Uputa o načinu prikupljanja podataka i priznavanju troškova u poslovanju privatnog detektiva

Primili smo upit vlasnice obrta "A", registriran za obavljanje detektivske djelatnosti,  u svezi priznavanja troškova koji nastaju prilikom prikupljanja podataka iz izvora koji želi ostati anoniman ili koji informacije šalje pisanim putem i te informacije naplaćuje u obliku „vrijednosnog pisma“, na koje nastavno odgovaramo.
      
      Uvjeti i način obavljanja privatne istražne (detektivske) djelatnosti, prava i obveze privatnih detektiva te nadzor nad primjenom zakona regulirani su Zakonom o privatnim detektivima (Nar. nov., br. 24/09.) i Pravilnikom o načinu prikupljanja podataka te sadržaju i načinu vođenja zbirke podataka (Nar. nov., br. 121/11.).
      
      Detektivski poslovi smiju se obavljati samo na temelju posebne punomoći stranke s kojom se sklapa pisani ugovor. Način prikupljanja podataka kojim privatni detektiv smije nuditi i davati nagrade za dobivanje podataka i informacija propisan je čl. 3. Pravilnika o načinu prikupljanja podataka te sadržaju i načinu vođenja zbirke podataka. Člancima 12. i 13. navedenog Pravilnika propisan je način vođenja i korištenja zbirke podataka kojim se traži odgovarajući način zaštite prikupljenih podataka od zlouporabe, gubitka te neovlaštenih promjena te osiguranje u posebnom ormaru sa sigurnosnom, mehaničkom ili numeričkom bravom. Obzirom da je svrha zaštite osobnih podataka zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda, privatni detektiv dužan je postupati sukladno propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka, a ukoliko ostvari pristup klasificiranim podacima, dužan je postupati sukladno odredbama posebnih propisa koji se odnosi na tajnost podataka.
      
      Člankom 2. Zakona o tajnosti podataka (Nar. nov., br. 79/07.),  propisano je da je klasificiran podatak onaj koji je nadležno tijelo, u propisanom postupku, takvim označilo i za koji je utvrđen stupanj tajnosti, kao i podatak kojeg je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje. Novčane kazne za prekršaj izvršitelja obrade podataka koji prekorači svoje ovlasti ili osobne podatke prikuplja i obrađuje za drugu namjenu osim ugovorene ili ih daje na korištenje drugim primateljima ili ne osigura provođenje ugovornih mjera zaštite osobnih podataka propisne su Zakonom o zaštiti osobnih podataka (Nar. nov., od  br. 103/03. do 106/12.).         
      
      Prilikom poslovanja obrtničkih djelatnosti i utvrđivanja dohotka, obveznici su dužni voditi poslovne knjige kojima utvrđuju primitke i izdatke. Sukladno čl. 21. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., Odluka USRH - 120/13., 125/13., 148/13.) i čl. 25. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13.), u poslovne izdatke ulaze svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti.
      
      Između izdataka i primitaka mora postojati međuzavisnost, što znači da se učinjeni izdatak treba odraziti na ostvarivanje (povećanje) tekućih ili budućih primitaka. Pri utvrđivanju povezanosti primitaka s izdacima polazi se od normativa (utroška materijala i energije i sl.) vodeći pri tome računa o načinu rada i posebnosti djelatnosti. Kao poslovni izdaci mogu se priznati samo oni izdaci o kojima postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanje primitaka.
      
      Opća načela vođenja knjigovodstva i evidencija, propisana su člancima 54., 55. i 56. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13.) kojima se propisuje obveza, sadržaj i izuzeće od obveze izdavanja računa te knjiženja i druga evidentiranja primitaka i izdataka koja treba obavljati potpuno, točno, pravodobno i uredno. Primitke i izdatke blagajne (gotovinski promet) treba bilježiti slijedom njihova nastanka svakodnevno. Bilježenje podataka u poslovne knjige mora se temeljiti na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama. Smatra se da je isprava za knjiženje uredna kada se iz nje nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena. Vjerodostojna je isprava ona koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj. Knjiženja i druga evidentiranja ne smiju se mijenjati na način da se prvotni sadržaj više ne može utvrditi. Ne smiju se obaviti ni izmjene takvog značaja da je neizvjesno jesu li provedene odmah ili naknadno. Evidencije o dnevnom gotovinskom prometu moraju se voditi na mjestu na kojem se ti primici ostvaruju i u svakom trenutku moraju biti dostupne poreznom tijelu u postupku poreznog nadzora. Smatra se da se poslovne knjige, osim evidencija o dnevnom gotovinskom prometu, vode pravodobno ako se njima osiguravaju podaci bitni za pravodobno utvrđivanje i prijavljivanje (izvješćivanje) te plaćanje poreznih obveza.

      Iz navedenog slijedi, porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost registriranog obrta, obvezan je voditi poslovne knjige i evidencije propisane zakonima kojima se uređuju knjiženja podataka o primicima i izdacima, a koji se temelje na urednim i vjerodostojnim ispravama koje su u izravnoj vezi s obavljanjem djelatnosti za koju je obveznik registriran.

      Detektiv koji utvrđuje dohodak od samostalne detektivske djelatnosti, može porezno priznati poslovne izdatke koji su izravno povezani s obavljanjem djelatnosti u svrhu stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka, a odnose se na prikupljanje podataka pri čemu smije nuditi i davati nagrade za dobivene podatke i informacije kako bi obavio ugovoreni posao, a sukladno posebnim porezima. Porezno priznati izdaci se moraju temeljiti na urednim i vjerodostojnim ispravama.
      
      Prikupljajući podatke iz anonimnih izvora, privatni detektiv dokumentira podatke, a obavijesti dostavlja stranci pisanim izvješćem, vodi zbirke podataka te na odgovarajući način štiti podatke od zlouporabe, gubitka i neovlaštenih promjena. Također, dužan je štititi pristup osobnim podacima bez prekoračivanja svojih ovlasti, a ukoliko ostvari pristup klasificiranim podacima, dužan je postupati sukladno odredbama posebnih propisa koji se odnosi na tajnost podataka u svrhu očuvanja zaštite privatnog života i ostalih ljudskih prava i sloboda.

      Napominjemo obvezu podnošenja JOPPD obrasca za davatelja informacija koji je ostvario primitke po osnovi drugog dohotka sukladno čl. 76. st. 1. t. 4.  Pravilnika poreza na dohodak.

Povratak na mišljenja