukoliko se iste budu primjenjivale i prilikom podnošenja prijave poreza na dobit za 2013., naknadno ćemo dopuniti uputu.

 

Redni broj 34.2.: Državna potpora za istraživačko-razvojne projekte

 

            Na ovom rednom broju iskazuje se, sukladno članku 15. Pravilnika, iznos državne potpore za istraživačko-razvojne projekte utvrđen na način člancima 111.a do 111.f Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj 123/03, 105/04, 174/04, 46/07, 63/11 i 94/13 i 139/13) i sukladno Pravilniku o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Narodne novine broj 116/07).

 

            Pravo na korištenje državne potpore za istraživačko-razvojne projekte kroz umanjenje osnovice poreza na dobit temeljem opravdanih troškova određenog istraživačko-razvojnog projekta mogu ostvariti samo porezni obveznici kojima je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta izdalo potvrdu da određeni projekt ima karakteristike znanstvenog, temeljnog, primijenjenog i razvojnog istraživanja. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta izdaje potvrdu poreznom obvezniku – korisniku državne potpore na temelju Obrasca 1, odnosno temeljem dostavljenog zahtjeva za odobrenje državne potpore za određeni istraživačko-razvojni projekt. Potvrdom se određeni projekt razvrstava na temeljno, primijenjeno ili razvojno istraživanje o čemu ovisi iznos umanjenja osnovice poreza na dobit.

 

            Ovisno o tome kako je određeni projekt razvrstan osnovica poreza na dobit se može umanjiti za:

-        150% opravdanih troškova projekta za temeljna istraživanja,

-        125% opravdanih troškova projekta za primijenjena istraživanja,

-        100% opravdanih troškova projekta za razvojna istraživanja.

 

            Porezni obveznici opravdane troškove istraživačko-razvojnog projekta utvrđene člankom 111.d. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iskazuju na Obrascu 2. i to za svaki odobreni projekt posebno. U Obrascu 2. se iskazuju opravdani troškovi za porezno razdoblje na koje se troškovi odnose, te kumulativni podaci o troškovima od početka projekta do kraja obračunskog poreznog razdoblja za koje se Obrazac 2. podnosi.

Opravdanim troškovima određenog istraživačko-razvojnog projekta koji se iskazuju na Obrascu 2 sukladno članku 111.d Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju smatraju se: 1. plaće zaposlenika i naknade osobama koje izravno sudjeluju u istraživanjima; 2. materijalni troškovi za istraživanja, a to su: utrošene sirovine i materijal uključujući ambalažu i sitni inventar, utrošena energija, rezervni dijelovi korišteni ili potrošeni tijekom istraživanja; utrošeni materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje objekata i opreme koji se koriste neposredno za istraživanja; 3. troškovi usluga korištenih tijekom istraživanja, kao što su intelektualne usluge vezane uz istraživanja te sve druge usluge koje su uvjet za ostvarivanje istraživanja; 4. troškovi amortizacije nekretnina, postrojenja i opreme u dijelu u kojem se ta sredstva koriste za istraživanja kod onih poreznih obveznika koji sami obavljaju istraživanja, a rashodi amortizacije utvrđuju se na način propisan člankom 12. Zakona o porezu na dobit; 5. troškovi amortizacije nabavljenih patenata i licencija koji se koriste za konkretno istraživanje, a rashodi amortizacije utvrđuju se na način propisan člankom 12. Zakona o porezu na dobit; 6. opći troškovi, pod kojima se razumijevaju samo oni troškovi koji su nužni za istraživanja i koji se mogu rasporediti na razumnoj i dosljednoj osnovi na tu djelatnost, kao što su premije osiguranja procesa, odgovornosti i opreme za istraživanja te najamnine i članarine stručnih udruga za istraživanja.

Procjenu vjerodostojnosti opravdanih troškova, prema potrebi, obavlja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na način utvrđen člankom 5. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, odnosno Porezna uprava može pisanim putem korisniku potpore dostaviti zahtjev za provjerom opravdanosti troškova projekta za koje je umanjena porezna osnovica, a u tom slučaju, korisnik potpore obvezan je zatražiti provjeru opravdanosti troškova projekta od nadležnog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Prema članku 2. stavku 2. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte obveznici poreza na dobit dužni su, u svrhu ostvarenja državne potpore, podatke o opravdanim troškovima iz članka 111.d Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, evidentirati u poslovnim knjigama posebno za svaki projekt te obračunavati posebno za svako porezno razdoblje u kojem su troškovi nastali.

Ukupan iznos državnih potpora koji porezni obveznik može ostvariti po svim osnovama koje se dodjeljuju temeljem Zakona o znanstvenoj djelatnosti i drugim propisima utvrđen je člankom 111.a navedenog Zakona.

 

 Kako bi se utvrdilo pravo na korištenje porezne olakšice za istraživačko-razvojne projekte porezni obveznik je dužan uz prijavu poreza na dobit priložiti presliku Obrasca 1, potvrdu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Obrazac 2. za svaki projekt posebno te izračun državne potpore za istraživačko-razvojne projekte. Iznimno, porezni obveznici koju su za određeni istraživačko-razvojni projekt u prethodnom poreznom razdoblju dostavili potvrdu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Obrazac 1., mogu za taj projekt dostaviti samo Obrazac 2.

 

Nadalje, u iznimnim slučajevima kada porezni obveznik nije od nadležnog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta dobio potvrdu, ali je istom u propisanom roku do kraja poreznog razdoblja za koje želi ostvariti državnu potporu odnosno poreznu olakšicu uputio zahtjev za izdavanjem potvrde (Obrazac 1) potrebno je postupiti sukladno člancima 3. i 4. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, te zaprimiti poreznu prijavu, a naknadno izvršiti ispravak prijave poreza na dobit. Stoga, porezni obveznik kojemu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nije izdalo potvrdu do roka za podnošenje prijave poreza na dobit, iako je porezni obveznik Obrazac 1. dostavio u propisanom roku može navedenu potvrdu predati u nadležnu ispostavu Porezne uprave naknadno, budući da je 30. lipanj 2014. godine rok do kada Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odlučuje o prijavi zahtjeva sukladno odredbama Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, te bi do navedenoga datuma porezni obveznik trebao dobiti potvrdu ili obavijest o tome da ne ostvaruje pravo na državnu potporu.

 

Prema članku 3. stavku 6. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, propisano je da, ako Ministarstvo nadležno za znanost ne izda potvrdu iz stavka 1. istoga članka u roku iz stavka 4. istoga članka, dužno je najkasnije petnaest dana (15) prije isteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit o tome pisano izvijestiti poreznog obveznika i njemu nadležnu ispostavu Porezne uprave. U obavijesti Ministarstvo nadležno za znanost je dužno navesti rok u kojemu će odlučiti o prijavi zahtijeva stavka 1. navedenog Pravilnika. Taj rok ne može biti dulji od 60 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit.

 

Odredbom članka 4. stavka 3. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, propisano je da korisnik potpore koji u roku iz članka 3. stavka 4. navedenog Pravilnika nije dobio potvrdu Ministarstva nadležnog za znanost ima pravo umanjiti poreznu osnovicu u prijavi poreza na dobit za iznos iskazan u Obrascu 2. Po primitku potvrde Porezna uprava će utvrditi visinu potpore koju korisnik potpore može ostvariti za porezno razdoblje, te prema potrebi ispraviti poreznu osnovicu, sukladno poreznim propisima.

 

Primjer:

Poduzetnik C u 2013. godini ima opravdane troškove projekta za primijenjena istraživanja u iznosu od 100.000,00 kuna. Projekt je započeo 1. siječnja 2013. godine.

Poduzetnik može umanjiti dobit (redni broj 3. Obrasca PD) odnosno uvećati gubitak (redni broj 4. Obrasca PD) za iznos od 125.000,00 kuna (100.000,00 * 125%), a taj iznos upisat će pod redni broj 34.2. Obrasca PD.

 

U ovom primjeru, poduzetnik, pri izračunu državne potpore, primjenjuje postotak iz članka 111.c stavka 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju odnosno može umanjiti dobit odnosno uvećati gubitak za 125% opravdanih troškova za primijenjena istraživanja.

