Računovodstvo, revizija i financije 2/2025

Ugostiteljstvo predstavlja djelatnost od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku koja kao takva zaslužuje posebnu pozornost pri praćenju, analiziranju i evidenciji pripadajućih poslovnih procesa, aktivnosti i događaja. Zakonski okvir ugostiteljske djelatnosti uređuje Zakon o ugostiteljstvu, gdje je propisan način i uvjeti obavljanja ugostiteljskih usluga. Računovodstveno, ugostiteljska djelatnost smatra se uslužnom djelatnosti u kojoj se isprepliću elementi proizvodnje s uslužnom djelatnosti. Djelatnost trgovine se u sklopu ugostiteljskog poslovanja može obavljati, ali kao sporedna djelatnost i u manjem opsegu. S poreznog motrišta, u 2024. godini, za pružene usluge smještaja u svim tipovima ugostiteljskih objekata primjenjivala se snižena stopa PDV-a od 13 %. Ugostiteljska usluga, ali samo za jela i slastice, također je bila oporeziva stopom PDV-a od 13 %, a pića, hladni i topli napitci oporezivi su stopom PDV-a od 25 %.

U nastavku se daju najznačajnije napomene u vezi s kontrolom, pripremom i izradom godišnjeg obračuna za ovu djelatnost za 2024. godinu.

1. Uvod i zakonski okvir za obavljanje ugostiteljske djelatnosti
2. Priprema za godišnji obračun kod ugostitelja
3. Kontrola nabave dugotrajne imovine, ulaganja u dugotrajnu imovinu, održavanja i obračuna amortizacije
4. Praćenje utroška sirovina i materijala, provedba godišnjeg popisa i postupanje s ambalažom
5. Kontrola i postupanje s iskazanim predujmovima
6. Kontrola poreznih obveza i iskazanih prihoda od pružene usluge smještaja te usluge pripreme i usluživanja hrane
7. Računovodstvene radnje u ugostiteljstvu na kraju godine
8. Zaključak

U ovom članku autorica objašnjava posebnosti godišnjeg obračuna u graditeljskoj djelatnosti. Te posebnosti se kod uslužnih graditelja odnose na priznavanje prihoda odnosno utvrđivanje stupnja dovršenosti obavljenih radova kako bi se u 2024. godini priznali prihodi koji se odnose na isporučene radove u 2024. godini i rashodi koji su nastali pri obavljanju tih radova. Kod investitora koji grade građevine za tržište ili za vlastitu dugotrajnu imovinu te se posebnosti odnose na pravilnu identifikaciju i raspored troškova koji se trebaju uključiti u vrijednost tih građevina.

1. Uvod
2. Regulatorni okvir u graditeljskoj djelatnosti
3. Računovodstveno praćenje proizvodnje građevinskih usluga kod uslužnih graditelja
4. Računovodstvena određenja za investitore
5. Zaključak

U tijeku izrade godišnjih obračuna korisno je ukazati na posebnosti koje se odnose na pojedine djelatnosti. Kada je riječ o trgovačkoj djelatnosti, posebnosti se odnose na primjenu računovodstvenih standarda, posebice primjenu HSFI-ja 10 odnosno MRS-a 2 – Zalihe u području početnog i naknadnog vrednovanja zaliha trgovačke robe. Nadalje, važno je ukazati i na primjenu poreznih propisa od kojih se pozornost daje porezu na dobitak i porezu na dodanu vrijednost, ali i na primjenu odredbi Zakona o trgovini. U ovom članku osvrnut ćemo se na najvažnije od navedenog kako bi računovođama pomogli u završnim knjiženjima u trgovačkoj djelatnosti koji prethode sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja i sastavljanju prijave poreza na dobitak.

