Računovodstvo, revizija i financije 1/2025

S ciljem poreznog rasterećenja građana i povećanja njihova raspoloživog dohotka te pojednostavljenja sustava i smanjenja porezne evazije, od 1. siječnja stupaju na snagu odredbe Zakona o izmjenama Zakona o doprinosima i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 152/24.). Izmjene Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08., 152/08., 94/09., 18/11., 22/12., 144/12., 148/13., 41/14., 143/14., 115/16., 106/18., 33/23., 114/23. i 152/24.) odnose se na redefiniranje mjera vezanih za oslobađanje poslodavaca od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22., 114/23. i 152/24.) odnose se na porezna rasterećenja (uvećanje osobnog odbitka, proširenje poreznih razreda), smanjenje porezne obveze (oslobođenje od porezne obveze iseljenih hrvatskih državljana povratnika u RH), ujednačavanje pripadnosti i oporezivanja turističkog i ugovornog najma i izjednačavanje postupanja pri utvrđivanju porezne obveze i primjeni oslobođenja kod dohotka od otuđenja. Više o tome donosimo u nastavku.

1. Porezno rasterećenje kod obračuna plaće u 2025. godini
2. Izjednačavanje pripadnosti i oporezivanja turističkog i ugovornog najma
3. Smanjenje porezne obveze za porez na dohodak ostvaren u 2025. godini
4. Izjednačavanje postupanja pri utvrđivanju porezne obveze i primjeni oslobođenja kod dohotka od otuđenja
5. Novo redefiniranje mjere za oslobođenje poslodavaca od obveze doprinosa na osnovicu
6. Zaključak

Konačno je u Izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2025. godine, utvrđen NOVI prag za izlazak / ulazak u sustav PDV-a. Za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja 2025. godine primjenjivat će se prag isporuka dobara i usluga u svoti od 60.000,00 €. To znači da samo oni porezni obveznici koji su taj prag prešli u prosincu 2024. godine trebaju ući u sustav PDV-a od 1. siječnja 2025. godine jer je tijekom 2024. godine prag iznosio 40.000,00 €. Jednako tako, porezni obveznici mogu izići iz sustava PDV-a od 1. siječnja 2025. godine ako u cijeloj 2024. godini nisu prešli propisani prag u svoti od 60.0000,00 €.

Također se očekuje i objava izmjene Pravilnika o PDV-u (tek krajem siječnja 2025. godine) u kojoj će se detaljnije objasniti i ostale odredbe u vezi s navedenim Izmjenama Zakona o PDV-u.

1. Uvod
2. Najvažnije odredbe u vezi s ulaskom u sustav PDV-a u 2025. godini
3. Kada porezni obveznik može izići iz sustava PDV-a

Zakon o izmjenama i dopunama Općega poreznog zakona objavljen je u Nar. nov., br. 152/24. i odnosi se na odredbe koje uređuju poreznu tajnu, odgovornost za nepodnošenje poreznih prijava, obavljanje gospodarske djelatnosti, zabranu izvršenja platnih transakcija, dostavu poreznog akta, izuzeće od obveze izdavanja računa, oblik i sadržaj porezne prijave, očevid, prijedlog za sklapanje upravnog ugovora, poreznu zastaru, obvezu banaka, porezni nadzor, ovršni postupak, utvrđivanje zlouporabe prava u porezno-dužničkom odnosu, troškove postupka i porezne prekršaje. Sve su odredbe u primjeni od 1. siječnja 2025. godine, osim odredbe koja se odnosi na uvođenje obveze izdavanja računa u maloprodaji dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica koja stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine. Ovim se člankom predstavljaju najvažnije aktualne izmjene i dopune Općega poreznog zakona.

1. Najvažnije izmjene i dopune Općega poreznog zakona
2. Stupanje na snagu

Od 1. siječnja 2025. godine uvodi se porez na nekretnine. Za razliku od poreza na kuće za odmor, koji ovaj porez zamjenjuje, a koji je do sada bio isključivo opcijski porez, porez na nekretnine bit će obvezan lokalni porez. U ovom članku pišemo o najznačajnijim osobitostima poreza na nekretnine.