 

Uz izračun, mali poduzetnik je obvezan uz Obrazac PD dostaviti i presliku Obrasca 1, potvrdu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, te Obrazac 2.

 

Redni broj 35: UKUPNA SVOTA SMANJENJA DOBITI ILI POVEĆANJA GUBITKA

 

Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos od rednog broja 27 do rednog broja 34 za koji se smanjuje dobit ili povećava gubitak.

 

IV. POREZNA OSNOVICA

 

Redni broj 36: Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja

 

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o poreznoj dobiti ili poreznom gubitku nakon što su podaci s rednih brojeva 3 i/ili 4 povećani i/ili smanjeni.

Porezna dobit dobije se tako da se rednom broju 3 pribroji redni broj 26 i oduzme redni broj 35 (redni broj 3 + redni broj 26 – redni broj 35). Ako je predznak pozitivan, postoji porezna dobit.

Porezna dobit postoji i ako se dobije svota s pozitivnim predznakom nakon što se računovodstveni gubitak s rednog broja 4 smanji za redni broj 26 i poveća za redni broj 35 (redni broj 4 – redni broj 26 + redni broj 35).

 

Redni broj 37: Preneseni gubitak

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos poreznog gubitka utvrđenog u skladu s odredbama članka 17. Zakona i članka 38. Pravilnika.

Ako se u postupku utvrđivanja porezne osnovice utvrdi negativna osnovica, porezni obveznik ima porezni gubitak koji se prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u sljedećih pet godina, ako Zakon ne odredi drugačije.

Pravo na smanjenje porezne osnovice prema članku 17. stavku 2. Zakona može se prenositi i nadoknaditi tijekom pet godina nakon godine u kojoj je gubitak utvrđen.

Dobit ostvarena u poreznom razdoblju, prvenstveno se koristi za pokriće prenesenih gubitaka iz prethodnih razdoblja i to tako da se pokrivaju gubici onim redoslijedom kojim su ostvareni odnosno porezna osnovica se smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.

U poreznoj prijavi poreza na dobit za 2013. godinu najstariji gubitak koji je moguće prenijeti je porezni gubitak za 2008. godinu.

U slučaju statusnih promjena, neiskorišteno pravo do pet godina prenosi se na pravnog slijednika.

Ako se prenosi pravo za nadoknadu gubitka pri spajanjima, pripajanjima i podjelama na pravne slijednike, pravo na prijenos gubitka počinje teći u razdoblju u kojemu je pravni slijednik stekao pravo na prijenos gubitka, a prenesene porezne gubitke iz prethodnih razdoblja pravni slijednik prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u razdoblju od pet godina počevši od godine nastanka poreznog gubitka kod pravnog prednika. Pri smanjenju porezne osnovice zbog gubitka iz prethodnih porezni razdoblja, porezna se osnovica smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.

Ako je statusna promjena nastala tijekom poreznog razdoblja, pravni prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se radi o kraju godine, a pravni slijednik ima pravo na prijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da se radi o prijenosu poreznoga gubitka iz prethodne godine, a nadalje prenesene porezne gubitke iz prethodnih razdoblja pravni slijednik prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u razdoblju od pet godina (poreznih razdoblja) počevši od razdoblja nastanka poreznog gubitka kod pravnog prednika. Ako se u postupku podjele prenosi gospodarska cjelina u kojoj je porezni gubitak nastao, pravo na prijenos poreznog gubitka prenosi se na pravnog slijednika te gospodarske cjeline.

Ako u razdoblju prava na prijenos gubitka porezni obveznik promijeni porezno razdoblje, a prijelazno razdoblje do novog razdoblja kraće je od šest mjeseci, tada se novo i prijelazno razdoblje računa kao jedna godina.

Ukoliko porezni obveznik iskazuje iznos prenesenog gubitka na rednom broju 37 Obrasca PD, tada je dužan, između ostalog, priložiti i pregled neiskorištenih poreznih gubitaka po godinama, uz Obrazac PD koji predaje neposredno u ispostavi Porezne uprave ili preporučeno poštom.

Prema mišljenju Središnjeg ureda Porezne uprave Klasa: 410-10/06-01/37, Ur.broj: 513-07-21-01/06-2 od 14. srpnja 2006. godine, dobit ostvarena u poreznom razdoblju, prvenstveno se koristi za pokriće prenesenih gubitaka iz prethodnih razdoblja i to tako da se pokrivaju gubici onim redoslijedom kojim su ostvareni odnosno porezna osnovica se smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.

 

 Primjer: Porezni obveznik „α - β - γ“ d.o.o. ostvario je tekući gubitak u 2006. godini u iznosu od 100.000,00 kuna, a u 2007. godini u iznosu od 40.000,00 kuna. U 2008. godini, porezni obveznik je ostvario dobit u iznosu od 15.000,00 kuna, a u 2009. godini u iznosu od 7.000,00 kuna. U 2010. godini, porezni obveznik je ostvario tekući gubitak u iznosu od 10.000,00 kuna, u 2011. godini dobit u iznos od 5.000,00 kuna, dok je u 2012. godini ostvario tekući gubitak u iznosu od 23.000,00 kuna. Porezni obveznik je u 2013. godini ostvario dobit u iznosu od 35.000,00 kuna.

 

Pregled poreznih gubitaka po godinama:

 

	2006.	2007.	2008.	2009.	2010.	2011.	2012.	2013.
Preneseni gubitak	-	100.000	140.000	125.000	118.000	128.000	50.000	33.000
Dobit u posl. godini	-	-	15.000	7.000	-	5.000	-	35.000
Gubitak u posl. godini	100.000	40.000	-	-	10.000	-	23.000	-
Prijenos gubitka u naredno porezno razdoblje	100.000	140.000	125.000	118.000	128.000	50.000	33.000	0,00

 

Iz primjera proizlazi:

-          u prijavi poreza na dobit za 2008. godinu, iskazana dobit dostatna je za pokrivanje dijela gubitka iz 2006. godine u iznosu od 15.000,00 kuna. Ostatak nepokrivenog gubitka iz 2006. godine u iznosu od 85.000,00 kuna i nepokriveni gubitak iz 2007. godine u iznosu od 40.000,00 kuna prenose se u 2009. godinu.

100.000,00 – 15.000,00 = 85.000,00

85.000,00 + 40.000,00 = 125.000,00

-          u prijavi poreza na dobit za 2009. godinu, iskazana dobit dostatna je za pokrivanje dijela gubitka iz 2006. godine u iznosu od 7.000,00 kuna. Ostatak nepokrivenog gubitka iz 2006. godine u iznosu od 78.000,00 kuna i nepokriveni gubitak iz 2007. godine u iznosu od 40.000,00 kuna prenose se u 2010. godinu.

85.000,00 – 7.000,00 = 78.000,00

78.000,00 + 40.000,00 = 118.000,00

-          u prijavi poreza na dobit za 2010. godinu, iskazan je gubitak za tekuću godinu u iznosu od 10.000,00 kuna i preneseni gubitak iz 2009. godine u iznosu od 118.000,00 kuna, stoga se u prijavi poreza na dobit za 2011. godinu može iskazati ukupni preneseni gubitak u iznosu od 128.000,00 kuna.

-          u prijavi poreza na dobit za 2011. godinu, iskazana dobit u iznosu od 5.000,00 kuna dostatna je za pokrivanje dijela gubitka iz 2006. godine. Međutim, gubitak iz 2006. godine ne može se više prenositi u 2012. godinu, stoga se u prijavu poreza na dobit za 2012. godinu prenosi nepokriveni gubitak iz 2007. godine u iznosu od 40.000,00 kuna i nepokriveni gubitak iz 2008. godine u iznosu od 10.000,00 kuna.