1. Uvod
2. Početno vrednovanje zaliha trgovačke robe
3. Predujmovi za robu
4. Naknadni popusti u trgovini
5. Vrijednosno usklađivanje zaliha trgovačke robe
6. Povrat robe od kupca
7. Prodaja robe u tranzitu u tuzemstvu
8. Što još treba uključiti u zalihe trgovačke robe na dan prosinca 2024. godine

Poduzetnici koji obavljaju djelatnost prijevoza vode poslovne knjige i sastavljaju financijska izvješća prema jednakim pravilima kao i drugi poduzetnici, ovisno o tome jesu li razvrstani u mikro, male, srednje ili velike poduzetnike. Autor u ovom članku obrazlaže računovodstveno i porezno motrište poslovnih događaja koji su uobičajeni u prijevozničkim djelatnostima, a sve u cilju kontrole provedenih knjiženja tijekom 2024. godine te pripreme i izrade godišnjeg obračuna za ovu djelatnost.

1. Uvod
2. Nabava i uporaba prijevoznih sredstava
3. Povrat dijela plaćene trošarine za dizelsko gorivo u komercijalnom prijevozu robe i putnika
4. Troškovi licencija, koncesija i dozvola
5. Računovodstveno i porezno motrište usluge prijevoza u cestovnom prometu
6. Troškovi kazna i nadoknada šteta u prijevozničkoj djelatnosti
7. Zaključne napomene

Ustroj računovodstva proizvodnih trgovačkih društava razlikuje se u odnosu na društva koja se bavi trgovinom ili pružanjem neproizvodnih usluga. Kako je osnovni zadatak računovodstva proizvodnje utvrditi cijenu proizvodnje jedinice proizvoda, računovodstvo proizvodnog trgovačkog društva usmjereno je na ostvarenje tog zadatka – posebno kada je riječ o evidentiranju i rasporedu troškova.

Pravila vezana za praćenje proizvodnje dobara primjenjuju se i kod društava pružatelja proizvodnih usluga čije dovršenje traje dulje vrijeme. O kojim je sve posebnostima, kada je o računovodstvu riječ, potrebno voditi računa prilikom evidentiranja podataka u računovodstvu proizvodnje te prilikom sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja u ovoj djelatnosti, donosimo u nastavku članka.

1. Organizacija računovodstva proizvodnog društva
2. Posebnosti u evidentiranju proizvodnje dobara
3. Posebnosti kod pružatelja proizvodnih usluga
4. Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja proizvodnoga trgovačkog društva
5. Primjer praćenja proizvodnje i sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja
6. Zaključak

U ovom članku autorica objašnjava posebnosti godišnjeg obračuna u poljoprivrednoj djelatnosti koja se odnosi na proizvodnju voća, povrća, žitarica, životinja i dr. Pri tome definira specifičnosti pojedinih vrsta proizvodnje te daje primjere računovodstvenog praćenja proizvodnji u poljoprivrednoj djelatnosti, uz poseban naglasak na utvrđivanje vrijednosti biološke imovine odnosno nasada i životinja te poljoprivrednih proizvoda – voća, povrća, žitarica i dr. na datum bilance.

1. Uvod
2. Priznavanje i utvrđivanje vrijednosti biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda
3. Utvrđivanje vrijednosti osnovnog stada na datum bilance
4. Utvrđivanje vrijednosti višegodišnjih nasada na datum bilance
5. Utvrđivanje vrijednosti jednogodišnjih nasada na datum bilance
6. Utvrđivanje vrijednosti jednogodišnje stočarske proizvodnje na datum bilance
7. Zaključak

Trgovačka društva kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave osnovana su s ciljem pružanja usluga koje su od javnog interesa te im nije glavni cilj zarada. Riječ je o komunalnim društvima koja obavljaju komunalne i ostale djelatnosti. Prilikom obavljanja komunalnih djelatnosti ova društva primjenjuju načelo neprofitnosti, a da bi mogla financirati svoje poslovanje, primaju sredstva od svojeg osnivača. O posebnostima poslovanja komunalnih društava s posebnim naglaskom na organizaciji računovodstva i sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja, pročitajte u nastavku članka.

