Na temelju odredbi članka 16. stavka 1. točke 8., 9. i 17. Zakona o poreznoj upravi (Nar. nov., br. 25/12. i 112/12.), radi jedinstvenog postupanja u primjeni odredbi Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11. i 22/12.), odredbi Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09., 146/09., 123/10., 137/11. i 61/12., dalje: Pravilnik) i odredbi Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08., 152/08., 94/09., 18/11. i 22/12.) u svezi s izdavanjem potvrde o obračunu poreza na dohodak, prireza porezu na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja prema članku 217. Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 112/12.) dajemo slijedeću Uputu o postupanju:
Prema članku 45. stavcima 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak kod dohotka od nesamostalnog rada (plaće i mirovine) predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka ili plaće odnosno mirovine ili sam porezni obveznik. Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada se obračunava, obustavlja i uplaćuje prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate. Sukladno stavku 4. toga članka predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada prema članku 14. ovoga Zakona ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke prema članku 16. ovoga Zakona koji su uplaćeni i umanjen za iznos mjesečnoga osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. i 2. toga Zakona.
Nadalje, člankom 61. stavkom 1. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava od tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka po osnovi nesamostalnog rada umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima, te za neoporezivi dio dohotka – osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona.
Obračunani predujam poreza isplatitelj ili sam porezni obveznik obustavlja i uplaćuje istodobno sa isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku. Prema stavku 9. toga članka predujam poreza obračunava se kumulativno (osim za mirovine koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na način iz članka 45. stavka 3. Zakona), pri svakoj isplati u tijeku jednoga kalendarskog mjeseca primjenom poreznih stopa iz članka 45. stavka 5. Zakona i stavka 4. toga članka. Iznimno, sukladno stavku 10. toga članka, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi primitka (plaće) iz članka 14. stavka 1. Zakona, ostvarenog u proteklim poreznim razdobljima, a koji se isplaćuje po sudskoj presudi, nagodbi u tijeku sudskog postupka, nagodbi sklopljenoj sa nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju, obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka prema propisima koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena, pod uvjetom da utuženi iznos primitka (plaće) odnosno iznos primitka utvrđen nagodbom sadrži iznos doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
Ako se isplata provede u ovršnom postupku na način da je poreznom obvezniku isplaćen ukupan primitak, porezni obveznik obvezan je uplatiti porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
Člankom 62. stavkom 1. toga Pravilnika propisano je da je poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine, odnosno sam porezni obveznik prema članku 11. stavcima 8. i 9. toga Pravilnika, obvezan obračunati, obustaviti i na propisani uplatni račun uplatiti predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada na način iz članka 61. toga Pravilnika i stavaka 2. i 3. toga članka.
Nadalje, prema članku 24. Zakona o doprinosima, doprinosi prema plaći obračunavaju se istodobno s obračunom plaće i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom plaće. Iznimno, doprinosi prema plaći ili prema dijelu plaće koja se ne isplati do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec moraju se obračunati i dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Ako se plaća ili dio plaće daje u naravi ili u korištenju nekog prava, doprinosi se, prema tako isplaćenoj plaći ili dijelu plaće obračunavaju i dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je izvršeno davanje, odnosno korištenje prava, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Prema članku 27. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08., 18/11. i 78/12.) tko je dužan obračunavati, obustavljati, uplaćivati i prijavljivati porez u ime i za račun druge osobe, za taj porez odgovara kao jamac platac. Člankom 207. toga Zakona propisane su novčane kazne za porezne prekršaje, te je između ostalog stavkom 1. točkom 1. toga članka propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 500.000,00 kuna kazniti tko ne obračuna ili ne obračuna točno ili ne uplati ili ne uplati pravodobno ili ne podnese prijavu poreza po odbitku (članak 27.), a stavkom 2. toga članka propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 100.000,00 kuna kazniti odgovorna osoba u pravnoj osobi za te prekršaje.
Člankom 209. toga Zakona propisano je da ako porezni obveznik u roku od dvije godine od dana počinjenja prekršaja iz članka 207. i 208. toga Zakona počini isti prekršaj može mu se uz novčanu kaznu izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja zvanja, određenih djelatnosti, poslova i dužnosti.
Novim Ovršnim zakonom je člankom 217. propisano da kad se predlaže provedbu ovrhe radi naplate novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koja je utvrđena u bruto iznosu, ovrhovoditelj je ovlašten na temelju izvješća obračuna dospjele, a neisplaćene plaće kao ovršne isprave, tražiti ovrhu radi naplate ukupno utvrđenog iznosa. Sukladno stavku 2. toga članka, Porezna uprava će na zahtjev ovrhovoditelja, sukladno članku 18. toga Zakona, izdati potvrdu o obračunu poreza, prireza i doprinosa, uključujući i doprinos za individualnu kapitaliziranu štednju iz ukupno utvrđenog iznosa, u skladu s važećim propisima koji uređuju obračunavanje i plaćanje doprinosa iz plaće i poreza na dohodak, uz naznaku propisanih računa na koje će se uplatiti porez, prirez i doprinosi, uključujući i doprinos za individualnu kapitaliziranu štednju.