40.000,00 + 10.000,00 = 50.000,00

-          u prijavi poreza na dobit za 2012. godinu, iskazan je gubitak za tekuću godinu u iznosu od 23.000,00 kuna. Međutim, nepokriveni gubitak iz 2007. godine u iznosu od 40.000,00 kuna ne može se više prenositi u 2013. godinu, stoga se u prijavu poreza na dobit za 2013. godinu prenosi nepokriveni gubitak iz 2010. godine u iznosu od 10.000,00 kuna i gubitak iz 2012. godine u iznosu od 23.000,00 kuna.

10.000,00 + 23.000,00 = 33.000,00

-          Iskazana dobit u prijavi poreza na dobit za 2013. godinu u iznosu od 35.000,00 dostatna je za pokrivanje prenesenog gubitka iz 2010. godine u cijelosti, te prenesenog gubitka iz 2012. godine u cijelosti.

-          U prijavi poreza na dobit za 2014. godinu porezni obveznik neće iskazivati preneseni gubitak na rednom broju 37. Obrasca PD.

Na rednom broju 37. Obrasca PD za 2013. godinu – preneseni gubitak, porezni obveznik iskazat će iznos od 33.000,00 kuna.

Prijenos gubitka pri statusnim promjenama

 

Prema odredbama članka 17. Zakona i članka 38. Pravilnika, neiskorišteno pravo na smanjenje porezne osnovice temeljem gubitka do pet godina, u slučaju statusnih promjena iz članka 19. Zakona, prenosi se na pravnog slijednika.

 

Napominjemo da pravnom predniku prestaje pravo na prijenos poreznoga gubitka ako pravni prednik već dva porezna razdoblja prije statusne promjene ne obavlja djelatnosti, ili ako tijekom dva porezna razdoblja od nastanka statusne promjene bitno promijeni djelatnost pravnog prednika, te je isti dužan uvećati poreznu osnovicu za iznos iskorištenog gubitka. Isto se primjenjuje i u slučaju kada se u poreznom razdoblju struktura vlasništva poreznog obveznika promijeni za više od 50% u odnosu na strukturu vlasništva na početku poreznog razdoblja. Međutim, navedeno se ne primjenjuje ako se bitno promjeni djelatnost zbog očuvanja radnih mjesta ili sanacije poslovanja.

U slučaju statusnih promjena tijekom poreznog razdoblja, pravni prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se radi o kraju godine, a pravni slijednik ima pravo na prijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da se radi o prijenosu poreznoga gubitka iz prethodne godine, a prenesene porezne gubitke iz prethodnih razdoblja pravni slijednik prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u razdoblju od pet godina (poreznih razdoblja) počevši od razdoblja nastanka poreznog gubitka kod pravnog prednika. 

Ako se preuzimaju preneseni porezni gubici koji se iskazuju u prijavi poreza na dobit za 2013. godinu pri statusnim promjenama ili promjenama vlasništva za više od 50%, potrebno je uz prijavu priložiti i pregled takvih gubitaka.

 

Na primjer, društvo A pripojilo se društvu B s danom 1. listopada 2013. Društvo A sastavilo je poreznu prijavu za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2013. i iskazalo porezni gubitak za u iznosu od 8.000,00 kuna, a nije imalo prenesenih poreznih gubitaka iz ranijih razdoblja. Društvo B, pravni slijednik društva A sastavilo je prijavu poreza na dobit za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. u kojoj je umanjilo poreznu osnovicu za 3.000,00 kuna preuzetog gubitka, a ostatak od 5.000,00 prenosi u slijedeće porezno razdoblje. Smatra se da je društvu B prva godina prava na prijenos gubitka 2013., te stoga razliku od 5.000,00 kuna može prenositi još četiri godine. Napominjemo da ako Društvo B tijekom dva porezna razdoblja od statusne promjene bitno promjeni djelatnost društva A, ali ne očuva radna mjesta ili ne mijenja djelatnost radi sanacije poslovanja, tada će izgubiti pravo na prijenos poreznog gubitka i povećat će poreznu osnovicu za iznos iskorištenog poreznog gubitka. Isti uvjeti o ograničavanju prava na prijenos poreznog gubitka primjenjivali bi se i u slučaju promjene strukture vlasništva za više od 50%.

Napomena, pri prijelazu s utvrđivanja dohotka na dobit porezni obveznik fizička osoba u prijavi poreza na dobit ne može iskazati prenesene porezne gubitke iz poreznih razdoblja u kojima  je po osnovi samostalnih djelatnosti  utvrđivao dohodak.

 

 

Redni broj 38: POREZNA OSNOVICA

 

Na ovom rednom broju iskazuje se porezna osnovica koja se dobije tako da se redni broj 36 smanji za redni broj 37, a rezultat ima pozitivan predznak (redni broj 36 – redni broj 37).

 

V. POREZNI GUBITAK

 

Redni broj 39: Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja

 

Ovaj redni broj može imati pozitivan predznak - porezna dobit.

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako postoji porezni gubitak te ako je preneseni gubitak na rednom broju 40 veći od porezne osnovice nakon povećanja i smanjenja (redni broj 3 + redni broj 26 – redni broj 35 ili redni broj 4 – redni broj 26 + redni broj 35).

 

Redni broj 40: Preneseni gubitak

 

Na ovom rednom broju iskazuje se preneseni gubitak prema članku 17. koji se utvrđuje na isti način kao i preneseni gubitak na rednom broju 37. Obrasca PD.

 

Redni broj 41: Porezni gubitak za prijenos

 

Porezni gubitak za prijenos postoji ako redni broj 39 ima negativan predznak te ako ima pozitivan predznak, ali je manji od rednog broja 40 (redni broj 39 – redni broj 40).

 

VI. POREZNA OBVEZA

 

Redni broj 42: Porezna osnovica

 

Porezna osnovica - iskazuje se podatak s rednog broja 38.

 

Redni broj 43: Porezna stopa

 

Prema odredbama članka 28. Zakona porez na dobit plaća se po stopi 20% na utvrđenu poreznu osnovicu.

 

Redni broj 44: Porezna obveza

 

Porezna obveza dobije se kada se redni broj 42. pomnoži sa stopom na rednom broju 43. (redni broj 42 * redni broj 43).

 

VII. POREZNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI

 

Redni broj 45: Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike na područjima posebne državne skrbi

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos ukupnih olakšica i oslobođenja poreznih obveznika s područja posebne državne skrbi (redni broj 45.1. + redni broj 45.2. + redni broj 45.3.) odnosno ukupni iznos za koji se smanjuje porezna obveza poreznim obveznicima s područja posebne državne skrbi prema članku 42. Pravilnika.

Iznos na ovome rednom broju kao i iznosi na pojedinim rednim podbrojevima (redni broj 45.1. + redni broj 45.2. + redni broj 45.3.) ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44. Navedeni iznosi za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi, osim poljoprivrede i ribarstva prema posebnim propisima iz članka 42. Pravilnika, utvrđuju se sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Uredbom Komisije (EZ) br. 1998/2006 od 15. prosinca 2006. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora – potpore male vrijednosti (sadržajno  Odluka o objavi pravila o potporama male vrijednosti Narodne novine broj 45/07).

Zakon o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 86/08 i 57/11) propisuje u članku 23. porezne olakšice i oslobođenja za obveznike poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na područjima posebne državne skrbi, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, a u članku 24. porezne olakšice i oslobođenja za obveznike poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, uz ispunjavanje propisanih uvjeta.

 

Navedeni Zakon o područjima posebne državne skrbi propisuje u članku 24. stavku 2. da se iznos oslobađanja od plaćanja poreza na dobit za navedena vremenska razdoblja iz stavka 1. istoga članka, utvrđuje sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim pravilima o potporama male vrijednosti.

 

Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 53/09 i 122/10) podrobnije uređuje način ostvarivanja prava na poreznu olakšicu obveznika poreza na dobit koji obavljaju djelatnost, osim poljoprivrede i ribarstva na područjima posebne državne skrbi sukladno odredbama članka 24. Zakona o područjima posebne državne skrbi.