1. Financiranje poslovanja komunalnih društava
2. Ustroj računovodstva i posebnosti u poslovanju komunalnih društava
3. Utvrđivanje financijskog rezultata i sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja
4. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige knjiži dana donacija dugotrajne nefinancijske imovine subjektu izvan općeg proračuna i primljena od subjekta izvan općeg proračuna. U objema okolnostima treba zadužiti rashode i odobriti prihode. No kod davanja donacije postoji raskorak u vremenu iskazivanju rashoda i prihoda, dok kod primljene donacije taj raskorak ne postoji.

1. Dana donacija osobi izvan općeg proračuna
2. Primljena donacija od osobe izvan općeg proračuna

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe kupnja imovine i prihodi razdoblja. Kupnja dugotrajne nefinancijske imovine koja se nije ni počela koristiti nema posljedica na rashode, a donacija se mora vratiti ako je bila namjenska, osim ako joj namjenu donator ne promijeni. Ako se nerecipročni prihodi (donacije, članarine i sl.) naplate i nakon 31. prosinca 2024. godine, u određenim okolnostima mogu pripadati prihodima 2024. godine.

1. Kupnja dugotrajne nefinancijske imovine iz donacije
2. Nerecipročni prihodi naplaćeni nakon izvještajne godine

Zakonom o doprinosima omogućena je primjena ograničenja plaćanja doprinosa na najvišu mjesečnu osnovicu prema plaći za MIO I. i MIO II. i na najvišu godišnju osnovicu za MIO I., a koje se primjenjuje pod određenim kriterijima. Za 2025. godinu najviša mjesečna osnovica za obračun doprinosa je 10.788,00 €, a najviša godišnja osnovica je 129.456,00 €. Na koji način se primjenjuje ovo ograničenje, objašnjavamo u članku.

1. Uvodne napomene
2. Najviša mjesečna osnovica doprinosa za mirovinsko osiguranje – za 2025. godinu 10.788,00 €
3. Najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa
4. Povrat doprinosa za MIO I. koji je plaćen iznad godišnje osnovice – Obrazac GOD-DOP

Ako je plaća radnika ugovorena kao točno određena mjesečna svota plaće (tzv. fiksna plaća), poslodavac je svaki mjesec obvezan isplatiti radniku ugovorenu svotu plaće, neovisno o odrađenome mjesečnom fondu sati. U slučaju da se plaća ugovara po satu rada, točna svota plaće za svaki pojedini mjesec ovisi o odrađenome mjesečnom fondu sati. S obzirom na to da ZR ne propisuje mjesečni fond sati, mjesečni fond sati izračunava se ovisno o konkretnom rasporedu radnog vremena radnika.

1. Uvod
2. Definicija radnog vremena
3. Trajanje radnog vremena
4. Raspored radnog vremena
5. Evidencija radnog vremena
6. Određivanje i obračun plaće
7. Blagdani i neradni dani
8. Primjeri obračuna plaća koja je ugovorena po satu ili prema bodovima
9. Zaključak

Ako obveznik zapošljavanja ili zamjenskog zapošljavanja ne zaposli dovoljan broj osoba s invaliditetom, obvezan je plaćati novčanu naknadu. Za jedno kvotno nezapošljavanje u 2025. godini novčana naknada je 194,00 € mjesečno. Nova svota uplaćuje se za obvezu kvotnog zapošljavanja za siječanj, odnosno do kraja veljače.

