Računovodstvo, revizija i financije 4/2025

U ovom članku autorica predstavlja Prijedlog Zakona o fiskalizaciji koji je objavljen na javnom savjetovanju i kojim se predlaže zamjena postojećeg Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom i njihovu usporedbu. Usvajanjem navedenog Prijedloga zakona propisat će se jedinstveni porezni i pravni okvir za fiskalizaciju svih računa kod krajnje potrošnje u segmentu B2C (engl. Business to Consumer), izdavanje i fiskalizaciju eRačuna između poreznih obveznika u segmentu B2B (engl. Business to Business) te fiskalizaciju računa izdanih između poreznih obveznika i javnih tijela u segmentu B2G (engl. Business to Government). Planirano stupanje na snagu je 1. rujna 2025. godine uz određene iznimke.

1. Uvod
2. Temeljne odredbe novog Zakona o fiskalizaciji
3. Fiskalizacija računa u segmentu B2C
4. Izdavanje i fiskalizacija eRačuna u segmentima B2B i B2G
5. Zajedničke odredbe
6. Prijelazne i završne odredbe

Vlasnici nekretnina najkasnije do 31. ožujka 2025. godine trebaju prijaviti činjenice koje mogu utjecati na oporezivanje ili na oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine, a koje nisu poznate Poreznoj upravi. Prijavu podataka bitnih za oporezivanje nisu obvezni podnijeti vlasnici za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada i za nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji je prijavljen Poreznoj upravi. O tome pišemo u nastavku.

1. Porezni obveznik i nadležno porezno tijelo
2. Razmjena podataka između jedinice lokalne samouprave i Porezne uprave
3. Prijava podataka od strane poreznih obveznika
4. Zaključak

Godišnji izvještaj za 2024. godinu obvezno sastavljaju svi srednji i veliki poduzetnici te mikro i mala društva koja kotiraju na burzi. Sadržaj godišnjeg izvještaja propisan je odredbama novog Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 85/24. i 145/24.). Kao sastavni dio tog izvještaja predaje se i izvještaj poslovodstva koji za određenu kategoriju velikih poduzetnika uključuje izvještaj o održivosti koji je zamijenio nefinancijsko izvješće. Autorica u članku obrazlaže sadržaj godišnjeg izvještaja te izvještaja poslovodstva koji se uključuje u godišnji izvještaj poduzetnika.

1. Uvod
2. Sadržaj godišnjeg izvještaja
3. Javna objava i čuvanje godišnjih izvještaja
4. Zaključak

Pića i mliječni proizvodi stavljaju se na tržište u različitoj ambalaži koja je obuhvaćena sustavom naknada za ambalažu. Ovaj je sustav osmišljen tako da proizvođači koji na tržište RH stavljaju proizvode u ambalaži, plaćaju naknade Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji onda preuzima obvezu ispunjavanja nacionalnih ciljeva oporabe i recikliranja za tog proizvođača. Proizvođač plaća naknadu gospodarenja otpadnom ambalažom i povratnu naknadu. Kako se obračunavaju, plaćaju i evidentiraju te naknade, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Naknade za ambalažu
3. Računovodstveno i porezno postupanje s naknadama za ambalažu
4. Propisane evidencije i izvještavanje FZOEU-a
5. Povrat naknada za ambalažu

Zakonski je određeno da godišnji financijski izvještaji moraju pružiti istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja poduzetnika (čl. 18. st. 5. Zakona o računovodstvu, Nar. nov., br. 85/24. i 145/24.).

Cilj financijskih izvještaja jest osigurati informacije o financijskom položaju, financijskoj uspješnosti i novčanim tokovima subjekta koje su korisne širokom krugu korisnika pri donošenju ekonomskih odluka (MRS 1, t. 9). Financijski izvještaji trebaju istinito i fer prezentirati financijski položaj, financijsku uspješnost i novčane tokove poduzetnika (HSFI 1, t. 1.4.).

