Dana 1. srpnja 2013. (pristupanjem RH u punopravno članstvo EU) ukinuta je radna knjižica, te svaki poslodavac mora vratiti radnicima njihove radne knjižice najkasnije do 30. rujna 2013. (u roku od tri mjeseca).
Prije nego što je vrati, poslodavac mora u radnoj knjižici radnika precrtati sve nepopunjene rubrike (uz svoj potpis, "pečat" i datum kad je to učinio) i u rubrici predviđenoj za upisivanje bilješki (str. 34. do 36. radne knjižice) pozvati se na zakonsku osnovu na temelju koje su precrtane nepopunjene rubrike u radnoj knjižici („nepopunjene rubrike precrtane temeljem čl. 299. st. 3. Zakona o radu“).
Ako poslodavac u navedenom roku nije u mogućnosti radniku vratiti radnu knjižicu, mora je dostaviti područnom uredu HZMO-a, prema mjestu prebivališta radnika, a ako je prebivalište radnika nepoznato, središnjoj službi HZMO-a.
Od 1. srpnja 2013. podatke relevantne za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja kao i nekih drugih prava, osigurava HZMO u nematerijaliziranom obliku (e-radna knjižica ili virtualna radna knjižica), što Zakon o radu naziva Elektronički zapis podataka o radniku (vođenje zapisa s podatcima osiguranika koji to svojstvo imaju po osnovi radnog odnosa u okviru elektroničke baze podataka o osiguranicima). Sâm sadržaj, način upisivanja podataka o radniku i razmjena podataka između tijela s javnim ovlastima uređena je Pravilnikom o elektroničkom zapisu podataka iz područja radnih odnosa, koji je u primjeni od 1. srpnja 2013.
Radna knjižica je važna za dokazivanje prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te osiguranja u slučaju nezaposlenosti.
O tome detaljnije, slijedi u člancima u časopisima RRiF br. 8/13. i Pravo i porezi br. 7-8/13.