 

Porezni obveznici koji ostvaruju pravo na korištenje poreznih olakšica, a obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi osim poljoprivrede i ribarstva, sukladno propisima o područjima posebne državne skrbi, uz prijavu poreza na dobit prilažu za svako porezno razdoblje Potvrdu nadležnog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se utvrđuje maksimalni iznos porezne olakšice koja se može iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica (nije konačan), te godišnje izvješće o korištenju poreznih olakšica. Zahtjev za izdavanjem potvrde dostavlja se Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije najkasnije do 15. ožujka 2014.

 

Nadležna ispostava u postupku obrade prijave poreza na dobit utvrđuje konačan iznos porezne olakšice koji ne može biti veći od maksimalnog iznosa porezne olakšice prema Potvrdi, ali može biti i manji, ovisno o ostvarenoj dobiti.

Ako porezni obveznik obavlja djelatnost isključivo na području posebne državne skrbi, tada se u obračun olakšice ili oslobođenja uzima ukupno ostvarena dobit.

Ako porezni obveznik obavlja djelatnost i izvan područja posebne državne skrbi, tada se u obračun oslobođenja ili olakšice uzima dio dobiti ostvaren samo na području posebne državne skrbi.

Porezni obveznik dužan je osigurati knjigovodstvene isprave odnosno posebno porezno-knjigovodstveno praćenje za djelatnosti koje obavlja na područjima posebne državne skrbi.

Ako porezni obveznik koji obavlja djelatnost na području posebne državne skrbi ostvari gubitak, tada nema temelja za korištenje porezne olakšice ili oslobođenja, jer je propisano pravo na umanjenje porezne obveze ako obveza postoji. Ako obveze nema, nema niti njenog umanjenja.

U slučaju da je iznos ukupnih olakšica i oslobođenja iskazanih na ovom rednom broju veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose olakšica i oslobođenja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.

Porezne olakšice ne mogu se ostvariti ako porezni obveznik iskazuje porezni gubitak na rednom broju 39. i rednom broju 41.

Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.

 

Redni broj 45.1.: Područje prve skupine

 

Na ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području prve skupine prema članku 42. Pravilnika odnosno porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području prve skupine i porezne olakšice i oslobođenja ostvaruju temeljem:

-         članka 23. Zakona o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 86/08 i 57/11) za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području prve skupine

-         članka 24. Zakona o područjima posebne državne skrbi i Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 53/09 i 122/10) za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na području prve skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva.

 

Napominjemo da su porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području prve skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, a žele ostvariti poreznu olakšicu, dužni Prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu podnijeti Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije najkasnije do 15. ožujka 2014.

 

Po zaprimanju navedene Prijave nadležno Ministarstvo izdaje, najkasnije u roku 45 dana od uredno podnesene Prijave, potvrdu o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se utvrđuje maksimalni iznos porezne olakšice sukladno pravilima o potporama male vrijednosti, a koja se može iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica. Takva potvrda obvezno se prilaže uz poreznu prijavu. Pravo na korištenje propisane porezne olakšice utvrđuje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, te Ministarstvo financija – Porezna uprava, svako u svojem djelokrugu. Dakle, nadležna ispostava u postupku obrade prijave poreza na dobit utvrđuje konačan iznos porezne olakšice koji ne može biti veći od maksimalnog iznosa porezne olakšice prema Potvrdi, ali može biti i manji, ovisno o ostvarenoj dobiti.

 

            Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području prve skupine i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju ne plaćaju porez na dobit, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području prve skupine primijeni propisana stopa od 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj. Iznos oslobođenja od plaćanja poreza na dobit utvrđuje se na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 30. lipnja 2013.

 

Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području prve skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva i koji plaćaju 25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2011. – 2013. godine, odnosno koji plaćaju porez na dobit po stopi od 5%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području prve skupine primjeni propisana stopa poreza na dobit 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj.

 

Redni broj 45.2.: Područje druge skupine

 

Na ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području druge skupine prema članku 42. Pravilnika odnosno porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području druge skupine i porezne olakšice i oslobođenja ostvaruju temeljem:

-         članka 23. Zakona o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 86/08 i 57/11) za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području druge skupine

-         članka 24. Zakona o područjima posebne državne skrbi i Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 53/09 i 122/10) za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na području druge skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva.

 

Napominjemo da su porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području druge skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, a žele ostvariti poreznu olakšicu, dužni Prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu podnijeti Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije najkasnije do 15. ožujka 2014.

 

Po zaprimanju navedene Prijave nadležno Ministarstvo izdaje, najkasnije u roku 45 dana od uredno podnesene Prijave, potvrdu o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se utvrđuje maksimalni iznos porezne olakšice sukladno s pravilima o potporama male vrijednosti, a koja se može iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica. Takva potvrda obvezno se prilaže uz poreznu prijavu. Pravo na korištenje propisane porezne olakšice utvrđuje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, te Ministarstvo financija – Porezna uprava, svako u svojem djelokrugu. Dakle, nadležna ispostava u postupku obrade prijave poreza na dobit utvrđuje konačan iznos porezne olakšice koji ne može biti veći od maksimalnog iznosa porezne olakšice prema Potvrdi, ali može biti i manji, ovisno o ostvarenoj dobiti.

 

Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području druge skupine i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju plaćaju 25% od propisane stope poreza na dobit, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 5%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području druge skupine primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj. Iznos oslobođenja od plaćanja poreza na dobit utvrđuje se na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 30. lipnja 2013.

 

Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području druge skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva i koji plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. - 2013. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području druge skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.

 

Redni broj 45.3.: Područje treće skupine

 

Na ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području treće skupine prema članku 42. Pravilnika odnosno porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području treće skupine i porezne olakšice i oslobođenja ostvaruju temeljem:

-         članka 23. Zakona o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 86/08 i 57/11) za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području treće skupine

-         članka 24. Zakona o područjima posebne državne skrbi i Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 53/09 i 122/10) za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na području treće skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva.

 

Napominjemo da su porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području treće skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, a žele ostvariti poreznu olakšicu, dužni Prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu podnijeti Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije najkasnije do 15. ožujka 2013.

 

Po zaprimanju navedene Prijave nadležno Ministarstvo izdaje, najkasnije u roku 45 dana od uredno podnesene Prijave, potvrdu o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se utvrđuje maksimalni iznos porezne olakšice sukladno pravilima o potporama male vrijednosti, a koja se može iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica. Takva potvrda obvezno se prilaže uz poreznu prijavu. Pravo na korištenje propisane porezne olakšice utvrđuje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, te Ministarstvo financija – Porezna uprava, svako u svojem djelokrugu. Dakle, nadležna ispostava u postupku obrade prijave poreza na dobit utvrđuje konačan iznos porezne olakšice koji ne može biti veći od maksimalnog iznosa porezne olakšice prema Potvrdi, ali može biti i manji, ovisno o ostvarenoj dobiti.

 

            Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području treće skupine i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području treće skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj. Iznos oslobođenja od plaćanja poreza na dobit utvrđuje se na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 30. lipnja 2013.

 

Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području treće skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva i koji plaćaju 85% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. - 2013. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 17%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području treće skupine primjeni stopa 3% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj.

 

Redni broj 46: Oslobođenja za porezne obveznike na području Grada Vukovara

 

Na ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara prema članku 42. Pravilnika odnosno porezni obveznici koji koriste porezne olakšice i oslobođenja sukladno člancima 30.a i 30.b Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (Narodne novine broj 44/01, 90/05, 80/08 i 38/09).

 

Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na području Grada Vukovara (Narodne novine broj 53/09 i 122/10) podrobnije uređuje način ostvarivanja prava na poreznu olakšicu obveznika poreza na dobit koji obavljaju djelatnost osim poljoprivrede i ribarstva na području Grada Vukovara sukladno odredbama članka 30.b Zakona o području Grada Vukovara.

 

Napominjemo da su porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na Grada Vukovara, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, a žele ostvariti poreznu olakšicu, dužni Prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu podnijeti Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije najkasnije do 15. ožujka 2013.

