Računovodstvo, revizija i financije 3/2025

Od 1. veljače 2025. godine stupio je na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 16/25.). Jednako tako, zbog promjena u oporezivanju turističkog najma temeljenog na indeksu turističke razvijenosti pojedine jedinice lokalne samouprave (dalje: JLS), stupio je na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu (Nar. nov., br. 16/25.), a od 1. veljače 2025. godine stupio je na snagu Pravilnik o izmjenama Pravilnika o doprinosima (Nar. nov., br.16/25). O novostima iz navedenih propisa pišemo u nastavku.

1. Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dohodak
2. Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dohodak
3. Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dohodak
4. Pravilnik o izmjenama Pravilnika o doprinosima
5. Zaključak

Krajem siječnja 2025. godine objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u. Pravilnik je provedbeni propis Zakona o PDV-u te su u njemu detaljnije objašnjene izmjene Zakona o PDV-u koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. godine. Najvažnije izmjene odnose se na trenutak ulaska u sustav PDV-a, a to više nije od prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojemu je prijeđen prag za ulazak u sustav PDV-a, nego od prvog dana koji slijedi nakon dana prelaska praga od 60.000,00 €. Uvedene su i nove odredbe za male porezne obveznike, odnosno porezni obveznici sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u drugoj državi članici, uz zadovoljenje propisanih uvjeta, mogu biti mali porezni obveznici u RH za određene isporuke dobara i usluga u RH. Jednako tako, hrvatski porezni obveznici mogu biti mali porezni obveznici u EU-u. Također je promijenjen Obrazac PDV-P – Zahtjev za registriranje za potrebe poreza na dodanu vrijednost. Više o novostima u Pravilniku o PDV-u pišemo u nastavku ovog članka.

1. Uvod
2. Nove odredbe za male porezne obveznike
3. Promjena načina oporezivanja – obveze pri ulasku / izlasku iz sustava PDV-a
4. Izlazak iz sustava PDV-a i brisanje iz registra obveznika
5. Ispravak odbitka pretporeza na temelju rješenja
6. Novi Obrazac P-PDV
7. Ostale izmjene

U Nar. nov., br. 16/25. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit koji je stupio na snagu 1. veljače 2025. godine. Izmjene i dopune Pravilnika primjenjivat će se za prijavu poreza na dobitak za 2025. godinu odnosno za porezno razdoblje koje počinje teći od 1. siječnja 2025. godine i nadalje. U nastavku izdvajamo najvažnije.

1. Porezna osnovica (čl. 9., st. 9. Pravilnika)
2. Pravilo o kontroliranim inozemnim društvima (čl. 39.b Pravilnika)
3. Transferne cijene (čl. 40. Pravilnika)
4. Porezna prijava (čl. 46. Pravilnika)

Godišnji financijski izvještaji poduzetnika (GFI-POD) za potrebe statistike i druge potrebe dostavljaju se FINA-i do 30. travnja 2025. godine. Za potrebe javne objave, godišnji financijski izvještaji dostavljaju se FINA-i u roku od šest mjeseci po isteku poslovne godine. Za poduzetnike kojima je poslovna godina jednaka kalendarskoj, rok je 30. lipnja 2025. godine.

U ovom članku pišemo o obveznicima podnošenja GFI-ja za potrebe statistike i javne objave, o praktičnom dijelu popunjavanja podataka o podnositelju GFI-ja te dodatnim podatcima – povezujući ih s pozicijama Bilance i Računa dobiti i gubitak te s odgovarajućim kontima na kojima su knjižene svote koje se unose na pojedine pozicije.

1. Uvod
2. Obveznici podnošenja godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe te za potrebe javne objave
3. Rokovi i predaja GFI-ja za potrebe statistike i javne objave u FINA-u
4. Opći podatci o poduzetniku – podnositelju GFI-ja
5. Bilanca (Obrazac POD-BIL)
6. Račun dobiti i gubitka (Obrazac POD-RDG)
7. Dodatni podatci (Obrazac POD-DOP)

U ovom je članku objašnjen način predaje godišnjih financijskih izvještaja u FINA-u za potrebe statistike i druge potrebe te za javnu objavu, s posebnim osvrtom na novu aplikaciju e-RGFI te mogućnost naknadne izmjene već predanih GFI-ja. Posebna pozornost dana je novom Izvještaju o održivosti – tko je obvezan sastaviti ga za 2024. godinu i na koji se način ovaj izvještaj dostavlja FINA-i u okviru nestandardne dokumentacije za potrebe javne objave.