1. Uvodno
2. Tko se smatra osobom s invaliditetom
3. Tko je obvezan zaposliti osobe s invaliditetom
4. Naknada za nezapošljavanje osoba s invaliditetom
5. Koji poslodavci ne moraju zapošljavati OSI-je niti plaćati naknadu

Još od 1. siječnja 2024. godine, a na temelju Izmjena i dopuna Zakona o PDV-u i te Izmjena i dopuna Pravilnika o PDV-u, navedene su nove odredbe o smanjenju porezne osnovice kako zbog naknadnih popusta tako i zbog nemogućnosti naplate. O naknadnim popustima s računovodstvenog i poreznog motrišta pisali smo u časopisu RRiF br. 12/24., str. 45., a o smanjenju porezne osnovice zbog nemogućnosti naplate može se detaljnije pročitati u nastavku članka. Napominjemo da se ove odredbe o naknadnoj promjeni porezne osnovice u slučaju nemogućnosti naplate primjenjuje samo na račune za isporuku dobara i usluga koji su izdani od 1. siječnja 2024. godine koji nisu naplaćeni dulje od jedne godine, računajući od dana dospijeća tog potraživanja, i pod uvjetom da su obavljene radnje pažnjom dobroga gospodarstvenika.

1. Uvod
2. Temeljne odredbe o naknadnom smanjenju porezne osnovice
3. Smanjenje osnovice i svote PDV-a kod obveznika koji utvrđuju obvezu PDV-a prema naplati
4. Primjeri poreznog i računovodstvenog evidentiranja naknadnog smanjenja porezne osnovice u slučaju nemogućnosti naplate
5. Umjesto zaključka

Poduzetnici koji primjenjuju novčano načelo pri utvrđivanju osnovice poreza na dobitak, prijavu poreza podnose na NOVOM Obrascu PD-NN koji je objavljen u Nar. nov., br. 156/23. Porezni obveznici koji su na vlastiti zahtjev počeli primjenjivati metodu novčanog načela u nekoj od prethodnih godina, obvezni su to nastaviti sljedeća tri porezna razdoblja pod uvjetom da im ukupni prihod na razini godine nije prelazio svotu propisanu u čl. 5., st. 7. Zakona o porezu na dobit. Ako je nekom od njih istekla treća godina primjene novčanog načela, on je mogao do 15. siječnja 2024. godine dostaviti Poreznoj upravi „Izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice“ i vratiti se u obračunsko načelo izračuna osnovice poreza na dobitak te utvrditi prijavu poreza na dobitak za 2024. godinu na Obrascu PD.

Porezni obveznici koji su se u 2024. godini prvi put odlučili za novčano načelo, bili su obvezni do 15. siječnja 2024. godine dostaviti Poreznoj upravi „Izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice“. Međutim, sve do podnošenja prijave poreza na dobitak za 2024. godinu oni mogu Poreznoj upravi dostaviti „Izjavu o odustajanju od utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu“ i poreznu prijavu sastaviti u skladu s odredbama iz čl. 5., st. 1. Zakona o porezu na dobit na Obrascu PD.

1. Uvod
2. Postupak utvrđivanja osnovice poreza na dobitak primjenom novčanog načela
3. Prva prijava poreza na dobitak primjenom novčanog načela
4. Sastavljanje Obrasca PD-NN
5. Primjer utvrđivanja poreza na dobitak prema novčanom načelu

Predaja statističkog izvješća o dospjelim, a nenaplaćenim računima i dalje je obvezna. Obveznici sastavljanja tog izvješća su porezni obveznici upisani u registar PDV-a koji na dan 31. prosinca 2024. godine imaju evidentirana dospjela, a nenaplaćena potraživanja za isporuke dobara i usluga. Navedeno se izvješće dostavlja Poreznoj upravi elektroničkim putem na Obrascu OPZ-STAT-1 u rokovima podnošenja prijave poreza na dohodak ili poreza na dobitak. Autor u članku piše o obveznicima dostave izvješća, obrazlaže način i daje primjer popunjavanja Obrasca OPZ-STAT-1.

