Uputa o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2011. godinu

POREZNA UPRAVA – SREDIŠNJI UREDKlasa: 410-10/11-01/4Ur.broj: 513-07-21-01/11-1Zagreb, 15. prosinca 2011. Predmet: Prijava poreza na dobit za 2011. godinu Na temelju članka 6. točaka 7. i 17. Zakona o Poreznoj upravi (Narodne novine broj 67/01, 94/01, 177/04 i 128/10), radi jedinstvenog postupanja u primjeni odredbi Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08 i 80/10; u daljnjem tekstu: Zakon) i Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine broj 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10 i 137/11; u daljnjem tekstu: Pravilnik), u svezi s popunjavanjem i podnošenjem prijave poreza na dobit, obrasca PD, službenicima Porezne uprave dajemo sljedeću UPUTUo sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2011. godinu  U skladu s odredbama članka 35. Zakona i članka 46. Pravilnika, porezni obveznik poreza na dobit dužan je za razdoblje za koje se utvrđuje porez podnijeti prijavu poreza na dobit – obrazac PD.

I.              Propisi na temelju kojih se sastavlja porezna prijava:

 Uz Zakon i Pravilnik, pri obračunu poreza na dobit i sastavljanju porezne prijave, primjenjuju se, između ostalog, i sljedeći propisi:–             Zakon o računovodstvu (Narodne novine broj 109/07)–             Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Narodne novine broj 38/08, 12/09 i 130/10)–             Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine broj 177/04, 73/08, 80/10 i 114/11)–             Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine broj 95/05, 96/06 , 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10 i 137/11)–             Opći porezni zakon (Narodne novine broj 147/08 i 18/11)–             Zakon o slobodnim zonama (Narodne novine broj 44/96, 92/05 i 85/08)–             Pravilnik o načinu izračuna izvršenih ulaganja i iskorištenih potpora za ulaganje i o načinu ostvarenja porezne povlastice za korisnike slobodnih zona (Narodne novine broj 122/08, 33/10 i 52/10 - ispravak)–             Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (Narodne novine broj 44/01, 90/05, 80/08 i 38/09)–             Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na području Grada Vukovara (Narodne novine broj 53/09 i 122/10)–             Zakon o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 86/08 i 57/11) –             Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 53/09 i 122/10)–             Zakon o brdsko-planinskim područjima (Narodne novine broj 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05 i 80/08)–             Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na brdsko-planinskim područjima (Narodne novine broj 53/09 i 122/10)–             Zakon o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00) –             Uredba o sadržaju izvješća za korištenje poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica, te načinu njihova ostvarivanja (Narodne novine broj 53/01)–             Zakon o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11)–             Uredba o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 64/07)–             Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj 123/03, 105/04, 174/04, 46/07 i 63/11) –             Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Narodne novine broj 116/07)–             Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine broj 109/07 i 152/08)–             Pravilnik o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine broj 12/08 i 13/09)–             Odluka o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti (Narodne novine broj 45/07) –             Odluka o karti regionalnih potpora (Narodne novine broj 52/08)–             Pomorski zakonik (Narodne novine broj 181/04, 76/07, 146/08 i 61/11)–             Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 47/95 do 94/09)–             Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 149/09 i 89/11)–             Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine broj 111/93 do 137/09).Popis država iz članka 31. stavka 10. Zakona dostupan je na internetskoj stranici Porezne uprave www.porezna-uprava.hr Osim navedenih propisa, pri sastavljanju porezne prijave primjenjuju se i propisi kojima su uređeni doprinosi, te posebni propisi kojima je uređeno poslovanje pojedinih poreznih obveznika (poslovanje banaka, osiguravajućih društava, investicijskih fondova, ustanova, djelatnosti rudarske i drugih eksploatacija mineralnih sirovina i slično). Člankom 33. stavkom 1. Zakona propisano je da se porezna osnovica utvrđuje na temelju podataka evidentiranih u poslovnim knjigama koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu i financijskim izvješćima koja se sastavljaju na temelju tih propisa (bilanca, račun dobiti i gubitka), ako Zakon ne određuje drukčije. Temeljem navedene odredbe, a sukladno članku 13. Zakona o računovodstvu (Narodne novine broj 109/07), porezni obveznici dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (HSFI) ili Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) odnosno Međunarodnim računovodstvenim standarda (MRS).

II. Porezni obveznici

 1. Obveznici poreza na dobit su:-             trgovačka društva i druge pravne osobe, rezidenti Republike Hrvatske koji gospodarsku djelatnost obavljaju samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi-             tuzemne poslovne jedinice inozemnih poduzetnika (nerezidenti), uključujući i poslovne jedinice kojima je mjesto poslovanja u slobodnoj zoni-             fizičke osobe koje su izjavile da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak te imaju rješenje Porezne uprave da su obveznici poreza na dobit -             fizičke osobe koje ispunjavanju uvjete iz članka 2. stavka 4. Zakona odnosno fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit „po sili zakona“-             poduzetnici koji nisu posebno navedeni niti su obveznici poreza na dohodak prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak, a čija se dobit ne oporezuje drugdje-             društva u stečaju -             ustanove (obrazovne, odgojne, zdravstvene, socijalne, kulturne, umjetničke, znanstvene i druge) kojima osnivači nisu država ili jedinice područne (regionalne) samouprave -             ostali porezni obveznici koji su ispunili propisane uvjete, kao što su državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije, ako im je Porezna uprava donijela rješenje da su obveznici poreza na dobit za obavljanje gospodarske djelatnosti2. Fizička osoba obveznik poreza na dobitFizička osoba iz članka 2. stavka 3. Zakona, koja obavlja obrt i drugu samostalnu djelatnost može biti obveznik poreza na dobit fakultativno, ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak i/ili „po sili zakona”, uz ispunjenje propisanih uvjeta u članku 2. stavku 4. Zakona.U porezne obveznike fizičke osobe, uz obrtnike, spadaju i druge fizičke osobe koje utvrđuju dohodak od samostalnih djelatnosti, na temelju poslovnih knjiga prema članku 18. Zakona o porezu na dohodak, osim djelatnosti iz članka 18. stavka 1. točke 3. Zakona o porezu na dohodak i članka 19. Pravilnika o porezu na dohodak odnosno osobe koje dohodak utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost, prema člancima 19. do 24. Zakona o porezu na dohodak.Iznimno, fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak isključivo od imovine i imovinskih prava, nisu obveznici poreza na dobit “po sili zakona” iako dohodak utvrđuju na način propisan u člancima 19. do 24. Zakona o porezu na dohodak, odnosno vode poslovne knjige kao obrtnici i s njima izjednačene osoba.Fizička osoba postaje obveznik poreza na dobit „po sili zakona“ ako ostvari određene uvjete odnosno ako ostvari ukupni primitak veći od 2.000.000,00 kuna, ili dohodak veći od 400.000,00 kuna, ili ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna, ili u kalendarskoj godini prosječno zapošljava više od 15 radnika.Propisani uvjeti nisu kumulativni nego pojedinačni. U člancima 4. i 5. Pravilnika pojašnjen je način utvrđivanja propisanih granica.Fizička osoba postaje obveznik poreza na dobit „po sili zakona“ od 1. siječnja 2012. godine, na temelju podataka iz poslovnih knjiga za 2011. godinu. Središnji ured Porezne uprave donio je Uputu o postupanju pri promjeni metode utvrđivanja porezne osnovice – prijelaz s obveznika poreza na dohodak na porez na dobit Klasa: 410-10/05-01/72, Ur.broj: 513-07-21-01/05-1 od 15. prosinca 2005. godine.2.1. Postupak pri prijelazu s poreza na dohodak na porez na dobitFizička osoba koja želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, o tome dostavlja pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu. Fizička osoba koja je ispunila jedan od propisanih uvjeta iz članka 2. stavka 4. Zakona, o tome pisano izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave prema sjedištu poduzetnika, do kraja godine u kojoj je ispunjen jedan od propisanih uvjeta. To znači da na temelju podataka u poslovnim knjigama za 2011. godinu, krajem 2011. godine treba utvrditi hoće li biti ispunjen neki o propisanih uvjeta, a ne čekati rok za predaju porezne prijave za 2011. godinu. Na isti način postupa i nositelj zajedničke samostalne djelatnosti. Zbog primjene načela blagajne pri utvrđivanju primitka i dohotka, porezni obveznik može izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine (najkasnije do 15. siječnja 2012. godine). Uz pisano izvješće porezni obveznik treba navesti zbog kojeg od ispunjenih uvjeta ili više njih, postaje obveznik poreza na dobit, te navesti vrijednost ispunjenog uvjeta (visinu primitka, dohotka, vrijednost dugotrajne imovine ili broj zaposlenih). Na temelju prijavljenih podataka o ispunjenim uvjetima nadležna ispostava Porezne uprave donosi rješenje fizičkoj osobi – obvezniku poreza na dohodak da je obveznik poreza na dobit najmanje pet godina u skladu s odredbom članka 29. stavka 4. Zakona. 3. Ostali porezni obveznici U članku 2. stavcima 5. i 6. Zakonu navedene su iznimke pravnih osoba koje nisu obveznici poreza na dobit. To su tijela državne uprave i lokalne i područne samouprave te drugi proračunski korisnici i neprofitne organizacije. U članku 2. stavku 1. Pravilnika propisano je da u slučaju da neka neprofitna organizacija ima status pravne osobe, a nije navedena u članku 2. stavku 6. Zakona, kao što su neki savezi koji nisu športski ili neke stambene zadruge, za prosudbu o tome je li takva pravna osoba porezni obveznik, bitno je obavlja li djelatnost radi stjecanja dobiti. Obavlja li takva osoba djelatnost radi stjecanja dobiti, treba utvrditi na temelju akata o osnivanju i poslovanju, te na temelju podataka o djelatnosti koju stvarno obavlja, rezultatu poslovanja i postupanju s ostvarenim rezultatom.To znači da u slučaju u kojemu pravna osoba ne obavlja djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi, a nije navedena kao iznimka u članku 2. stavku 6. Zakona, ne mora nužno biti obveznik poreza na dobit.

III. Porezna razdoblja

 1. Porezna razdobljaPorezno razdoblje za utvrđivanje poreza na dobit je kalendarska 2011. godina, osim ako Porezna uprava nije na zahtjev poreznog obveznika odobrila da se poslovna i kalendarska godina razlikuju. Pri tome porezno razdoblje ne smije prelaziti razdoblje od 12 mjeseci. Izabrano porezno razdoblje porezni obveznik ne može mijenjati pet godina.Razdoblje utvrđivanja poreza na dobit može biti i dio poslovne godine i to u sljedećim slučajevima:-             ako je poduzetnik registriran tijekom poslovne godine-             ako je poduzetnik premještao sjedište ili upravljanje poslovima iz inozemstva u tuzemstvo ili iz tuzemstva u inozemstvo-             ako je tijekom poslovne godine otvoren postupak stečaja ili likvidacije-             ako je tijekom godine okončan postupak stečaja ili likvidacije-             ako je tijekom godine došlo do statusnih promjena – spajanja, pripajanja ili podjele društva (razdvajanje i odvajanje).2. Promjena poreznog razdobljaAko je porezni obveznik dobio rješenje nadležne ispostave Porezne uprave kojim mu je odobreno obračunsko razdoblje različito od kalendarske godine, obvezan je podnijeti poreznu prijavu u skladu s rješenjem.Porezni obveznik kojem je promijenjeno porezno razdoblje, obvezan je za razdoblje od 1. siječnja 2011. godine do dana koji prethodi danu novog poreznog razdoblja, sastaviti poreznu prijavu i podnijeti je u roku od četiri mjeseca po isteku razdoblja. Na primjer, ako je novo porezno razdoblje od 1. travnja 2011. godine, trebalo je sastaviti poreznu prijavu (sa svim propisanim prilozima za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2011. godine) i dostaviti je nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu obveznika do kraja srpnja 2011. godine.3. Statusne promjeneU skladu s odredbom članka 19. stavka 5. Zakona porezni obveznici koji se spajaju, pripajaju ili dijele dostavljaju Poreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku spajanja, pripajanja ili podjele.Kod statusnih promjena, spajanja, pripajanja i podjele, porezno razdoblje je ono koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana spajanja, pripajanja i podjele, odnosno od 1. siječnja 2011. godine do dana koji prethodi danu upisa spajanja, pripajanja i podjele u trgovački registar.3.1. Spajanje trgovačkih društavaSpajanje trgovačkih društava je postupak u kojemu se dva ili više trgovačka društva spoje u novo društvo, te se bez provođenja postupka likvidacije, spojena društva brišu iz sudskog registra, a društvo proisteklo iz spajanja upisuje se kao novo društvo.Porezni obveznik koji je prestao s radom zbog spajanja dostavlja nadležnoj ispostavi Poreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku upisa spajanja u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu spajanja.Spojena društva brišu se iz registra poreznih obveznika u informacijskom sustavu Porezne uprave, a upisuje se društvo nastalo spajanjem. Za društvo nastalo spajanjem porezno razdoblje je od dana spajanja do kraja godine u kojoj je došlo do spajanja.Prava i obveze spojenih poreznih obveznika iz porezno - pravnog odnosa preuzima pravni slijednik odnosno društvo nastalo spajanjem.3.2. Pripajanje društvaPripajanje društva je postupak po kojemu se jedno ili više trgovačkih društava pripaja drugom trgovačkom društvu bez postupka likvidacije društva (ili društava koja se pripajaju), prijenosom cijele neto imovine (imovina i obveze) na društvo kojemu se pripaja(ju), a društvo kojemu se pripaja(ju) ima status društva preuzimatelja.Porezni obveznik koji je prestao s radom zbog pripajanja dostavlja nadležnoj ispostavi Poreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku upisa pripajanja u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu pripajanja.Međutim, društvo kojemu se pripaja ili pripajaju druga društva nema obveze sastaviti prijavu poreza na dobit s nadnevkom koji prethodi nadnevku upisa pripajanja u trgovački registar. Razlog je u tome što društvo kojemu se pripajaju (preuzimatelj), ne prekida poslovno i porezno razdoblje, nego nastavlja djelatnost s imovinom društava koja su mu se pripojila.Preuzimanje imovine znači i računovodstveno preuzimanje bilančnih stavaka (što u poreznoj evidenciji znači preuzimanje salda, a ne prometa), po bilanci pripajanja.Društva koja se pripajaju brišu se iz registra poreznih obveznika u informacijskom sustavu Porezne uprave, a društvo preuzimatelj ostaje evidentiran u registru poreznih obveznika u informacijskom sustavu Porezne uprave pod svojim matičnim brojem.Prava i obveze pripojenih poreznih obveznika iz porezno - pravnog odnosa preuzima pravni slijednik odnosno društvo preuzimatelj.3.3. Podjela društvaPodjela je transakcija koja obuhvaća razdvajanje i odvajanje.Pri razdvajanju društvo nestaje, bez postupka likvidacije, prijenosom cjelokupne imovine i obveza na dva ili više novoosnovanih ili postojećih društava u skladu s propisima koji uređuju to područje. U slučaju razdvajanja, porezno razdoblje je razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana razdvajanja.Ako pri postupku razdvajanja postoje društva preuzimatelji, za njih se porezno razdoblje ne mijenja. Takva društva, uz poreznu prijavu za cijelo razdoblje u kojemu se dogodila statusna promjena, dostavljaju nadležnoj ispostavi Poreznoj upravi upis promjene u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu promjene, te bilance dijela društva koji se pripojio. U slučaju razdvajanja s osnivanjem, porezno razdoblje za novo društvo je razdoblje koje se nastavlja od dana odvajanja s osnivanjem.Pri odvajanju, društvo prenosi jednu ili više djelatnosti na jedno ili više društava koja se osnivaju ili na jedno ili više postojećih društava, u skladu s propisima koji uređuju to područje.                Prijenosom djelatnosti se smatra prijenos cjelokupne imovine i obveza koje se pripisuju dijelu društva koje organizacijski čini zasebno poslovanje.U slučajevima odvajanja društvo koje ostaje i društvo kojemu se prenosi dio djelatnosti toga društva, nastavljaju obavljati djelatnost kao postojeća društva, s jednim dijelom djelatnosti manje, odnosno jednim dijelom djelatnosti više. Takva društva, uz poreznu prijavu za cijelo razdoblje u kojemu se dogodilo odvajanje, dostavljaju nadležnoj ispostavi Porezne uprave upis promjene u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu podjele, te bilance dijela djelatnosti koji se odvojio.Prava i obveze podijeljenih poreznih obveznika iz porezno - pravnog odnosa preuzima pravni slijednik.