1. Uvod
2. Predmet oporezivanja porezom na nekretnine
3. Obveznici plaćanja poreza na nekretnine
4. Visina poreza na nekretnine
5. Oslobođenja od plaćanja poreza na nekretnine
6. Utvrđivanje i dokazivanje statusa nekretnine
7. Podatci potrebni za utvrđivanje poreza na nekretnine
8. Donošenje rješenja o razrezu poreza na nekretnine i plaćanje poreza na nekretnine

Gotovo 94.000 radnika prima minimalnu plaću, a najveći broj onih koji ju primaju radi u prerađivačkoj industriji i trgovini. Pri podizanju minimalne plaće s 840,00 € na 970,00 € ključan je izazov osigurati ravnotežu između jačanja materijalnog položaja radnika s najnižim primanjima te održivosti rasta troškova rada za poslodavce. To je posebno važno u kontekstu radno intenzivnih djelatnosti poput tekstilne industrije na čije poslovanje dinamika minimalne plaće ima snažan utjecaj. Upravo s ciljem osiguranja održivosti poslovanja u navedenim industrijama, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike će putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje provoditi kompenzacijsku mjeru za zadržavanje radnih mjesta u prerađivačkoj industriji. O tome čitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Koji poslodavci i za koje radnike mogu tražiti potporu
3. Zahtjev za kompenzacijskom mjerom
4. Važne napomene

Autorica u članku obrazlaže računovodstveno i porezno motrište prijenosa gospodarske cjeline obrta „dobitaša“ u d.o.o. prema odredbama poreznih i računovodstvenih propisa. Uz to, daje primjer ugovora o prijenosu gospodarske cjeline obrta „dobitaša“ u d.o.o. te primjer navedenog prijenosa u kojemu objašnjava računovodstveno praćenje toga prijenosa.

1. Definiranje gospodarske cjeline
2. Računovodstveno motrište prijenosa obrta „dobitaša“ u d.o.o.
3. Porezno motrište prijenosa obrta „dobitaša“ u d.o.o.
4. Odjava radnika
5. Primjer ugovora o prijenosu gospodarske cjeline
6. Primjer prijenosa obrta „dobitaša“ u d.o.o.
7. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige knjiži ulaganje koje s motrišta trgovačkog društva ima obilježje kapitalnih pričuva te obračunanog poreza na dobitak. Kapitalno ulaganje s motrišta proračunskog računovodstva moglo bi dobiti obilježje ulaganja u udjele, dok se obračunani porez na dobitak može obračunati prije podnošenja financijskih izvještaja i nakon njihova podnošenje jer se ti krajnji rokovi razlikuju.

1. Ulaganje u trgovačko društvo
2. Porez na dobitak

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe prodaja imovine koja nije bila evidentirana u poslovnim knjigama te otpust duga. Iako imovina nije bila evidentirana u poslovnim knjigama, ona se može prodati. Otpust duga je ugovorni odnos kojim se vjerovnik uz suglasnost dužnika odriče svog potraživanja.

1. Prodaja nefinancijske imovine
2. Primljena pozajmica i otpust duga

Minimalna plaća utvrđuje se kao najniža mjesečna svota bruto-plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. U 2025. godini minimalna bruto-plaća iznosi 970,00 €. Novu svotu minimalne plaće primijenit će svi poslodavci za svoje radnike tek za rad koji je odrađen u siječnju, a koja se uobičajeno isplaćuje u veljači.

O primjeni minimalne plaće više pročitajte u nastavku.

1. Obračun minimalne plaće u 2025. godinu
2. U kojem slučaju minimalna plaća može biti manja od 970,00 €
3. Utvrđivanje minimalne plaće za nepuno radno vrijeme i za rad kraći od mjesec dana
4. Kada poslodavac treba isplatiti veću plaću od minimalne plaće

Za sve kalendarske dane koje je radnik prijavljen na obvezna osiguranja kod poslodavca, obveza je poslodavca obračunati doprinose bez obzira na to ostvaruje li radnik pravo na isplatu plaće. Ako ne radi zbog opravdanog razlog (bolesti) ili zbog svoje odluke naknada plaće može „pasti“ ispod najniže osnovice pa doprinose treba dodatno obračunati na najnižu osnovicu za obračun doprinosa. U članku se objašnjavaju i slučajevi kada se osnovica za obračun doprinosa može umanjiti za 300,00 €.