1. Obveznici sastavljanja izvješća
2. Rokovi predaje izvješća
3. Dospjelost potraživanja i propisani rokovi ispunjenja novčanih obveza
4. Koja su potraživanja predmet izvješćivanja
5. Sadržaj Obrasca OPZ-STAT-1
6. Primjer ispunjavanja obrasca OPZ-STAT-1

Plaćanje poreza na dohodak tijekom godine smatra se uplatom predujma poreza na dohodak. Godišnju obvezu poreza na dohodak utvrđuje Porezna uprava u posebnom postupku na temelju prikupljenih podataka o ostvarenim primitcima fizičkih osoba putem Obrazaca JOPPD, poreznih kartica i drugih dostupnih informacija. Poreznim su propisima istaknute kategorije fizičkih osoba koje svakako mogu očekivati rješenje Porezne uprave nakon obavljena posebnog postupka, a to su: mlade osobe, umirovljenici, radnici koje rade kod više poslodavaca. Ako fizička osoba nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) ustanovi da joj tijekom isplate plaće ili ostalih primitaka tijekom poreznog razdoblja nisu priznate sve porezne olakšice koje bi mogle smanjiti njezinu godišnju poreznu obvezu, može Poreznoj upravi podnijeti ZPP-DOH (Zahtjev za priznavanje poreznih olakšica) koje će Porezna uprava, uz vjerodostojne dokaze, uzeti u obzir te utvrditi godišnju poreznu obvezu ili obaviti povrat preplaćenog poreza.

1. Za koje se dohotke (ne)utvrđuje godišnja obveza poreza na dohodak
2. Poseban postupak utvrđivanja godišnje obveze poreza na dohodak
3. Pravo na povrat poreza putem Obrasca ZPP-DOH
4. Rokovi dostave poreznog rješenja na temelju posebnog postupka

Kapitalni dobitak predstavlja razliku prodajne i nabavne vrijednosti financijske imovine, a porez na kapitalne dobitke predstavlja porez koji treba podmiriti na razliku vrijednosti te imovine. Prijava kapitalnih dobitaka podnosi do 28. veljače 2025. godine na Obrascu JOPPD. O tome pišemo u ovom članku.

1. Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnog dobitka
2. Kapitalni dobitak koji se ne oporezuje
3. Otuđenje financijske imovine stečene darovanjem između srodnika i nasljeđivanjem
4. Oporezivanje kapitalnih dobitaka nastalih s osnove prodaje dionica
5. Primitci ostvareni od jedinica u subjektima za zajednička ulaganja
6. Porezni tretman trgovanja kriptovalutama
7. Kapitalni primitci s osnove prodaje udjela društva

Sve intenzivnije transakcije virtualnom imovinom dovode do pojave da su kriptovalute postale funkcionalnom zamjenom za tradicionalne transakcije te je ulaganje i trgovanje virtualnom imovinom dostupnom na tržištu novi trend ostvarivanja zarade i investicijskog trgovanja, no određeni dio tih transakcija koristi se i za izbjegavanje prijavljivanja i plaćanja poreznih obveza te za razne kriminalne aktivnosti. Zbog potencijalne rizičnosti od porezne evazije i izbjegavanja poreznih obveza, transakcije virtualnom imovinom predstavljaju izazov državnim i posebno poreznim tijelima diljem svijeta. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Direktiva (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU
3. Uredba (EU) 2022/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2022. o pilot-režimu za tržišne infrastrukture temeljene na tehnologiji distribuiranog zapisa i o izmjeni uredaba (EU) br. 600/2014 i (EU) br. 909/2014 te Direktive 2014/65/EU
4. Uredba (EU) 2023/1114 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o tržištima kriptoimovine (MiCA)
5. Uredba (EU) 2023/1113 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o informacijama koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava i određene kriptoimovine i o izmjeni Direktive (EU) 2015/849
6. Direktiva Vijeća (EU) 2023/2226 od 17. listopada 2023. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (DAC8)