IV. Podnošenje porezne prijave

 1. Rok i mjesto podnošenja porezne prijaveRok za podnošenje prijave poreza na dobit je četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, što je 30. travnja 2012. godine, osim za porezne obveznike kojima je Porezna uprava donijela rješenje po kojemu porezno razdoblje nije kalendarska godina. Sukladno članku 35. stavku 3. Zakona i članku 46. stavku 3. Pravilnika, porezni obveznik koji je prema računovodstvenim propisima razvrstan u velike i srednje poduzetnike obvezno podnosi prijavu poreza na dobit elektroničkim putem u okviru sustava e-porezna na način propisan posebnim propisima, te tehničkim i ostalim uputama. Ostali porezni obveznici mogu poreznu prijavu predati neposredno u ispostavi Porezne uprave ili poslati poštom preporučeno ili u okviru elektroničkih usluga Porezne uprave – sustava ePorezna. Prema članku 3. Zakona o računovodstvu (Narodne novine broj 109/07) u poduzetnici se u smislu navedenog Zakona razvrstavaju na male, srednje i velike ovisno o pokazateljima utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvještaji i to:-             mali poduzetnik (ne prelazi dva od sljedećih tri kriterija): ukupna aktiva 32,5 milijuna kuna; prihod 65 milijuna kuna; prosječni broj radnika 50,-             srednji poduzetnik (koji prelazi uvjete za malog poduzetnika, ali ne prelazi dva od sljedećih uvjeta): ukupna aktiva 130 milijuna kuna; prihod 260 milijuna kuna; prosječan broj radnika 250, -             veliki poduzetnik koji prelazi dva uvjeta koji su propisani za srednje poduzetnike; te banke, štedne banke, stambene štedionice, institucije za elektronički novac, društva za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti kojom oni upravljaju, društva za upravljanje investicijskim fondovima i imovina investicijskih fondova s pravnom osobnosti, društva za upravljanje obveznim odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima i zasebna imovina kojom oni upravljaju te mirovinska osiguravajuća društva.Porezni obveznici dostavljaju poreznu prijavu u jednom primjerku u nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom sjedištu. 2. Poreznu prijavu ne podnose:Porezni obveznici registrirani u trgovačkom registru koji nakon registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost, te nemaju evidentiranog prometa na žiro-računu, niti evidentiranih poslovnih promjena u poslovnim knjigama (osim prometa pri uplati ili unosu temeljnog kapitala), nisu obvezni dostaviti prijavu poreza na dobit za 2011. godinu. U nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom sjedištu dostavljaju samo izjavu da od datuma registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost. Oni porezni obveznici koji tijekom 2011. godine nisu obavljali poduzetničku djelatnost, ali su je obavljali u prethodnim godinama obvezno dostavljaju prijavu poreza na dobit za 2011. godinu sa svim prilozima.3. Prilozi uz poreznu prijavuUz poreznu prijavu prilažu se:-             financijska izvješća: bilanca, te račun dobiti i gubitka za 2011. godinu (ako nisu dostavljeni u propisanim rokovima FINA-i) -             izjava o načinu korištenja više plaćenog poreza, ako je predujmovima plaćeno više poreza nego što je obračunano u poreznoj prijavi-             fizičke osobe koje su postali obveznici poreza na dobit od 1. siječnja 2011. godine, početnu bilancu na dan 1. siječnja 2011. godine-             pregled neiskorištenih prava na prijenos gubitka, prema godinama nastanka gubitka-             u slučaju statusnih promjena Bilancu, Račun dobiti i gubitka s danom koji prethodi nadnevku nastanka statusne promjene, rješenje o upisu statusne promjene u trgovački registar, te ugovor o statusnoj promjeni (na koji način je provedena i na koji način se preuzima imovina)-             poduzetnici koji obavljaju poduzetničku djelatnost u inozemstvu i na poreznoj prijavi su iskazali uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu dostavljaju dokaze o porezu plaćenom u inozemstvu i obračune koji su dostavljeni inozemnim poreznim vlastima-             pregled podataka o sredstvu odnosno imovini iz članka 22. stavka 11. Pravilnika-             evidencija o isplaćenim i podmirenim predujmovima dobiti iz članka 35.a stavka 4. Pravilnika -             tuzemni isplatitelji koji su plaćali naknade inozemnim osobama, koje nisu fizičke osobe, a koje se oporezuju porezom po odbitku, dostavljaju preglede svih isplaćenih naknada s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i uplaćenom porezu kao i primijenjenoj stopi poreza po odbitku, istodobno s predajom porezne prijave poreza na dobit-             korisnici olakšica, oslobođenja, povlastica i poticaja dostavljaju obračune za iznose korištenih olakšica, oslobođenja, povlastica i poticaja-             porezni obveznici koji su registrirani i obavljaju brodarsku djelatnost sukladno Pomorskog zakonika, dostavljaju obračun dobiti ostvarene od iskorištavanja brodova u međunarodnoj plovidbi -             porezni obveznici koji koriste pravo na državnu potporu za obrazovanje i izobrazbu prilažu evidenciju odnosno pregled opravdanih troškova obrazovanja i izobrazbe i izračun državne potpore za obrazovanje i izobrazbu sukladno članku 4. stavku 1. Pravilnika o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu-             porezni obveznici koji koriste pravo na državnu potporu za istraživačko-razvojne projekte sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a prema odredbi članka 4. stavka 2. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte za svaki projekt prilažu presliku Obrasca 1, potvrdu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Obrazac 2, te izračun državne potpore za istraživačko-razvojne projekte-             porezni obveznici koji ostvaruju pravo na korištenje poreznih olakšica, a obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i području Grada Vukovara sukladno propisima o području posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i području Grada Vukovara prilažu isprave kojima se dokazuje ostvarivanje prava na poreznu olakšicu sukladno navedenim propisima kojima se utvrđuje pravo na korištenje porezne olakšice na navedenim područjima-             porezni obveznici koji ostvaruju pravo na korištenje poreznih olakšica, a obavljaju djelatnost osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva na području posebne državne skrbi i području Grada Vukovara sukladno propisima o područjima posebne državne skrbi i području Grada Vukovara, prilažu Potvrdu nadležnog Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se utvrđuje maksimalni iznos porezne olakšice koja se može iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica, te godišnje izvješće o korištenju poreznih olakšica-             porezni obveznici korisnici slobodnih zona koji ostvaruju pravo na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica sukladno Zakonu o slobodnim zona i Pravilniku o načinu izračuna izvršenih ulaganja i iskorištenih potpora za ulaganje i o načinu ostvarenja porezne povlastice za korisnike slobodnih zona, prilažu presliku potvrde o statusu nositelja porezne povlastice za izvršena ulaganja korisnika slobodne zone odnosno presliku potvrde o statusu nositelja porezne povlastice za korisnika slobodne zone, te godišnje izvješće o korištenju potpora za korisnika slobodne zone-             porezni obveznici koji koriste olakšice iz Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00) prilažu, uz potvrdu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva kojom se utvrđuje da porezni obveznik ispunjava uvjete nositelja povlastice iz navedenog Zakona, isprave kojima se dokazuje da su ispunjeni uvjeti za korištenje olakšice -             porezni obveznici koji koriste olakšice prema Zakonu o poticaju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11), uz potvrdu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva o statusu nositelja poticajnih mjera, prilažu i godišnja izvješća o korištenju poticajnih mjera sukladno članku 13. stavcima 5. i 6. navedenog Zakona o poticaju ulaganja-             druga dokumentacija po posebnom zahtjevu Porezne uprave (bruto bilanca i drugo). Napominjemo da obveznici poreza na dobit koji na brdsko-planinskim područjima obavljaju djelatnost osim poljoprivrede i ribarstva sukladno Zakonu o brdsko-planinskim područjima od 2011. godine plaćaju porez na dobit po propisanoj stopi od 20% (članak 7.d Zakona o brdsko-planinskim područjima). Nadalje, sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi (članak 24.), Zakonu o obnovi i razvoju Grada Vukovara (članak 30.b) i Zakonu o slobodnim zonama (članak 37.a) pri izračunu iznosa olakšice poreza na dobit primjenjuju se porezne stope propisane za razdoblje od 2011.-2013.Člankom 46. stavkom 5. Pravilnika propisano je da se bilanca i Račun dobiti i gubitka koji su dostavljeni u propisanim rokovima Financijskoj agenciji (FINA) radi statističkih i drugih potreba prema posebnim propisima, smatraju dostavljenima uz prijavu poreza na dobit sukladno članku 35. stavku 6. Zakona i stavcima 2. i 4. navedenoga članka Pravilnika. Porezna uprava može zatražiti dostavu Bilance i Računa dobiti i gubitka uz prijavu poreza na dobit neovisno o tome što su isti dostavljeni i Financijskoj agenciji. Porezni obveznici koji dostavljaju prijavu poreza na dobit prije predaje Bilance i Računa dobiti i gubitka Financijskoj agenciji, uz poreznu prijavu trebaju dostaviti Bilancu te Račun dobiti i gubitka. Podaci dostavljeni Financijskoj agenciji i u slučaju dostavljanja Poreznoj upravi trebaju biti istovjetni i potpuni.Uz prijavu poreza na dobit za 2011. godinu obveznici poreza na dobit prilažu bilancu na Obrascu POD-BIL, te račun dobiti i gubitka na Obrascu POD-RDG, a koji su propisani Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Narodne novine broj 38/08, 12/09 i 130/10). 4. Usklađivanje podatakaPorezni obveznici prije predaje prijave poreza na dobit moraju imati, s nadležnom ispostavom Porezne uprave, usklađene evidencije o svim uplaćenim porezima kao što su porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak, porez na dobit te drugi porezi i doprinosi. Prije davanja knjigovodstvenih kartica poreznom obvezniku referent u nadležnoj ispostavi Porezne uprave mora napraviti kontrolu knjiženja koja je obavio na kartici, unijeti sve propisane obrasce i ispraviti sve eventualne pogreške.5. Zaprimanje i obrada prijave poreza na dobit za 2011. godinuKada porezni obveznik predaje prijavu neposredno u ispostavi Porezne uprave, fizički će je zaprimiti referent i u nazočnosti poreznog obveznika pregledat će formalnu ispravnost prijave, što znači da će provjeriti jesu li uz poreznu prijavu poreza na dobit dostavljeni svi prilozi i jesu li popunjeni podaci u poreznoj prijavi i prilozima. U Obrascu PD moraju biti upisani podaci o poreznom obvezniku, ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave, a to može biti: porezni obveznik, opunomoćenik ili ovlašteni porezni savjetnik, zatim porezno razdoblje, nadležna ispostava Porezne uprave, datum i potpis poreznog obveznika / opunomoćenika / ovlaštenog poreznog savjetnika, datum i potpis osobe – referenta u Ispostavi Porezne uprave koji je prijavu primio.

V. Popunjavanje obrasca PD

 1. Opći podaciPrijava poreza na dobit podnosi se na Obrascu PD, čiji je sadržaj propisan u članku 47. Pravilnika. Na Obrascu PD treba, uz financijske podatke za utvrđivanje porezne obveze, popuniti i podatke o poreznom obvezniku:-             naziv ili ime i prezime-             osobni identifikacijski broj -             adresa-             broj računa-             djelatnost-             broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj)-             ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave (poreznog obveznika, ili opunomoćenika ili ovlaštenog poreznog savjetnika)-             datum i potpis poreznog obveznika / opunomoćenika / ovlaštenog poreznog savjetnika.2. Podaci za utvrđivanje porezne obveze I. DOBIT – GUBITAK

Redni broj 1: Ukupni prihodi

 Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini ukupnog prihoda iz Računa dobiti i gubitka za 2011. godinu.Prema članku 9. stavku 1. Pravilnika prihodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se bruto povećanja gospodarstvenih koristi za isporučena dobra, obavljene usluge i po drugim osnovama u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje kapitala do kraja toga razdoblja, a koji su iskazani u Računu dobiti i gubitka za 2011. godinu.Povećanjem kapitala smatraju se i sva izravna povećanja dobiti i svih oblika kapitala osim revalorizacijskih pričuva. S revalorizacijskim pričuvama izjednačavaju se i odgovarajuće pričuve za vrijednosna usklađenja financijske imovine, utvrđene po posebnim propisima.

Redni broj 2: Ukupni rashodi

 Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini ukupnih rashoda iz Računa dobiti i gubitka za 2011. godinu.Rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), u skladu s odredbom članka 11. stavka 1. Pravilnika, smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti, a koji su iskazani u Računu dobiti i gubitka za 2011. godinu.

Redni broj 3: Dobit

 Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini dobiti iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava, kao razlika između rednog broja 1 i rednog broja 2, pri čemu je redni broj 1 mora biti veći od rednog broja 2 (redni broj 1 – redni broj 2).

Redni broj 4: Gubitak

 Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini gubitka iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava kao razlika između rednog broja 1 i rednog broja 2, pri čemu je redni broj 2 veći od rednog broja 1 (redni broj 2 – redni broj 1). II. POVEĆANJE DOBITI / SMANJENJE GUBITKA

Redni broj 5: Amortizacija (članak 12. stavci 13., 16., 17., 18. i 19. Zakona)

 Na ovome rednom broju upisuje se iznos amortizacije iznad svote propisane u članku 12. stavku 13. Zakona, a koji je utvrđen na način propisan i u članku 22. stavku 3. ovoga Pravilnika. To je amortizacija obračunana za osobne automobile i druga sredstva osobnog prijevoza, nabavljenih od 1. siječnja 2005. kojima je trošak nabave iznad 400.000,00 kuna po jednom sredstvu. Porezna osnovica povećava se za iznos porezno nepriznate amortizacije u poreznom razdoblju u kojemu se imovina amortizira. To znači da se od svote ukupno obračunane amortizacije takve imovine, porezna osnovica uvećava za svotu obračunanu na vrijednost iznad 400.000,00 kuna s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost. Na ovom rednom broju upisuje se i iznos amortizacije dugotrajne imovine odnosno troškova najma, te svih pripadajućih troškova iz članka 12. stavaka 16. - 19. Zakona i članka 22. stavaka 7. - 11. Pravilnika za koje se povećava porezna osnovica. Ako porezni obveznik koji je registriran za djelatnost iznajmljivanja i prijevoza plovilima i zrakoplovima, odnosno za djelatnost iznajmljivanja apartmana i kuća za odmor tijekom poreznog razdoblja odnosno tijekom 2011.: 1.            po osnovi korištenja plovila i zrakoplova nije ostvario prihod najmanje u visini 7% nabavne vrijednosti takve imovine2.            po osnovi korištenja apartmana i kuće za odmor nije ostvario prihod najmanje u visini 5% nabavne vrijednosti takve imovine 3.            po osnovi korištenja navedene imovine na temelju poslovnog najma nije ostvario prihod u najmanje u visini troškova najmatada se porezna osnovica povećava za troškove amortizacije odnosno troškove najma, te za sve pripadajuće troškove.Napominjemo da se prema članku 22. stavku 9. Pravilnika, iznimno prihodi po osnovi korištenja navedene imovine mogu utvrditi razmjerno broju mjeseci korištenja imovine, ako je tijekom 2011. ista nabavljena odnosno otuđena. Porezni obveznik koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za odmor obvezan je sastaviti pregled podataka za pojedino sredstvo odnosno imovinu koji osobito sadrži: vrsta sredstva odnosno imovine, nabavna vrijednost, ostvareni prihod po osnovi korištenja sredstva tijekom poreznog razdoblja, iznos amortizacije, te pripadajući troškovi koji su nastali u svezi s korištenjem sredstva odnosno imovine u poreznom razdoblju prema vrsti troška Pregled podataka o sredstvu odnosno imovini obvezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit.Primjer:Porezni obveznik sa sjedištem u Zagrebu koji obavlja djelatnost ostale trgovine na veliko i djelatnost iznajmljivanja, u dugotrajnoj imovini ima evidentiran apartman nabavne vrijednosti 1.000.000,00 kuna na obali mora na području Zadarske županije, a koji služi za iznajmljivanje turistima. Tijekom 2011. godine ostvario je prihod temeljem korištenja apartmana u iznosu od 20.000,00 kuna, dok pripadajući troškovi temeljem korištenja apartmana tijekom 2011. godine iznose 4.000,00 kuna. U primjeru, porezni obveznik nije dosegao propisanu razinu prihoda temeljem korištenja apartmana u iznosu od 50.000,00 kuna, stoga je obvezan uvećati poreznu osnovicu za 50.000,00 kuna troškova amortizacije i za pripadajuće troškove nastale temeljem korištenja apartmana koji su nastali tijekom 2011. godine u iznosu od 4.000,00 kuna, odnosno uvećati poreznu osnovicu za ukupan iznos od 54.000,00 kuna.