 

Po zaprimanju navedene Prijave nadležno Ministarstvo izdaje, najkasnije u roku 45 dana od uredno podnesene Prijave, potvrdu o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se utvrđuje maksimalni iznos porezne olakšice sukladno Uredbi Komisije (EZ) br. 1998/2006 od 15. prosinca 2006. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora – potpore male vrijednosti, a koja se može iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica. Takva potvrda obvezno se prilaže uz poreznu prijavu. Pravo na korištenje propisane porezne olakšice utvrđuje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, te Ministarstvo financija – Porezna uprava, svako u svojem djelokrugu. Dakle, nadležna ispostava u postupku obrade prijave poreza na dobit utvrđuje konačan iznos porezne olakšice koji ne može biti veći od maksimalnog iznosa porezne olakšice prema Potvrdi, ali može biti i manji, ovisno o ostvarenoj dobiti.

 

            Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području Grada Vukovara i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju ne plaćaju porez na dobit, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području Grada Vukovara primijeni propisana stopa poreza na dobit od 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj. Iznos oslobođenja od plaćanja poreza na dobit utvrđuje se na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 30. lipnja 2013.

 

Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva plaćaju 25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. – 2013. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 5%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanjanavedene djelatnosti na području Grada Vukovara primjeni propisana stopa poreza na dobit 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj. Iznos olakšice na ovom rednom broju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara, osim poljoprivrede i ribarstva utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim prema pravilima o potporama male vrijednosti odnosno pema Potvrdi nadležnog ministarstva. Nadležna ispostava u postupku obrade prijave poreza na dobit utvrđuje konačan iznos porezne olakšice koji ne može biti veći od maksimalnog iznosa porezne olakšice prema Potvrdi, ali može biti i manji.

 

Porezni obveznici koji ostvaruju pravo na korištenje poreznih olakšica, a obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara, osim poljoprivrede i ribarstva, sukladno propisima o području Grada Vukovara, uz prijavu poreza na dobit prilažu Potvrdu nadležnog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se utvrđuje maksimalni iznos porezne olakšice koja se može iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica, te godišnje izvješće o korištenju poreznih olakšica.

 

Iznos oslobođenja ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.

Ako porezni obveznik obavlja djelatnost isključivo na području Grada Vukovara, tada se u obračun oslobođenja uzima ukupno ostvarena dobit.

Ako porezni obveznik obavlja djelatnost i izvan područja Grada Vukovara, tada se u obračun oslobođenja uzima dio dobiti ostvaren samo na području Grada Vukovara.

Porezni obveznik dužan je osigurati knjigovodstvene isprave odnosno posebno porezno-knjigovodstveno praćenje za djelatnosti koje obavlja na područjima Grada Vukovara.

 

Redni broj 47: Olakšice za porezne obveznike na brdsko - planinskim područjima

 

Podatak na ovome rednom broju mogu iskazati samo porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na brdsko-planinskim područjima sukladno članku 42. Pravilnika odnosno porezni obveznici koji koriste porezne olakšice i oslobođenja sukladno članku 7.b Zakona o brdsko-planinskim područjima (Narodne novine broj 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05 i 80/08).

 

            Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na brdsko-planinskim područjima i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na brdsko-planinskim područjima primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj. Iznos oslobođenja od plaćanja poreza na dobit utvrđuje se na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 30. lipnja 2013.

 

Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.

Ako porezni obveznik obavlja djelatnost isključivo na brdsko - planinskom području, tada se u obračuna olakšice uzima ukupno ostvarena dobit.

Ako porezni obveznik obavlja djelatnost i izvan brdsko - planinskog područja, tada se u obračun olakšice uzima dio dobiti ostvaren samo na brdsko - planinskom području.

Ako porezni obveznik koji obavlja djelatnost na brdsko - planinskom području, ostvari gubitak, tada nema temelja za korištenje porezne olakšice.

Porezni obveznik dužan je osigurati knjigovodstvene isprave odnosno posebno porezno-knjigovodstveno praćenje za djelatnosti koje obavlja na brdsko-planinskim područjima.

 

Redni broj 48: Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama

 

Na ovom rednom broju upisuje se iznos za koji se umanjuje porezna obveza za porezne obveznike korisnike slobodnih zona koji djelatnost obavljaju u slobodnim zonama prema članku 43. Pravilnika odnosno za porezne obveznike korisnike slobodnih zona koji koriste porezne olakšice i oslobođenja sukladno člancima 36. i 37.a Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 44/96, 92/05 i 85/08), te sukladno Pravilniku o načinu izračuna izvršenih ulaganja i iskorištenih potpora za ulaganje i o načinu ostvarenje porezne povlastice za korisnike slobodnih zona (Narodne novine broj 122/08, 33/10 i 52/10 - ispravak).

 

Porezne olakšice mogu koristiti samo porezni obveznici – korisnici slobodnih zona kojima je nadležno Ministarstvo poduzetništva i obrta (prije Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva) izdalo potvrdu o statusu nositelja porezne povlastice za izvršena ulaganja korisnika slobodne zone odnosno potvrdu o statusu nositelja porezne povlastice za korisnika slobodne zone, a preslike  takvih potvrda obvezno se prilažu uz prijavu poreza na dobit.

 

Prilikom utvrđivanja iznosa predmetne porezne olakšice za 2013., obzirom da nije moguće izvršiti izmjene poreznih olakšica propisanih Zakonom o slobodnim zonama i dalje se primjenjuje Karta regionalnih potpora (Narodne novine broj 52/08). U svezi navedenoga, Ministarstvo poduzetništva i obrta izdalo je obrazloženje Klasa: 410-01/13-01/11, Ur.broj: 516-03-01-02-02/1-13-3 od 17. prosinaca 2013. u kojemu je navedeno:„Vezano uz Zakon o slobodnim zonama (Narodne novine, br. 44/1996, 92/2005, 85/2008 i 148/2013), ističemo kako je korištenje poreznih olakšica za korisnike slobodnih zona kroz tri trogodišnja prijelazna razdoblja (tzv. phasing-out) do zaključno 31. prosinca 2016. godine vezano uz pravila korištenja potpora minimalne vrijednosti te je, sukladno navedenom u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zona koji je stupio na snagu 29. srpnja 2008. godine, isto sadržano u Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji i kao takvo ostaje na snazi do iskorištenja.

 

 Napominjemo da je Pravilnikom o načinu izračuna izvršenih ulaganja i iskorištenih potpora za ulaganje i o načinu ostvarenje porezne povlastice za korisnike slobodnih zona u članku 4. stavku 3. propisano da korisnici slobodnih zona, koji namjeravaju koristiti pravo na oslobođenje plaćanja poreza na dobit prema navedenim propisima a do sada nisu, Prijavu za ostvarenje porezne povlastice za korisnike slobodnih zona s pripadajućim obrascima za 2013. godinu mogu podnijeti nadležnom ministarstvu do 31. ožujka 2014. ako nisu do sada stekli pravo na oslobođenje.

 

Godišnje izvješće o korištenju potpora za korisnika slobodne zone dostavlja se i nadležnom Ministarstvu poduzetništva i obrta do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu, te Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, nadležnoj ispostavi uz prijavu poreza na dobit.

Napominjemo da pravo korištenja ove porezne olakšice utvrđuju nadležno Ministarstvo poduzetništva i obrta u okviru svoje nadležnosti, te Ministarstvo financija – Porezna uprava pri obradi prijave poreza na dobit.

 

Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima (redni broj 48.1 + redni broj 48.2 + redni broj 48.3) ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44.  

 

U slučaju da je iznos ukupnih olakšica i oslobođenja iskazanih na ovom rednom broju veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose olakšica i oslobođenja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.

 

Iznos olakšice ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšice  ne može se prenositi u naredna razdoblja.

 

Redni broj 48.1.: Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema članku 43. Pravilnika

 

Prema članku 43. Pravilnika na ovom rednom broju upisuju podatak korisnici slobodnih zona koji su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 85/08), a koji plaćaju porez na dobit ovisno o prostornoj jedinici za statistiku II razine u kojoj se zona nalazi prema Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku – NKPJ sukladno članku 37. a Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 44/96, 92/05 i 85/08).

 

Korisnici zona koje se nalaze u prostornoj jedinici za statistiku II razine – sjeverozapadna Hrvatska (HR 01) plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2011. do 2013. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 15%. Iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.

