Računovodstvo, revizija i financije 8/2024

Model vrednovanja financijske imovine prema fer vrijednosti kroz račun dobitka i gubitka podrazumijeva da će se sve promjene fer vrijednosti te imovine priznati u računu dobitka i gubitka onako kako nastanu i u vremenu u kojemu nastanu. Vrednovanja financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobitka i gubitka bitno se razlikuje od vrednovanja po amortizacijskom trošku i po fer vrijednosti kroz ostali sveobuhvatni dobitak.

1. Uvod
2. Razlike u klasifikaciji financijske imovine između HSFI-ja 9 i MSFI-ja 9 i primjena modela vrednovanja kroz račun dobitka i gubitka
3. Definicija financijske imovine čije se promjene fer vrijednosti priznaju u računu dobitka i gubitka prema HSFI-ju 9
4. Vrednovanje financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobitka i gubitka prema MSFI-ju 9
5. Primjer knjiženja financijske imovine koja se drži za svrhe trgovanja prema modelu fer vrijednosti kroz račun dobitka i gubitka
6. Zaključak

U ovome članku autorica obrazlaže računovodstveno praćenje troškova tekućeg i investicijskog održavanja postrojenja i opreme u skladu sa zahtjevima HSFI-ja 6 odnosno MRS-a 16 te daje primjere računovodstvenog praćenja navedenih troškova. Uz to, obrazlaže računovodstveno praćenje troškova zamjene bitnih dijelova postrojenja i opreme na primjerima iz poslovne prakse.

1. Zahtjevi računovodstvenih standarda
2. Troškovi održavanja postrojenja i opreme
3. Troškovi tekućeg održavanja postrojenja i opreme
4. Troškovi investicijskog održavanja postrojenja i opreme
5. Naknadna ulaganja u postrojenja i opremu i zamjena bitnih dijelova te imovine
6. Zaključak

Ulaganja u poslovne udjele drugih poduzetnika predstavljaju ulaganja koja se klasificiraju kao financijska imovina poduzetnika u skladu s HSFI-jem 9 – Financijska imovina. Ovisno o namjeni držanja, navedeno se ulaganje može klasificirati u financijsku imovinu čija se promjena fer vrijednosti priznaje u računu dobitka i gubitka (financijska imovina namijenjena trgovanju) ili u financijsku imovinu raspoloživu za prodaju. O načinu stjecanja, početnom i naknadnom vrednovanju financijske imovine kod obveznika primjene HSFI-ja te prodaji poslovnih udjela, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Prijenos poslovnog udjela
3. Početno vrednovanje ulaganja u poslovne udjele
4. Naknadno vrednovanje ulaganja u poslovne udjele
5. Evidentiranje prava na sudjelovanje u dobitku društva
6. Prodaja poslovnog udjela
7. Porezno motrište ulaganja u poslovne udjele
8. Zaključak

Iako ugostiteljska djelatnost podrazumijeva usluge pružanja smještaja te pripremanja i posluživanja jela, pića i napitaka, ugostitelji često uz tu primarnu djelatnost obavljaju i djelatnost trgovine na malo u okviru ugostiteljskog objekta. Maloprodaja obuhvaća prodaju trgovačke robe fizičkim osobama u sklopu koje se odvija prodaja, primjerice, cigareta, cigara, suvenira te pakiranog, tzv. „konfekcijskog“ sladoleda. U ovom se praktikumu obrazlažu uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovine te se prikazuje računovodstveno praćenje nabave i prodaje robe.

1. Uvjeti za obavljanje trgovine na malo u ugostiteljskom objektu
2. Računovodstveno praćenje nabave i prodaje trgovačke robe kod ugostitelja
3. Posebnosti prodaje duhanskih proizvoda u okviru ugostiteljskog objekta
4. Postupanje s utvrđenim inventurnim manjkovima trgovačke robe
5. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige knjiži ispravak vrijednosti potraživanja za prihode i potraživanja od radnika. Za ispravno knjiženje ispravka vrijednosti potraživanja za prihode mora se pripaziti uključuje li ono i porez na dodanu vrijednost ili ne, dok se kod konačnog otpisa nenaplaćenih potraživanja od radnika taj otpis mora smatrati neto-primitkom radnika koji se mora opteretiti javim davanjima.

1. Ispravak vrijednosti potraživanja za prihode
2. Ispravak i otpis potraživanja od radnika – bolovanje

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe ulaganje u kapital trgovačkog društva i potraživanja za prihode. Dio dobitka trgovačkog društva koji pripada neprofitnoj organizaciji nije još prihod razdoblja, a ako neprofitna organizacija u dogovoru sa svojim kupcem otpusti mu dug, u biti ga je obdarila.