Nadalje, stavkom 4. toga članka propisano je da uz prijedlog za ovrhu iz stavka 1. toga članka ovrhovoditelj je dužan priložiti potvrdu o obračunu iz stavka 2. toga članka, koja potvrda će se ovršeniku dostaviti uz rješenje o ovrsi. Na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koja je utvrđena u brutoiznosu i koja ima potvrdu o ovršnosti ovrhovoditelj može zatražiti izravnu naplatu ukupno dosuđenog iznosa od Agencije sukladno članku 209. toga Zakona. Ako ovrhovoditelj zatraži izravnu naplatu od Agencije dužan je uz tu ispravu dostaviti i potvrdu o obračunu iz stavka 2. toga članka. Po primitku zahtjeva za izravnu naplatu Agencija će naložiti prijenos iznosa iz ovršne isprave prema podacima iz potvrde o obračunu.
Člankom 18. stavkom 3. toga Zakona propisano je da je Ministarstvo financija, Porezna uprava dužna u roku od osam dana, na zahtjev suda ili javnog bilježnika, uz podatak o imenu, prezimenu i datumu rođenja ili broju osobne iskaznice ovršenika, dati podatak o osobnom identifikacijskom broju ovršenika, kao i podatke iz članka 217. istoga Zakona.
Sukladno članku 2. točki 2. toga Zakona izraz „ovrhovoditelj“ označava osobu koja je pokrenula postupak radi ovrhe neke tražbine te osobu u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti.
Nadalje, člankom 209. toga Zakona propisano je da ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine i koje imaju potvrdu o ovršnosti, odnosno obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu nepravomoćnog rješenja o ovrsi koje je dostavio sud. Uz zahtjev ovrhovoditelj treba priložiti izvornik ili otpravak ovršne odluke ili nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca iz stavka 1. toga članka. Agencija će primjerak zahtjeva s podacima o ovršnoj odluci i nagodbi domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračunu poslodavca na temelju kojih je zatražena izravna naplata poslati ovršeniku na adresu iz zahtjeva za izravnu naplatu. Banka kojoj je Agencija naložila da provede zapljenu računa ovršenika dužna je bez odgode na način koji je uobičajen za obavještavanje imatelja računa o promjenama na računu obavijestiti ovršenika da su mu određena sredstva na računu zaplijenjena te da odgovarajuće podatke o tome može dobiti od Agencije (određene podružnice Agencije). Ako Agencija u roku od trideset dana od dana kad joj je dostavljena isprava iz stavka 1. toga članka ne primi rješenje suda o odgodi izdavanja naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava ili rješenje suda kojim se takav prijenos proglašava nedopuštenim na temelju ovršne isprave na temelju koje je ona zatražena, izdat će nalog bankama da obave prijenos sredstava s računa ovršenika na račun koji je određen u zahtjevu za izravnu naplatu.
Člankom 129. Zakona o parničnom postupku (Nar. nov., br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 96/08., 123/08. i 57/11.) propisano je da sud donosi odluke u obliku presude ili rješenja. O tužbenom zahtjevu sud odlučuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda rješenjem. Kad ne odlučuje presudom, sud odlučuje rješenjem. U postupku izdavanja platnog naloga rješenje kojim se prihvaća tužbeni zahtjev donosi se u obliku platnog naloga. Prema članku 433.a toga Zakona kad utužuje novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koje se utvrđuju u bruto iznosu, radnik ih je dužan utužiti u tom iznosu. Ako utužuje novčane tražbine po osnovi radnog odnosa, ne navodeći da zahtijeva bruto iznos, smatra se da je utužio bruto-iznos. Primjerak pravomoćne presude kojom je odlučio o zahtjevu radnika iz stavka 1. ovoga članka sud će dostaviti i Poreznoj upravi. Iznimno, ako su plaćeni porez, prirez i doprinosi, uključujući i doprinos za individualiziranu kapitaliziranu štednju, radnik je dužan izrijekom navesti da zahtijeva neto-iznos.