1. Uvodne napomene
2. Kada se doprinosi obračunavaju prema najnižoj osnovici
3. Za koje se razdoblje primjenjuje nova najniža osnovica
4. Osnovica za obračun doprinosa i nepuno radno vrijeme
5. Umanjenje osnovice za obračun doprinosa – 300 €
6. Obračun doprinosa u slučaju isplate naknade plaće za vrijeme bolovanja
7. Neplaćeni dopust prema Zakonu o radu
8. Obračun doprinosa za dane tjednog odmora (subota i nedjelja)
9. Neopravdani izostanak s posla
10. Zaključak

Članovi uprave trgovačkog društva, izvršni direktori, likvidatori i upravitelji zadruge obvezni su samostalni osiguranici u svrhu korištenja prava iz socijalnih osiguranja ako nisu osigurani po drugoj osnovi (zaposlenje, obavljanje samostalne djelatnosti i slično). Osnovica na koju se obračunavaju doprinosi u tekućoj godini je prosječna plaća ostvarena u prethodnoj godini u razdoblju siječanj – kolovoz koju objavljuje DSZ. Od 1. siječnja 2025. godine primjenjuje se nova osnovica koja se počinje primjenjivati za siječanj, a doprinosi obračunani na tu osnovicu dospijevaju na plaćanje najkasnije do 15. veljače 2025. godine.

1. Uvod
2. Samostalno osiguranje članova uprave
3. Radni odnos članova uprave
4. Obračun plaće i obračun doprinosa za članove uprave i umanjenje osnovice za MIO I. stup
5. Utvrđivanje godišnje osnovice za obračun doprinosa
6. Kako član uprave može smanjiti svoju obvezu za javna davanja
7. Umirovljenici u svojstvu članova uprave
8. Nerezidenti u svojstvu članova uprave
9. Zaključak

Autor u ovome članku na sažet i pojednostavljen način iznosi novosti vezane za ovrhu na plaći u 2025. godini. Naime, prilikom obračuna plaće, naknade plaće i ostalih stalnih i/ili povremenih novčanih primitaka te njihove isplate, iznimno važno i vrlo aktualno je pitanje koje se odnosi na ovrhu na plaći i dr. odgovarajućih primitaka. Dodatan problem jest u tome da gotovo nema istog dužnika, s potpunom jednakim obvezama, odbitcima i sl., što nedvojbeno pridonosi složenosti ove materije. Slijedom navedenoga, u nastavku članaka dajemo prikaz konkretnih izračuna i praktičnih primjera provedbe ovrhe na plaći.

1. Uvod
2. Važna razgraničenja instituta
3. Zakoni na osnovi kojih se provodi ovrha na plaći
4. Novosti kod ograničenja ovrhe u 2025. godini
5. Izuzimanje do ovrhe
6. Prestanak provedbe ovrhe na plaći

U članku se objašnjava jesu li poslodavci – isplatitelji plaća te isplatitelji ostalih primitaka na koje su obračunali i uplatili porez na dohodak za poreznog obveznika prilikom svake isplate tijekom godine, kao što je drugi dohodak, dohodak od imovinskih prava i kapitala, obvezni nakon isteka godine tim fizičkim osobama izdati potvrdu o isplaćenim primitcima i uplaćenom porezu na dohodak u 2024. godini.

1. Uvodno
2. Obračunavanje i plaćanje poreza na dohodak od nesamostalnog rada
3. Potvrda o visini godišnjih primitaka – drugi dohodak
4. Potvrda o visini godišnjih primitaka – kapital i imovinska prava
5. Zaključak

Inozemni dohodak odnosno dohodak ostvaren u ili iz inozemstva prijavljuje se na različitim obrascima ovisno o vrsti dohotka ili izboru poreznog obveznika (obrasci JOPPD, DOH, INO-IZJAVA i INO-DOH). Ovdje objašnjavamo tko je i kada obvezan prijavljivati inozemni dohodak te dajemo praktične primjere prijave na najčešće korištenim obrascima INO-IZJAVA i INO-DOH.

1. Uvod
2. Obrasci INO-IZJAVA i INO-DOH
3. Podnošenje obrazaca INO-IZJAVA i INO‑DOH
4. Primjeri iskazivanja podataka na Obrascu INO-DOH
5. Ispravak Obrasca INO-DOH
6. Zaključak

Svaka fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište kao porezni rezident, treba ukupan svjetski dohodak (dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i drugog dohotka) koji je ostvario u inozemstvu prijaviti Poreznoj upravi u RH. Način prijave dohodaka razlikuje se ovisno o vrsti dohotka, postojanju međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje: međunarodni ugovori) i njihovoj primjeni. Više o tome pročitajte u ovom članku.