1. Ulaganje u trgovačko društvo
2. Potraživanja za recipročne prihode i njihov otpis

Službena vozila često su osim u poslovne svrhe, predmet korištenja i u privatne svrhe zaposlenika. Nakon izmjene Zakona o doprinosima u prosincu 2023. godine i novog određenja plaće prema Zakonu o radu, došlo je do različitog obračuna i prikazivanja u JOPPD-u plaće u naravi s motrišta doprinosa i poreza na dohodak. Više o navedenome u nastavku članka.

1. Uvodno
2. Tretman osobnih automobila s motrišta poreza na dodanu vrijednost
3. Tretman osobnih automobila s motrišta poreza na dobitak
4. Porezni položaj korištenja službenih vozila u privatne svrhe s motrišta poreza na dohodak
5. Primitak u naravi s motrišta Zakona o doprinosima – primjena umanjenja
6. Primjeri obračuna poreza i doprinosa za plaću u naravi te iskazivanje u JOPPD-u
7. Obračun u JOPPD-u plaće u naravi za mladu osobu / osobu koja se prvi put zapošljava

O zapošljavanju radnika i radu u RH prema ugovoru o radu s poslodavcem sa sjedištem u državi članici Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske pisali smo u časopisu RRIF, br. 4/23., na stranici 73. S obzirom na to da radnik boravi i radi odnosno najveći dio posla obavlja u RH, strani ga je poslodavac obvezan prijaviti s osnove radnog odnosa u RH u skladu s propisima iz područja radnog prava te mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. U navedenom članku pisali smo o isplati plaća te s te osnove plaćanja doprinosa i poreza na dohodak te načinu izvješćivanja o tome putem Obrasca JOPPD. U ovom članku pišemo o korištenju prava iz navedenih osiguranja, s posebnim osvrtom na utvrđivanje i isplatu naknade za vrijeme spriječenosti za rad.

1. Uvod
2. Pravo na zdravstveno osiguranje i naknadu plaće za vrijeme spriječenosti za rad
3. Naknade plaće za vrijeme spriječenosti za rad
4. Primjer određivanja naknade za bolovanje radnika koji radi za poslodavca sa sjedištem u državi EU-a, EGP-a i Švicarske

Plaćanje kamata i naknada za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva (dalje: autorske naknade) pravnim osobama sa sjedištem u inozemstvu podliježe plaćanju poreza na dobitak po odbitku. Autor u članku obrazlaže obvezu plaćanja poreza po odbitku, primjenu međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te oporezivanje prilikom isplate kamata i autorskih naknada povezanim društvima iz različitih država članica EU-a i EGP-a.

1. Uvodne napomene
2. Isplata kamata i autorskih naknada povezanim društvima država članica EU-a
3. Isplata kamata i autorskih naknada u države članice EGP-a
4. Isplata kamata i licencija povezanim društvima koje su rezidenti Švicarske Konfederacije
5. Isplata kamata i autorskih naknada pravnim osobama sa sjedištem u zemljama s kojima RH ima sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
6. Isplata kamata i autorskih naknada pravnim osobama sa sjedištem u zemljama s kojima RH nije sklopila ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
7. Zaključak

Kada putnička agencija posluje u svoje ime i za svoj račun, kao i u svoje ime i za tuđi račun, s motrišta PDV-a treba primjenjivati posebni postupak oporezivanja putničkih agencija. Jasno, preduvjet je sklopljeni ugovor iz kojeg treba biti jasno navedeno u čije ime i za čiji račun agencija posluje, jer upravo o tome ovisi i porezni položaj navedene usluge.

U članku se objašnjavaju obveze putničkih agencija, s motrišta PDV-a, za aranžmane u EU-u i trećim zemljama. I u jednom i drugom slučaju agencija treba primijeniti posebni postupak, međutim, razlika u cijeni za aranžmane u EU-u je oporeziva PDV-om, a za aranžmane u trećim zemljama je oslobođena PDV-a. U prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o oporezivanju aranžmana u RH, a u sljedećem ćemo broju pisati o tome kada je agencija posrednik, kada obavlja charter usluge te usluge organizacije kongresa.