PREGLED PODATAKA O SREDSTVU ODNOSNO IMOVINI ZA 2011. godinu
Vrsta sredstva odnosno imovine	apartman
Nabavna vrijednost	1.000.000,00
Ostvareni prihodGodišnja amortizacija – 5%Pripadajući troškovi u svezi korištenja imovine	20.000,0050.000,004.000,00
Povećanje porezne osnovice za nepriznate troškove amortizacijeza nepriznate troškove održavanja	54.000,0050.000,004.000,00

 

Redni broj 6: 70% troškova reprezentacije

 Na ovom rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 3. Zakona i u članku 23. Pravilnika, a odnosi se na 70% porezno nepriznatih rashoda za reprezentaciju. To su troškovi učinjeni za ugošćenje i darivanje poslovnih partnera, za odmor, šport, rekreaciju i razonodu, za zakup automobila, plovila, zrakoplova i kuća za odmor i to u visini troškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerima. Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti. Troškovima reprezentacije s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost smatraju se i darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, sukladno članku 7. stavku 1. točci 3. Zakona, koji su dani poslovnom partneru ili njegovu opunomoćeniku ili nekoj drugoj osobi, ako za to ne postoji pravna obveza ili neka druga povezanost s uslugom primatelja.Iznimno ne smatraju reprezentacijom, prema članku 7. stavku 6. Zakona, proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika prilagođenih za te svrhe s oznakom „nije za prodaju“, te drugi reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci, podmetači, olovke, rokovnici, upaljači, privjesci i slično) dani za uporabu u prodajnom prostoru kupca, a ako se daju potrošačima, ne smatraju se reprezentacijom do 80,00 kuna pojedinačne vrijednosti budući da se takvi predmeti smatraju troškom promidžbe. Vrijednost reklamnog predmeta je njegova cijena koštanja vlastitog proizvoda odnosno cijena nabave robe. U vrijednost 80,00 kuna uključuje se i porez na dodanu vrijednost. Razlog tome leži u činjenici da se na promidžbene predmete zaračunava porez na dodanu vrijednost, što znači da je, uz cijenu koštanja, i porez na dodanu vrijednost trošak. Budući da se pri utvrđivanju porezne osnovice određuju porezno priznati i nepriznati troškovi i rashodi, porez na dodanu vrijednost ima troškovni učinak.

Redni broj 7: 30% troškova sredstava za osobni prijevoz

 Na ovom rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 4. Zakona i članku 25. Pravilnika, prema kojemu se porezna osnovica povećava za 30% troškova sredstava za osobni prijevoz, osim troškova osiguranja, kamata povezanih s nabavom imovine (sredstva), te plaćenog poreza na cestovna motorna vozila i plovila kao i naknada i pristojba koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i slično), poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća. U navedene troškove spadaju troškovi s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, prema statusu pojedinog sredstva:1.            za sredstva u vlasništvu poreznog obveznika troškovi goriva i ulja, održavanja i popravaka, registracije, amortizacije i drugi osim troškova osiguranja, poreza na cestovna motorna vozila i plovila i kamata, te naknade i pristojbe koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz,2.            za rent – a - car usluge zaračunana naknada uvećana za troškove goriva3.            za vozila u najmu trošak naknade po ugovoru, trošak goriva i održavanja te svi drugi troškovi koje po ugovoru o najmu snosi korisnik najma, a kod financijskog najma trošak amortizacije.Iznimke:1.Troškovi upotrebe sredstava za osobni prijevozPrema članku 25. stavku 2. Pravilnika, sredstvima za osobni prijevoz ne smatraju se osobni automobili i druga sredstva za osobni prijevoz koja se izravno koriste u obavljanju određenih djelatnosti, kao što su: autoškole, taksi - službe, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć na cesti i na vodi, djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti ako sredstva za osobni prijevoz služe isključivo za takvu djelatnost.Prema navedenoj odredbi, troškovi nastali u svezi uporabe osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz ne povećavaju poreznu osnovicu za 30% troškova učinjenih uporabom sredstva za osobni prijevoz ako služe za obavljanje navedenih djelatnosti.2. Troškovi osobnih automobila – plaćaU članku 7. stavku 1. točci 4. Zakonu i članku 25. stavku 1. Pravilnika, propisano da se porezna osnovica povećava za 30% troškova, osim troškova osiguranja, kamata i plaćenog poreza na cestovna motorna vozila i poreza na plovila, kao i naknada i pristojba koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i slično) poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća. Prema tome, ako se na temelju korištenja motornog vozila odnosno sredstva za osobni prijevoz obračunava plaća nekoj osobi, u tom se razdoblju ne uvećava se osnovica poreza na dobit za 30% troškova korištenja tog motornog vozila odnosno sredstva za osobni prijevoz. Vezano uz priznavanje troškova korištenja sredstava za osobni prijevoz upućujemo na mišljenje Središnjeg ureda Porezne uprave Klasa: 410-01/10-01/224, Ur.broj: 513-07-21-01/10-2 od 8. ožujka 2010.

Redni broj 8: Manjkovi na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore (članak 7. stavak 1. točka 5. Zakona)

 Na ovome rednom broju upisuje se iznos manjkova na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak ako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva, a zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge fizičke osobe sukladno članku 7. stavku 1. točki 5. Zakona, te članku 26. Pravilnika.

Redni broj 9: Rashodi utvrđeni u postupku nadzora (članak 7. Zakona)

 Na ovome rednom broju upisat će se iznos rashoda utvrđenih u postupku nadzora s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, porezom na dohodak, prirezom porezu na dohodak, te obveznim doprinosima za koje se utvrdilo da su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, te izuzimanja dioničara, članova društva i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit, te s njima povezanim osobama.

Redni broj 10: Troškovi prisilne naplate poreza ili drugih davanja

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 6. Zakona i u članku 27. Pravilnika. U članku 27. Pravilnika propisano je da u troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja za koje se povećava porezna osnovica ne spadaju porezi i druga davanja koja su predmetom prisilne naplate, nego troškovi nastali u svezi s prisilnom naplatom, kao što su troškovi čuvanja, pristojbe i slični troškovi postupka prisilne naplate.

Redni broj 11: Troškovi kazni za prekršaje i prijestupe

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 7. Zakona i u članku 28. Pravilnika. U članku 28. Pravilnika propisano je da u troškove kazni za koje se povećava porezna osnovica spadaju sve kazne koje izriču mjerodavna upravna i sudska tijela poreznom obvezniku. Dakle, troškovi kazni nisu porezno priznati rashod.

Redni broj 12: Zatezne kamate između povezanih osoba

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 8. Zakona i u članku 29. Pravilnika. Porezna osnovica povećava se za rashode zateznih kamata koje su proistekle iz odnosa osoba povezanih u smislu članka 13. stavka 2. Zakona. Porezna osnovica povećava se neovisno da li je kamate zaračunala povezana osoba rezident ili nerezident.Dakle, zatezne kamate koje obračunavaju povezane osobe nisu porezno priznati rashod. Zatezne kamate između nepovezanih osoba jesu porezno priznati rashod.Ako su zatezne kamate zaračunane po osnovi duga, na koje se plaća porez po odbitku, porezna osnovica povećava se za svotu umanjenu za plaćeni porez po odbitku.

Redni broj 13: Povlastice i drugi oblici imovinske koristi (članak 7. stavak 1. točka 9. i stavak 2. Zakona)

 Na ovome rednom broju upisat će se iznos povećanja porezne osnovice za rashode nastalih po osnovu danih povlastica i drugih oblika imovinske koristi fizičkim ili pravnim osobama da nastane odnosno ne nastane određeni događaj odnosno da se određena radnja obavi, primjerice, bolje ili brže nego inače ili da se propusti obaviti. U navedene rashode uključuju se i pripadajući porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak, prirez porezu na dohodak, te obvezni doprinosi.

Redni broj 14: Rashodi darovanja iznad dopuštenih iznosa

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 10. Zakona i u članku 30. Pravilnika. U članku 30. Pravilnika propisano je da se porezna osnovica povećava za darovanja iznad svote propisane člankom 7. stavkom 7. Zakona odnosno za darovanja u naravi ili novcu učinjena u tuzemstvu koja su veća od 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, za kulturne, znanstvene, odgojno – obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima. Iznimno, svota može biti i veća od 2% prihoda prethodne godine ako je dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija. Odlukama mjerodavnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija smatraju se pojedini projekti ministarstava kao i suglasnost ministarstva pojedinim projektima koje poduzimaju zakonom predviđeni primatelji darovanja. To znači da će za priznavanje darovanja u svoti većoj od 2% prihoda prethodne godine trebati osigurati suglasnost mjerodavnog ministarstva, ako se ne radi o akciji koju provodi samo ministarstvo.Nadalje, odredbom članka 7. stavka 8. Zakona propisano je da u darovanja iz stavka 7. istoga članka spada i plaćanje troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala) rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje odnosno plaćanje troškova obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava.U darovanja ne spadaju sponzorstva pod kojima se razumijeva davanje koje zauzvrat ima promidžbu tvrtke, proizvoda ili znaka sponzora ili darovatelja, jer se u tom slučaju, u pravilu, radi o troškovima promidžbe.U Zakonu su navedene osobe koje se mogu donirati za određene propisane namjene a navedeno je da mogu donirati i druge osobe koje djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima. U Pravilniku je navedeno da se pod drugim osobama, iz članka 7. stavka 7. Zakona koje djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima i koje se može darivati za propisane namjene i u propisanim iznosima, smatraju i tijela državne, lokalne i područne (regionalne) samouprave. To znači da se porezno priznaje donacija za projekte koje financira lokalna samouprava u području športa, obrazovanja i drugih djelatnosti. Donacije inozemnim primateljima nisu porezno priznati rashod. Troškovi darovanja porezno se priznaju i poreznom obvezniku koji iskazuje gubitak.Porezni obveznici koji nemaju podatak o prihodu prethodne godine (prva godina poslovanja) ne mogu imati porezno priznate donacije.

Redni broj 15: Kamate na zajmove dioničara i članova društva koje nisu porezno priznati rashod

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 8. Zakona i u članku 32. Pravilnika. U kamate koje nisu porezno priznati rashod spadaju i kamate na zajmove koji su primljeni od dioničara odnosno člana društva koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkih prava u poreznom obvezniku, ako bilo kada u poreznom razdoblju ti zajmovi premaše četverostruku svotu udjela toga dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, utvrđenu u odnosu na svotu i razdoblje trajanja zajmova u poreznom razdoblju, osim kamate po kreditima od financijskih organizacija.Zajmovima dioničara odnosno člana društva smatraju se i zajmovi trećih osoba za koje jamči dioničar odnosno član društva, a svota udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu korisnika kredita određuje se za porezno razdoblje kao prosjek uplaćenog kapitala, zadržane dobiti i rezervi, zadnji dan svakog mjeseca poreznog razdoblja.U članku 32. Pravilnika propisano je da se kamatama iz članka 8. Zakona za koje se povećava porezna osnovica smatraju kamate na svotu zajma koji premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu. Za izračun udjela člana društva u kapitalu uzima se stanje kapitala (upisanog i umanjenog za neuplaćeni dio, neupisanog, pričuva i zadržane dobiti), na zadnji dan u mjesecu u kojemu se zajam počeo koristiti. Udio udjela člana društva i stanje kapitala utvrđuje se svaki zadnji dan u mjesecu za razdoblje korištenje zajma. Ako se odnos udjela člana društva u kapitalu promjeni tijekom korištenja zajma, za porezno se priznavanje odnosno nepriznavanje obračunane kamate računa razdoblje u kojemu je odnos udjela i kapitala promijenjen. U navedene kamate ne spadaju kamate na kredite koji se primaju od dioničara odnosno člana društva koji je banka ili druga financijska organizacija.Ako se na kamate plaća porez na dohodak od kapitala, za kamate se ne povećava osnovica poreza na dobit. Isto tako se za kamate ne povećava porezna osnovica ako ih zaračunava tuzemni obveznik poreza na dobit.Prema mišljenju Središnjeg ureda Porezne uprave Klasa: 410-01/06-01/388, Ur.broj: 513-07-21-01/03-2 od 19. travnja 2006. godine, porezno se ne priznaju kamate na svotu koja premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu, dakle porezno se ne priznaju kamate na zajam iznad propisanog limita, te za iste treba povećati poreznu osnovicu.

Redni broj 16: Kamate između povezanih osoba

 Na ovom rednom broju iskazuje se svota kamata koje nisu porezno priznate, a utvrđene su na način propisan u članku 14. stavku 3. Zakona i članku 37. Pravilnika. U navedenim člancima propisano je da se pri utvrđivanju prihoda od kamata na dane zajmove kod povezanih osoba obračunava kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Pri utvrđivanju rashoda od kamata na primljene zajmove kod povezanih osoba, priznaju se obračunane kamate najviše do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Kamatnu stopu određuje i objavljuje ministar financija, prije početka poreznog razdoblja u kojem će se koristiti, vodeći pritom računa da se radi o kamatnoj stopi koja se ostvaruje u usporedivim okolnostima ili koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba. Sukladno odredbi članka 37. stavka 1. Pravilnika, ako ministar financija prije početka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje kamata iz članka 14. stavka 3. Zakona, ne odredi i ne objavi visinu kamate, u tom razdoblju primjenjuje se eskontna stopa koju objavljuje Hrvatska narodna banka.Navedena odredba o priznavanju kamate na dane zajmove između povezanih osoba, primjenjuje se u slučajevima zaračunavanja kamata u poslovima između tuzemne poslovne jedinice inozemnog poduzetnika (nerezidenta) i društva osnivača ili između tuzemnoga ovisnog društva i inozemnoga matičnog društva ili tuzemnoga matičnog društva i inozemnoga ovisnog društva, priznaju se zaračunane kamate koje su rashodi tuzemnoga poreznog obveznika, najviše do visine eskontne stope Hrvatske narodne banke. Ako, pak, iz odnosa tako povezanih osoba tuzemni porezni obveznik iskazuje prihode od kamata, isti može biti najmanje u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke.Nadalje, navedene odredbe o priznavanju kamata na dane zajmove između povezanih osoba, sukladno članku 14. Zakona i članku 37. Pravilnika, odnose se i na povezane osobe koje su rezidenti ako jedna od povezanih osoba ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena od plaćanja poreza na dobit, ili ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja. Dakle, u slučajevima kada postoji mogućnost prelijevanja dobiti između rezidenata primjenjuju se navedene odredbe.Odredbe članka 14. Zakona i članka 37. Pravilnika ne primjenjuju se na pravne osobe rezidente kada ne dolazi do prelijevanja dobiti odnosno kada jedna od povezanih osoba koje su rezidenti nema povlašteni porezni status. Ako se na kamate plaća porez po odbitku, porezna osnovica povećava se za svote umanjene za plaćeni porez po odbitku.

