Umanjenje procijenjene tržišne vrijednosti

      U svom dopisu navodite da temeljem Zakona o veterinarstvu (Nar. nov., br. 82/13. i 148/13.) provodite mjere suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti životinja na način da se naređuje provođenje mjere klanja životinja. Sukladno Zakonu o veterinarstvu posjednici životinja imaju pravo na naknadu štete za zaklane životinje te im se naknada štete isplaćuje iz sredstava državnog proračuna. U slučaju kada meso zaklane životinje nije škodljivo za prehranu ljudi, meso otkupljuju klaonice. Klaonica posjedniku isplaćuje određenu naknadu za zaklane životinje, te se izdaje račun s iskazanim PDV-om ili otkupni blok na kojem je iskazana naknada, ali bez PDV-a. Kad procjenjujete tržišnu vrijednost (odštetu) koja će se isplatiti posjedniku zaklane životinje, od ukupne procijenjene tržišne vrijednosti životinje (odštete) umanjuje se iznos koji je posjedniku platila klaonica. Razlika između procijenjene tržišne vrijednosti (odštete) i naknade koju je platila klaonica isplaćuje se posjedniku životinje iz državnog proračuna. Obzirom na navedeno postavljeno je pitanje na koji način provesti umanjenje procijenjene tržišne vrijednosti (odštete) odnosno umanjuje li se procijenjena tržišna vrijednost (odšteta) za ukupnu naknadu iz računa s PDV-om koju je klaonica platila posjedniku životinje ili se umanjuje za naknadu bez PDV-a koju je klaonica platila posjedniku.
      Prema odredbi čl. 4. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13., 99/13. – Rješenje USRH, 148/13. i 153/13. – Rješenje USRH) PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav.
      Člankom 25. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13., 85/13., 160/13. i 35/14.) propisano je da se isporuka kojom se obeštećuje primatelja za štetu nastalu po osnovi ranije isporuke ne smatra isporukom koja podliježe oporezivanju već odštetom. O odšteti se radi samo u slučaju kada isporučitelj temeljem zakona ili ugovora odgovara za štetu i njene posljedice i određenim isporukama tu štetu otklanja.
      Sukladno navedenom, posjednici životinja koji su upisani u registar obveznika PDV-a u slučaju da meso zaklane životinje nije škodljivo za prehranu ljudi, takvo meso prodaju klaonici. U tom slučaju porezni obveznik posjednik životinje izdaje račun klaonici u kojem je posebno iskazan i iznos PDV-a.
      Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane procjenjuje tržišnu vrijednost (odštetu) koja pripada poreznom obvezniku posjedniku za životinje koje su zaklane. U slučaju da je visina procijenjene tržišne vrijednosti (odštete) veća od naknade koju je klaonica platila za zaklane životinje, poreznom obvezniku posjedniku na teret državnog proračuna isplaćuje se razlika između procijenjene tržišne vrijednosti (odštete) i naknade koju je za zaklanu životinju platila klaonica.
      Tržišnom vrijednosti smatra se sukladno čl. 33. st. 10. Zakona ukupni iznos kojeg bi kupac ili naručitelj u trenutku isporuke dobara ili obavljene usluge prema načelu nenarušavanja tržišnog natjecanja morao platiti isporučitelju dobara ili pružatelju usluge u tuzemstvu.
      Prema tome klaonici tržišnu vrijednost predstavlja ukupna naknada s PDV-om koju joj je zaračunao posjednik zaklanih životinja. Obračunani PDV klaonica može odbiti kao pretporez ako su ispunjeni uvjeti propisani čl. 60. Zakona.
      Stoga prilikom izračuna iznosa koji se isplaćuje iz državnog proračuna potrebno je procijenjenu tržišnu vrijednost zaklane životinje umanjiti za naknadu koju je platila klaonica, a u koju je uračunat i PDV.
      Iznos koji se isplaćuje iz državnog proračuna predstavlja sukladno Zakonu o veterinarstvu naknadu štete, te taj iznos ne podliježe oporezivanju PDV-om.

Povratak na mišljenja