1. Uvod
2. Primjena posebnog postupka za aranžmane u EU-u
3. Oporezivanje aranžmana izvan EU-a – treće zemlje
4. Zaključak

U RRiF-u br. 1/24. pisali smo o računovodstvenom i poreznom motrištu uvoza dobara u Republiku Hrvatsku (dalje: RH) iz trećih zemalja. U ovome članku autorica obrazlaže porezno motrište uvoza dobara hrvatskih poreznih obveznika u drugim zemljama članicama EU-a i daje tablični prikaz postupanja koja su vezana za registraciju za potrebe PDV-a u drugim državama članicama EU-a. Uz navedeno, autorica daje primjere evidentiranja uvoza dobara u drugim državama članicama EU-a.

1. Uvod
2. Registracija za potrebe PDV-a pri uvozu dobara u drugim zemljamačlanicama eu-a
3. Računovodstveno praćenje uvoza dobara kada hrvatski porezni obveznik nije registriran za potrebe PDV-a u drugoj državi članici EU-a
4. Računovodstveno praćenje uvoza dobara kada je hrvatski porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u drugoj državi članici EU-a
5. Uvoz dobara u drugoj državi članici EU-a i primjena carinskog postupka 42
6. Zaključak

Na isporuke betonskog čelika i željeza te proizvoda od betonskog čelika i željeza (armatura) primjenjuje se tuzemni prijenos porezne obveze kada ih isporučuju porezni obveznici drugim poreznim obveznicima. Takav način oporezivanja u primjeni je već više od pet godina, ali u praksi i dalje izaziva određene dvojbe prilikom postupanja. U ovom se članku daju objašnjenja na koja se sve dobra primjenjuje prijenos porezne obveze te se upućuje na obveze poreznih obveznika koji primaju i/ili obavljaju navedene isporuke.

1. Uvod
2. Što se smatra betonskim čelikom i željezom te proizvodima od betonskog čelika i željeza
3. Primjena tuzemnog prijenosa porezne obveze
4. Primjer evidentiranja primljenih i obavljenih isporuka u poslovnim knjigama
5. Umjesto zaključka

Pri određivanju rezidentnosti fizičke osobe, treba uzeti u obzir pregled svih poreznih karakteristika svake pojedine osobe. Za građane RH koji ostvaruju svoje dohotke u inozemstvu, od presudne je važnosti utvrditi poreznu rezidentnost radi određivanja u kojoj je državi fizička osoba obvezna prijavljivati sve svoje dohotke, odnosno koja država ima pravo konačnog oporezivanja ostvarenog dohotka bilo gdje u inozemstvu. Utvrditi rezidentnost neke fizičke osobe može se odnositi i na strance, ali i na tuzemne fizičke osobe. U ovom članku pokušavamo približiti navedenu tematiku, pojednostaviti ju te objasniti osnovne pojmove koji su bitni za utvrđivanje rezidentnosti fizičke osobe.

1. Uvod
2. Opći porezni zakon i utvrđivanje rezidentnosti
3. Utvrđivanje rezidentnosti prema Modelu OECD-a / ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
4. Utvrđivanje rezidentnosti kada ne postoji ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
5. Vjerodostojne isprave za promjenu / utvrđivanje rezidentnosti poreznog obveznika
6. Razlika između Zahtjeva za umanjenje porezne obveze i potvrde o rezidentnosti

Od 1. siječnja ove godine uvedena je obveza fiskalizacije napojnica te mogućnost njihove neoporezive isplate osobama koje su ih ostvarile. Porezna je uprava izdala brošuru u kojoj se nalaze odgovori na najčešća pitanja vezana uz napojnice. Međutim, ostalo je nedorečeno kako provesti fiskalizaciju napojnica u ugostiteljstvu kada se troškovi stavljaju na sobu. U nastavku članka objašnjavamo kako se provodi fiskalizacija napojnica koje su u vezi s računima na sobu i kako provesti fiskalizaciju u ljekarnama.

1. Napojnice u poslovanju hotela
2. Fiskalizacija u ljekarničkoj djelatnosti

U predreviziji revizor treba upoznati poslovanje klijenta kako bi odabrao ispravan revizorski pristup testiranja. Obično revizor polazi od upoznavanja sustava društva odnosno poslovnih ciklusa. Razumijevanjem poslovnih ciklusa pokušavaju se identificirati kontrole koje postoje u društvu. Stoga, za sve značajne pozicije u financijskim izvještajima (one koje prelaze prag materijalnosti) revizor opisuje poslovne procese društva i na temelju upoznavanja s procesima u društvu zaključuje postoje li kontrole ili ne. U članku će se prikazati primjeri pitanja koje revizor može postaviti pri opisu poslovnih procesa.