Redni broj 17: Rashodi od nerealiziranih gubitaka

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 1. Zakona i u članku 21. Pravilnika. Porezna osnovica se povećava za rashode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani gubici), ako su bili iskazani u rashodima.Rashodima od vrijednosnih usklađenja smatraju se nerealizirani gubici koji se porezno ne priznaju. Nerealiziranim gubitkom smatra se usklađenje vrijednosti ispod troška stjecanja. Ako je porezni obveznik u računu dobiti i gubitka iskazao rashode od usklađenja financijske imovine (vrijednosnih papira), treba povećati poreznu osnovicu za isti iznos jer se porezno priznaju samo realizirani gubici.Vrijednosno usklađenje troška stjecanja u slučaju stečaja smatra se realiziranim gubitkom koji se porezno priznaje. Porezno se priznaju samo realizirani gubici. Gubici od vrijednosnog usklađenja vlastitih dionica porezno se ne priznaju.

Redni broj 18: Amortizacija iznad stopa propisanih u članku 12. stavcima 5. i 6. Zakona

 Na ovom redni broj upisuje se podatak o iznosu amortizacije iznad stopa propisanih u članku 12. stavcima 5. i 6. Zakona, utvrđen na način propisan i u članku 22. stavcima 1. i 2. Pravilnika. To znači da se na ovom rednom broju iskazuje amortizacija dugotrajne imovine koja se obračunava po stopama iznad propisanih i po drugim metodama otpisa.Ako porezni obveznik za svoje potrebe otpisuje dugotrajnu imovinu po metodama i stopama različitim od propisanih, a ukupno utvrđeni iznos amortizacije za porezno razdoblje je manji od iznosa koji bi se dobio primjenom propisanih odredbi Zakona i Pravilnika, tako utvrđeni iznos predstavlja rashod amortizacije i u svrhe oporezivanja.

Redni broj 19: Svota povećanja porezne osnovice koja proistječe iz promjene metode utvrđivanja porezne osnovice

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 16. Zakona i u članku 41. Pravilnika. U članku 41. Pravilnika propisan je postupak pri prijelazu obveznika poreza na dohodak na porez na dobit, koji treba obaviti pri sastavljanju prve prijave poreza na dobit. Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit dužan je na dan 1. siječnja kalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu. Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje se (-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance.Na ovom rednom broju iskazuju se stavke koje su bile uključene u poreznu osnovicu poreza na dohodak: +             vrijednost zatečenih zaliha +             dane predujmove za robu i usluge +             potraživanja od kupaca za robu i usluge +             potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz Popisa dugotrajne imovine +             aktivna vremenska razgraničenja +             zahtjeve za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza.Dani predujmovi za robu i usluge, te potraživanja od kupaca za robu i usluge iskazuju se bez poreza na dodanu vrijednost.Napominjemo da je Središnji ured Porezne uprave donio Uputu o postupanju pri promjeni metode utvrđivanja porezne osnovice – prijelaz s obveznika poreza na dohodak na porez na dobit Klasa: 410-10/05-01/72, Ur.broj: 513-07-21-01/05-1 od 15. prosinca 2005. godine.

Redni broj 20: Svota vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja koja nije porezno priznati rashod

 Na ovom rednom broju upisuje se podatak o iznosu vrijednosnog usklađenja, utvrđen na način propisan u članku 9. Zakona i u članku 33. Pravilnika. Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge, priznaju se kao rashod ako je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 120 dana, a ista nisu naplaćena do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave. Svote vrijednosnih usklađenja potraživanja od kupaca iskazane u prethodnim poreznim razdobljima kao porezno priznati rashod uključuju se u prihode, ako do trenutka nastupa zastare prava na naplatu nije postupljeno s pažnjom dobrog gospodarstvenika odnosno ako nisu obavljene sve radnje za osiguranje naplate duga, te ako potraživanje nije u poslovnim knjigama evidentirano kao prihod.Smatra se da su obavljene sve radnje za osiguranje naplate duga pažnjom dobrog gospodarstvenika ako su potraživanja utužena prije zastare ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili ako je postignuta nagodba s dužnikom, koji nije fizička osoba ili povezana osoba, u postupku sanacije ili stečaja. Rok za podnošenje tužbe nije propisan, što znači da se priznaje tužba podnesena do dana podnošenja porezne prijave, odnosno da roka zastare ako je taj rok prije dana podnošenja porezne prijave.Iznimno, priznaje se otpis potraživanja koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba. Svota od 5.000,00 kuna godišnje može se otpisati po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba u slučaju kada pojedinačno zastarjelo potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja ima značenje računa), ne glasi na iznos veći od te svote. Ako su zastarjela potraživanja po više računa koji glase na manji iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku, porezno se priznaje otpis najviše do 5.000,00 kuna.Otpis potraživanja koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba primjenjuje se na sva zastarjela potraživanja, dakle i ona koja su zastarjela prije 1. siječnja 2011. godine, uz propisane uvjete.Ako porezni obveznik ima evidentirana zastarjela potraživanja koja u pojedinom poreznom razdoblju prelaze svotu od 5.000,00 kuna, porezno se ne priznaje djelomični otpis po računima koji su pojedinačno veći od te svote. U takvom slučaju porezno se priznaje otpis samo ako su ispunjeni propisani uvjeti iz članka 9. stavka 3. Zakona.U fizičke osobe spadaju i obrtnici i ostali nositelji samostalnih djelatnosti. Iznimno, ako je fizička osoba obveznik poreza na dobit, a to je bila i u vrijeme nastanka potraživanja, tada je u pravu otpisa izjednačena s pravnom osobom.U članku 33. Pravilnika propisano je da se vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge prema članku 9. stavku 1. Zakona, priznaju kao porezni rashod ako je postignuta nagodba s dužnikom koji nije fizička osoba ili povezana osoba, ako je dužnik u postupku sanacije koja se provodi prema odlukama vjerovnika ili državnih tijela, te temeljem pravorijeka donesenog u zakonski utvrđenom arbitražnom postupku i nagodbe u zakonski utvrđenom postupku mirenja.

Redni broj 21: Svota vrijednosnog usklađenja zaliha koja nije porezno priznati rashod

 Na ovom rednom broju iskazuje se svota vrijednosnog usklađenja zaliha koja nije porezno priznati rashod prema odredbama članka 10. Zakona i članka 34. Pravilnika.Prema članku 10. Zakona rashodi smanjenja vrijednosti zaliha i financijske imovine priznaju se u razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi način uporabljena. Rashodi zaliha po osnovi manjkova zaliha priznaju se u visini utvrđenoj odlukom Hrvatske gospodarske komore odnosno Hrvatske obrtničke komore u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost.U članku 34. Pravilnika propisano je da se rashodima po osnovi vrijednosnog usklađenja zaliha iz članka 10. Zakona smatraju gubici od vrijednosnog usklađenja zaliha u poreznom razdoblju u kojemu su zalihe utrošene, prodane, na drugi način otuđene ili uništene. To znači da se porezno priznaju samo realizirani gubici od smanjenja vrijednosti zaliha.

Redni broj 22: Svota vrijednosnog usklađenja financijske imovine koja nije porezno priznata

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos povećanja porezne osnovice utvrđen na način propisan u članku 10. Zakona i u članku 35. Pravilnika. Prema članku 10. rashodi smanjenja vrijednosti zaliha i financijske imovine priznaju se u razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi način uporabljena.U članku 35. Pravilnika propisano je da se nerealizirani dobici ili gubici od vrijednosnog usklađenja financijske imovine isključuju iz porezne osnovice u skladu s odredbom članka 6. stavkom 1. točkom 2. i članka 7. stavkom 1. točkom 1. Zakona, osim u slučaju iz članka 13. stavka 3. Pravilnika. Ako se nerealizirani gubici iskazuju u računu dobiti i gubitka, tada se za njihov iznos povećava porezna osnovica.Porezni obveznik dužan je voditi analitičku evidenciju svoje financijske imovine po vrsti ulaganja i njihovoj početnoj vrijednosti, te po svim realiziranim i nerealiziranim promjenama. Nije dopušteno kompenziranje povećanja i smanjenja za različite vrste ulaganja.

Redni broj 23: Svota troškova rezerviranja koja se porezno ne priznaje

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 11. Zakona i u članku 36. Pravilnika. Porezna osnovica povećava se za rashode rezerviranja iznad svote propisane člankom 11. Zakona kojim je propisano koja se rezerviranja porezno priznaju i koji uvjeti moraju biti ispunjeni.Priznaju se kao rashod rezerviranja za rizik i troškove na temelju zakona ili drugog propisa i rezerviranja koja su uvjetovana ugovorima (rezerviranja za otpremnine, rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima i rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima).Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima jesu rezerviranja za troškove otklanjanja nedostataka u jamstvenim rokovima u visini utvrđenoj na temelju ugovora i prijašnjih iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti, ako ne postoji pravni temelj da se takvi izdaci naplate od treće osobe. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem istječu jamstveni rokovi. Pod prijašnjim iskustvenim spoznajama razumijevaju se, uz iskustva poreznog obveznika i iskustva drugih u sličnim djelatnostima i sličnim uvjetima. Ako nema iskustvenih spoznaja tada se rashodi rezerviranja utvrđuju na temelju pretpostavljenih budućih troškova, ovisno o vrijednosti i rokovima danih jamstava.Rezerviranjima za troškove po započetim sudskim sporovima, prema članku 11. stavku 2. Zakona, smatraju se rezerviranja za pokrenute sudske sporove protiv poreznog obveznika do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave, u visini utužene svote uvećane za pripadajuće troškove spora, osim kamata na utuženu svotu. Na odgovarajući način u rashode poreznog razdoblja priznaju se i rezerviranja po započetim, zakonski utvrđenim arbitražnim postupcima i postupcima mirenja. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem je donesena pravomoćna presuda, pravorijek arbitražnog izbranog suda ili nagodba u postupku mirenja.Porezna osnovica se povećava za rashode rezerviranja za godišnje odmore ako tijekom poreznog razdoblja nije postupljeno sukladno članku 11. stavcima 6. i 7. Zakona.

Redni broj 24: Svota povećanja porezne osnovice za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 13. Zakona i u članku 31. Pravilnika. U članku 31. Pravilnika propisano je da se porezna osnovica povećava za sve druge rashode iz članka 7. stavka 1. točke 13. Zakona koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i druge svote povećanja koje nisu bile uključene u poreznu osnovicu u prethodnim poreznim razdobljima. To je opća odredba koja uvjetuje priznavanje rashoda nastalih u svezi s obavljanjem djelatnosti, odnosno rashoda potrebnih za ostvarivanje prihoda kao i porezno nepriznavanje rashoda za koje ne postoje vjerodostojne isprave.

Redni broj 25: Povećanje dobiti za ostale prihode

 Na ovom rednom broju iskazuju se:–             povećanja dobiti ili smanjenja gubitka za prihode koji nisu iskazani u računovodstvenoj dobiti, a uključuju se u poreznu osnovicu–             prihodi ili dobit ostvareni od poslovnih jedinica u inozemstvu–             povećanja porezne osnovice od revalorizacijske pričuve koja se koristi kao kapital–             povećanje porezne osnovice prema članku 17. stavcima 5., 6., 7. i 8. Zakona. 

Redni broj 26: Ukupna svota povećanja dobiti ili smanjenja gubitka

 Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos od rednog broja 5 do rednog broja 25 za koji se povećava dobit ili smanjuje gubitak. III. SMANJENJE DOBITI / POVEĆANJE GUBITKA

Redni broj 27: Prihodi od dividendi i udjela u dobiti

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 6. stavku 1. točci 1. Zakona i u članku 12. Pravilnika.Prema navedenim odredbama porezna osnovica smanjuje se za prihode od dividendi i udjela u dobiti, pod kojima se razumijevaju primljene dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu poduzetnika.Pod prihodima od dividendi i udjela u dobiti razumijevaju se primljene ili obračunane svote dividendi i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu, koje su kao prihod iskazane u dobiti poreznog obveznika, upisane na rednom broju 3 (dobit) ili 4 (gubitak) Obrasca PD.

Redni broj 28: Prihodi od nerealiziranih dobitaka

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos nerealiziranih dobitaka koji se ne oporezuju, jer se oporezuju samo realizirani dobici, prema članku 6. stavku 1. točci 2. Zakona i prema članku 13. Pravilnika.Ako se nerealizirani dobici iskazuju kao prihod u računu dobiti i gubitka tada se s njima postupa kao da su realizirani. To znači da porezni obveznik koji je u Računu dobiti i gubitka iskazao prihode od nerealiziranih dobitka, ne može smanjiti poreznu osnovicu.Realiziranim dobitkom razumijeva se ostvarena vrijednost iznad troška stjecanja ili vrijednosno usklađenje troška stjecanja, odnosno revaloriziranog troška stjecanja. Dobici od prodaje vlastitih dionica i udjela ne oporezuju se.

Redni broj 29: Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja

 Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi od otpisanih potraživanja koja nisu bila porezno priznati rashod, prema članku 6. stavku 1. točci 3. Zakona.To su prihodi na koje je u prethodnim razdobljima plaćen porez na dobit.

Redni broj 30: Ostali rashodi prethodnih razdoblja

 Na ovom rednom broju iskazuju se iznos utvrđen na način propisan člankom 6. stavkom 2. Zakona i člankom 20. Pravilnika. Rashodima ranijih godina za koje se može smanjiti porezna osnovica, smatraju se uvjetno nepriznati rashodi koji su bili uključeni u poreznu osnovicu u prethodnim razdobljima, a za koje su u tekućem obračunskom razdoblju ispunjeni uvjeti za njihovo priznavanje. Porezna osnovica može se umanjiti za takve rashode u poreznom razdoblju u kojemu su ispunjeni uvjeti propisani za porezno priznavanje.

Redni broj 31: Smanjenje dobiti za ostale prihode

 Na ovom rednom broju iskazuju se:–             prihodi koji nisu iskazani u računovodstvenoj dobiti a uključuju se u poreznu osnovicu, ili su kao porezno nepriznati rashodi bili uključeni u poreznu osnovicu–             druga povećanja prihoda i kapitala koja su bila oporeziva.Trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost, sukladno posebnim propisima, na ovom rednom broju iskazuju podatak od dobiti koju su ostvarili od iskorištavanja brodova u međunarodnoj plovidbi, te dobit koju ostvare od prodaje brodova, od prodaje dionica ili udjela u trgovačkim brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj plovidbi, kao niti na dobit od dividende od dionica koje imaju u trgovačkim brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj plovidbi. Porezni obveznici – trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost sukladno posebnim propisima, ne mogu temeljem iskazanog podatka na ovom rednom broju, iskazati porezni gubitak. Naime, člankom 429. stavkom 1. Pomorskog zakonika (Narodne novine broj 181/04, 76/07, 146/08 i 61/11) propisano je da trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost ne plaćaju porez na dobit koju ostvare od iskorištavanja brodova u međunarodnoj plovidbi. Prema odredbama članka 429. stavcima 2. i 3. Pomorskog zakonika trgovačka društva iz stavka 1. istoga članka ne plaćaju porez na dobit koju ostvare od prodaje brodova, od prodaje dionica ili udjela u trgovačkim brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj plovidbi, kao niti na dobit od dividende od dionica koje imaju u trgovačkim brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj plovidbi. Ako društva iz stavka 1. istoga članka upravljaju navedenim udjelima iz jedinstvenog sjedišta poslovne uprave pod jedinstvenim imenom i vodstvom, dužno je voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje za cjelovito poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu.