Prema tome, iz svih ključnih definicija o ciljevima i nužnim svojstvima financijskih izvještaja u Zakonu o računovodstvu, Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja i Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja proizlazi da financijski izvještaji trebaju osigurati istinite, poštene i točne informacije o uspješnosti i ekonomskom položaju poduzetnika.

1. Uvod
2. Zašto su potrebne računovodstvene procjene određenih stavki u financijskim izvještajima
3. Zaključak
4. Promjene u računovodstvenoj procjeni ne primjenjuju se retroaktivno
5. Problemi s obračunom amortizacije zbog različitih pristupa u procijeni vijeka korištenja amortizirajuće imovine
6. Računovodstvene procjene umanjenja vrijednosti dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine
7. Računovodstvene procjene umanjenja vrijednosti zaliha prema MRS-u 2 – Zalihe i HSFI-ju 10 – Zalihe
8. Računovodstvene procjene s ciljem revalorizacije materijalne i nematerijalne imovine prema MRS-u 16 i MRS-u 38 (HSFI-ju 6 i HSFI-ju 5)
9. Računovodstvene procjene zbog revalorizacije ulaganja u investicijske nekretnine prema MRS-u 40 i HSFI-ju 7
10. Računovodstvena procjena umanjenja vrijednosti potraživanja od kupaca i razlike između MSFI-ja i HSFI-ja
11. Zaključak

Financijski leasing, za razliku od operativnog, predstavlja vrstu financiranja u kojemu prava i rizici vezani za objekt leasinga prelaze na primatelja leasinga. To znači da je posao financijskog leasinga sličan nabavi imovine uz obročnu otplatu ili putem kredita. Ovim će se člankom obraditi računovodstveno i porezno motrište financijskog leasinga za obveznike HSFI-ja s primjerima, utvrdit će se temeljne razlike između operativnog i financijskog leasinga te naglasiti zakonske odredbe i pravni okvir koji uređuje posao financijskog leasinga kod primatelja leasinga.

1. Uvod
2. Temeljna obilježja financijskog leasinga i osnovni elementi ugovora o financijskom leasingu
3. Računovodstveno motrište financijskog leasinga strojeva i opreme za obveznike HSFI-ja
4. Porezno motrište financijskog leasinga strojeva i opreme za obveznike HSFI-ja
5. Primjeri nabave dugotrajne imovine na financijski leasing
6. Prijevremeni raskid ugovora o leasingu
7. Zaključak

Poduzetnici, obveznici poreza na dobitak, obveznici su predaje godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe te za javnu objavu. Ovim će se člankom obraditi obveza predaje godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe te za javnu objavu i načini predaje godišnjih financijskih izvještaja. U drugom dijelu članka razložit će se prekršajne odredbe radi nepredaje GFI-ja i druge propisane dokumentacije u FINA-u te će se dati osvrt na postupak brisanja subjekta iz sudskog registra radi nepredaje GFI-ja i druge propisane dokumentacije.

1. Uvod
2. Obveza predaje godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe
3. Obveza predaje godišnjih financijskih izvještaja za javnu objavu
4. Način predaje GFI-ja za statističke i druge potrebe i za javnu objavu
5. Predaja godišnjih financijskih izvještaja nakon isteka zakonski propisanih rokova i naknadnih ispravaka predanih izvještaja
6. Prekršajne odredbe radi nepredaje GFI-ja i druge propisane dokumentacije u FINA-u
7. Postupak brisanja subjekata iz sudskog registra radi nepredaje GFI-ja i druge propisane dokumentacije radi javne objave
8. Zaključak

Tradicionalne metode obračuna troškova često ne odražavaju stvarne izvore potrošnje resursa, već troškove raspodjeljuju generički, što može dovesti do pogrešnih procjena profitabilnosti pojedinih proizvoda ili usluga. Metoda obračuna troškova prema aktivnostima (ABC – Activity-Based Costing) nudi precizniji pristup, povezujući troškove s konkretnim aktivnostima koje ih uzrokuju. U ovom se članku objašnjava kako primjena metode ABC osigurava pravilniju raspodjelu troškova i time poboljšava profitabilnost poduzeća, s posebnim naglaskom na mikropoduzeća.

