G. banka d.d. u stečaju, postavila je pitanje o načinu utvrđivanja osnovice poreza na promet nekretnina, u slučaju kada se nekretnina stječe temeljem odredbi članka 277. Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 57/96. - 67/08.).
Članak 9. stavak 5. Zakona o porezu na promet nekretnina (Nar. nov., br. 69/97., 26/00. – Odluka USRH, 153/02. i 22/11.) propisuje da je Porezna uprava ovlaštena procjenom utvrditi tržišnu vrijednost nekretnine ako je ukupan iznos naknade iz stavka 3. i 4. toga Zakona manji od cijena koje se postižu ili se mogu postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze.
Iznimno od odredbi stavka 5. navedenog članka, u stavku 7. istog članka, navodi se da ako se nekretnina stječe kroz postupak javnog natječaja, javne prodaje (dražbe) ili u stečajnom postupku uz odgovarajuću primjenu odredaba propisa o ovrsi kojima je uređena ovrha na nekretnini, te postupcima u kojima je jedan od sudionika postupka pravna osoba u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske ili Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne vlasti, ustanove čiji je jedini osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ukupnim iznosom naknade smatra se sve ono što stjecatelj ili druga osoba za stjecatelja da ili plati za stjecanje nekretnine.
Odredbama članka 277. Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 57/96. - 67/08.) koje su važeće do 30. lipnja 2012. godine, propisana su prava predlagatelja osiguranja u slučaju zakašnjenja protivna osiguranja kada je sklopljen sporazum o osiguranju određene novčane tražbine predlagatelja osiguranja prijenosom vlasništva na stvari protivnika osiguranja ili prijenosom prava. Člankom 277. stavkom 7. navedenog Zakona propisano je da ako protivnik osiguranja ne postupi prema odredbama stavka 1. i 2. istog članka, odnosno ako javni bilježnik ne uspije stvar prodati ili pravo unovčiti u skladu s odredbom stavka 5. članka, smatrat će se da je predlagatelj osiguranja postao punopravni vlasnik stvari odnosno imatelj prava koji su na njega preneseni radi osiguranja – za cijenu koja odgovara iznosu osigurane tražbine s kamatama i troškovima te poreza. U tom slučaju predlagatelj osiguranja dužan je platiti porez i druga javna davanja u skladu sa zakonom.
Slijedom navedenog, kada se nekretnina stječe postupkom javnog natječaja, javne prodaje (dražbe) ili stečaja koji se provodi primjenom odredaba propisa o ovrsi koji reguliraju ovrhu na nekretnini, iskazana cijena nekretnine u ispravi o stjecanju nedvojbeno predstavlja vjerodostojno utvrđenu tržišnu vrijednost nekretnine. Sukladno tome, u navedenim slučajevima stjecanja nekretnine utvrđena cijena nekretnine uzima se kao osnovica poreza na promet nekretnina.
U postupku stjecanja nekretnine temeljem odredbi članka 277. stavka 7. Ovršnog zakona, predlagatelj osiguranja postaje punopravni vlasnik nekretnine za cijenu koja odgovara iznosu osigurane tražbine s kamatama i troškovima te poreza. S obzirom na to da cijena nekretnine u konkretnom slučaju nije tržišno utvrđena vrijednost nekretnine, tržišnu vrijednost kao osnovicu poreza na promet nekretnina utvrđuje Porezna uprava u poreznom postupku.
Shodno navedenom, u slučaju stjecanja nekretnine u postupku osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva na nekretnini (članak 277. Ovršnog zakona) nije moguće primijeniti odredbu članka 9. stavka 7. Zakona o porezu na promet nekretnina.