1. Zašto revizor opisuje procese i testira kontrole?
2. Kako identificirati kontrolne aktivnosti?
3. Poslovni procesi
4. Zaključak

1. Njemački porezni propisi za javne kockarnice nesukladni s pravilima EU-a
2. Mađarska uvodi dodatni porez za „doprinos obrani“
3. Talijanski sud proglasio nezakonitim dio poreza na prekomjerni dobitak
4. Zeleno svjetlo za europsku održivu prometnu mrežu
5. Nova EU-ova fiskalna pravila ograničavaju njemački fiskalni prostor

Metode procjene poduzeća temeljene na imovini, metode procjene temeljene na profitnoj snazi i metode procjene temeljene na multiplikatorima tri su najčešće korištene grupe metoda vrednovanja poduzeća. Ključne metode koje je prilikom procjene vrijednosti poduzeća svakako potrebno uključiti jesu metode koje u obzir uzimaju vremensku vrijednost novca i buduću profitnu snagu poduzeća te poduzeće vrednuju diskontiranjem novčanih tokova. U ovom će članku metoda diskontiranja novčanih tokova uz metodu knjigovodstvene vrijednosti poduzeća biti detaljno objašnjena i primijenjena, na primjeru vrednovanja srednje velikog poduzeća iz uslužne djelatnosti u siječnju 2024. godine.

1. Uvod
2. Metode procjene vrijednosti poduzeća
3. Procjena vrijednosti poduzeća metodom knjigovodstvene vrijednosti
4. Procjena vrijednosti poduzeća metodom diskontiranja novčanih tokova
5. Usporedba procijenjenih vrijednosti poduzeća
6. Zaključak

Informiranje potrošača o hrani, bilo pretpakiranoj bilo nepretpakiranoj, najvažniji je oblik komunikacije subjekta u poslovanju hranom s potrošačima koji na tržište stavljaju hranu (proizvođača, uvoznika, prodavatelja), a osigurava se kroz obvezu propisanog označavanja svake hrane namijenjene prodaji potrošačima. Kojim se obveznim podatcima i na koji način mora označavati svaka hrana koja se stavlja na tržište, tema je ovog članka.

1. Uvodne napomene
2. Normativno uređenje označavanja hrane
3. Općenito o hrani i označavanju hrane
4. Označavanje pretpakirane hrane
5. Pojedini obvezni minimalni podatci
6. Označavanje nepretpakirane hrane
7. Zaključak

Zbog mogućih različitih mnogobrojnih situacija i okolnosti, pojavljuje se nužnost izmijeniti neke odredbe ugovora o radu, kao temelja zasnivanja radnog odnosa.

To se može učiniti sklapanjem novog ugovora o radu, čime prethodni prestaje vrijediti, zatim izmjenom i/ili dopunom (aneksom) samog ugovora te putem zakonom ustanovljenoga određenog instituta – otkaza s ponudom izmijenjanog ugovora o radu.

S obzirom na učestale upite prouzročene potrebama u praksi, u nastavku članka razmatramo neka važna i zastupljena pitanja vezana za navedeni otkaz.

1. Uvod
2. Otkaz kao način prestanka ugovora o radu
3. Pojam otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora
4. Zakonsko uređenje otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu
5. Forma (oblik) otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu
6. Neke specifičnosti otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu
7. Obveze poslodavca kad je riječ o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu

Obavljanje rada u radnom odnosu je temeljni i prevladavajući oblik obavljanja poslova, uređen Zakonom o radu. Međutim, postoje i određeni pravni instituti u sklopu kojih se poslovi, koji se inače obavljaju u radnom odnosu, obavljaju bez zasnivanja radnog odnosa i bez prava na naknadu za obavljeni rad. Riječ je ponajprije o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, koje je predviđeno odredbama Zakona o radu. Zakon o volonterstvu uređuje volontiranje, a odredbama Zakona o obrtu predviđen je institut pomaganja u obrtu.

U ovom se članku uspoređuju različiti oblici obavljanja rada bez prava na naknadu te prava i obveze sudionika takvih pravnih odnosa. U članku donosimo i ogledne primjerke ugovora o stručnom osposobljavanju i ugovora o volontiranju.

1. Uvod
2. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa predviđeno odredbama ZR-a
3. Volontiranje
4. Pomaganje u obrtu

U članku autor obrađuje izvanugovorni obvezno-pravni odnos stjecanja bez osnove. Riječ je o institutu građanskog prava koji je u našem pravnom poretku već dulje vrijeme uglavnom ujednačeno uređen, što je omogućilo ustaljivanje sudske prakse i oblikovanje određenih shvaćanja koja nam pomažu pri primjeni pravnih pravila u vezi s njim.