1. Kada fizičke osobe trebaju prijaviti inozemni dohodak u INO-DOH-u
2. Utvrđivanje rezidentnosti
3. Kada se prijavljuje inozemni dohodak
4. Pravila za popunjavanje Obrasca INO‑DOH
5. Popunjavanje INO-DOH-a
6. Koji će se tečaj primijeniti
7. Prijava dohotka od nesamostalnog rada u Obrascu INO-DOH
8. Drugi (ostali) dohodak – ugovor o djelu (čl. 21.)
9. Ostali dohodak – autorski honorari (čl. 21.)
10. Dohodak od samostalne djelatnosti
11. Dohodak od dividenda i udjela u dobitku
12. naknada umjetnicima ili sportašima
13. Naknade članovima uprave
14. Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka

Člankom 79. Pravilnika o porezu na dohodak uređeno je u kojim se slučajevima Obrazac JOPPD dostavlja u tekućoj godini, ali s danom i oznakom izvješća JOPPD dana 31. prosinca prethodne godine, tj. 24366, o čemu više u nastavku.

1. Neoporezivi primitci, primitci u naravi
2. Kapitalni dobitci
3. Naknadna isplata plaće u prosincu

Izviješće o isplaćenim primitcima nerezidentima na Obrascu INO-DOH podnose isplatitelji primitaka (oporezivi ili neoporezivi) nerezidentnu na koji nisu obračunali porez na dohodak u RH. Kako se podnosi izvješće i kada, objašnjeno je u nastavku.

1. Obveza dostave Obrasca INO-DOH s primjerom iskazivanja podataka

Sustav Intrastat predstavlja ključni alat za prikupljanje statističkih podataka o robnoj razmjeni između država članica Europske unije, značajan za kreiranje makroekonomskih politika i praćenje trgovinskih kretanja. Sustav robne razmjene unutar EU-a posebno je važan za države poput Hrvatske, gdje podatci o međunarodnoj trgovini čine jedan od temelja za izračun bruto domaćeg proizvoda (BDP) i analizu gospodarske uspješnosti. S obzirom na stalne promjene u zakonodavstvu EU-a i nacionalnim politikama, svaka godina donosi nove smjernice i prilagodbe.

1. Uvod
2. Godišnji prag uključivanja u Intrastat za 2025. godinu ostaje nepromijenjen
3. Rokovi dostave Intrastat obrazaca u 2025. godini
4. Nova kombinirana nomenklatura za 2025. godinu
5. Određivanje razdoblja izvještavanja u 2025. godini – ključna izmjena za trgovinski tok otpreme
6. Triangularna trgovina – izmjene u terminologiji za 2025. godinu
7. Nadomjesni obrasci za 2024. dostavljeni tijekom 2025. godine

Obrtnici koji vode poslovne knjige, tj. oni koji ne mogu zbog ostvarenih primitaka plaćati porez paušalno, često postavljaju pitanje isplati li se ući u sustav oporezivanja dobitka ili ne, kad već za to postoji mogućnost predviđena zakonom. Obrtnici u tom slučaju često uspoređuju stope poreza na dobitak i poreza na dohodak, no takva usporedba zanemaruje određene promjene koje se pri prelasku u sustav poreza na dobitak moraju uzeti u obzir, a koje mogu uvelike utjecati na razmatranje oportunosti ulaska u sustav poreza na dobitak kod obrtnika. Ovim člankom autor daje komparativnu analizu oporezivanja u sustavima poreza na dobitak i poreza na dohodak s motrišta obrtnika te skreće pozornost na prednosti i nedostatke obaju sustava kojih obrtnici moraju biti svjesni pri razmatranju promjene načina oporezivanja.

1. Uvod
2. Prednosti i nedostatci oporezivanja u sustavu poreza na dohodak
3. Prednosti i nedostatci oporezivanja u sustavu poreza na dobitak
4. Komparativna analiza oporezivanja dohotka i dobitka kod obrtnika
5. Zaključne napomene

Krajem godine moraju se i u proračunskom računovodstvenom sustavu sastaviti i predati propisani financijski izvještaji. Prvi rok do kojeg se oni moraju predati je 31. siječnja 2025. godine. O tome tko ih predaje, o kojim je izvještajima riječ, koji su rokovi njihove predaje, načinu njihove predaje te objašnjenju nekih njihovih stavaka, riječ je u ovom članku.

1. Uvod
2. Obveznici, obrasci i rokovi
3. Popunjavanje obrazaca financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. godine
4. Knjiženje podskupine 193, kontinuirani rashodi budućih razdoblja

1. Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika
2. Državni proračun
3. Predškolski odgoju i obrazovanje
4. Komunalno gospodarstvo
5. Kulturna dobra