Redni broj 32: Iznos smanjenja dobiti zbog promjene metode utvrđivanja porezne osnovice

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 16. Zakona i u članku 41. Pravilnika. U članku 41. Pravilnika propisan je postupak pri prijelazu obveznika poreza na dohodak na porez na dobit, koji treba obaviti pri sastavljanju prve prijave poreza na dobit. Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit dužan je na dan 1. siječnja kalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu.Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje se (-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance.Na ovom rednom broju podatak upisuje fizička osoba koja je od poreznog obveznika poreza na dohodak postala obveznik porez na dobit, za ispravak porezne osnovice utvrđen prema članku 16. Zakona i prema članku 41. Pravilnika, za stavke koje su bile uključene u poreznu osnovicu poreza na dohodak odnosno za stavke koje umanjuju osnovicu poreza na dobit:-             obveze prema dobavljačima za robu i usluge -             obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge -             pasivna vremenska razgraničenja-             dugoročna rezerviranja-             obveze za porez na promet i istovrsne porezeObveze prema dobavljačima za robu i usluge, te obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge iskazuju se bez poreza na dodanu vrijednost.Napominjemo da je Središnji ured Porezne uprave donio Uputu o postupanju pri promjeni metode utvrđivanja porezne osnovice – prijelaz s obveznika poreza na dohodak na porez na dobit Klasa: 410-10/05-01/72, Ur.broj: 513-07-21-01/05-1 od 15. prosinca 2005. godine.

Redni broj 33: Trošak amortizacije koji nije ranije bio priznat

 Na ovom rednom broju upisuje se podatak o iznosu amortizacije koja nije bila porezno priznata zbog odstupanja od metode i propisanih amortizacijskih stopa.Prema odredbama članka 6. stavka 1. točke 4. Zakona porezna osnovica smanjuje se za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima do vrijednosti propisane u članku 12. Zakona.

Redni broj 34: Ukupan iznos državnih potpora i olakšica

 Na ovom rednom broju iskazuje se, sukladno članku 6. stavku 1. točci 5. Zakona ukupan iznos državnih potpora za obrazovanje i izobrazbu te za istraživačko razvojne projekte (redni broj 34.1. + redni broj 34.2.).

Redni broj 34.1.: Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu

 Na ovom rednom broju iskazuje se, sukladno članku 14. Pravilnika, ukupan iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu utvrđen na način propisan Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine broj 109/07 i 152/08) i Pravilnikom o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine broj 12/08 i 13/09).Prema članku 3. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu korisnik državne potpore koji se prema propisu koji uređuje financijsko poslovanje poduzetnika smatra velikim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dobit umanjiti do 50% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 25% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Korisnik državne potpore koji se prema propisu koji uređuje financijsko poslovanje poduzetnika smatra malim ili srednjim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dobit ili dohodak od samostalne djelatnosti umanjiti do 70% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 35% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Korisnik državne potpore, koji prema posebnim propisima ispunjava uvjete za dodjelu regionalne državne potpore, može smanjenje porezne osnovice poreza na dobit iz stavka 1. i 2. ovoga članka i članka 4. ovoga Zakona uvećati do 10 postotnih bodova ako djelatnost obavlja na području koje je Kartom regionalnih potpora određeno kao područje Središnje i Istočne (Panonske) Hrvatske ili Jadranske Hrvatske, odnosno do 5%-tnih bodova ako djelatnost obavlja na području Sjeverozapadne Hrvatske. Ukupan iznos smanjenja poreza na dobit ili dohodak ne može biti veći od predviđenog u stavcima 1., 2. i 3. toga članka te članka 4. i 5. toga Zakona.Osim navedenog, Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu predviđa i dodatna, odnosno posebna umanjenja osnovice poreza na dobit za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost pomorskog prijevoza, za radnike u nepovoljnom položaju te za naukovanja za obrtnička zanimanja sukladno člancima 4., 5. i 6. toga Zakona.Opravdani troškovi općeg obrazovanja i izobrazbe te posebnog obrazovanja i izobrazbe priznaju se samo za radnike korisnike državne potpore i moraju biti u svezi s djelatnošću korisnika državne potpore.Napominjemo da je porezni obveznik dužan uz Obrazac PD priložiti evidenciju sukladno članku 4. Pravilnika o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu odnosno pregled opravdanih troškova za obrazovanje i izobrazbu i izračun državne potpore za obrazovanje i izobrazbu sukladno članku 4. stavku 1. Pravilnika o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu. Temeljem navedenih odredbi, korisnici državne potpore mogu dodatno umanjiti osnovicu poreza na dobit za opravdane troškove opće i posebnog obrazovanja i izobrazbe za djelatnost koju obavljaju na područjima koja su određena Odlukom o karti regionalnih potpora, u visini i na način propisan Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, te Pravilnikom o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu.Poduzetnik može koristiti državnu potporu za izvođenje naukovanja za obrtnička zanimanja u pogonima ili radionicama poduzetnika, sukladno članku 6. stavcima 2. i 3. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu pod uvjetom da je poduzetnik ostvario dobit prije uvećanja ili umanjenja odnosno pod uvjetom da je poduzetnik ostvario dobit na rednom broj 3. Obrasca PD. Ako je ostvaren gubitak na rednom broj 4. Obrasca PD, poduzetnik ne može koristiti dodatno umanjenje iz članka 6. stavaka 2. i 3. navedenog Zakona, a prema odredbi članka 6. stavka 10. Pravilnika o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu.Člankom 6. stavkom 4. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu propisano je, između ostalog, da iznos umanjenja porezne osnovice poreza na dobit iz stavaka 2. i 3. istoga članka ne može biti veći od godišnjeg neoporezivog iznosa nagrada učenicima za vrijeme praktičkog rada i naukovanja po svakom naučniku na naukovanju odnosno za 2011. godinu ne može biti veći od 19.200,00 kuna po naučniku (članak 45. stavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak).Prilikom izračuna državne potpore za obrazovanje i izobrazbu u Obrascu PD za 2011. godinu, vrsta poduzetnika utvrđuje se sukladno članku 3. Zakona o računovodstvu (Narodne novine broj 109/07), a dodatno umanjenje za korisnike državne potpore iz članka 3. stavka 3. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu utvrđuje se sukladno Odluci o karti regionalnih potpora (Narodne novine broj 52/08).Primjer:Veliki poduzetnik B koji obavlja djelatnost na području Istočne (Panonske) Hrvatske ima tijekom 2011. godine ukupne troškove općeg obrazovanja i izobrazbe u iznosu od 80.000,00 kuna (u koje su uključeni i troškovi općeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju). Navedeni poduzetnik imao je ukupne troškove posebnog obrazovanja i izobrazbe u iznosu od 20.000,00 kuna (u koje su uključeni i troškovi posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju). Poduzetnik zapošljava ukupno 3 radnika od kojih je jedan radnik u nepovoljnom položaju (radnik iz članka 5. stavka 2. točke 4. Zakona). Troškovi općeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju iznose 4.000,00 kuna, a troškovi posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju iznose 1.000,00 kuna. Veliki poduzetnik ima dozvolu (licencu) Hrvatske obrtničke komore za izvođenje praktičnog dijela naukovanja, a u 2011. godini isplatio je jednom naučniku nagradu u iznosu od 13.000,00 kuna za vrijeme naukovanja. Dobit poduzetnika prije uvećanja i umanjenja porezne osnovice (na rednom broju 3. Obrasca PD) iznosi 180.000,00 kuna.Ukupni troškovi za opće obrazovanje i izobrazbu        80.000,00–             troškovi općeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju             4.000,0076.000,00 x (50% + 10% iz članka 3. stavka 3. Zakona) =           45.600,00Ukupni troškovi za posebno obrazovanje i izobrazbu 20.000,00–             troškovi posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju       1.000,0019.000,00 * (25% + 10% iz članka 3. stavka 3. Zakona) =           6.650,00Troškovi općeg obrazovanja radnika u nepovoljnom položaju:4.000,00 * (50% + 10% iz članka 3. stavka 3. Zakona + 10% iz članka 5. stavka 1. Zakona) = 2.800,00Troškovi posebnog obrazovanja radnika u nepovoljnom položaju:1.000,00 * (25% + 10% iz članka 3. stavka 3. Zakona + 10% iz članka 5. stavka 1. Zakona) = 450,00Dodatno umanjenje za jednog naučnika na naukovanju 180.000,00 * 5% (1 naučnik) = 9.000,00Iz ovog primjera proizlazi da će veliki poduzetnik B iskazati na rednom broju 34.1. Obrasca PD ukupan iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu u iznosu od 77.500,00 kuna koji se sastoji od:1.            državne potpore za opće obrazovanje i izobrazbu      45.600,002.            državne potpore za posebno obrazovanje i izobrazbu               6.650,003.            državne potpore u slučaju općeg i posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju (2.800,00 + 450,00)                3.250,004.            državne potpore za izvođenje naukovanja (nagrada 13.000,00 + 9.000,00)         22.000,00

Redni broj 34.2.: Državna potpora za istraživačko-razvojne projekte

 Na ovom rednom broju iskazuje se, sukladno članku 15. Pravilnika, iznos državne potpore za istraživačko-razvojne projekte utvrđen na način utvrđen člancima 111.a do 111.f Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj 123/03, 105/04, 174/04, 46/07 i 63/11) i sukladno Pravilniku o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Narodne novine broj 116/07). Pravo na korištenje državne potpore za istraživačko-razvojne projekte kroz umanjenje osnovice poreza na dobit temeljem opravdanih troškova određenog istraživačko-razvojnog projekta mogu ostvariti samo porezni obveznici kojima je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa izdalo potvrdu da određeni projekt ima karakteristike znanstvenog, temeljnog, primijenjenog i razvojnog istraživanja. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa izdaje potvrdu poreznom obvezniku – korisniku državne potpore na temelju Obrasca 1, odnosno temeljem dostavljenog zahtjeva za odobrenje državne potpore za određeni istraživačko-razvojni projekt. Potvrdom se određeni projekt razvrstava na temeljno, primijenjeno ili razvojno istraživanje o čemu ovisi iznos umanjenja osnovice poreza na dobit.Ovisno o tome kako je određeni projekt razvrstan osnovica poreza na dobit se može umanjiti za: -             150% opravdanih troškova projekta za temeljna istraživanja,-             125% opravdanih troškova projekta za primijenjena istraživanja,-             100% opravdanih troškova projekta za razvojna istraživanja.Porezni obveznici opravdane troškove istraživačko-razvojnog projekta utvrđene člankom 111.d. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iskazuju na Obrascu 2. i to za svaki odobreni projekt posebno. U Obrascu 2. se iskazuju opravdani troškovi za porezno razdoblje na koje se troškovi odnose, te kumulativni podaci o troškovima od početka projekta do kraja obračunskog poreznog razdoblja za koje se Obrazac 2. podnosi. Opravdanim troškovima određenog istraživačko-razvojnog projekta koji se iskazuju na Obrascu 2 sukladno članku 111.d Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju smatraju se: 1. plaće zaposlenika i naknade osobama koje izravno sudjeluju u istraživanjima; 2. materijalni troškovi za istraživanja, a to su: utrošene sirovine i materijal uključujući ambalažu i sitni inventar, utrošena energija, rezervni dijelovi korišteni ili potrošeni tijekom istraživanja; utrošeni materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje objekata i opreme koji se koriste neposredno za istraživanja; 3. troškovi usluga korištenih tijekom istraživanja, kao što su intelektualne usluge vezane uz istraživanja te sve druge usluge koje su uvjet za ostvarivanje istraživanja; 4. troškovi amortizacije nekretnina, postrojenja i opreme u dijelu u kojem se ta sredstva koriste za istraživanja kod onih poreznih obveznika koji sami obavljaju istraživanja, a rashodi amortizacije utvrđuju se na način propisan člankom 12. Zakona o porezu na dobit; 5. troškovi amortizacije nabavljenih patenata i licencija koji se koriste za konkretno istraživanje, a rashodi amortizacije utvrđuju se na način propisan člankom 12. Zakona o porezu na dobit; 6. opći troškovi, pod kojima se razumijevaju samo oni troškovi koji su nužni za istraživanja i koji se mogu rasporediti na razumnoj i dosljednoj osnovi na tu djelatnost, kao što su premije osiguranja procesa, odgovornosti i opreme za istraživanja te najamnine i članarine stručnih udruga za istraživanja. Procjenu vjerodostojnosti opravdanih troškova, prema potrebi, obavlja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa na način utvrđen člankom 5. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, odnosno Porezna uprava može pisanim putem korisniku potpore dostaviti zahtjev za provjerom opravdanosti troškova projekta za koje je umanjena porezna osnovica, a u tom slučaju, korisnik potpore obvezan je zatražiti provjeru opravdanosti troškova projekta od nadležnog Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Prema članku 2. stavku 2. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte obveznici poreza na dobit dužni su, u svrhu ostvarenja državne potpore, podatke o opravdanim troškovima iz članka 111.d Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, evidentirati u poslovnim knjigama posebno za svaki projekt te obračunavati posebno za svako porezno razdoblje u kojem su troškovi nastali.Ukupan iznos državnih potpora koji porezni obveznik može ostvariti po svim osnovama koje se dodjeljuju temeljem Zakona o znanstvenoj djelatnosti i drugim propisima utvrđen je člankom 111.a navedenog Zakona. Kako bi se utvrdilo pravo na korištenje porezne olakšice za istraživačko-razvojne projekte porezni obveznik je dužan uz prijavu poreza na dobit priložiti presliku Obrasca 1, potvrdu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Obrazac 2. za svaki projekt posebno te izračun državne potpore za istraživačko-razvojne projekte. Iznimno, porezni obveznici koju su za određeni istraživačko-razvojni projekt u prethodnom poreznom razdoblju dostavili potvrdu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Obrazac 1., mogu za taj projekt dostaviti samo Obrazac 2.Nadalje, u iznimnim slučajevima kada porezni obveznik nije od nadležnog Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa dobio potvrdu, ali je istom u propisanom roku do kraja poreznog razdoblja za koje želi ostvariti državnu potporu odnosno poreznu olakšicu uputio zahtjev za izdavanjem potvrde (Obrazac 1) potrebno je postupiti sukladno člancima 3. i 4. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, te zaprimiti poreznu prijavu, a naknadno izvršiti ispravak prijave poreza na dobit. Stoga, porezni obveznik kojemu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa nije izdalo potvrdu do roka za podnošenje prijave poreza na dobit, iako je porezni obveznik Obrazac 1. dostavio u propisanom roku može navedenu potvrdu predati u nadležnu ispostavu Porezne uprave naknadno, budući da je 30. lipanj 2012. godine rok do kada Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odlučuje o prijavi zahtjeva sukladno odredbama Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, te bi do navedenoga datuma porezni obveznik trebao dobiti potvrdu ili obavijest o tome da ne ostvaruje pravo na državnu potporu. Prema članku 3. stavku 6. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, propisano je da, ako Ministarstvo nadležno za znanost ne izda potvrdu iz stavka 1. istoga članka u roku iz stavka 4. istoga članka, dužno je najkasnije petnaest dana (15) prije isteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit o tome pisano izvijestiti poreznog obveznika i njemu nadležnu ispostavu Porezne uprave. U obavijesti Ministarstvo nadležno za znanost je dužno navesti rok u kojemu će odlučiti o prijavi zahtijeva stavka 1. navedenog Pravilnika. Taj rok ne može biti dulji od 60 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit.Odredbom članka 4. stavka 3. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, propisano je da korisnik potpore koji u roku iz članka 3. stavka 4. navedenog Pravilnika nije dobio potvrdu Ministarstva nadležnog za znanost ima pravo umanjiti poreznu osnovicu u prijavi poreza na dobit za iznos iskazan u Obrascu 2. Po primitku potvrde Porezna uprava će utvrditi visinu potpore koju korisnik potpore može ostvariti za porezno razdoblje, te prema potrebi ispraviti poreznu osnovicu, sukladno poreznim propisima.Primjer:Poduzetnik C u 2011. godini ima opravdane troškove projekta za primijenjena istraživanja u iznosu od 100.000,00 kuna. Projekt je započeo 1. siječnja 2011. godine.Poduzetnik može umanjiti dobit (redni broj 3. Obrasca PD) odnosno uvećati gubitak (redni broj 4. Obrasca PD) za iznos od 125.000,00 kuna (100.000,00 * 125%), a taj iznos upisat će pod redni broj 34.2. Obrasca PD.U ovom primjeru, poduzetnik, pri izračunu državne potpore, primjenjuje postotak iz članka 111.c stavka 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju odnosno može umanjiti dobit odnosno uvećati gubitak za 125% opravdanih troškova za primijenjena istraživanja.Uz izračun, mali poduzetnik je obvezan uz Obrazac PD dostaviti i presliku Obrasca 1, potvrdu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, te Obrazac 2.