Svi pomorci (rezidenti) koji su po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi tijekom 2024. godine ostvarili dohodak od nesamostalnog rada, obvezno podnose godišnju prijavu poreza na dohodak, a trebaju li taj porez i platiti, ovisi o broju dana koji su proveli u međunarodnoj plovidbi. Više o tome pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Koji su pomorci obveznici plaćanja poreza na dohodak
3. Pomorci u sustavu socijalnog osiguranja
4. Pomorski dodatak
5. Prijava poreza na dohodak – Obrazac DOH
6. Godišnja obveza poreza na dohodak člana posade broda

U prvom polugodištu 2025. godine nastavlja se trend smanjenja stopa zateznih kamata koji je započet u drugom polugodištu 2024. godine. Ovoga puta smanjenje iznosi 1,1 postotnih poena u odnosu na prethodno polugodište. Stopa kamata na zajmove između povezanih osoba za 2025. godinu koju donosi ministar financija znatno se povećava i sada iznosi 4,38 %. U ovom članku dajemo pregled visina stopa zateznih i ugovornih kamata koje se primjenjuju od 1. siječnja 2025. godine.

1. Visina i obračun zateznih kamata
2. Ugovorne kamatne stope
3. Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba

Bez obzira na učestalost korištenja bezgotovinskog načina plaćanja i izostanak korištenje gotova novca – novčanica i kovanica, pogotovo nakon prelaska na novu službenu valutu (euro), još uvijek je sveprisutna tema kada i za što se može koristiti gotov novac i koja su ograničenja u vezi s tim. Svakodnevnu uporabu gotova novca između poslovnih subjekata te u odnosima između poslovnih subjekata i fizičkih osoba uređuju Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranje terorizma, porezni propisi te propisi o fiskalizaciji u prometu gotovinom. U članku se obrazlaže postupanje prema svakom od propisa koji obrađuje ovu tematiku.

1. Uvodne napomene
2. Plaćanja u gotovu novcu između obveznika fiskalizacije
3. Isplate u gotovu novcu s motrišta poreza na dohodak
4. Plaćanja gotovim novcem prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma
5. Poslovanje sa stranom gotovinom
6. Umjesto zaključka

Obrtnici koji obračunavaju porez na dobitak imaju propisanu najnižu osnovicu na koju obvezno obračunavaju doprinose. Pri tome imaju mogućnost isplatiti si poduzetničku plaću, isplatiti ju u manjoj (ili većoj) svoti ili ju uopće ne isplatiti. Za 2025. godinu propisana je najniža osnovica za obračun poduzetničke plaće u svoti od 1.977,80 €, za čiji su obračun obvezni predati Obrazac JOPPD.

U ovom ćemo članku obraditi i kroz primjere objasniti obračun, uplatu obveznih doprinosa i poreza kod poduzetničke plaće, popunjavanje Obrasca JOPPD u slučaju isplate, neisplate i isplate poduzetničke plaće u manjoj i većoj svoti od osnovice.

1. Uvod
2. Plaćanje obveznih doprinosa kod poduzetničke plaće
3. Poduzetnička plaća koja se isplaćuje
4. Obračun kada poduzetnici ne isplaćuju plaću
5. Obračun doprinosa za poduzetničku plaću za razdoblje koje nije cijeli mjesec
6. Dospijeće za uplatu obveznih doprinosa
7. Obavljanje samostalne djelatnosti oporezive porezom na dobitak uz radni odnos (druga djelatnost)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 152/24.) koji je u najvećim dijelom stupio na snagu 1. siječnja 2025. godine, usklađen je sa Zakonom o turizmu i Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada. Riječ je značajnijim izmjenama kojima su uvedeni novi pojmovi “domaćin” i “prethodna pisana suglasnost suvlasnika”. Nadalje, produženi su rokovi za privremena rješenja, propisano je isticanje na ulazu u objekt iznajmljivača natpis s oznakom vrste objekta, izmijenjene su prekršajne odredbe tako da su svote novčanih kazna iskazane u euru. U nastavku se daje pregled najznačajnijih izmjena i dopuna Zakona o ugostiteljskoj djelatnost.