1. Uvod
2. Kalkulacije u upravljanju troškovima
3. Tradicionalne vs. suvremene metode obračuna troškova
4. Osnovna obilježja metode ABC
5. Prednosti metode ABC za mikropoduzeća
6. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige prikazuje evidentiranje prestanka postojanja trgovačkog društva u kojemu proračunska osoba ima udjele u kapitalu te priznavanje rashoda u vezi s provedbom socijalnih programa. Kada trgovačko društvo prestaje postojati, proračunska osoba u svoje knjige mora „povući“ sva sredstva koja su preostala jer se time namiruje prvotno ulaganje u to društvo koje ima oblik financijske imovine, a dio financijske imovine koji nije namiren treba otpisati. Pri davanju socijalnih potpora potrebno je odobriti i rashod obveze.

1. Prestanak postojanja trgovačkog društva u kojemu postoje udjeli u kapitalu
2. Socijalni programi

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže poslovni odnosi koji su povezani s materijalnim pravom radnika koje je djelomično oporezivo i plasman novca putem oročenja. Ako je materijalno pravo radnika oporezivo, njegova pripadnost prirodnoj vrsti (rashoda / obveza) se ne mijenja. Oročenje novca može biti zapriječeno u nekom od općih akata neprofitne organizacije.

1. Materijalno pravo radnika
2. Oročenje novca u banci

Od 1. ožujka došlo je do izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima je povećan broj dana očinskog dopusta. Naime, nakon rođenja djeteta i očevi mogu koristiti dopust, paralelno s rodiljnim dopustom majke. Koje su obveze poslodavca te kako se evidentira očinski dopust u radnopravnim i poreznim evidencijama, na praktičnim primjerima prikazuje se u nastavku.

1. Pravo na očinski dopust
2. Izračun broja radnih dana
3. Dokumentacija za ostvarivanje prava
4. Naknada plaće za vrijeme očinskog dopusta
5. Podnošenje JOPPD-a za vrijeme očinskog dopusta
6. Plaćeni dopust zbog rođenja djeteta
7. Evidencije o radnom vremenu radnika
8. Zaključak

U slučaju smrti radnika ili člana njihove obitelji javljaju se mnoga pitanja vezana za isplatu zadnje plaće, naknade plaće te ostalih materijalnih prava koje je ostvario preminuli radnik. U ovom članku objasnit ćemo najčešće postupke pri isplatama s kojima se susreću poslodavci.

1. Obračun plaće preminulog radnika
2. Obračun bolovanja preminulom radniku
3. Obveza isplate naknade za neiskorišteni godišnji odmor u slučaju smrti radnika
4. Isplata potpore za slučaj smrti radnika ili članova njegove obitelji
5. Isplate drugog dohotka nasljedniku
6. Tretman mirovine isplaćene nasljedniku nakon smrti korisnika mirovine

Inozemni dohodak odnosno dohodak ostvaren u ili iz inozemstva prijavljuje se na različitim obrascima ovisno o vrsti dohotka ili izboru poreznog obveznika (obrasci JOPPD, INO-IZJAVA i INO-DOH). Ovdje objašnjavamo tko je i kada obvezan prijavljivati inozemni dohodak te u kojoj državi treba platiti porez kada je riječ o radu na daljinu.

1. Uvod
2. Zakonski okvir – međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
3. Nesamostalni rad za hrvatskog poslodavca u RH (rad na daljinu u RH) vs. nesamostalni rad za hrvatskog poslodavca iz Republike Austrije (rad na daljinu iz Republike Austrije)
4. Pregovori između država članica u vezi s oporezivanjem dohotka radnika
5. Nesamostalni rad u Saveznoj Republici Njemačkoj vs. nesamostalni rad na daljinu u Republici Hrvatskoj za poslodavca iz Savezne Republike Njemačke
6. Zaključak

Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem propisani su poslovi i zanimanja za koja se staž osiguranja obračunava s povećanim trajanju, čime se osiguranicima snižava dobna granica za odlazak u mirovinu. Pravo na staž s povećanim trajanjem imaju i osobe s invaliditetom, i to ne samo zaposlene osobe s invaliditetom nego i samostalni obveznici plaćanja doprinosa (obrtnici, profesionalne djelatnosti, sportaši itd.).