1. Uvod
2. Način predaje GFI-ja i ostale propisane dokumentacije u FINA-u
3. Obveza izvještavanja o održivosti
4. Obveza revizije GFI-ja
5. Prekršajne odredbe radi ne predaje GFI-ja i druge propisane dokumentacije u FINA-u

U ovom se članku obrazlaže pravni okvir utvrđivanja i uporabe dobitka ili pokrića gubitka za 2024. godinu za trgovačka društva, ustanove i zadruge koji su obveznici poreza na dobitak. Uz to, daju se primjeri računovodstvenog praćenja raspoređivanja dobitka i pokrića gubitka za društva s ograničenom odgovornošću, jednostavna društva s ograničenom odgovornošću i dionička društva te primjeri odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća i odluka o uporabi dobitka i pokriću gubitka za 2024. godine. Na kraju članka obrazlaže se porezno motrište isplate dobitaka iz 2024. godine te zadržanih dobitaka iz prijašnjih godina i predujmljivanje dobitaka tijekom 2025. godine prije i nakon utvrđivanja godišnjih financijskih izvješća za 2024. godinu.

1. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.d.-u
2. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.o.o.-u i j.d.o.o.-u
3. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u j.t.d.-u i k.d.-u
4. Uporaba dobitka kod ustanova
5. Uporaba dobitka kod zadruga
6. Primjeri odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća i uporabi dobitka ili pokriću gubitka
7. Računovodstveno praćenje uporabe dobitka i pokrića gubitka
8. Porezno motrište isplate udjela u dobitku (dividende)
9. Isplate predujmova dobitka i dividenda
10. Zaključak

Tijekom poslovanja osobe stvaraju poslovnu dokumentaciju. Nju treba i čuvati. Njezino čuvanje uređuju razni propisi, među kojima se svakako ističu oni koji se odnose na računovodstvo i poreze. Tim se posebnim propisima određuju za njima pripadajuću dokumentaciju i rokovi njezina čuvanja koji međusobno nisu ujednačeni. No načelna odredba svih tih propisa je da se moraju uzeti u obzir i svi drugi propisi kojima je to čuvanje uređeno. Nakon roka čuvanja dokumentacija se može uništiti. Svakako da se među najbrojnije poslovne dokumente ubrajaju izdani i primljeni računi.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Računovodstveni propisi
4. Poduzetničko računovodstvo
5. Čuvanje poslovne dokumentacije prema nekim posebnim propisima
6. Uništavanje poslovne dokumentacije

U skladu s računovodstvenim pravilima u financijskom izvješćivanju posebno mjesto imaju događaji koji su nastali između datuma na koji se sastavljaju financijska izvješća i datuma na koji je odobreno njihovo izdavanje. Danom odobrenja za izdavanje financijskih izvješća smatra se dan kada je uprava usvojila financijska izvješća i uputila ih nadzornom odboru odnosno članovima društva (dioničarima) na daljnji postupak. Događaji o kojima je riječ mogu upućivati na to da neke vrijednosti iskazane u financijskim izvješćima nisu dobro procijenjeni te da ih treba uskladiti. Takvo se usklađenje provodi promjenom podataka u financijskim izvješćima za razdoblje za koje se sastavljaju ta izvješća. Postoje i događaji za koje se ne mogu usklađivati objavljeni podatci.