1. Uvod
2. Izdavanje rješenja u skladu s odlukama predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave
3. Prethodna pisana suglasnost suvlasnika
4. Domaćin
5. Isticanje natpisa s oznakom vrste objekta na ulazu u objekt iznajmljivača
6. Rok za obavljanje ugostiteljske djelatnosti odnosno pružanje ugostiteljskih usluga na temelju privremenih rješenja produžen je do 31. prosinca 2026. godine
7. Prekršajne odredbe

Početkom ove godine stupila je na snagu zadnja novela Zakon o tržištu rada. O nekim bitnim novostima koje donosi ova novela u odnosu na staro zakonsko rješenje, osobito s naglaskom na prava za vrijeme nezaposlenosti, pišemo u nastavku ovog članka.

1. Uvod
2. Što donosi novela Zakona
3. Novosti kod evidencija nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja
4. Novosti u mjerama aktivne politike zapošljavanja
5. Prava koja se ostvaruju na temelju ZTR-a
6. Novosti vezane za novčanu naknadu na temelju osiguranja za slučaj nezaposlenosti
7. Povremeni rad redovitih učenika
8. Zaključak

Opseg zdravstvene zaštite koju državljani drugih država članica EU-a mogu koristiti na području RH ovisi o prirodi i duljini njihovog boravka u Hrvatskoj, a s čim je povezana i vrsta dokumenta na osnovi kojeg ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj. Ovim ćemo se člankom posebno osvrnuti na mogućnost izbora liječnika primarne zdravstvene zaštite od strane europskih osiguranika u RH te na utvrđivanje privremene nesposobnosti za rad europskih osiguranika koji se nalaze u RH.

1. Uvod
2. Privremeni boravak državljana država članica EU-a u Hrvatskoj
3. Stalni boravak državljana država članica EU-a u Hrvatskoj
4. Pravo europskih osiguranika na izbor doktora primarne zdravstvene zaštite
5. Utvrđivanje privremene nesposobnosti za rad osiguranika drugih država članica EU-a u Hrvatskoj

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (dalje: HZZ) u novom je paketu mjera aktivnih politika zapo¬šljavanja za 2025. godinu usvojilo izmijenjenu potporu za usavršavanje radnika zaposlenih kod poslodavca. Cilj potpore za usavršavanje je, kroz sufinanciranje troška provedbe usavršavanja, omogućiti ciljnu podršku radnicima u stjecanju dodatnih znanja i vještina. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Prihvatljivi korisnici mjere
3. Oblik obrazovanja radnika
4. Visina potpore i prihvatljivi troškovi
5. Važne napomene

Zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima je, između ostaloga, uspostavljeno usklađenje s direktivom o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava i o povezanim mjerama, s ciljem osiguravanja primjene načela jednakih mogućnosti za osobe istog spola, u svrhu postizanja rodne uravnotežene zastupljenosti među visoko rangiranim menadžerima, putem uspostave postupovnih zahtjeva u vezi s odabirom kandidata za imenovanje ili izbor na funkcije menadžera.

Detaljnije o ovoj noveli Zakona pišemo u ovome članku, ne razmatrajući pritom sve novelirane odredbe Zakona, nego samo neke, važne za našu aktualnu praksu.

1. Uvod
2. Što donosi novela Zakona
3. Izmjene koje se odnose na zabranu osnivanja društva te zabranu imenovanja za članove uprave i izvršne direktore u društvima za osobe s nepodmirenim dugovanjima
4. Izmjene koje se odnose na (glavnu) skupštinu društva
5. Novosti kod d.o.o.-a
6. O novostima kod dioničkog društva – sažeto
7. Obveza usklađenja i zatečeno stanje