Redni broj 35: Ukupna svota smanjenja dobiti ili povećanja gubitka

 Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos od rednog broja 27 do rednog broja 34 za koji se smanjuje dobit ili povećava gubitak. IV. POREZNA OSNOVICA

Redni broj 36: Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja

 Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o poreznoj dobiti ili poreznom gubitku nakon što su podaci s rednih brojeva 3 i/ili 4 povećani i/ili smanjeni. Porezna dobit dobije se tako da se rednom broju 3 pribroji redni broj 26 i oduzme redni broj 35 (redni broj 3 + redni broj 26 – redni broj 35). Ako je predznak pozitivan, postoji porezna dobit. Porezna dobit postoji i ako se dobije svota s pozitivnim predznakom nakon što se računovodstveni gubitak s rednog broja 4 smanji za redni broj 26 i poveća za redni broj 35 (redni broj 4 – redni broj 26 + redni broj 35).

Redni broj 37: Preneseni gubitak

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos poreznog gubitka utvrđenog u skladu s odredbama članka 17. Zakona i članka 38. Pravilnika. Ako se u postupku utvrđivanja porezne osnovice utvrdi negativna osnovica, porezni obveznik ima porezni gubitak koji se prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u sljedećih pet godina, ako Zakon ne odredi drugačije.Pravo na smanjenje porezne osnovice prema članku 17. stavku 2. Zakona može se prenositi i nadoknaditi tijekom pet godina nakon godine u kojoj je gubitak utvrđen.Dobit ostvarena u poreznom razdoblju, prvenstveno se koristi za pokriće prenesenih gubitaka iz prethodnih razdoblja i to tako da se pokrivaju gubici onim redoslijedom kojim su ostvareni odnosno porezna osnovica se smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.U poreznoj prijavi poreza na dobit za 2011. godinu najstariji gubitak koji je moguće prenijeti je porezni gubitak za 2006. godinu.Ako se prenosi pravo za nadoknadu gubitka pri spajanjima, pripajanjima i podjelama na pravne slijednike tijekom poreznog razdoblja, pravo na prijenos gubitka počinje teći u razdoblju u kojemu je pravni slijednik stekao pravo na prijenos gubitka. Pri smanjenju porezne osnovice zbog gubitka iz prethodnih porezni razdoblja, porezna se osnovica smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.U slučaju statusnih promjena, neiskorišteno pravo do pet godina prenosi se na pravnog slijednika. Ako je statusna promjena tijekom poreznog razdoblja, pravni prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se radi o kraju godine, a pravni slijednik ima pravo na prijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da se radi o prijenosu poreznoga gubitka iz prethodne godine.Ako u razdoblju prava na prijenos gubitka porezni obveznik promijeni porezno razdoblje, a prijelazno razdoblje do novog razdoblja kraće je od šest mjeseci, tada se novo i prijelazno razdoblje računa kao jedna godina.Ukoliko porezni obveznik iskazuje iznos prenesenog gubitka na rednom broju 37 Obrasca PD, tada je dužan, između ostalog, priložiti i pregled neiskorištenih poreznih gubitaka po godinama, uz Obrazac PD koji predaje neposredno u ispostavi Porezne uprave ili preporučeno poštom.Prema mišljenju Središnjeg ureda Porezne uprave Klasa: 410-10/06-01/37, Ur.broj: 513-07-21-01/06-2 od 14. srpnja 2006. godine, dobit ostvarena u poreznom razdoblju, prvenstveno se koristi za pokriće prenesenih gubitaka iz prethodnih razdoblja i to tako da se pokrivaju gubici onim redoslijedom kojim su ostvareni odnosno porezna osnovica se smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.Primjer:Porezni obveznik „a - b - g“ d.o.o. ostvario je tekući gubitak u 2004. godini u iznosu od 100.000,00 kuna, a u 2005. godini u iznosu od 40.000,00 kuna. U 2006. godini, porezni obveznik je ostvario dobit u iznosu od 15.000,00 kuna, a u 2007. godini u iznosu od 7.000,00 kuna. U 2008. godini, porezni obveznik je ostvario tekući gubitak u iznosu od 10.000,00 kuna, u 2009. godini dobit u iznos od 5.000,00 kuna, dok je u 2010. godini ostvario tekući gubitak u iznosu od 23.000,00 kuna. Porezni obveznik je u 2011. godini ostvario dobit u iznosu od 35.000,00 kuna. 

Pregled poreznih gubitaka po godinama:
	2004	2005	2006	2007	2008	2009	2010	2011
Preneseni gubitak	-	100.000	140.000	125.000	118.000	128.000	50.000	33.000
Dobit u posl. godini	-	-	15.000	7.000	-	5.000	-	35.000
Gubitak u posl. godini	100.000	40.000	-	-	10.000	-	23.000	-
Prijenos gubitka u naredno porezno razdoblje	100.000	140.000	125.000	118.000	128.000	50.000	33.000	0,00

  Iz primjera proizlazi:–             u prijavi poreza na dobit za 2006. godinu, iskazana dobit dostatna je za pokrivanje dijela gubitka iz 2004. godine u iznosu od 15.000,00 kuna. Ostatak nepokrivenog gubitka iz 2004. godine u iznosu od 85.000,00 kuna i nepokriveni gubitak iz 2005. godine u iznosu od 40.000,00 kuna prenose se u 2007. godinu.100.000,00 – 15.000,00 = 85.000,0085.000,00 + 40.000,00 = 125.000,00–             u prijavi poreza na dobit za 2007. godinu, iskazana dobit dostatna je za pokrivanje dijela gubitka iz 2004. godine u iznosu od 7.000,00 kuna. Ostatak nepokrivenog gubitka iz 2004. godine u iznosu od 78.000,00 kuna i nepokriveni gubitak iz 2005. godine u iznosu od 40.000,00 kuna prenose se u 2008. godinu85.000,00 – 7.000,00 = 78.000,0078.000,00 + 40.000,00 = 118.000,00–             u prijavi poreza na dobit za 2008. godinu, iskazan je gubitak za tekuću godinu u iznosu od 10.000,00 kuna i preneseni gubitak iz 2007. godine u iznosu od 118.000,00 kuna, stoga se u prijavi poreza na dobit za 2009. godinu može iskazati ukupni preneseni gubitak u iznosu od 128.000,00 kuna.–             u prijavi poreza na dobit za 2009. godinu, iskazana dobit u iznosu od 5.000,00 kuna dostatna je za pokrivanje dijela gubitka iz 2004. godine. Međutim, gubitak iz 2004. godine ne može se više prenositi u 2010. godinu, stoga se u prijavu poreza na dobit za 2010. godinu prenosi nepokriveni gubitak iz 2005. godine u iznosu od 40.000,00 kuna i nepokriveni gubitak iz 2006. godine u iznosu od 10.000,00 kuna.40.000,00 + 10.000,00 = 50.000,00–             u prijavi poreza na dobit za 2010. godinu, iskazan je gubitak za tekuću godinu u iznosu od 23.000,00 kuna. Međutim, nepokriveni gubitak iz 2005. godine u iznosu od 40.000,00 kuna ne može se više prenositi u 2011. godinu, stoga se u prijavu poreza na dobit za 2011. godinu prenosi nepokriveni gubitak iz 2010. godine u iznosu od 10.000,00 kuna i gubitak iz 2010. godine u iznosu od 23.000,00 kuna.10.000,00 + 23.000,00 = 33.000,00–             Iskazana dobit u prijavi poreza na dobit za 2011. godinu u iznosu od 35.000,00 dostatna je za pokrivanje prenesenog gubitka iz 2008. godine u cijelosti, te prenesenog gubitka iz 2010. godine u cijelosti. –             U prijavi poreza na dobit za 2012. godinu porezni obveznik neće iskazivati preneseni gubitak na rednom broju 37. Obrasca PD.Na rednom broju 37. Obrasca PD za 2011. godinu – preneseni gubitak, porezni obveznik iskazat će iznos od 33.000,00 kuna.Prijenos gubitka pri statusnim primjenamaPrema odredbama članka 17. Zakona i članka 38. Pravilnika, neiskorišteno pravo na smanjenje porezne osnovice temeljem gubitka do pet godina, u slučaju statusnih promjena iz članka 19. Zakona, prenosi se na pravnog slijednika. Napominjemo da pravnom predniku prestaje pravo na prijenos poreznoga gubitka ako pravni prednik već dva porezna razdoblja prije statusne promjene ne obavlja djelatnosti, ili ako tijekom dva porezna razdoblja od nastanka statusne promjene bitno promijeni djelatnost pravnog prednika, te je isti dužan uvećati poreznu osnovicu za iznos iskorištenog gubitka. Isto se primjenjuje i u slučaju kada se u poreznom razdoblju struktura vlasništva poreznog obveznika promijeni za više od 50% u odnosu na strukturu vlasništva na početku poreznog razdoblja. Međutim, navedeno se ne primjenjuje ako se bitno promjeni djelatnost zbog očuvanja radnih mjesta ili sanacije poslovanja. U slučaju statusnih promjena tijekom poreznog razdoblja, pravni prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se radi o kraju godine, a pravni slijednik ima pravo na prijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da se radi o prijenosu poreznoga gubitka iz prethodne godine. Ako se preuzimaju preneseni porezni gubici koji se iskazuju u prijavi poreza na dobit za 2011. godinu pri statusnim promjenama ili promjenama vlasništva za više od 50%, potrebno je uz prijavu priložiti i pregled takvih gubitaka.Na primjer, društvo A pripojilo se društvu B s danom 1. listopada 2011. Društvo A sastavilo je poreznu prijavu za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2011. i iskazalo porezni gubitak u iznosu od 8.000,00 kuna. Društvo B, pravni slijednik društva A sastavilo je prijavu poreza na dobit za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2011. u kojoj je umanjilo poreznu osnovicu za 3.000,00 kuna preuzetog gubitka, a ostatak od 5.000,00 prenosi u slijedeće porezno razdoblje. Smatra se da je društvu B prva godina prava na prijenos gubitka 2011. te razliku od 5.000,00 kuna može prenositi još četiri godine. Napominjemo da ako Društvo B tijekom dva porezna razdoblja od statusne promjene bitno promjeni djelatnost društva A, ali ne očuva radna mjesta ili ne mijenja djelatnost radi sanacije poslovanja, tada će izgubiti pravo na prijenos poreznog gubitka i povećat će poreznu osnovicu za iznos iskorištenog poreznog gubitka. Isti uvjeti o ograničavanju prava na prijenos poreznog gubitka primjenjivali bi se i u slučaju promjene strukture vlasništva za više od 50%.

Redni broj 38: Porezna osnovica

 Na ovom rednom broju iskazuje se porezna osnovica koja se dobije tako da se redni broj 36 smanji za redni broj 37, a rezultat ima pozitivan predznak (redni broj 36 – redni broj 37).V. POREZNI GUBITAK

Redni broj 39: Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja

 Ovaj redni broj može imati pozitivan predznak - porezna dobit. Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako postoji porezni gubitak te ako je preneseni gubitak na rednom broju 40 veći od porezne osnovice nakon povećanja i smanjenja (redni broj 3 + redni broj 26 – redni broj 35 ili redni broj 4 – redni broj 26 + redni broj 35).

Redni broj 40: Preneseni gubitak

 Na ovom rednom broju iskazuje se preneseni gubitak prema članku 17. koji se utvrđuje na isti način kao i preneseni gubitak na rednom broju 37. Obrasca PD.

Redni broj 41: Porezni gubitak za prijenos

 Porezni gubitak za prijenos postoji ako redni broj 39 ima negativan predznak te ako ima pozitivan predznak, ali je manji od rednog broja 40 (redni broj 39 – redni broj 40). VI. POREZNA OBVEZA

Redni broj 42: Porezna osnovica

 Porezna osnovica - iskazuje se podatak s rednog broja 38.

Redni broj 43: Porezna stopa

 Prema odredbama članka 28. Zakona porez na dobit plaća se po stopi 20% na utvrđenu poreznu osnovicu.

Redni broj 44: Porezna obveza

 Porezna obveza dobije se kada se redni broj 42. pomnoži sa stopom na rednom broju 43. (redni broj 42 * redni broj 43). VII. POREZNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI

Redni broj 45: Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike na područjima posebne državne skrbi

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos ukupnih olakšica i oslobođenja poreznih obveznika s područja posebne državne skrbi (redni broj 45.1. + redni broj 45.2. + redni broj 45.3.) odnosno ukupni iznos za koji se smanjuje porezna obveza poreznim obveznicima s područja posebne državne skrbi prema članku 42. Pravilnika. Iznos na ovome rednom broju kao i iznosi na pojedinim rednim podbrojevima (redni broj 45.1. + redni broj 45.2. + redni broj 45.3.) ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44. Navedeni iznosi za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi, osim poljoprivrede i ribarstva prema posebnim propisima iz članka 42. Pravilnika, utvrđuju se sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.Zakon o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 86/08) propisuje u članku 23. porezne olakšice i oslobođenja za obveznike poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na područjima posebne državne skrbi, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, a u članku 24. porezne olakšice i oslobođenja za obveznike poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, uz ispunjavanje propisanih uvjeta.Navedeni Zakon o područjima posebne državne skrbi propisuje u članku 24. stavku 2. da se iznos oslobađanja od plaćanja poreza na dobit za navedena vremenska razdoblja iz stavka 1. istoga članka, utvrđuje sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti (Narodne novine broj 45/07).Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 53/09 i 122/10) podrobnije uređuje način ostvarivanja prava na poreznu olakšicu obveznika poreza na dobit koji obavljaju djelatnost, osim poljoprivrede i ribarstva na područjima posebne državne skrbi sukladno odredbama članka 24. Zakona o područjima posebne državne skrbi. Porezni obveznici koji ostvaruju pravo na korištenje poreznih olakšica, a obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi osim poljoprivrede i ribarstva, sukladno propisima o područjima posebne državne skrbi, uz prijavu poreza na dobit prilažu za svako porezno razdoblje Potvrdu nadležnog Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se utvrđuje maksimalni iznos porezne olakšice koja se može iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica, te godišnje izvješće o korištenju poreznih olakšica. Zahtjev za izdavanjem potvrde dostavlja se Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva najkasnije do 15. ožujka 2012. Ako porezni obveznik obavlja djelatnost isključivo na području posebne državne skrbi, tada se u obračuna olakšice ili oslobođenja uzima ukupno ostvarena dobit.Ako porezni obveznik obavlja djelatnost i izvan područja posebne državne skrbi, tada se u obračun oslobođenja ili olakšice uzima dio dobiti ostvaren samo na području posebne državne skrbi.Porezni obveznik dužan je osigurati knjigovodstvene isprave odnosno posebno porezno-knjigovodstveno praćenje za djelatnosti koje obavlja na područjima posebne državne skrbi.Ako porezni obveznik koji obavlja djelatnost na području posebne državne skrbi ostvari gubitak, tada nema temelja za korištenje porezne olakšice ili oslobođenja, jer je propisano pravo na umanjenje porezne obveze ako obveza postoji. Ako obveze nema, nema niti njenog umanjenja.Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos iskazane porezne osnovice na rednom broju 42. ili da se na iznos iskazane porezne obveze na rednom broju 44. primjeni propisana stopa oslobođenja.U slučaju da je iznos ukupnih olakšica i oslobođenja iskazanih na ovom rednom broju veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose olakšica i oslobođenja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.Porezne olakšice ne mogu se ostvariti ako porezni obveznik iskazuje porezni gubitak na rednom broju 39. i rednom broju 41.Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.

