Pravilnik o evidencijama u području rada koji, između ostaloga, propisuje sadržaj i način vođenja evidencije radnog vremena, u posljednjih je otprilike desetljeće i pol mijenjan nekoliko puta, tako da je doneseno ukupno pet pravilnika, što govori o tome da je riječ o dinamičnom i gotovo svakodnevno upotrebljavanom institutu, a normativnim se aktivnostima namjerava postići što veći stupanj učinkovitosti i transparentnosti u vođenju tih evidencija.
Značajan pomak u određenom segmentu, u odnosu na četiri prethodna pravilnika, predstavlja nedavno novodonesen pravilnik, o čijim važnim novostima koje taj akt donosi, osobito u području radnog vremena, pišemo u nastavku ovog članka.
Uvod
(Pod)zakonski okvir evidencija u području rada
Pojam i vrste evidencija u području rada
Novosti u evidencijama o radnom vremenu radnika
O novostima u evidencijama o fizičkim osobama koje za poslodavca obavljaju poslove na temelju drugih ugovora ili posebnih propisa
Sažeto o novostima u evidencijama o radnicima koji kod poslodavca obavljaju poslove na temelju ugovora o radu
Autorica u članku obrazlaže računovodstveno motrište nekretnina koje se tijekom redovnog poslovanja nabavljaju radi preprodaje te onih nekretnina koje se dugoročno stječu radi porasta njihove tržišne vrijednosti i daljnje prodaje. Pritom daje primjere knjiženja nabave i prodaje navedenih nekretnina, ovisno o tome hoće li se navedene nekretnine klasificirati kao zalihe, kao dugotrajna imovina namijenjena prodaji ili kao ulagačke nekretnine.
Uvod
Računovodstveno praćenje preprodaje nekretnina tijekom redovitog poslovanja
Računovodstveno praćenje nekretnina klasificiranih kao imovina namijenjena prodaji
Računovodstveno praćenje nekretnina koje se drže dulje razdoblje radi porasta njihove tržišne vrijednosti
Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI , prof. struč. stud. i ovl. rač.
Osobni automobili koji se nabavljaju za potrebe daljnje prodaje, a spadaju u skupinu rabljenih vozila, mogu se prodavati primjenom redovitog postupka oporezivanja ili uz primjenu posebnog postupka oporezivanja marže. Poseban postupak oporezivanja marže trgovac rabljenim motornim vozilima može primijeniti samo uz prethodno ispunjenje propisanih uvjeta te u tom slučaju PDV plaća samo iz ostvarene marže. O specifičnostima ovakvog oblika trgovine rabljenim osobnim automobilima pišemo u nastavku članka.
Uvod
Obveze trgovca rabljenim osobnim automobilima
Računovodstveno praćenje osobnih automobila za daljnju prodaju
Nabava rabljenih vozila prema posebnom postupku oporezivanja marže
Prodaja rabljenih osobnih automobila u posebnom postupku oporezivanja marže
Dugi niz godina zadužnica je u Hrvatskoj prepoznatljiv instrument osiguranja plaćanja. Ona je izvorno hrvatski institut, uveden u pravni sustav putem Ovršnog zakona još 1996. godine. Zadužnicu izdaje dužnik vjerovniku kao svoju suglasnost da – ako ne podmiri svoju obvezu po dospijeću, vjerovnik može zaplijeniti sve njegove račune koje ima kod banaka. Danas je bjanko zadužnica prisutna i kao instrument osiguranja u slučaju neispunjenja preuzetih ugovornih obveza kod potpora za samozapošljavanje primljenih od HZZ-a, kod realizacije projekata financiranih iz državnih potpora itd. U tom slučaju korisnik potpore izdaje bjanko zadužnicu davatelju potpore i on je može „aktivirati“ u slučaju nenamjenskog trošenja sredstava od strane primatelja potpore ili nepoštovanja drugih ugovornih obveza zbog kojih treba primjenu potporu vratiti.
