Elektroničkom poštom dostavili ste nam račune društva 'A' d.o.o. i 'B' d.o.o. za isporuku električne energije za listopad 2022., u kojima je iskazano umanjenje temeljem Uredbe Vlade Republike Hrvatske o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije (u daljnjem tekstu: Uredba). U dopisu ste naveli da je društvo 'B' d.o.o. izvršilo umanjenje porezne osnovice prije obračuna PDV-a, a društvo 'A' d.o.o. je na poreznu osnovicu obračunalo PDV pa potom umanjilo cjelokupni račun. Naveli ste da predmetni računi nisu u skladu sa Zakonom o PDV-u te da u načelu ne bi mogli poslužiti za odbitak pretporeza. Također ste naveli da porezni obveznici - primatelji računa ne znaju kako knjižiti primljene račune.
U vezi navedenog očitujemo se u nastavku.
Poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga sukladno članku 33. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22 i 113/22, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) smatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga.
U poreznu osnovicu uračunavaju se iznosi poreza, carina, pristojbi i sličnih davanja, osim PDV-a, te sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje isporučitelj dobara ili usluga zaračunava kupcu ili primatelju. U poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijena, odnosno popusti zbog prijevremenog plaćanja i popusti što se kupcu odobre u trenutku isporuke, kao ni iznosi koje porezni obveznik zaračuna ili primi od kupca kao povrat za izdatke koje je platio u njegovo ime i za njegov račun i koje u evidencije unosi kao prolazne stavke.
Nadalje, odredbama članka 41. stavka 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine br. 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17, 1/19, 1/20, 1/21, 73/21, 41/22 i 133/22, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) propisano je da se naknadom smatra sve ono što primatelj dobara treba dati ili platiti za isporučena dobra i obavljene usluge, osim PDV-a. U poreznu osnovicu ulazi i sve ono što neka druga osoba, a ne primatelj dobara ili usluga, da ili plati odnosno treba dati ili platiti poreznom obvezniku za isporučena dobra ili obavljene usluge.
Prema odredbama članka 159. stavka 3. Pravilnika o PDV-u, ako porezni obveznik za isporučena dobra i obavljene usluge primi naknadu u cijelosti ili djelomično od druge osobe, a ne od primatelja isporučenih dobara i usluga (naknada od treće osobe), u računu mora biti iskazana ukupna naknada uključujući i naknadu druge osobe, i PDV mora biti obračunan na ukupan iznos naknade.
Prema odredbama članka 33. stavka 7. Zakona o PDV-u ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog opoziva, različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate, tada porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispraviti iznos PDV-a ako porezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja.
S tim u vezi, člankom 79. stavkom 11. Zakona o PDV-u propisano je da ako porezni obveznik u računu za isporučena dobra ili obavljene usluge iskaže PDV viši od onoga koji duguje prema Zakonu, tada duguje viši iznos, osim kad ispravi račun izdan primatelju na način propisan za ispravak porezne osnovice u skladu s člankom 33. stavkom 7. ovoga Zakona.
Sukladno odredbama članka 160. Pravilnika o PDV-u izdavatelj računa može ispraviti pogrešno iskazane podatke iz članka 79. Zakona o PDV-u i/ili pogrešno iskazani PDV u računu o isporučenim dobrima i obavljenim uslugama ako primatelj po tom računu još nije iskoristio pravo na odbitak pretporeza. U tom slučaju, izdavatelj računa obvezan je o ispravku računa pisanim putem obavijestiti primatelja računa. Izdavatelju računa u elektroničkom obliku mora biti dostavljena obavijest o storniranju toga računa u elektroničkom obliku na temelju koje će izdavatelj ispravak PDV-a proknjižiti u svom knjigovodstvu. Izdavatelju računa na papiru mora biti vraćen izvornik računa u kojemu je PDV bio pogrešno iskazan, a on ga mora pohraniti u svoju dokumentaciju i ispravak PDV-a proknjižiti u svome knjigovodstvu.