 

Korisnici zona koje se nalaze u prostornoj jedinici za statistiku II razine – središnja i istočna (Panonska) Hrvatska (HR 02) i jadranska Hrvatska (HR 03) i koji plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2008. do 2013. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 10%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 10% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.

 

 Iznos olakšice na ovom rednom broju korisnici slobodnih zona, prema Zakonu o slobodnim zonama, utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Uredbom Komisije (EZ) br. 1998/2006 od 15. prosinca 2006. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora – potpore male vrijednosti.

 

Redni broj 48.2.: Svota oslobođenja za korisnike slobodne zone za izvršena ulaganja prema članku 43. Pravilnika

 

Prema članku 43. Pravilnika, a sukladno članku 36. Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 44/96, 92/05 i 85/08), na ovome rednom broju upisuju podatak o iznosu olakšice korisnici slobodnih zona koji su do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 85/08), uložili u gradnju ili sudjelovali  izgradnji objekata ulaganjem više od 1.000.000,00 kuna, a pri tome nisu iskoristili gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganja propisane kartom regionalnih potpora i ostvaruju pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na dobit do godine u kojoj će iskoristiti gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganje, propisane kartom regionalnih potpora, ali najdulje do 31. prosinca 2016. godine. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.

 

Redni broj 48.3: Svota oslobođenja za korisnike slobodne zone na području Grada Vukovara prema članku 43. Pravilnika

 

Prema članku 43. Pravilnika, a sukladno članku 37.a Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 44/96, 92/05 i 85/08), na ovome rednom broju upisuju podatak korisnici slobodnih zona na području Grada Vukovara koji su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 85/08), te koji plaćaju porez na dobit u visini 25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2011. do 2013. godine odnosno plaćaju porez na dobit po stopi 5%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni propisana stopa poreza na dobit 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.

 

Iznos olakšice na ovom rednom broju korisnici slobodnih zona, prema Zakonu o slobodnim zonama, utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Uredbom Komisije (EZ) br. 1998/2006 od 15. prosinca 2006. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora – potpore male vrijednosti.

 

Redni broj 49: Poticanje investicija prema Zakonu o poticanju investicija i unapređenju

                          investicijskog okruženja

 

Temeljem članka 43.a stavka 1. Pravilnika, na ovom rednom broju  iskazuje se ukupan iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit nositelju poticajnih mjera utvrđena sukladno članku 8. i članku 9. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja. (Narodne novine, broj 111/12 i 28/13).

 

Poreznu olakšicu temeljem Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja mogu koristiti, isključivo porezni obveznici koji su stekli status nositelja poticajnih mjera i ako su izvršili investicije u skladu s tim Zakonom.

 

Status nositelja poticajnih mjera utvrđuje se prema potvrdi Ministarstva gospodarstva (veliki poduzetnici) ili Ministarstva poduzetništva o obrta (ostali poduzetnici), dakle ovisno o veličini poduzetnika. Veličina poduzetnika utvrđuje se sukladno članku 3. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja u skladu s kriterijima iz Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine broj 29/02, 63/07, 53/12 i 56/13).

 

            Porezni obveznici koji namjeravaju koristiti poreznu olakšicu temeljem Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, uz prijavu poreza na dobit obvezno dostavljaju:

1) presliku potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera i

2) godišnje pisano izvješće o izvršenju investicijskog projekta, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetne investicije i otvorenih radnih mjesta povezanih s tom investicijom.

 

Iznos porezne olakšice ne može se utvrditi samo temeljem potvrde nadležnog ministarstva već se iznos porezne olakšice utvrđuje za svako porezno razdoblje, ovisno o izvršenju investicijskog projekta, očuvanju predmetne investicije, broju otvorenih radnih mjesta povezanih s tom investicijom ili broju očuvanih radnih mjesta u slučaju modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona, odnosno ovisno o ispunjenu uvjeta propisanih Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja. Stoga se ovisno o ispunjenju propisanih uvjeta, obveza poreza na dobit utvrđuje primjenom porezne stope od 10%, 5% ili 0%.

Prema članku 16. stavku 1. Uredbe o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja godišnje izvješće o korištenju poticajnih mjera za investicije koje se podnosi nadležnom ministarstvu i Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, obvezno sadrži sljedeće: ispunjeni obrazac GI-1; izvještaj u tekstualnom obliku s opisom realizacije investicijskog projekta po svim stavkama ulaganja (dugotrajna imovina/troškovi plaća); godišnja izvješća o poslovanju za proteklu godinu, račun o dobiti i gubitku i bilancu uz prijavu poreza na dobit; analitičke kartice konta osnovnih sredstava s označenim stavkama ulaganja u dugotrajnu imovinu povezanim s investicijskim projektom; podatke o visini investicije u izvještajnom razdoblju izraženu u kunama; podatke o unosu nove opreme – vrsta i vrijednost; podatke o broju zaposlenih na početku i na kraju izvještajnog razdoblja (Specifikacija po osiguranicima o obračunanim doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja – Obrazac R-Sm); podatke o vrsti i korištenju poticajnih mjera u izvještajnom razdoblju;  obračun dobiti i iznosa porezne povlastice koju nositelj poticajnih mjera koristi, a sukladno odredbama članka 9. točke 5. Zakona; ostale podatke značajne za korištenje poticajnih mjera, odnosno poreznih i carinskih povlastica.

Godišnje pisano izvješće obvezno se dostavlja i nadležnom ministarstvu, Ministarstvu gospodarstva (veliki poduzetnik) ili Ministarstvu poduzetništva i obrta (ostali poduzetnici). Pravo korištenja ove porezne olakšice utvrđuju nadležna Ministarstva u okviru svoje nadležnosti, te Ministarstvo financija – Porezna uprava pri obradi prijave poreza na dobit.

 

Napominjemo da je prilikom utvrđivanja iznosa porezne olakšice potrebno obratiti pozornost i na iznos maksimalnog intenziteta potpore. Maksimalni intenzitet potpore utvrđuje nadležno ministarstvo.

 

Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima (redni broj 49.1. + redni broj 49.2. + redni broj 49.3. + redni broj 49.4) ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44.

 

Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.

 

U slučaju da je iznos ukupnih poticaja iskazanih na ovom rednom broju veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose poticaja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.

 

Redni broj 49.1.

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit mikropoduzetnicima na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od minimalno 50.000 eura, nositeljima poticajnih mjera, mikropoduzetnicima, stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 10 % u razdoblju do pet godina od godine početka investicije:

a)   uz uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta povezana s investicijskim projektom, i to unutar razdoblja od godine dana nakon početka investicije, ili

b)   bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 10%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

Redni broj 49.2.

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način  da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od minimalno 150.000,00 eura do 1 milijun eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:

a)   uz uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s investicijom ili

b)   bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 10%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

Redni broj 49.3.

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od 1 do 3 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za 75% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 5% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:

a)   uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s investicijom ili

b)   bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 15%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

Redni broj 49.4.

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se investicije u visini protuvrijednosti kuna preko 3 milijuna eura, nositeljimapoticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za 100% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:

a) uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s investicijom ili

b) bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 20% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

 

Redni broj 50:  Poticanje ulaganja temeljem članka 27. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja

Temeljem članka 43.a stavka 2. Pravilnika, na ovom rednom broju upisuje se i ukupan iznos porezne olakšice temeljem stečenih prava prema članku 27. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja sukladno kojemu se mogu koristiti i poticaji, odnosno porezne olakšice utvrđene u skladu s Zakonom o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11) i/ili Zakonom o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00).

a) Na ovim rednom broju upisuje se ukupan iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit utvrđena sukladno članku 4. Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11) na način utvrđen Uredbom o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 64/07).

 

Poreznu olakšicu temeljem Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11) mogu koristiti isključivo porezni obveznici koji su stekli status nositelja poticajnih mjera i ako su izvršili ulaganja u skladu s tim Zakonom.

 

Status nositelja poticajnih mjera utvrđuje se prema potvrdi Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (sada Ministarstvo gospodarstva ili Ministarstva poduzetništva o obrta).