1. Postupak usvajanja financijskih izvješća i objavljivanje datuma
2. Događaji nakon datuma bilance
3. Objavljivanje događaja nastalih nakon datuma bilance
4. Porezno motrište događaja nakon datuma bilance
5. Zaključak

Operativni leasing predstavlja oblik najma pri kojemu troškovi operativnog najma predstavljaju troškove razdoblja u kojemu se koristi predmetna imovina. Iako su predmet operativnog leasinga najčešće osobni automobili, strojevi i oprema također se mogu koristiti putem operativnog leasinga. Ovim se člankom definira računovodstveno i porezno motrište operativnog leasinga strojeva i opreme kod obveznika Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja te se daju primjeri knjigovodstvenog evidentiranja tih poslovnih događaja.

1. Uvod
2. Ugovor o leasingu kao temelj pravnog posla operativnog leasinga
3. Računovodstveno motrište operativnog leasinga strojeva i opreme
4. Porezno motrište operativnog leasinga strojeva i opreme
5. Primjeri evidentiranja poslovnih događaja povezanih s operativnim leasingom
6. Prestanak i raskid ugovora o operativnom leasingu
7. Zaključak

U današnjem poslovnom svijetu održivi razvoj u poslovanju zbog nepredvidivosti klimatskih i društvenih promjena postaje nužnost. Zbog regulatornog pritiska izvještavanja o održivosti poduzetnici sve više prepoznaju nužnost transparentnog izvještavanja o svojim okolišnim (E), društvenim (S) i upravljačkim (G) praksama. Izvještaj o održivosti je dokument koji pruža sustavan pregled ESG aspekata poslovanja, uključujući ključne pokazatelje uspješnosti i postavljene ciljeve kojima se trgovačko društvo posvećuje kako bi pokazalo svoju predanost postizanju održivosti i stvaranju dugoročne vrijednosti za društvo.

Da bi se osigurala standardizacija izvještaja te dosljednost i usporedivost podataka, doneseni su Europski standardi za izvještavanje o održivosti (ESRS), prema kojima poduzetnici koji su obveznici ovog izvještavanja moraju sastavljati i objavljivati svoje izvještaje.

1. Obveznici izvještavanja o održivosti
2. Proces sastavljanja izvještaja o održivosti
3. Sadržaj izvještaja o održivosti
4. Kako primijeniti ESRS standarde za pripremu izvještaja i provesti dvostruku procjenu materijalnosti
5. Softverski alati za praćenje održivosti alati i metodologije
6. Savjeti za učinkovito izvještavanje

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige knjiži prodaja dugotrajne nefinancijske imovine čija je prodajna vrijednost viša od njezine knjigovodstvene vrijednosti i prethodno dani jamstveni polog koji se prebija s odgovarajućom obvezom. Ako se dugotrajna nefinancijska imovina prodaje s vrijednosti koja je viša od njezine knjigovodstvene vrijednosti, smatramo prikladnim prije prodaje promijeniti (povećati) joj knjigovodstvenu vrijednost. Kada se dani jamstveni polog „zatvori“ s obvezom / dijelom obveze prema istom poslovnom partneru, smatramo da za tu svotu treba iskazati primitke od povrata toga jamstvenog pologa.

1. Prodaja dugotrajne nefinancijske imovine
2. Dani jamstveni polozi

U ovom praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže se poslovni odnosi koji su povezani s davanjem pozajmica članovima neprofitne organizacije, pri čemu je to njezina ili dio njezine djelatnosti što se uobičajeno naziva blagajnom (kasom) uzajamne pomoći. Radi ispravnog promišljanja o priznavanju tih odnosa, treba odrediti izvor sredstava koja se pozajmljuju članovima.

1. Uvod
2. Posudba iz osobnih sredstava članova
3. Posudba iz sredstava neprofitne organizacije

Od 1. siječnja 2025. godine mlade osobe više nisu oslobođene od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Međutim, poslodavci koji sklapaju ugovor o radu s osobom koja se prvi put zapošljava na neodređeno vrijeme, bit će oslobođeni od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje na razdoblje od jedne godine. Uvjet je da osoba prethodno nije imala sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme ni s jednim prethodnim poslodavcem. U nastavku članka objašnjavaju se posebnosti u vezi s navedenim.