Poslodavac je obvezan prijaviti HZMO-u početak, promjenu i prestanak rada osiguranika koji rade na radnima mjestima i u zanimanjima te osiguranika – osobe s invaliditetom.

1. Uvodne napomene
2. Radna mjesta na kojim se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem
3. Zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem
4. Osobe s invaliditetom kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem
5. Dostava HZMO-u podataka o stažu osiguranja s povećanim trajanjem
6. Obveze obračunavanja dodatnog doprinosa po osnovi radnog odnosa za osiguranike čiji se staž računa s povećanim trajanjem

U članku s objašnjava primjena posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike nakon proširenja njegove primjene na područje drugih država članica EU-a. Razlikujemo tzv. domaću shemu za primjenu posebnog postupka samo u tuzemstvu, međutim, u slučaju primjene prekogranične sheme, odnosno posebnog postupka u drugim DČ, tuzemni porezni obveznici trebaju zadovoljiti uvjete o visini obavljenih isporuka dobara i usluga u svim DČ bez obzira u kojim DČ namjeravaju primjenjivati posebni postupak ili ga već primjenjuju. Porezni obveznici iz drugih DČ koji žele primjenjivati posebni postupak oporezivanja na isporuke dobara i usluga koje obavljaju u RH, namjeru njegove primjene iskazuju poreznom tijelu u DČ svog sjedišta, koje obavlja daljnju komunikaciju s PU u RH. Opširnije o primjeni ovog postupka može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Posebni postupak oporezivanja malih poreznih obveznika
3. Zaključak

U časopisu RRiF br. 3/25., str. 134, pisali smo o temeljnim pravilima za priznavanje pretporeza u tuzemstvu, pri stjecanju dobara i usluga iz EU-a, pri uvozu dobara te kada je poreznim obveznicima ograničeno pravo priznavanja pretporeza (nabava ili najam osobnih automobila te nabava dobara i usluga u vezi s tim dobrima, reprezentacija i dr.). U ovom je članku riječ o najvažnijim odredbama propisa o PDV-u u kojima se uređuje podjela pretporeza, na koga se odnosi i kada pretporez iz ulaznih računa treba dijeliti. Međutim, u određenim situacijama, primjerice kada porezni obveznik izlazi iz sustava PDV-a ili prestaje obavljati oporezive isporuke, a počinje obavljati oslobođene isporuke (u cijelosti ili za dio djelatnosti) treba ispraviti – vratiti dio korištenog pretporeza za nabavljena gospodarska dobra i zalihe. Jednako tako, ima pravo i na naknadno pravo priznavanja pretporeza na gospodarska dobra i zalihe ako je ušao u sustav PDV-a, a pri nabavi tih dobara nije koristio pretporez jer nije bio u sustavu PDV-a. Pritom treba voditi računa da nije proteklo razdoblje od 5 godina za opremu, odnosno 10 godina za nekretnine od razdoblja kada je nabavljeno.

O navedenim i drugim situacijama u vezi s podjelom ili ispravkom pretporeza može se pročitati u nastavku članka.

5. Podjela pretporeza
6. Ispravak odbitka pretporeza za gospodarska dobra
7. Zaključak

Tuzemni prijenos porezne obveze na građevinske usluge u primjeni je više od desetljeća, ali i dalje izaziva dvojbe u poslovnoj praksi, a najčešće kada se te usluge pružaju u okviru održavanja građevinskih objekata. Razlog tomu je taj što Zakonom i Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost nisu predviđene sve usluge i situacije koje se mogu javiti u praksi pa je zbog toga Ministarstvo financija izdalo brojna tumačenja kojima se nastoji otkloniti te dvojbe.