Ako je primatelj računa prije ispravka računa već odbio pretporez u svome obračunu PDV-a, ispravak iskazanog i obračunanog PDV-a može se provesti samo pod uvjetima iz članka 33. stavka 7. Zakona o PDV-u.
Slijedom navedenog, moguće su dvije situacije.
A) Ako dio naknade za isporučenu električnu energiju ne treba dati ili platiti druga osoba, porezna osnovica za obračun PDV-a je naknada koju plaća primatelj isporuke utvrđena u skladu s člankom 33. Zakona o PDV-u.
B) Ako dio naknade za isporučenu električnu energiju treba dati ili platiti druga osoba, porezna osnovica za obračun PDV-a je ukupna naknada koju čine naknada koju plaća primatelj isporuke i sve ono što neka druga osoba, a ne primatelj isporuke, da ili plati odnosno treba dati ili platiti poreznom obvezniku za isporučena dobra.
U tom slučaju, račun mora sadržavati ukupni iznos naknade koju čine naknada koju plaća primatelj isporuke i sve ono što neka druga osoba, a ne primatelj isporuke, da ili plati odnosno treba dati ili platiti isporučitelju, iznos PDV-a i zbrojni iznos naknade i PDV-a. Nakon što su navedeni obvezni podaci koje račun mora sadržavati sukladno članku 79. Zakona o PDV-u, navode se ostali podaci, u ovom slučaju podaci o umanjenju temeljem Uredbe.
Što se tiče prava na odbitak pretporeza, porezni obveznik može odbiti pretporez za isporuku dobara ili usluga, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 60. Zakona o PDV-u. S tim u vezi ističemo da pravo odbitka pretporeza ne ovisi o načinu i izvoru financiranja isporuke. Porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama ima pravo na odbitak ukupnog pretporeza u trenutku kada je isporučitelju platio iznos za koji ga se tereti.
Međutim, uvjet za odbitak pretporeza je i da porezni obveznik ima račun u vezi s isporukom dobara i usluga, izdan u skladu s odredbama članaka 78., 79., 80. i 81. Zakona o PDV-u. Stoga, odbitak pretporeza nije moguć temeljem računa koji nije izdan u skladu s navedenim odredbama.
Slijedom navedenog i sukladno odredbama članka 165. Pravilnika o PDV-u, u Knjigu primljenih (ulaznih) računa u stupac 7 upisuje se porezna osnovica po stopi PDV-a od 13%, odnosno ukupni iznos naknade koju čine naknada koju plaća primatelj isporuke i sve ono što neka druga osoba, a ne primatelj isporuke, da ili plati odnosno treba dati ili platiti isporučitelju, a u stupac 9 upisuje se ukupni iznos računa s PDV-om.
Sukladno članku 6. stavku 6. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20 i 114/21) porezna osnovica smanjuje se za iznos potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica u slučaju nastanka posebnih okolnosti u smislu općeg poreznog propisa.
Međutim, vezano uz utvrđivanje osnovice poreza na dobit u kontekstu Uredbe, napominjemo da primatelj s umanjenom obvezom ne može dodatno umanjiti poreznu osnovicu.
Također, sukladno članku 31. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, i 138/20) poduzetnicima obveznicima poreza na dohodak umanjena obveza smatra se primitkom te se ne primjenjuju odredbe o izuzećima.
Zaključno napominjemo da navedena društva koja su isporučitelji moraju znati treba li neka druga osoba, a ne primatelj isporuke dati ili platiti dio naknade za isporuku koju su obavila, kako bi utvrdila osnovicu za obračun PDV-a i izdala ispravne račune. Obzirom da je Ured za velike porezne obveznike nadležan za navedena društva, potrebno je ista uputiti na mogućnost ispravka računa u smislu odredbi članka 33. stavka 7. Zakona o PDV-u.