1. Uvodno
2. Novost od 1. siječnja 2025. godine u vezi s prvim zaposlenjem
3. Posebnosti kod sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme
4. Nastavak korištenja mjere „mlada osoba“ prema „starom“ Zakonu
5. Zaključak

Ako poslodavac radniku ne može ponuditi puni opseg rada, a ipak radi prirode posla s radnikom treba sklopiti ugovor o radu (jer ga ne može angažirati putem ugovora o djelu ili putem dodatnog zapošljavanja), sklopit će s radnikom ugovor o radu na nepuno radno vrijeme. Doprinose treba obračunati na onu svotu bruto-plaće koja je određena ugovorom. No postoje i neke iznimke, stoga kakav obračun plaće i kakva materijalna prava pri obračunu plaće poslodavac treba primijeniti, pročitajte u nastavku.

1. Nepuno radno vrijeme prema Zakonu o radu
2. Prijava na obvezna osiguranja i ostale evidencije
3. Utvrđivanje visine plaće za nepuno radno vrijeme
4. Obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje za radnika koji radi kod jednog poslodavca – nepuno radno vrijeme
5. Rad u nepunom radnom vremenu kod dvaju poslodavaca
6. Materijalna prava radnika zaposlenog na nepuno radno vrijeme

Obrazac SNU (Specifikacija nepovezanih uplata) popunjava se u sklopu ePorezne, unutar modula Obrazac JOPPD. Do nepovezanih uplata i obrazaca može doći radi pogrešnih uplata s pozivom na broj pogrešnog obrasca ili Vrste prihoda (računa) na Obrascu JOPPD ili nalogu za uplatu, radi promjena i dopuna Obrasca JOPPD, spajanja naplaćenih kamata i sl.

Svi poduzetnici koji imaju nepovezane uplate ili obrasce, prilikom ulaska u sustav ePorezna imaju poruku o nepovezanim obrascima i uplatama te ih se upućuje da ih povežu putem Obrasca SNU, u okviru kojeg se nalaze četiri kartice: Nepovezane uplate, Nepovezane uplate (arhiva), Obrasci JOPPD i Obrasci SNU.

U ovom se članku pokazuje kako (na praktičan način) povezati nepovezane uplate i obrasce u okviru kartice „Nepovezane uplate“.

1. Što je SNU
2. Pregled nepovezanih uplata i obrazaca
3. Provjera i slanje Obrasca SNU

Fizičke osobe koje imaju prebivalište u Hrvatskoj mogu stupiti u radni odnos s poslodavcem čije je sjedište registrirano u jednoj od trećih zemalja, a da pritom mogu ostati obvezno osigurani u Hrvatskoj. Pravo oporezivanja tako ostvarenog dohotka utvrđuje se relevantnim odredbama odgovarajućeg Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili Zakona o porezu na dohodak ako Ugovor nije u primjeni. Ako se utvrdi da pravo oporezivanja pripada Hrvatskoj, bitno je napomenuti da je radnik taj koji je obvezan obračunati obvezu poreza na dohodak, u za to predviđenom roku podnijeti Obrazac JOPPD u svoje ime i podmiriti poreznu obvezu.

1. Uvodne napomene
2. Implikacije rada za poslodavca sa sjedištem u trećoj zemlji s motrišta obveznih doprinosa
3. Implikacije rada za poslodavca sa sjedištem u trećoj zemlji s motrišta poreza na dohodak

U skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom obveznici kvotnog zapošljavanja obvezni su na primjerenom radnom mjestu, u primjerenim radnim uvjetima zaposliti osobe s invaliditetom, i to u visini od 3 % u odnosu na ukupan broj zaposlenih ili obaviti zamjensko zapošljavanje. Ako obvezu ne ispune na neki od navedenih dvaju načina, plaćaju novčanu naknadu zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom. Putem zamjenskog zapošljavanja, naručujući proizvode i/ili usluge u protuvrijednosti, novčane naknade koje su dužni uplatiti u proračun zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom dobivaju vrijednost za uplaćeni novac. O tome više u nastavku članka.