Autor u članku piše o primjeni prijenosa porezne obveze na građevinske usluge koje se pružaju u okviru održavanja.

1. Uvod
2. Temeljna pravila za primjenu tuzemnog prijenosa porezne obveze na građevinske usluge
3. Građevinske usluge u okviru održavanja
4. Umjesto zaključka

Autorica u ovom članku predstavlja odredbe Općega poreznog zakona (Nar. nov., br. 115/16. – 152/24.) koje se odnose na institut dopustivosti poreznog nadzora. Naime, unatoč tome što je porezno tijelo ovlašteno utvrđivati poreznu obvezu prije nastupa zastare prava na utvrđivanje porezne obveze, kod poreznog nadzora ponajprije treba voditi računa o institutu dopustivosti poreznog nadzora kojim je određen protek vremenskog roka u kojemu porezni nadzor može započeti. Pravilna primjena dopustivosti poreznog nadzora i proteka vremenskog roka u kojemu je dopušteno utvrđivati poreznu obvezu utječe na zakonitost u postupanju poreznog tijela. U članku se prikazuju i primjeri utvrđivanja dopustivosti poreznog nadzora.

1. Uvod
2. Dopustivost poreznog nadzora
3. Primjeri utvrđivanja dopustivosti poreznog nadzora
4. Zaključak

1. Europarlament dao zeleno svjetlo ažuriranju EU propisa o PDV-u
2. Kreće dosad najveće smanjenje tereta za poduzetnike
3. EU pokreće inicijativu InvestAI
4. EK želi povećati udjel električnih vozila u korporativnim flotama

Analiza isplativosti investicijskog projekta provodi se statičkim i dinamičkim metodama ocjene isplativosti te ocjenom osjetljivosti. Statičke metode provode se horizontalnom i vertikalnom analizom projiciranih financijskih izvještaja i analizom financijskih pokazatelja, a odlikuje ih statički karakter. Dinamičke metode provode se uzimajući u obzir cijelo razdoblje vijeka projekta, a obuhvaćaju metode razdoblja povrata, neto sadašnje vrijednosti, interne stope povrata i indeksa profitabilnosti. Ocjenom osjetljivosti mjeri se osjetljivost investicijskog projekta na promjene ključnih ulaznih varijabli. Rezultati ovih analiza temelj su utvrđivanja (ne)prihvatljivosti investicijskog projekta istodobno vodeći računa o specifičnostima pojedinačnoga investicijskog projekta. Detaljnije o analizi isplativosti investiranja na praktičnom primjeru pišemo u nastavku ovog članka.

1. Uvod
2. Ekonomsko-financijska analiza investicijskog projekta
3. Ekonomsko-tržišna ocjena investicijskog projekta
4. Ocjena osjetljivosti investicijskog projekta
5. Zaključna ocjena projekta
6. Zaključak

Kreditni i depozitni poslovi su prema odredbama propisa iz područja deviznog poslovanja neke od vrsta kapitalnih poslova s inozemstvom. O njima se mora izvješćivati Hrvatsku narodnu banku, pri čemu same izvještajne jedinice, ovisno o okolnostima u kojima se nalaze, određuju trebaju li ih i, ako ih trebaju, kada i kako ih dostavljati. U okviru tih poslova posebno se u ovom članku ističe Godišnje izvješće o kreditnim poslovima s inozemstvom i inozemni cash-pooling.

Napominje se da se za sve kapitalne poslove obvezno vode i nadzorne knjige.

1. Uvod
2. Kreditni poslovi s inozemstvom
3. Depozitni poslovi s inozemstvom
4. Prekogranični cash pooling

Radovi u području poljoprivrede i šumarstva ovise o prirodnim uvjetima svakoga godišnjeg doba te je i zapošljavanje osoba na tim poslovima posebno uređeno Zakonom o tržištu rada. Tim je Zakonom uređeno na koji način poduzetnici fizičke i pravne osobe koje ostvaruju primitke odnosno prihode obavljanjem navedenih djelatnosti mogu zaposliti potrebno osoblje za rad na tim privremenim odnosno povremenim poslovima. Poslodavac obvezno osigurava te osobe u okviru mirovinskog osiguranja kupnjom vrijednosnog kupona. Najnižu dnevnu neto-svotu koju poslodavac može isplatiti osobi određuje ministar rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike Odlukom o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi. Ostvareni neto-primitak uvećava se za porez na dohodak po stopi 10 %.