Redni broj 45.1.: Područje prve skupine

 Na ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području prve skupine prema članku 42. Pravilnika odnosno porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području prve skupine i porezne olakšice i oslobođenja ostvaruju temeljem:-             članka 23. Zakona o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 86/08) za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području prve skupine-             članka 24. Zakona o područjima posebne državne skrbi i Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 53/09 i 122/10) za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na području prve skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva.Napominjemo da su porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području prve skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, a žele ostvariti poreznu olakšicu, dužni Prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu podnijeti Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva najkasnije do 15. ožujka 2012.Po zaprimanju navedene Prijave nadležno Ministarstvo izdaje, najkasnije u roku 45 dana od uredno podnesene Prijave, potvrdu o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se utvrđuje maksimalni iznos porezne olakšice sukladno Odluci o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti, a koja se može iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica. Takva potvrda obvezno se prilaže uz poreznu prijavu. Pravo na korištenje propisane porezne olakšice utvrđuje Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, te Ministarstvo financija – Porezna uprava, svako u svojem djelokrugu. Dakle, nadležna ispostava u postupku obrade prijave poreza na dobit utvrđuje konačan iznos porezne olakšice koji ne može biti veći od maksimalnog iznosa porezne olakšice prema Potvrdi, ali može biti i manji. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području prve skupine i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju ne plaćaju porez na dobit, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području prve skupine primijeni propisana stopa od 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području prve skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva i koji plaćaju 25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2011. – 2013. godine, odnosno koji plaćaju porez na dobit po stopi od 5%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području prve skupine primjeni propisana stopa poreza na dobit 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj.

Redni broj 45.2.: Područje druge skupine

 Na ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području druge skupine prema članku 42. Pravilnika odnosno porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području druge skupine i porezne olakšice i oslobođenja ostvaruju temeljem: -             članka 23. Zakona o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 86/08) za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području druge skupine-             članka 24. Zakona o područjima posebne državne skrbi i Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 53/09 i 122/10) za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na području druge skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva.Napominjemo da su porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području druge skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, a žele ostvariti poreznu olakšicu, dužni Prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu podnijeti Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva najkasnije do 15. ožujka 2012. Po zaprimanju navedene Prijave nadležno Ministarstvo izdaje, najkasnije u roku 45 dana od uredno podnesene Prijave, potvrdu o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se utvrđuje maksimalni iznos porezne olakšice sukladno Odluci o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti, a koja se može iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica. Takva potvrda obvezno se prilaže uz poreznu prijavu. Pravo na korištenje propisane porezne olakšice utvrđuje Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, te Ministarstvo financija – Porezna uprava, svako u svojem djelokrugu. Dakle, nadležna ispostava u postupku obrade prijave poreza na dobit utvrđuje konačan iznos porezne olakšice koji ne može biti veći od maksimalnog iznosa porezne olakšice prema Potvrdi, ali može biti i manji. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području druge skupine i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju plaćaju 25% od propisane stope poreza na dobit, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 5%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području druge skupine primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području druge skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva i koji plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. - 2013. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području druge skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.

Redni broj 45.3.: Područje treće skupine

 Na ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području treće skupine prema članku 42. Pravilnika odnosno porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području treće skupine i porezne olakšice i oslobođenja ostvaruju temeljem:-             članka 23. Zakona o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 86/08) za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području treće skupine-             članka 24. Zakona o područjima posebne državne skrbi i Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 53/09 i 122/10) za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na području treće skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva.Napominjemo da su porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području treće skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, a žele ostvariti poreznu olakšicu, dužni Prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu podnijeti Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva najkasnije do 15. ožujka 2012. Po zaprimanju navedene Prijave nadležno Ministarstvo izdaje, najkasnije u roku 45 dana od uredno podnesene Prijave, potvrdu o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se utvrđuje maksimalni iznos porezne olakšice sukladno Odluci o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti, a koja se može iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica. Takva potvrda obvezno se prilaže uz poreznu prijavu. Pravo na korištenje propisane porezne olakšice utvrđuje Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, te Ministarstvo financija – Porezna uprava, svako u svojem djelokrugu. Dakle, nadležna ispostava u postupku obrade prijave poreza na dobit utvrđuje konačan iznos porezne olakšice koji ne može biti veći od maksimalnog iznosa porezne olakšice prema Potvrdi, ali može biti i manji. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području treće skupine i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području treće skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području treće skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva i koji plaćaju 85% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. - 2013. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 17%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području treće skupine primjeni stopa 3% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj.

Redni broj 46: Oslobođenja za porezne obveznike na području Grada Vukovara

 Na ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara prema članku 42. Pravilnika odnosno porezni obveznici koji koriste porezne olakšice i oslobođenja sukladno člancima 30.a i 30.b Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (Narodne novine broj 44/01, 90/05, 80/08 i 38/09).Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na području Grada Vukovara (Narodne novine broj 53/09 i 122/10) podrobnije uređuje način ostvarivanja prava na poreznu olakšicu obveznika poreza na dobit koji obavljaju djelatnost osim poljoprivrede i ribarstva na području Grada Vukovara sukladno odredbama članka 30.b Zakona o području Grada Vukovara.Napominjemo da su porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na Grada Vukovara, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, a žele ostvariti poreznu olakšicu, dužni Prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu podnijeti Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva najkasnije do 15. ožujka 2012. Po zaprimanju navedene Prijave nadležno Ministarstvo izdaje, najkasnije u roku 45 dana od uredno podnesene Prijave, potvrdu o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se utvrđuje maksimalni iznos porezne olakšice sukladno Odluci o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti, a koja se može iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica. Takva potvrda obvezno se prilaže uz poreznu prijavu. Pravo na korištenje propisane porezne olakšice utvrđuje Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, te Ministarstvo financija – Porezna uprava, svako u svojem djelokrugu. Dakle, nadležna ispostava u postupku obrade prijave poreza na dobit utvrđuje konačan iznos porezne olakšice koji ne može biti veći od maksimalnog iznosa porezne olakšice prema Potvrdi, ali može biti i manji. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području Grada Vukovara i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju ne plaćaju porez na dobit, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području Grada Vukovara primijeni propisana stopa poreza na dobit od 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva plaćaju 25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. – 2013. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 5%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području Grada Vukovara primjeni propisana stopa poreza na dobit 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.Iznos olakšice na ovom rednom broju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara, osim poljoprivrede i ribarstva utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.Porezni obveznici koji ostvaruju pravo na korištenje poreznih olakšica, a obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara, osim poljoprivrede i ribarstva, sukladno propisima o području Grada Vukovara, uz prijavu poreza na dobit prilažu Potvrdu nadležnog Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se utvrđuje maksimalni iznos porezne olakšice koja se može iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica, te godišnje izvješće o korištenju poreznih olakšica.Iznos oslobođenja ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.Ako porezni obveznik obavlja djelatnost isključivo na području Grada Vukovara, tada se u obračun oslobođenja uzima ukupno ostvarena dobit.Ako porezni obveznik obavlja djelatnost i izvan područja Grada Vukovara, tada se u obračun oslobođenja uzima dio dobiti ostvaren samo na području Grada Vukovara.Porezni obveznik dužan je osigurati knjigovodstvene isprave odnosno posebno porezno-knjigovodstveno praćenje za djelatnosti koje obavlja na područjima Grada Vukovara.

Redni broj 47: Olakšice za porezne obveznike na brdsko - planinskim područjima

 Podatak na ovome rednom broju mogu iskazati samo porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na brdsko-planinskim područjima sukladno članku 42. Pravilnika odnosno porezni obveznici koji koriste porezne olakšice i oslobođenja sukladno članku 7.b Zakona o brdsko-planinskim područjima (Narodne novine broj 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05 i 80/08).Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na brdsko-planinskim područjima i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na brdsko-planinskim područjima primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.Napominjemo da obveznici poreza na dobit koji na brdsko-planinskom području obavljaju djelatnost osim poljoprivrede i ribarstva sukladno članku 7.d Zakona o brdsko-planinskim područjima od 2011. godine, NE mogu ostvariti pravo na poreznu olakšicu radi obavljanja djelatnosti na tom području, te plaćaju porez na dobit u visini propisane porezne stope, odnosno po stopi od 20%. Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.Ako porezni obveznik obavlja djelatnost isključivo na brdsko - planinskom području, tada se u obračuna olakšice uzima ukupno ostvarena dobit.Ako porezni obveznik obavlja djelatnost i izvan brdsko - planinskog područja, tada se u obračun olakšice uzima dio dobiti ostvaren samo na brdsko - planinskom području.Ako porezni obveznik koji obavlja djelatnost na brdsko - planinskom području, ostvari gubitak, tada nema temelja za korištenje porezne olakšice.Porezni obveznik dužan je osigurati knjigovodstvene isprave odnosno posebno porezno-knjigovodstveno praćenje za djelatnosti koje obavlja na brdsko-planinskim područjima.

Redni broj 48: Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama

 Na ovom rednom broju upisuje se iznos za koji se umanjuje porezna obveza za porezne obveznike korisnike slobodnih zona koji djelatnost obavljaju u slobodnim zonama prema članku 43. Pravilnika odnosno za porezne obveznike korisnike slobodnih zona koji koriste porezne olakšice i oslobođenja sukladno člancima 36. i 37.a Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 44/96, 92/05 i 85/08), te sukladno Pravilniku o načinu izračuna izvršenih ulaganja i iskorištenih potpora za ulaganje i o načinu ostvarenje porezne povlastice za korisnike slobodnih zona (Narodne novine broj 122/08, 33/10 i 52/10 - ispravak).Porezne olakšice mogu koristiti samo porezni obveznici – korisnici slobodnih zona kojima je nadležno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva izdalo potvrdu o statusu nositelja porezne povlastice za izvršena ulaganja korisnika slobodne zone odnosno potvrdu o statusu nositelja porezne povlastice za korisnika slobodne zone, a preslike takvih potvrda obvezno se prilažu uz prijavu poreza na dobit.Napominjemo da je Pravilnikom načinu izračuna izvršenih ulaganja i iskorištenih potpora za ulaganje i o načinu ostvarenje porezne povlastice za korisnike slobodnih zona u članku 4. stavku 3. propisano da korisnici slobodnih zona koji namjeravaju koristiti pravo na oslobođenje plaćanja poreza na dobit prema navedenim propisima, Prijavu za ostvarenje porezne povlastice za korisnike slobodnih zona s pripadajućim obrascima za 2011. godinu mogu podnijeti nadležnom ministarstvu do 31. ožujka 2012. ako nisu do sada stekli pravo na oslobođenje.Godišnje izvješće o korištenju potpora za korisnika slobodne zone dostavlja se i nadležnom Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu, te Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, nadležnoj ispostavi uz prijavu poreza na dobit. Napominjemo da pravo korištenja ove porezne olakšice utvrđuju nadležno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u okviru svoje nadležnosti, te Ministarstvo financija – Porezna uprava pri obradi prijave poreza na dobit. Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima (redni broj 48.1 + redni broj 48.2 + redni broj 48.3) ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44. U slučaju da je iznos ukupnih olakšica i oslobođenja iskazanih na ovom rednom broju veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose olakšica i oslobođenja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.Iznos olakšice ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšice ne može se prenositi u naredna razdoblja.

Redni broj 48.1.: Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema članku 43. Pravilnika

 Prema članku 43.a Pravilnika na ovom rednom broju upisuju podatak korisnici slobodnih zona koji su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 85/08), a koji plaćaju porez na dobit ovisno o prostornoj jedinici za statistiku II razine u kojoj se zona nalazi prema Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku – NKPJ sukladno članku 37. a Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 44/96, 92/05 i 85/08).Korisnici zona koje se nalaze u prostornoj jedinici za statistiku II razine – sjeverozapadna Hrvatska (HR 01) plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2011. do 2013. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 15%. Iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.Korisnici zona koje se nalaze u prostornoj jedinici za statistiku II razine – središnja i istočna (Panonska) Hrvatska (HR 02) i jadranska Hrvatska (HR 03) i koji plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2008. do 2013. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 10%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 10% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.Iznos olakšice na ovom rednom broju korisnici slobodnih zona, prema Zakonu o slobodnim zonama, utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.

Redni broj 48.2.: Svota oslobođenja za korisnike slobodne zona za izvršena ulaganja prema članku 43. Pravilnika

 Prema članku 43. Pravilnika, a sukladno članku 36. Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 44/96, 92/05 i 85/08), na ovome rednom broju upisuju podatak o iznosu olakšice korisnici slobodnih zona koji su do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 85/08), uložili u gradnju ili sudjelovali izgradnji objekata ulaganjem više od 1.000.000,00 kuna, a pri tome nisu iskoristili gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganja propisane kartom regionalnih potpora i ostvaruju pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na dobit do godine u kojoj će iskoristiti gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganje, propisane kartom regionalnih potpora, ali najdulje do 31. prosinca 2016. godine. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.

Redni broj 48.3: Svota oslobođenja za korisnike slobodne zone na području Grada Vukovara prema članku 43. Pravilnika

 Prema članku 43. Pravilnika, a sukladno članku 37.a Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 44/96, 92/05 i 85/08), na ovome rednom broju upisuju podatak korisnici slobodnih zona na području Grada Vukovara koji su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 85/08), te koji plaćaju porez na dobit u visini 25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2011. do 2013. godine odnosno plaćaju porez na dobit po stopi 5%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni propisana stopa poreza na dobit 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.Iznos olakšice na ovom rednom broju korisnici slobodnih zona, prema Zakonu o slobodnim zonama, utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.