1. Izvršenje kvotne obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom
2. Plaćanje novčane naknade zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom
3. Zamjensko ispunjenje obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom
4. Poslovna suradnja u svrhu ispunjenja zamjenske kvote
5. Najava zamjenske kvote
6. Aneks ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote
7. Aneks ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote
8. Zaključak

Obveza obračuna PDV-a i priznavanje pretporeza dvije su međusobno povezane porezne radnje i, u pravilu, samo onaj zaračunani PDV poreznog obveznika iz izlaznog računa može, uz zadovoljenje propisanih uvjeta, primatelj računa – porezni obveznik, priznati kao pretporez. No u određenim poreznim situacijama obveznici PDV-a mogu priznati pretporez iz ulaznog računa samo djelomično (ograničeno pravo priznavanja pretporeza, podjela pretporeza), neovisno o tome što je izdavatelj iskazao obvezu na cijelu osnovicu. Nadalje, kod izlaska iz sustava PDV-a porezni obveznik treba za nabavljena gospodarska dobra, za koja je pri nabavi korišten pretporez, ispraviti više korišteni ili nekorišteni pretporez, a obveza ispravka odnosit će se i na one obveznike koji s oporezivih isporuka prelaze na oslobođene. Mogućnost naknadnog prava na priznavanje pretporeza odnosi se pak na one porezne obveznike koji ulaze u sustava PDV-a. O navedenim i drugim situacijama u vezi s korištenjem, podjelom ili ispravkom pretporeza može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod – temeljna načela priznavanja pretporeza
2. Pravo na priznavanje pretporeza
3. Uvjeti za odbitak pretporeza
4. Ograničenje prava na odbitak pretporeza

Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 152/24.) koje su stupile na snagu 1. siječnja 2025. godine brisan je uvjet uzajamnosti za povrat poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV) poreznim obveznicima iz trećih zemalja koji su im zaračunali porezni obveznici iz Republike Hrvatske (dalje: RH) ili koji im je zaračunan pri uvozu dobara u RH. U ovome članku autorice obrazlažu postupak povrata PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja iz RH.

1. Uvod
2. Uvjeti pod kojima se može ostvariti povrat PDV-a
3. Podnošenje zahtjeva za povrat PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja
4. Primjeri povrata PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja
5. Isplata povrata PDV-a poreznim obveznicima izvan EU-a
6. Zaključak

Račun je isprava koja dokazuje nastanak poslovnog događaja prodaje dobara ili obavljanja isporuke. Računom se za potrebe oporezivanja smatra i svaka isprava kojom se obračunavaju isporuke bez obzira na to u kojem je obliku i pod kojim nazivom izdana. Uz propisani sadržaj i obvezne elemente, na računu se navode napomene vezane za oporezivanje. O kojim je napomenama riječ, više u nastavku članka.

1. Napomene na računu
2. Napomena na računu maloga poreznog obveznika
3. Napomene na računu obveznika PDV-a
4. Zaključak

U ovom članku autorica prikazuje pravila o transfernim cijenama u RH s posebnim osvrtom na odredbe Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit koji je objavljen u Nar. nov., br. 16/25. kojim je u čl. 40. Pravilnika o porezu na dobit provedeno usklađenje nacionalnih pravila o transfernim cijenama sa Smjernicama OECD-a o transfernim cijenama. Usklađenje se odnosi na propisivanje uloge Smjernica OECD-a o transfernim cijenama u nacionalnom zakonodavstvu, korištenja drugih metoda transfernih cijena (uz klasične transakcijske metode i metode transakcijske dobiti) uz određene uvjete, točnog definiranja stvarne transakcije te revidiranja sadržaja dokumentacije o transfernim cijenama. Navedeni Pravilnik stupio je na snagu 1. veljače 2025. godine, a primjenjuje se u postupku podnošenja Prijave poreza na dobit za 2025. i nadalje, odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2025. godine.