1. Tko može zapošljavati osobe na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi
2. Postupak pri zapošljavanju osobe na privremenim odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi
3. Naknada za rad sezonskog radnika u poljoprivredi u 2025. godini
4. Oporezivanje primitka ostvarenog sezonskim radom u poljoprivredi
5. Knjiženje nastalih izdataka kod isplatitelja

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti jedinstveno je uređeno radno vrijeme u ugostiteljskoj djelatnosti za cijelu RH, a predstavničkim tijelima jedinice lokalne samouprave dana je mogućnost da donesu propise na temelju određenih ovlasti kojim će na svom području produžiti radno vrijeme. Stoga jedinice lokalne samouprave, u skladu s potrebama gostiju, ali jednako tako vodeći računa o zahtjevima građana na svome području, mogu odrediti radno vrijeme ugostiteljskih objekata, kako za pojedine vrste ugostiteljskih objekata tako i za pojedine gradove, općine i naselja, te uvjete pod kojima ugostiteljski objekti mogu raditi.

U ovom se članku daje pregled propisa koji uređuju radno vrijeme u ugostiteljstvu, upućuje se na značenje pridržavanja tih propisa, na posljedice nepridržavanja propisa te na usklađenje rada i poslovanja sa zakonom, a sa svrhom sprječavanja kršenja zakona i propisa na tom području.

1. Uvod
2. Nadležnost turističkih inspektora državnog inspektorata
3. Radno vrijeme ugostiteljskih objekata prema ZUD-u
4. Dužnosti ugostitelja u obavljanju ugostiteljske djelatnosti prema ZUD-u
5. Radno vrijeme obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva
6. Odluka o radnom vremenu objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge Grada Zagreba

Za rad državljana trećih zemalja koji u RH dolaze raditi na sezonskim poslovima kao sezonski radnici izdaje se dozvola za boravak i rad za sezonski rad, pod uvjetima koji su uređeni odredbama Zakona o radu. Djelatnosti u kojima je dopušteno zapošljavanje sezonskih radnika su poljoprivreda i šumarstvo te turizam i ugostiteljstvo. S obzirom na to da je od stupanja na snagu trenutačno važećeg zakona donesena Direktiva (EU) 2021/1883, Vlada RH je 6. veljače 2025. godine Hrvatskom saboru uputila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima stupio je na snagu 15. ožujka 2025. godine.

Autorica u članku iznosi uvjete za ishođenje dozvole za boravak i rad za sezonski rad.

1. Uvod
2. Uvjeti za izdavanje dozvole za boravak i rad za sezonske radnike
3. Podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad
4. Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad za sezonski rad
5. Produljenje dozvole za boravak i rad za sezonski rad

Na strance koji u Republiku Hrvatsku dolaze iz trećih zemalja, odnosno država s kojima Republika Hrvatska nije sklopila ugovor o socijalnom osiguranju te iz država koje se nalaze izvan Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora, Švicarske i UK, u području zdravstvenog osiguranja primjenjuje se isključivo hrvatsko zakonodavstvo. Ovim ćemo člankom objasniti utvrđivanje statusa u obveznome zdravstvenom osiguranju i korištenje zdravstvene zaštite stranaca – državljana trećih zemalja čiji je primarni cilj boravka u Republici Hrvatskoj zaposlenje kod poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

1. Uvodno
2. Prijava u sustav zdravstvenog osiguranja i ostvarivanje prava
3. Izbor doktora primarne zdravstvene zaštite radnika stranca
4. Utvrđivanje privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) radnika stranca u Republici Hrvatskoj
5. Liječenje u domicilnoj zemlji
6. Ozljeda na radu radnika stranca

Likvidator je jedan od ključnih subjekata likvidacije pravnih osoba, pa su u aktualnoj praksi, između ostalih, zastupljena pitanja o statusno-pravnom položaju likvidatora te njegovim određenim pravima i obvezama. Stoga se u ovome članku na jezgrovit način iznose neka važna pitanja za aktualnu praksu vezana za sam položaj likvidatora, s osobitim osvrtom na njegove temeljne ovlasti u društvu u kojemu je imenovan likvidatorom.