 

Porezni obveznici koji namjeravaju koristiti poreznu olakšicu temeljem navedenoga Zakona o poticanju ulaganja uz prijavu poreza na dobit obvezno dostavljaju:

1) presliku potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera i

2) godišnje pisano izvješće o izvršenim ulaganjima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetnog ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s tim ulaganjem

 

Iznos porezne olakšice ne može se utvrditi samo temeljem potvrde nadležnog ministarstva već se iznos porezne olakšice utvrđuje za svako porezno razdoblje, ovisno o izvršenim ulaganjima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetnog ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s tim ulaganjem, odnosno ovisno o ispunjenu uvjeta propisanih  navedenim Zakonom o poticanju ulaganja. Stoga se ovisno o ispunjenju propisanih uvjeta, obveza poreza na dobit utvrđuje primjenom porezne stope od 10%, 7%, 3% ili 0%.

 

Godišnja izvješća koja se podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave uz prijavu porezan na dobit i nadležnom ministarstvu, sukladno članku 13. točki 5. Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11) i članku 13. Uredbe o poticanju ulaganja obvezno sadrže sljedeće podatke: 1. godišnja izvješća o poslovanju za proteklu godinu, račun o dobiti i gubitku i bilancu uz prijavu poreza na dobit, 2. visina ulaganja u izvještajnom razdoblju u kunama, 3. unos nove opreme vrsta i vrijednost, 4. broj zaposlenih na početku i na kraju izvještajnog razdoblja (Specifikacija po osiguranicima o obračunanim doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja – Obrazac R-Sm), 5. vrsta i korištenje poticajnih mjera u izvještajnom razdoblju, 6. obračun dobiti i iznosa porezne povlastice koju nositelj poticajnih mjera koristi, a sukladno odredbama članka 4. točke 5. Zakona o poticanju ulaganja, 7. ostale podatke značajne za korištenje poticajnih mjera, odnosno poreznih i carinskih povlasticce.

 

Napominjemo da je prilikom utvrđivanja iznosa poreze olakšice potrebno obratiti pozornost i na iznos maksimalnog intenziteta potpore.

 

            Godišnje pisano izvješće obvezno se dostavlja i nadležnom ministarstvu, Ministarstvu gospodarstva (veliki poduzetnik) ili Ministarstvu poduzetništva i obrta (ostali poduzetnici). Veličina poduzetnika se utvrđuje u skladu s kriterijima iz Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine broj 29/02, 63/07, 53/12 i 56/13). Pravo korištenja ove porezne olakšice utvrđuju nadležna Ministarstva u okviru svoje nadležnosti, te Ministarstvo financija – Porezna uprava pri obradi prijave poreza na dobit.

 

b) Na ovim rednom broju upisuje se i ukupan iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit utvrđena sukladna članku 6. Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00) i  sukladno Uredbi o sadržaju izvješća za korištenje poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica, te načinu njihova ostvarivanja (Narodne novine broj 53/01).

 

          Napomena, porezna olakšica utvrđena prema Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00) uključuje i primjenu članka 26. stavka 1. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 177/04 i 90/05).

 

Poreznu olakšicu temeljem  Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00) mogu koristiti porezni obveznici koji su stekli status nositelja poticajnih mjera ako su izvršili ulaganja u skladu s tim Zakonom.

 

Status nositelja poticajnih mjera utvrđuje se prema potvrdi Ministarstva gospodarstva, rad i poduzetništva (sada Ministarstvo gospodarstva ili Ministarstva poduzetništva o obrta).

 

Porezni obveznik koji namjeravaju koristiti poreznu olakšicu temeljem navedenoga Zakona o poticanju ulaganja uz prijavu poreza na dobit dostavljaju:

1) presliku potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera i

2) godišnje pisano izvješće o izvršenim ulaganjima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetnog ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s tim ulaganjem

 

Iznos porezne olakšice ne može se utvrditi samo temeljem potvrde nadležnog ministarstva već se iznos porezne olakšice utvrđuje za svako porezno razdoblje, ovisno o izvršenim ulaganjima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetnog ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s tim ulaganjem, odnosno ovisnu o ispunjenju uvjeta propisanih navedenim Zakonom.  Stoga se ovisno o ispunjenju propisanih uvjeta, obveza poreza na dobit utvrđuje primjenom porezne stope od 10%, 7%, 3% ili 0%.

 

Godišnja izvješća koja se podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave uz prijavu poreza na dobit i nadležnom ministarstvu,  sukladno članku 10. stav­cima 3. i 4. Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00) i sukladno članku 5. Uredbe o sadržaju izvješća za korištenje poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica, te načina njihova ostvarivanja sukladno, obvezno sadrže koje se podnosi  sljedeće podatke: 1. godišnje financijsko izvješće za proteklu godinu; 2. ukupan godišnji promet ulagatelja; 3. visina ulaganja u izvještajnom razdoblju u kunama; 4. unos nove opreme/vrsta i vrijednost; 5. broj zaposlenih na početku i na kraju izvještajnog razdob­lja; 6. vrsta i korištenje poticajnih mjera u izvještajnom razdob­lju; 7. obračun dobiti ulagatelja iskazan prema posebnim propisima; 8. ostale podatke značajne za korištenje poticajnih mjera, odnosno poreznih i carinskih povlastica. Uz godišnje izvješće nositelj poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica obvezan je priložiti i dodatne isprave kojima se iskazani podaci dokazuju.

 

Napominjemo da je prilikom utvrđivanja iznosa poreze olakšice potrebno obratiti pozornost i na iznos maksimalnog intenziteta potpore.

 

            Godišnje pisano izvješće obvezno se dostavlja i nadležnom ministarstvu, Ministarstvu gospodarstva (veliki poduzetnik) ili Ministarstvu poduzetništva o obrta (ostali poduzetnici). Veličina poduzetnika utvrđuje se u skladu s kriterijima iz Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine broj 29/02, 53/0/ i 53/12). Pravo korištenja ove porezne olakšice utvrđuju nadležna Ministarstva u okviru svoje nadležnosti, te Ministarstvo financija – Porezna uprava pri obradi prijave poreza na dobit.

 

Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima (redni broj 50.1. + redni broj 50.2. + redni broj 50.3. + redni broj 50.4) ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44.

Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.

U slučaju da je iznos ukupnih poticaja iskazanih na ovom rednom broju veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose poticaja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.

 

 Redni broj 50.1.

 

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit:

a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11)  pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 300.000,00 eura do 1,5 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit te plaćaju porez na dobit po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 100.000,00 eura do 1,5 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit te plaćaju porez na dobit po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 5 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja i/ili

b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00) uz primjenu članka 26. stavka 1. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 177/04 i 90/05) pri čemu nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 4 milijuna kuna uz zapošljavanje najmanje 10 zaposlenika plaćaju porez na dobit po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina počevši od isteka prve godine ulaganja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 10%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

 

Redni broj 50.2.

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit:

a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11)  pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 65% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 7% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 30 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura nositeljima poticajnih mjera, stopa poreza na dobit umanjuje se za 65% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 7% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja i/ili

b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00) pri čemu nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 10 milijuna kuna uz zapošljavanje najmanje 30 zaposlenika plaćaju porez na dobit po stopi od 7% u razdoblju do 10 godina počevši od isteka prve godine ulaganja

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 13%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

 

Redni broj 50.3. 

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit:

a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura,  stopa poreza na dobit umanjuje za 85% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 3% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 85% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 3% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 25 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja i/ili

b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00), pri čemu nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 20 milijuna kuna uz zapošljavanje najmanje 50 zaposlenika plaćaju porez na dobit po stopi od 3% u razdoblju do 10 godina počevši od isteka prve godine godina ulaganja i/ili.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 17%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

 

Redni broj 50.4.

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit:

a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od preko 8 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 75 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna preko 8 milijuna eura nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja i/ili

b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00), pri čemu nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 60 milijuna kuna uz zapošljavanje najmanje 75 zaposlenika plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina počevši od isteka prve godine ulaganja i/ili.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 20%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

 

Redni broj 51.