Redni broj 49: Ukupno poticaji ulaganja prema članku 53. Pravilnika

 Na ovom rednom broju iskazuje se ukupan iznos za koji se umanjuje porezna obveza poreza na dobit temeljem članka 15. stavka 3. Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06), odnosno na ovom rednom broju iskazuje se ukupan iznos poticanja ulaganja za koji se umanjuje obveza poreza na dobit sukladno članku 53. Pravilnika (redni broj 49.1. + redni broj 49.2. + redni broj 49.3. + redni broj 49.4.) Temeljem navedenih odredbi, porezni obveznici koji su stekli prava na korištenje poreznih povlastica temeljem odredbe članka 26. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 177/04 i 90/05) i Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00), kao i Uredbe o sadržaju izvješća za korištenje poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica, te načinu njihova ostvarivanja (Narodne novine broj 53/01) mogu to pravo koristiti do isteka razdoblja za koje su odobrene.Porezne olakšice s naslova poticaja ulaganja mogu koristi porezni obveznici odnosno nositelji poticajnih mjera koji imaju potvrdu Ministarstva gospodarstva, rada i te koji je dobio status nositelja poticajnih mjera, te poreznih i carinskih povlastica. Navedena potvrda obvezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit. Napominjemo da su nositelji poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica dužni tijekom razdoblja korištenja tih mjera i povlastica podnositi godišnje pisano izvješće Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva najkasnije do kraja ožujka tekuće godine za proteklu godinu i nadležnoj ispostavi Porezne uprave mogu takvo godišnje izvješće dostaviti najkasnije uz prijavu poreza na dobit. Prema članku 5. Uredbe o sadržaju izvješća za korištenje poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica, te načina njihova ostvarivanja godišnja izvješća koja se podnose, sukladno članku 10. stavcima 3. i 4. Zakona o poticanju ulaganja, obvezno sadrže sljedeće podatke: 1. godišnje financijsko izvješće za proteklu godinu; 2. ukupan godišnji promet ulagatelja; 3. visina ulaganja u izvještajnom razdoblju u kunama; 4. unos nove opreme/vrsta i vrijednost; 5. broj zaposlenih na početku i na kraju izvještajnog razdoblja; 6. vrsta i korištenje poticajnih mjera u izvještajnom razdoblju; 7. obračun dobiti ulagatelja iskazan prema posebnim propisima; 8. ostale podatke značajne za korištenje poticajnih mjera, odnosno poreznih i carinskih povlastica. Uz godišnje izvješće nositelj poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica obvezan je priložiti i dodatne isprave kojima se iskazani podaci dokazuju.Pravo korištenja ove porezne olakšice utvrđuju nadležno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u okviru svoje nadležnosti, te Ministarstvo financija – Porezna uprava pri obradi prijave poreza na dobit. Dobiveni iznosi na pojedinim rednim brojevima (redni broj 49.1., redni broj 49.2., redni broj 49.3. i redni broj 49.4.) ne mogu biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44.Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.U slučaju da je iznos ukupnih poticaja iskazanih na ovom rednom broju veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose poticaja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.

Redni broj 49.1.

 Na ovom rednom broju upisuje se, sukladno članku 53. Pravilnika, olakšica se naslova smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja ulaganja u iznosu najmanje 4 milijuna kuna, koji plaćaju porez na dobit po stopi 10%, uz uvjet da zapošljavaju najmanje 10 zaposlenika. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 10% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

Redni broj 49.2.

 Na ovom rednom broju upisuje se, sukladno članku 53. Pravilnika, olakšica s naslova smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja ulaganja u iznosu najmanje 10 milijuna kuna koji plaćaju porez na dobit po stopi 7%, uz uvjet da zapošljavaju najmanje 30 zaposlenika.Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 13% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

Redni broj 49.3.

 Na ovom rednom broju upisuje se, sukladno članku 53. Pravilnika, olakšica s naslova smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja ulaganja u iznosu najmanje 20 milijuna kuna, koji plaćaju porez na dobit po stopi 3%, uz uvjet da zapošljavaju najmanje 50 zaposlenika.Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 17% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

Redni broj 49.4.

 Na ovom rednom broju upisuje se, sukladno članku 53. Pravilnika, olakšica s naslova smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja ulaganja u iznosu najmanje 60 milijuna kuna, koji plaćaju porez na dobit po stopi 0%, prema članku 26. stavku 4. Zakona, uz uvjet da zapošljavaju najmanje 75 zaposlenika.

Redni broj 50: Ukupno poticaji ulaganja prema Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11)

 Prema članku 43. stavku 5. i članku 43.a Pravilnika, na ovom rednom broju iznos upisuju nositelji poticajnih mjera prema članku 4. Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11) i Uredbi o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 64/07). Porezne olakšice s naslova poticaja ulaganja mogu koristi porezni obveznici odnosno nositelji poticajnih mjera koji imaju potvrdu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva o statusu nositelja poticajnih mjera kojom se potvrđuje da podnositelj prijave za korištenje poticajnih mjera ispunjava uvjete iz Zakona o poticanju ulaganja i kojom dobivaju status nositelja poticajnih mjera za ulaganje sukladno članku 13. Zakona o poticaju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11). Navedena potvrda obvezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit.Napominjemo da su nositelji poticajnih mjera dužni tijekom razdoblja korištenja poticajnih mjera podnositi godišnje pisano izvješće o korištenju poticajnih mjera nadležnom Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva do kraja travnja tekuće godine za proteklu godinu i nadležnoj ispostavi Porezne uprave uz prijavu poreza na dobit. Godišnja izvješća koja se podnose Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstvu financija i nadležnoj ispostavi Porezne uprave, sukladno članku 13. točki 5. Zakona o poticanju ulaganja, obvezno sadrže sljedeće podatke: 1. godišnja izvješća o poslovanju za proteklu godinu, račun o dobiti i gubitku i bilancu uz prijavu poreza na dobit, 2. visina ulaganja u izvještajnom razdoblju u kunama, 3. unos nove opreme vrsta i vrijednost, 4. broj zaposlenih na početku i na kraju izvještajnog razdoblja (Specifikacija po osiguranicima o obračunanim doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja – Obrazac R-Sm), 5. vrsta i korištenje poticajnih mjera u izvještajnom razdoblju, 6. obračun dobiti i iznosa porezne povlastice koju nositelj poticajnih mjera koristi, a sukladno odredbama članka 4. točke 5. Zakona o poticanju ulaganja, 7. ostale podatke značajne za korištenje poticajnih mjera, odnosno poreznih i carinskih povlastica.Pravo korištenja ove porezne olakšice utvrđuju nadležno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u okviru svoje nadležnosti, te Ministarstvo financija – Porezna uprava pri obradi prijave poreza na dobit.Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima (redni broj 50.1. + redni broj 50.2. + redni broj 50.3. + redni broj 50.4) ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44.Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.U slučaju da je iznos ukupnih poticaja iskazanih na ovom rednom broju veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose poticaja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.Napominjemo da se na korisnike zona koji vrše početno ulaganje nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 85/08), primjenjuju poticajne mjere iz Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11).

Redni broj 50.1.

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se smanjuje porezna obveza na temelju izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 300.000,00 eura do 1,5 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera i korisnicima slobodnih zona koji vrše početno ulaganje, stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja. Na ovom rednom broju iskazuje se i iznos za koji se smanjuje porezna obveza na temelju izvršenih ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 100.000,00 eura do 1,5 milijuna eura nositelju poticajnih mjera i korisnicima slobodnih zona koji vrše početno ulaganje, stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 5 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 10% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

Redni broj 50.2.

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se smanjuje porezna obveza na temelju izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera i korisnicima slobodnih zona koji vrše početno ulaganje, stopa poreza na dobit umanjuje se za 65% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 7% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 30 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja. Na ovom rednom broju iskazuje se i iznos za koji se smanjuje porezna obveza na temelju izvršenih ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera i korisnicima slobodnih zona koji vrše početno ulaganje, stopa poreza na dobit umanjuje se za 65% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 7% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 13% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

Redni broj 50.3.

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se smanjuje porezna obveza na temelju izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera i korisnicima slobodnih zona koji vrše početno ulaganje, stopa poreza na dobit umanjuje se za 85% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 3% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja. Na ovom rednom broju iskazuje se i iznos za koji se smanjuje porezna obveza na temelju izvršenih ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera i korisnicima slobodnih zona koji vrše početno ulaganje, stopa poreza na dobit umanjuje se za 85% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 3% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 25 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 17% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

Redni broj 50.4.

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se smanjuje porezna obveza na temelju izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna preko 8 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera i korisnicima slobodnih zona koji vrše početno ulaganje, stopa poreza na dobit umanjuje se za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 75 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja. Na ovom rednom broju iskazuje se i iznos za koji se smanjuje porezna obveza na temelju izvršenih ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja u visini protuvrijednosti kuna preko 8 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera i korisnicima slobodnih zona koji vrše početno ulaganje, stopa poreza na dobit umanjuje se za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 20% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

Redni broj 51:

 Na ovom rednom broju iskazuje se ukupan iznos poticaja ulaganja za koji se umanjuje obveza poreza na dobit (redni broj 49 + redni broj 50).

Redni broj 52: Ukupna svota olakšica, oslobođenja i poticaja

 Na ovom rednom broju iskazuje se zbroj rednih brojeva 45., 46., 47., 48. i 51. za koji se smanjuje porezna obveza (redni broj 45. + redni broj 46. + redni broj 47. + redni broj 48. + redni broj 51.).Iznos ukupne svote olakšica, oslobođenja i poticaja iskazane na ovom rednom broju, ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, što znači da se međusobno isključuju iznosi iskazani na rednim brojevima 45., 46., 47., 48. i 51.Ako su iznosi pojedinih olakšica, oslobođenja ili poticaja, iskazanih na rednim brojevima 45., 46., 47., 48. i 51., a koje kumulativno koristi porezni obveznik, veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose olakšica, oslobođenja ili poticaja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.

Redni broj 53: Porezna obveza

 Na ovom rednom broju iskazuje se porezna obveza koja se utvrđuje tako da se od rednog broja 44 oduzme redni broj 52. (redni broj 44. - redni broj 52.).

Redni broj 54: Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu

 Na ovom rednom broju upisuje se iznos plaćenog poreza u inozemstvu utvrđen na način propisan u članku 30. Zakona i u članku 52. Pravilnika.Ako je porezni obveznik ostvario prihode ili dobit poslovanjem u inozemstvu (izravno ili putem poslovne jedinice) i na njih platio porez na dobit ili njemu istovrsni porez, plaćen porez u inozemstvu može se uračunati u tuzemni porez najviše do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvarene prihode ili na tako ostvarenu dobit platio u tuzemstvu.Iznos poreza na dobit koji se može uračunati u tuzemni utvrđuje se tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni stopa za uračunavanje. Stopa za uračunavanje izračunava se tako da se stavi u odnos ukupna porezna obveza utvrđena prije dodatnih umanjenja porezne osnovice i ukupno ostvarene dobiti samo iz tuzemnog poslovanja.Budući da je propisana samo jedna stopa za oporezivanje dobiti, to je ujedno i stopa za uračunavanje inozemnog poreza. Iznos inozemnog poreza koji se može uračunati u tuzemni porez izračunava tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni tuzemna porezna stopa, a tako dobiveni iznos predstavlja najviši iznos koji se može uračunati. Ako je u inozemstvu porez plaćen po stopi nižoj od 20%, tada se u tuzemni porez uračunava stvarno plaćeni porez.U svrhu korištenja prava na uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu, uz poreznu prijavu porezni obveznik prilaže se dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu.Porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave i ovjerenu presliku porezne prijave podnesene u inozemstvu (ovjerava je inozemno porezno tijelo ili ovlašteni inozemni porezni savjetnik), ovjereni prijevod iste te dokaz o plaćenom porezu u inozemstvu.Pri tome je bitno da se radi o istom poreznom obvezniku, o istoj vrsti poreza i da je porez plaćen.Ako se dokaz ne može pribaviti do dana podnošenja porezne prijave, porezna prijava se ispravlja po pribavljenom dokazu u skladu s člankom 66. Općeg poreznog zakona (Narodne novine broj 147/08 i 18/11).Ako se dokaz o plaćenom porezu ne može pribaviti, podmiruje se porezna obveza u punom obračunanom iznosu. Ako porezni obveznik naknadno dostavi dokaz o plaćenom porezu, ispravlja se porezna prijava u skladu s navedenom odredbom članka 66. Općeg poreznog zakona.Ako sa državom u kojoj je porezni obveznik ostvario dobit nije zaključen Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, postupak uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu provodi se prema tuzemnim propisima na sljedeći način:1.            ako je porezni obveznik u inozemstvu platio više poreza nego što proizlazi po tuzemnom obračunu, priznaje mu se samo iznos do visine tuzemne porezne stope2.            ako je porezni obveznik u inozemstvu platio manje poreza nego što proizlazi prema tuzemnom obračunu, obvezan je uplatiti razliku.

Redni broj 55: Porezna obveza za uplatu

 Na ovom rednom broju upisuje se iznos porezne obveze ako je redni broj 53. veći od rednog broja 54., odnosno ako je porezna obveza veća od iznosa poreza koji se uračunava (redni broj 53. – redni broj 54.).Ako je iznos na rednom broju 54. veći od iznosa na rednom broju 53. tada se upisuje 0,00 i ne može se iskazati iznos s negativnom predznakom odnosno porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo do visine porezne obveze po tuzemnim propisima.

Redni broj 56: Uplaćeni predujmovi

 Na ovom rednom broju iskazuje se svota uplaćenih predujmova do 6. veljače 2012. godine, pod uvjetom da porezni obveznik nema nepodmirenih obveza poreza na dobit, po osnovi duga i kamata iz prethodnih razdoblja. Ako postoje nepodmirenih obveze iz ranijih razdoblja, uplatama se, najprije, podmiruju kamate, zatim dug po starosti i tek na kraju obveze po osnovi predujma za 2011. godinu, u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona. Zato se na ovaj redni broj unosi podatak o plaćenom predujmu ustanovljenom na opisani način, što podrazumijeva usklađenje evidencija s podacima o plaćenom porezu na dobit između poreznog obveznika i Porezne uprave.

Redni broj 57: Razlika za uplatu

 Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako je redni broj 55. veći od rednog broja 56. odnosno ako je porezna obveza veća od iznosa uplaćenih predujmova (redni broj 55. – redni broj 56.).

Redni broj 58: Razlika za povrat

 Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako je redni broj 56. veći od rednog broja 55. odnosno ako je porezna obveza manja od iznosa uplaćenih predujmova (redni broj 56. – redni broj 55.).Porezni obveznik koji je ostvario razliku za povrat pismeno se očituje nadležnoj ispostavi Poreznoj upravi o načinu korištenja razlike odnosno da li porezni obveznik više plaćeni porez želi koristiti kao predujam za naredno razdoblje ili želi povrat više plaćenog poreza.

Redni broj 59: Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje

 Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje utvrđuju se tako da se porezna obveza iskazana na rednom broju 53. podijeli s brojem mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit. Nakon podnošenja porezne prijave porezni obveznik plaćat će predujmove poreza na dobit za 2012. godinu u visini utvrđenoj po poreznoj prijavi.Porezni obveznici nisu dužni uplaćivati razlike predujmova za razdoblje od siječnja do ožujka 2012. godine. Porezni obveznici koji tijekom godine nisu morali plaćati predujmove jer su po poreznoj prijavi za 2010. godinu ostvarili gubitak, a za 2011. godinu ostvare dobit, počinju uplaćivati predujmove za 2012. godinu po predaji porezne prijave, odnosno za travanj 2012. godine najkasnije do kraja svibnja 2012. godine. Dakle, prvi predujam za 2012. godinu po prijavi za 2011. godinu, plaća se za mjesec u kojemu je prijava predana Poreznoj upravi, ako je predana prije 1. travnja 2012. godine.Porezni obveznici koji su po poreznoj prijavi za 2010. godinu plaćali predujmove, a u 2011. godini ostvarili porezni gubitak, poslije podnošenja porezne prijave nisu obvezni plaćati predujmove za 2012. godinu.

Na kraju Obrasca PD za istinitost i vjerodostojnost podataka iskazanih u prijavi poreza na dobit vlastitim potpisom jamči porezni obveznik / opunomoćenik / ovlašteni porezni savjetnik.

Povratak na mišljenja