1. Uvod
2. Nacionalna pravila o transfernim cijenama
3. Zaključak

Zadnjom novelom Općega poreznog zakona i pripadajućeg pravilnika ne uvodi se u naš pravni sustav osobna odgovornost svih članova društava kapitala (kako se to u svakodnevnom govoru za te osobe kaže "vlasnike poduzeća") za porezne obveze, jer odgovornost članova društva za nepodnošenje propisanih godišnjih izvješća postoji još otprije.

O tome što je nova u odnosu na predmetnu odgovornost, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. (Pod)zakonski okvir
3. Za što se odgovara prema zadnjim izmjenama OPZ-a
4. Zaključno

Cilj je članka skrenuti pozornost na značenje revizijskih postupaka te na svrhu i učinkovitost općih revizijskih preporuka, posebice onih koji se tiču planiranja i izvršenja proračuna. Naglasak je na kontinuiranosti i redovitom praćenju revizijskih postupaka koji ne smiju završavati izdavanjem revizijskih izvješća. Uspjeh revizije bit će očit tek kada se u sljedećim revizijskim izvješćima utvrdi koliko je preporuka provedeno iz prethodnih izvješća. U članku se ukratko definira pojam revizijskih izvješća i predstavljaju izvješća Državnog ureda za reviziju o obavljenim financijskim revizijama u četrnaest hrvatskih gradova 2022. godine. Izvješća pokazuju u kojoj su mjeri ti gradovi proveli naloge i preporuke iz prethodnih revizija.

1. Uvod
2. Revizija i njezin utjecaj na proračunsko poslovanje
3. Povezanost revizije i upravljanja javnim financijama
4. Revizijska izvješća hrvatskih gradova
5. Zaključak

1. Komisija najavljuje mjere za reformu uvoza robe putem e-trgovine
2. Pomoć malim poduzećima pri zaštiti intelektualnog vlasništva
3. Na snazi nova uredba o građevinskim proizvodima
4. Slovenija omogućila besplatni pristup EU harmoniziranim normama
5. Uspostava portala za digitalne izjave za upućivanje radnika
6. EU donio tehničke norme za europske digitalne novčanike
7. Stupila na snagu nova EU direktiva o odgovornosti za proizvode

Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina dva su temeljna propisa kojima se uređuje područje vrednovanja nekretnina u Republici Hrvatskoj. Ovim se propisima definiraju tri temeljne metode procjene vrijednosti nekretnina: poredbena, prihodovna i troškovna metoda te se definiraju načini odabira metode procjene prema vrsti nekretnine. Pravilnikom o metodama procjene vrijednosti nekretnina razrađuju se i detaljnije opisuju metode procjene nekretnina te nužni parametri za izradu procjena. Ovim će se člankom obraditi prethodno spomenute metode procjene s praktičnim primjerima.

1. Uvod
2. Metode procjene vrijednosti nekretnina
3. Zaključak

U ovom će članku biti riječ o fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost cvjećarstva u sustavu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji se oporezuju putem poslovnih knjiga. Cvjećarska se djelatnost može obavljati isključivo trgovinom ili proizvodnjom. Djelatnost se prema poreznom položaju može oblikovati kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili kao obrt. Oporezivanje s motrišta poreza na dohodak ove vrste djelatnosti može biti paušalno ili se dohodak od samostalne djelatnosti može utvrđivati na temelju poslovnih knjiga.

1. Uvod
2. Poslovne knjige cvjećara obveznika poreza na dohodak
3. Ulazak cvjećara u sustav PDV-a
4. Cvjećari trgovci – trgovina na malo
5. Primjer evidentiranja poslovnih promjena

Trenutačno važeći Zakon o strancima stupio je na snagu 1. siječnja 2021. godine i uveo novi model zapošljavanja državljana trećih zemalja u RH. No s obzirom na to da je od stupanja na snagu trenutačno važećeg ZS-a donesena Direktiva (EU) 2021/1883 kojom se uređuje status visokokvalificiranih državljana trećih zemalja te da je postojala potreba uređenja određenih pitanja zapošljavanja državljana trećih zemlja, Vlada RH je 6. veljače 2025. godine Hrvatskom saboru uputila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. Zakon je izglasan u Hrvatskom saboru 21. veljače 2025. godine, ali do zaključenja ovog broja časopisa nije objavljen u Narodnim novinama.