 

Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos poticanja investicija i ulaganja iskazanih na rednom broju 49. i na rednom broju 50.

 

Redni broj 52: Ukupna svota olakšica, oslobođenja i poticaja

 

Na ovom rednom broju iskazuje se zbroj rednih brojeva 45., 46., 47., 48. i 51. za koji se smanjuje porezna obveza (redni broj 45. + redni broj 46. + redni broj 47. + redni broj 48. + redni broj 51.).

Iznos ukupne svote olakšica, oslobođenja i poticaja iskazane na ovom rednom broju, ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, što znači da se međusobno isključuju iznosi iskazani na rednim brojevima 45., 46., 47., 48. i 51.

Ako su iznosi pojedinih olakšica, oslobođenja ili poticaja, iskazanih na rednim brojevima 45., 46., 47., 48. i 51., a koje kumulativno koristi porezni obveznik, veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose olakšica, oslobođenja ili poticaja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.

 

Redni broj 53: Porezna obveza

 

Na ovom rednom broju iskazuje se porezna obveza koja se utvrđuje tako da se od rednog broja 44 oduzme redni broj 52. (redni broj 44. - redni broj 52.).

 

Redni broj 54: Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu

 

Na ovom rednom broju upisuje se iznos plaćenog poreza u inozemstvu utvrđen na način propisan u članku 30. Zakona i u članku 52. Pravilnika.

Ako je porezni obveznik ostvario prihode ili dobit poslovanjem u inozemstvu (izravno ili putem poslovne jedinice) i na njih platio porez na dobit ili njemu istovrsni porez, plaćen porez u inozemstvu može se uračunati u tuzemni porez najviše do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvarene prihode ili na tako ostvarenu dobit platio u tuzemstvu, ako su prihodi ili dobit na koju je plaćen porez u inozemstvu uključeni u poreznu osnovicu.

Iznos poreza na dobit koji se može uračunati u tuzemni utvrđuje se tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni stopa za uračunavanje.

Stopa za uračunavanje izračunava se tako da se stavi u odnos ukupna porezna obveza utvrđena prije dodatnih umanjenja porezne osnovice i ukupno ostvarene dobiti samo iz tuzemnog poslovanja.

Budući da je propisana samo jedna stopa za oporezivanje dobiti, to je ujedno i stopa za uračunavanje inozemnog poreza.

Iznos inozemnog poreza koji se može uračunati u tuzemni porez izračunava tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni tuzemna porezna stopa, a tako dobiveni iznos predstavlja najviši iznos koji se može uračunati.

Ako je u inozemstvu porez plaćen po stopi nižoj od 20%, tada se u tuzemni porez uračunava stvarno plaćeni porez.

U svrhu korištenja prava na uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu, uz poreznu prijavu porezni obveznik prilaže dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu.

Porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave i ovjerenu presliku porezne prijave podnesene u inozemstvu (ovjerava je inozemno porezno tijelo ili ovlašteni inozemni porezni savjetnik), ovjereni prijevod iste te dokaz o plaćenom porezu u inozemstvu.

Pri tome je bitno da se radi o istom poreznom obvezniku, o istoj vrsti poreza i da je porez plaćen.

Ako se dokaz ne može pribaviti do dana podnošenja porezne prijave, porezna prijava se ispravlja po pribavljenom dokazu u skladu s člankom 66. Općeg poreznog zakona (Narodne novine broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13).

Ako se dokaz o plaćenom porezu ne može pribaviti, podmiruje se porezna obveza u punom obračunanom iznosu.

Ako porezni obveznik naknadno dostavi dokaz o plaćenom porezu, ispravlja se porezna prijava u skladu s navedenom odredbom članka 66. Općeg poreznog zakona.

Ako sa državom u kojoj je porezni obveznik ostvario dobit nije zaključen Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, postupak uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu provodi se prema tuzemnim propisima na sljedeći način:

c)     ako je porezni obveznik u inozemstvu platio više poreza nego što proizlazi po tuzemnom obračunu, priznaje mu se samo iznos do visine tuzemne porezne stope

d)    ako je porezni obveznik u inozemstvu platio manje poreza nego što proizlazi prema tuzemnom obračunu, obvezan je uplatiti razliku.

 

Redni broj 55: Porezna obveza za uplatu

 

Na ovom rednom broju upisuje se iznos porezne obveze ako je redni broj 53. veći od rednog broja 54., odnosno ako je porezna obveza veća od iznosa poreza koji se uračunava (redni broj 53. – redni broj 54.).

Ako je iznos na rednom broju 54. veći od iznosa na rednom broju 53. tada se upisuje 0,00 i ne može se iskazati iznos s negativnom predznakom odnosno porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo do visine porezne obveze po tuzemnim propisima.

 

Redni broj 56: Uplaćeni predujmovi

 

Na ovom rednom broju iskazuje se svota uplaćenih predujmova do 5. veljače 2014. godine, pod uvjetom da porezni obveznik nema nepodmirenih obveza poreza na dobit, po osnovi duga i kamata iz prethodnih razdoblja.

Ako postoje nepodmirene obveze iz ranijih razdoblja, uplatama se, najprije, podmiruju kamate, zatim dug po starosti i tek na kraju obveze po osnovi predujma za 2013. godinu, u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona.

Zato se na ovaj redni broj unosi podatak o plaćenom predujmu ustanovljenom na opisani način, što podrazumijeva usklađenje evidencija s podacima o plaćenom porezu na dobit između poreznog obveznika i Porezne uprave.

 

Redni broj 57: Razlika za uplatu

 

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako je redni broj 55. veći od rednog broja 56. odnosno ako je porezna obveza veća od iznosa uplaćenih predujmova (redni broj 55. –  redni broj 56.).

 

Redni broj 58: Razlika za povrat

 

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako je redni broj 56. veći od rednog broja 55. odnosno ako je porezna obveza manja od iznosa uplaćenih predujmova (redni broj 56. – redni broj 55.).

Porezni obveznik koji je ostvario razliku za povrat pismeno se očituje nadležnoj ispostavi Poreznoj upravi o načinu korištenja razlike odnosno da li porezni obveznik više plaćeni porez želi koristiti kao predujam za naredno razdoblje ili želi povrat više plaćenog poreza.

 

Redni broj 59: Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje

 

Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje izračunavaju se tako da se osnovica za izračun predujma poreza na dobit podijeli s brojem mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit. Osnovica za izračun predujma izračunava se tako da se iznos iskazan na rednom broju 42. uveća za iznos iskazan na rednom broju 28. i rednom broju 34.1. i pomnoži sa poreznom stopom od 20%, te se od toga iznosa oduzme iznos iskazan na rednom broju 52.

Nakon podnošenja porezne prijave, porezni obveznik plaćati će predujmove poreza na dobit za 2014. godinu u visini utvrđenoj po poreznoj prijavi.

Porezni obveznici nisu dužni uplaćivati razlike predujmova za razdoblje od siječnja do ožujka 2014. godine.

Porezni obveznici koji tijekom godine nisu morali plaćati predujmove jer su po poreznoj prijavi za 2012. godinu ostvarili gubitak, a za 2013. godinu ostvare dobit, počinju uplaćivati predujmove za 2014. godinu po predaji porezne prijave, odnosno za travanj 2014. godine najkasnije do kraja svibnja 2014. godine.

Dakle, prvi predujam za 2014. godinu po prijavi za 2013. godinu, plaća se za mjesec u kojemu je prijava predana Poreznoj upravi, ako je predana prije 1. travnja 2014. godine.

Porezni obveznici koji su po poreznoj prijavi za 2012. godinu plaćali predujmove, a u 2013. godini ostvarili porezni gubitak, poslije podnošenja porezne prijave nisu obvezni plaćati predujmove za 2014. godinu.

 

Na kraju Obrasca PD za istinitost i vjerodostojnost podataka iskazanih u prijavi poreza na dobit vlastitim potpisom jamči porezni obveznik / opunomoćenik / ovlašteni porezni savjetnik.

Povratak na mišljenja