1. Uvod
2. (Pod)zakonski okvir
3. Likvidacija – neka temeljna pitanja
4. Tko je likvidator
5. Neka statusno-pravna pitanja položaja likvidatora
6. Radni odnos likvidatora
7. Zaključno

U okviru općih pravila sustava javne nabave uglavljen je i institut sukoba interesa. Sukob interesa odnosi se na situacije kada predstavnici naručitelja koji su uključeni u provedbu postupka javne nabave imaju osobni interes koji bi se mogao smatrati štetnim za njihovu nepristranost i neovisnost u okviru postupka. Stoga, naručitelj mora provesti mjere kojima bi se sukob interesa spriječio, prepoznao i uklonio kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja te jednako postupanje prema svim gospodarskim subjektima.

1. Uvod
2. Općenito o sukobu interesa
3. Sukob interesa u skladu s Direktivom 2014/24/EU
4. Sukob interesa u skladu sa ZJN 2016
5. Predstavnici naručitelja u smislu ZJN 2016
6. Povezane osobe predstavnika naručitelja
7. Izjava o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa
8. Kada ne postoji sukob interesa u smislu ZJN 2016
9. Ništetnost ugovora kao posljedica postojanja sukoba interesa u postupcima javne nabave
10. Fakultativne osnove za isključenje gospodarskog subjekta
11. Zaključno

Naručitelj mora načelno donijeti odluku o odabiru ili odluku o poništenju u roku od 30 dana od isteka roka za dostavu ponuda odnosno od nastanka razloga za poništenje postupka, osim ako je naručitelj u dokumentaciji o nabavi odredio duži rok. I u toj okolnosti ti su produženi rokovi instruktivni i ne utječu na zakonitost tih odluka.

1. Uvod
2. Donošenje odluke o poništenju nakon proteka roka za njeno donošenje
3. Donošenje Odluke o odabiru nakon proteka roka za njezino donošenje
4. Presuda Općinskoga prekršajnog suda u Zagrebu broj: Pp-4289/2023
5. Zaključno

I državni službenici mogu raditi na izdvojenome mjestu rada (poslove obavlja od kuće ili u drugom prostoru slične namjene u Republici Hrvatskoj, a koje nije prostor državnog tijela i na daljinu (rad obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije). Obje te posebne vrste rada mogu se provoditi kao privremena (u određenom razdoblju službenik obavlja poslove radnog mjesta na izdvojenome mjestu rada ili radom na daljinu) i povremena (službenik određeni dio tjedna odnosno mjeseca obavlja poslove radnog mjesta na izdvojenome mjestu rada ili radom na daljinu, a preostali dio u prostoru državnog tijela).

1. Uvod
2. Pojam rada na izdvojenome mjestu rada i rada na daljinu i njihovih oblika
3. Poslovi koji se ne mogu obavljati radom na izdvojenome mjestu rada
4. Uvjeti za rad na izdvojenome mjestu rada
5. Organizacija rada
6. Postupak odobravanja rada na izdvojenome mjestu rada
7. Obveze državnog tijela i državnog službenika kod rada na izdvojenome mjestu rada
8. Evidencija o radnom vremenu
9. Prestanak rada na izdvojenome mjestu rada
10. Programi izobrazbe za rad na izdvojenome mjestu rada i rad na daljinu

1. Umanjenje plaće za vrijeme štrajka
2. Veleučilišta
3. Proračunski korisnici državnog proračuna
4. Nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske
5. Pravosudni dužnosnici