Autorica u članku obrazlaže postupak i promjene u postupku izdavanja dozvola za boravak i rad na temelju mišljenja HZZ-a u skladu s izmjenama Zakona o strancima.

1. Općenito o radu državljana trećih zemalja u RH
2. Dozvola za boravak i rad na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
3. Odlučivanje o zahtjevu i izdavanje dozvole za boravak i rad
4. Produljenje dozvole za boravak i rad
5. Promjena zanimanja ili poslodavca tijekom važenja dozvole za boravak i rad
6. Dodatni rad državljanina treće zemlje
7. Prestanak radnog odnosa i dopušteno razdoblje nezaposlenosti državljanina treće zemlje
8. Agencija za privremeno zapošljavanje

Zbog povećanja troškova života, a s ciljem jačanja socijalne sigurnosti obitelji s djecom i ostvarenja demografske revitalizacije hrvatskog društva, pristupilo se znatnom povećanju novčanih naknada korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama stupa na snagu 1. ožujka 2025. godine i njime su povećane novčane naknade svih kategorija korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora, produženo je trajanje očinskog dopusta i dopusta drugog posvojitelja te su uvedene novosti u korištenju prava iz ovoga sustava za udomitelje. U članku će se detaljno izložiti o kojim je konkretnim izmjenama u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora riječ.

1. Uvod
2. Zaposleni i samozaposleni korisnici
3. Svi korisnici
4. Nezaposleni korisnici
5. Korisnici izvan sustava rada
6. Trajanje očinskog dopusta i dopusta drugog posvojitelja
7. Udomitelji u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora
8. Primjena novog zakona

U vrijeme pisanja članka nije objavljeno proširenje primjene ovih (osmih) izmjena pa ih stoga od 1. veljače 2025. godine primjenjuju samo njihovi izravni potpisnici. Tek kada se njihova primjena proširi, primjenjivat će ih, prema dosadašnjem iskustvu, svi poduzetnici u području građevinarstva.

1. Uvod
2. Obveznici i razdoblje primjene
3. Plaće i materijalna prava u važećem kolektivnom ugovoru
4. Zaključak

Autor u ovom članku na zanimljiv i detaljan način razmatra relevantne odredbe Zakona o obveznim odnosima o punomoći kao zasebnom pravnom odnosu između opunomoćitelja i opunomoćenika i kao pravnom temelju zastupanja.

Pritom analizira opće odredbe o punomoći u području obveznog prava i općeg dijela Zakona o obveznim odnosima i Zakona o trgovačkim društvima.

1. Uvod
2. Pojam, obilježja, davanje punomoći i opunomoćenik
3. Oblik punomoći
4. Opseg opunomoćenikovih ovlasti – sadržaj punomoći
5. Opoziv i sužavanje punomoći
6. Drugi slučajevi prestanka punomoći
7. Zaključak

Propisi iz područja financijskog izvještavanja u sustavu proračunskog računovodstva zahtijevaju podnošenje tromjesečnih financijskih izvještaja opće namjene u rokovima koji se međusobno razlikuju. Prvi od njih nastupa 10. travnja 2025. godine.

1. Uvod
2. Obveznici, obrasci i rokovi
3. Popunjavanje obrazaca financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2025. godine
4. Podsjetnik uz Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu

1. Državni službenici
2. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u zemljama europodručja i u Hrvatskoj u siječnju 2025. godine
3. Cijene poljoprivrednih proizvoda Hrvatske u četvrtom tromjesečju 2024. godine
4. Stočni fond Hrvatske u 2024. godini
5. Industrijska proizvodnja RH i EU-a u 2024. godini
6. Cijene stambenih objekata u trećem tromjesečju 2024. godine u Hrvatskoj, zemljama EU-a i europodručja
7. Građevinarstvo RH i EU-a
8. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske
9. Turizam
10. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih u Hrvatskoj za 2024. godinu
11. Zaposlenost i nezaposlenost u Hrvatskoj, zemljama EU-a i europodručja