Slijedom navedenog ističemo sljedeće:
• samo rješenje o ovrsi, kao ni sama ovršna isprava, između ostalog ni obračun dospjele, a neisplaćene plaće sukladno Ovršnom zakonu, ne predstavljaju apriori ispunjenje uvjeta iz članka 61. stavka 10. Pravilnika, budući da se Ovršnim zakonom samo uređuje pitanje provedbe naplate utvrđenih prava, a prava utvrđena temeljem obračunske isprave poslodavca za porezne svrhe nisu isto što i prava utužena temeljem sudske presude ili nagodbe iz članka 61. stavka 10. Pravilnika, što potvrđuje i članak 129. Zakona o parničnom postupku u kojem se navodi da o tužbenom zahtjevu sud odlučuje presudom, te članak 433.a istoga Zakona kojim se navodi da radnik utužuje novčane tražbine i da sud temeljem toga donosi pravomoćnu presudu,
• novina u odnosu na ranije odredbe Ovršnog zakona jest u tome što se ovrha može provesti i izravno putem Financijske agencije (FINA) i to:
o sukladno članku 209. toga Zakona samo na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine i koje imaju potvrdu ovršnosti, odnosno obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine (čl. 209. Ovršnog zakona) – u tom slučaju naplata tražbine provodi se prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun, odnosno u tom slučaju radi se samo o naplati neto plaće ili ostalih primitaka od nesamostalnog rada po osnovi kojih se sukladno poreznim propisima ne plaća porez na dohodak ni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka, odnosno po osnovi kojih su već ranije obračunani, obustavljeni i uplaćeni obvezni doprinosi iz primitka i porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, što mora biti jasno utvrđeno na ovršnoj ispravi, a FINA će po izvršenoj naplati dostaviti obavijest Poreznoj upravi sukladno članku 60. Zakona o porezu na dohodak o provedenoj ovrsi kojoj će priložiti kopiju ovršne isprave temeljem koje je ovrha provedena,
o sukladno članku 217. toga Zakona na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela kada su novčane tražbine utvrđene u bruto iznosu i potvrde o obračunu poreza, prireza i doprinosa koje će ovrhovoditelju na njegov zahtjev izdati Porezna uprava,
• Porezna uprava će sukladno članku 217. stavku 2. Ovršnog zakona izdati potvrdu o obračunu poreza, prireza i doprinosa na zahtjev suda ili javnog bilježnika, te samog ovrhovoditelja ili njegovog opunomoćenika/zakonskog zastupnika sukladno Općem poreznom zakonu, kad su tražbine utvrđene u bruto iznosu, s tim da:
o ako se ovrha predlaže na temelju ovršne isprave – sudske presude ili nagodbe iz članka 61. stavka 10. Pravilnika, tada će Porezna uprava izdati potvrdu o obračunu poreza, prireza i doprinosa sukladno Uputi o oporezivanju plaća po sudskoj presudi i nagodbi u tijeku sudskog postupka i izvansudskoj nagodbi, Klasa: 411-01/05-01/68, Ur.broj: 513-07-21-01/06-2 od 24. ožujka 2006. i to prema točki 2. te Upute, te će istu dostaviti podnositelju zahtjeva (sudu, javnom bilježniku ili ovrhovoditelju),
o ako se ovrha predlaže na temelju ovršne isprave – obračuna poslodavca i druge isprave prema Ovršnom zakonu a koja nije sudska presuda ili nagodba iz članka 61. stavka 10. Pravilnika i to za dospjele, a neisplaćene plaće tekućeg poreznog razdoblja, Porezna uprava će podnositelju zahtjeva izdati potvrdu u kojoj će naznačiti da se ovrha može provesti prema obračunu poslodavca, vodeći računa pritom o ispravnosti obračuna, uz koju će priložiti kopije obračuna poslodavca. Pri tome važno je napomenuti da se u ovom slučaju priznaje obračun prema propisima koji su važili na dan kada je plaća trebala biti isplaćena, ali se mora u potvrdi navesti da je ovrhovoditelj po isteku poreznog razdoblja obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu u propisanom roku za primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, a prema članku 39. stavku 3. Zakona o porezu na dohodak, osim ako poslodavac sukladno članku 38. Zakona izvrši godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak ako su za to ispunjeni uvjeti iz stavka 2. toga članka,
o ako se ovrha predlaže na temelju ovršne isprave – obračuna poslodavca i druge isprave prema Ovršnom zakonu a koja nije sudska presuda ili nagodba iz članka 61. stavka 10. Pravilnika i to za dospjele, a neisplaćene plaće proteklih poreznih razdoblja, Porezna uprava će pozvati poslodavca/ovršenika da dostavi novi skupni obračun dospjelih, a neisplaćenih plaća koji je obvezan obračunati na način propisan člankom 61. stavkom 9. Pravilnika te će isti priložiti potvrdi koju će izdati podnositelju zahtjeva. Ako poslodavac/ovršenik ne dostavi novi obračun u roku, Porezna uprava će izvršiti obračun sukladno članku 61. stavku 9. Pravilnika bez umanjenja za osobni odbitak, a u potvrdi će osim toga naznačiti i da porezni obveznik može istekom poreznog razdoblja podnijeti godišnju poreznu prijavu u propisanom roku i iskoristiti prava prema članku 40. stavku 2. Zakona za to razdoblje u kojem je izvršena isplata, odnosno naplata ili će se povrat preplaćenog predujma poreza na dohodak po toj osnovi izvršiti temeljem godišnjeg obračuna poslodavca ako su ispunjeni uvjeti iz članka 38. Zakona o porezu na dohodak,
• poslodavac je po provedenoj ovrsi obvezan Poreznoj upravi podnijeti propisana izvješća, osim kada je ovršena tražbina prema sudskoj presudi ili nagodbi i kada je obračun izvršila Porezna uprava koja će izvršiti zaduženje obveza sukladno točki 2. gore navedene Upute, a podatak o provedenoj ovrsi, odnosno izvršenoj naplati službenici Porezne uprave pratit će putem uvida u evidenciju podataka bitnih za oporezivanje (upit FINA).
