Umanjenje osnovice PDV-a kod isporučitelja temeljem rješenja trgovačkog suda o odobravanju sklapanja predstečajne nagodbe

      Dana 11. travnja 2014. Porezna uprava, Središnji ured zaprimila je Vaš podnesak u kojemu tražite od Porezne uprave podatak kada je d.d. „A“ odnosno tvrtka dužnik u predstečajnoj nagodbi ispravila odbitak pretporeza temeljem rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu od 5. kolovoza 2013. kojim se odobrava sklopljena predstečajna nagodba između dužnika d.d. „A“ i vjerovnika, među kojima je i tvrtka „B“ d.o.o. U suprotnom, ako navedena tvrtka nije ispravila odbitak pretporeza, tražite da Vas kao zainteresiranu stranku obavijestimo o rezultatu poreznog nadzora tvrtke d.d. „A“ u svezi nepostupanja po članku 63. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
      Prema odredbama čl. 30. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13., 99/13. - Rješenje USRH, 148/13., 153/13.-Rješenje USRH; dalje u tekstu: Zakon), oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaju kada su dobra isporučena ili usluge obavljene. To znači da je poreznom obvezniku koji PDV plaća prema izdanim računima i koji je isporučio dobra ili usluge (vjerovnik) obveza obračuna nastala u trenutku isporuke iako tu obvezu prijavljuje u prijavi PDV-a do 20. u mjesecu za prethodno obračunsko razdoblje. Obveza plaćanja PDV-a po prijavi PDV-a za obračunsko razdoblje nastaje temeljem čl. 76. st. 1. Zakona do posljednjeg dana u mjesecu koji slijedi po završetku mjesečnog ili tromjesečnog obračunskog razdoblja.
      Porezni obveznik koji PDV plaća prema izdanim računima temeljem čl. 58. st. 1. Zakona ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija.
      To znači da je isporučitelj imao obvezu plaćanja PDV-a, a primatelj isporuke pravo na pretporez neovisno da li je primatelj platio isporučena dobra ili usluge. PDV je porez koji je neutralan za obveznike PDV-a obzirom da ne predstavlja prihode niti rashode poreznog obveznika. To znači ako se umanji obveza PDV-a isporučitelju dobara mora se ujedno umanjiti i pravo na pretporez primatelja dobara.
      Dakle, isporučitelj je već trebao iskazati obvezu PDV-a u prijavi poreza, a pravo na pretporez ne nastaje kod primatelja usluge temeljem tražbina utvrđenih u postupku predstečajne nagodbe, već primitkom dobara ili usluga koja mu služe za oporezive transakcije i računa za primljenu isporuku.
      Također ako se porezna osnovica naknadno promijeni tada porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispraviti iznos PDV-a ako porezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja, pa je PDV i dalje neutralan.
      Članak 43. st. 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13., 85/13., 160/13., 35/14.), propisuje da ako se naknadno umanji naknada zbog različitih vrsta popusta koje isporučitelj daje primatelju, kao što su popusti zbog ranijeg plaćanja (casa sconto), rabati i druge vrste odobrenja (bonifikacija) ili zbog nemogućnosti naplate, tada se umanjuje porezna osnovica na način da i isporučitelj i primatelj ispravljaju poreznu osnovicu odnosno porez i pretporez. Smanjenje porezne osnovice po osnovi naknadnih umanjenja smije se provesti kod isporučitelja tek nakon ispravka pretporeza kod primatelja, o čemu je primatelj obvezan pisano izvijestiti isporučitelja.
      Prema odredbama Zakona i Pravilnika nije dozvoljen jednostrani ispravak porezne obveze zbog nemogućnosti naplate. Porez koji obračuna isporučitelj za primatelja dobra ili usluge – poreznog obveznika predstavlja pretporez koji on odbija od svoje porezne obveze. U skladu s navedenim, ako dođe do ispravka porezne osnovice odnosno obveze poreza zbog nemogućnosti naplate, tada se ispravak može obaviti samo na način da i isporučitelj i primatelj na propisani način i za isti iznos isprave porez odnosno pretporez.
      Napominjemo, takav način ispravka pretporeza ne može jednostrano inicirati porezni obveznik koji je isporučio dobra ili usluge, već je potreban obostrani dogovor primatelja i isporučitelja.
      Nadalje, prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12., 144/12., 81/13., 112/13.), postupak predstečajne nagodbe je postupak koji se provodi s ciljem uspostavljanja likvidnosti i solventnosti dužnika te je navedenim Zakonom propisana obveza pokretanja postupka predstečajne nagodbe za dužnike koji su nelikvidni ili insolventni i stekli su uvjete za pokretanje postupka propisane Zakonom.
      Ratio legis Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi je omogućiti dužniku koji je postao nelikvidan i/ili insolventan financijsko restrukturiranje na temelju kojeg će postati likvidan i solventan, te kao drugo, da se vjerovnicima omoguće povoljniji uvjeti namirenja njihovih tražbina od uvjeta koje bi vjerovnik ostvario da je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak. Osim toga kao osnovno načelo, istaknuto je načelo dobrovoljnosti koje ističe da se predstečajna nagodba smatra sklopljenom ako na nju dobrovoljno pristanu dužnik i vjerovnici čije tražbine čine većinu. Potpisivanjem nagodbe smatra se da vjerovnik i dužnik postigli su sporazum oko načina i roka podmirenja tražbina.
      Dakle, intencija zakonodavca bila je uspostava likvidnosti i rješavanje financijskih poteškoća dužnika radi njihovog ponovnog osposobljavanja za sudjelovanje u gospodarskim aktivnostima, a samim time i ponovno funkcioniranje cjelokupnog gospodarstva. S obzirom na prirodu postupka predstečajne nagodbe (dogovor dužnika i vjerovnika), a osobito uzimajući u obzir svrhu predstečajne nagodbe, Porezna uprava ne može prisiliti poreznog obveznika da ispravi odbitak pretporeza, a niti je to svrha poreznog nadzora. Slijedom izloženog, nismo u mogućnosti udovoljiti Vašem zahtjevu.

Povratak na mišljenja