Uz obradu uvjeta i pretpostavaka koji se moraju ispuniti da bi bilo omogućeno vraćanje stečenog bez osnove, u ovom broju našeg časopisa pobliže ćemo predstaviti tipične slučajeve stjecanja bez osnove.

1. Uvod
2. Pojam stjecanja bez osnove
3. Opće pretpostavke za postojanje stjecanja bez osnove
4. Tipični slučajevi stjecanja bez osnove

U broju 6/24. ovoga časopisa pisali smo o najčešćim aktualnim pitanjima vezanim za upravu društva s ograničenom odgovornošću, čija je, uz vođenje poslova, temeljna funkcija zastupanje društva.

U ovom broju nastavljamo s obradom tematike zastupanja društva, iznoseći sažet prikaz najčešćih praktičnih pitanja vezanih za druge oblike zastupanja društva, odnosno njegove zastupnike, a to su osobito zastupnici po zakonu i po punomoći.

1. Uvod
2. Vrste zastupnika
3. Zastupnici po zakonu
4. Punomoćnik po zaposlenju
5. Trgovački punomoćnik
6. Trgovački putnik
7. Sažeto o prokuristu

Svaka fizička osoba iz Republike Hrvatske može uložiti svoje vrijeme i znanje kroz volontiranje. Volontiranje organiziraju i provode organizatori volontiranja, a to mogu biti udruga, zaklada, ustanova i svaka druga pravna osoba koja nije osnovana s ciljem stjecanja dobitka. Kako se provodi volontiranje te koja su prava i obveze dionika koji sudjeluju u volonterstvu, pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Što je volontiranje
3. Organiziranje volontiranja
4. Vođenje evidencija i izvještavanje o volontiranju
5. Zaključak

U temeljnim računovodstvenim sustavima zaklade pripadaju neprofitnom računovodstvenom sustavu i općim pravilima financijskog poslovanja koja su nametnuta svim neprofitnim organizacijama bez obzira na poseban zakon na temelju kojega su osnovane.

Budući da se zaklade osnivaju prema posebnom zakonu, one imaju i obveze koje im taj zakon izravno nameće.

Člankom se daje sažeti pregled njihova djelovanja u poslovnom okruženju koje uključuje različita motrišta, među kojima se naglašava statusno, računovodstveno, porezno i radnopravno motrište.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Osnovne odredbe Zakona
4. Porezni položaj
5. Ostala područja
6. Financijsko poslovanje i računovodstvo
7. Zaključak

Tehnička i stručna sposobnost uvjet je sposobnosti gospodarskog subjekta koji naručitelj može propisati dokumentacijom o nabavi od koje naručitelji najčešće koriste iskustvo gospodarskog subjekta i raspolaganje stručnjacima. Ono se dokazuje na različite načine. Iskustvo gospodarskog subjekta dokazuje se popisom pruženih usluga, popisom isporučene robe ili popisom izvedenih radova koji sadržava ili mu se prilažu potvrde. Naručitelji iz raznih država, bilo EU-a bilo trećih država izvan EU-a, izdaju potvrde gospodarskim subjektima koji su izvršavali ugovor, na što se u ovom članku daje poseban osvrt.

1. Uvod
2. Tehnička i stručna sposobnost u skladu s odredbama Direktive 2014/24/EU
3. Kriteriji za odabir gospodarskog subjekta – uvjeti sposobnosti
4. Tehnička i stručna sposobnost u skladu sa ZJN 2016
5. Uvjet iskustva gospodarskog subjekta
6. Obrazovne i stručne kvalifikacije pružatelja usluge ili ugovaratelja ili voditeljskog kadra poduzeća, pod uvjetom da se oni ne ocjenjuju u okviru kriterija za dodjelu
7. Uvjeti sposobnosti u odnosu na sukladnost proizvoda koji se moraju isporučiti
8. e-CERTIS – internetsko spremište potvrda EU-a
9. Načini dokazivanja tehničke i stručne sposobnosti
10. Oslanjanje ponuditelja na sposobnost drugoga gospodarskog subjekta
11. Zaključno

1. Namjenski i vlastiti prihodi proračunskih korisnika iz nadležnosti ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih
2. Kamate
3. Medeni dan
4. Prava zastupnika u Hrvatskom saboru