U većini stručnih članaka zadužnice se obrađuju s pravnog motrišta ili su predmet analize u okviru poslovnih financija. Za razliku od toga, ovaj članak pojašnjava praktičnu primjenu zadužnice – od njezinog izdavanja do aktiviranja i u vezi s tim knjiženjima u poslovnim knjigama dužnika i vjerovnika. Ujedno se zadužnica promatra i s motrišta primjene Zakona o porezu na dobit jer upravo ona može biti uporište za porezno priznavanje pojedinih troškova.
Uvod
Zadužnica kao instrument osiguranja plaćanja
Prijenos zadužnice
Naplata zadužnice
Knjiženje zadužnice i njezin utjecaj na osnovicu poreza na dobitak
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. struč. stud. i ovl. rač.
Plaćanje predujmova predstavlja često nezaobilazan dio poslovnog odnosa između sudionika ugostiteljskog procesa, pogotovo kad dogovorena usluga uključuje uslugu pružanja smještaja. U ovome članku autor definira predujmove i njihovo zakonsko određenje, daje primjere najčešćih slučajeva koji uključuju primljene predujmove u ugostiteljskoj djelatnosti te naznačuje posebnosti pri postupanju s predujmovima u ugostiteljstvu kod obveznika poreza na dobitak.
Uvod
Računovodstveni i porezni položaj primljenih predujmova u ugostiteljskoj djelatnosti
Kako postupati s bjanko zadužnicama koje su do 31. prosinca 2022. godine izdane u kunama
Kapara kao alternativni aranžman predujmu – razlike u postupanju
Zaključak
Autor: Dr. sc. Frano PLIŠIĆ , ovl. rač. i ovl. rač. forenz.
Računovodstvena struka u svom se radu susreće s pitanjima iz raznih područja. Pritom problematika nije samo računovodstvena ili porezna, nego i pravna. U ovom broju izdvojili smo nekoliko pitanja iz područja računovodstva, poreza na dodanu vrijednost, poreza na dohodak, poreza na dobitak, neoporezivih nadoknada te radnog i trgovačkog prava kojima se objašnjava postupanje ili se daju rješenja za konkretne slučajeve ili poslovne događaje iz prakse. Nadamo se da će dani odgovori čitateljima biti korisni za primjenu u njihovim jednakim ili sličnim slučajevima.
RAČUNOVODSTVO
Računovodstveno praćenje prodaje dugorajne imovine
Knjiženje ulaznog računa koji je ispostavila fizička osoba koja je obveznik PDV-a
Računovodstveno praćenje otpisa obveze prema banci
POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
Izdavanje računa podružnici
PLAĆE I NADOKNADE
Pravo na dnevnicu ili terenski dodatak
POREZ NA DOHODAK
Dohodak od samostalne djelatnosti ili dohodak od nesamostalnog rada
POREZ NA DOBITAK
Obračun naknada između matice i ovisnog društva – transferne cijene
RADNO PRAVO
Ustezanje sindikalne članarine iz zaštićenog dijela plaće radnika
Vođenje evidencije radnog vremena za osobe koje rade na privremenim odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi
TRGOVAČKO PRAVO
Zastara potraživanja nastalog na temelju isporuke dobara za koju nije izdan račun
U ovom proračunskom praktikumu na računima glavne knjige knjiži se dana pomoć osobi izvan općeg proračuna u imovini koja kod osobe koja ju daje ima obilježje dugotrajne nefinancijske imovine te kupnja stvari koja u tom času ima obilježje rashoda. Kada se daje pomoć osobi izvan općeg proračuna u stvarima koje imaju obilježje dugotrajne nefinancijske imovine, tada se uz rashode moraju odobriti i prihodi. Ako proračunska osoba kupuje stvari koje u tom času imaju obilježje rashoda te ako ona nije obveznik obračunavanja PDV na svoje isporuke, PDV koji je istaknut na primljenom računu sastavni je dio te iste prirodne vrste rashoda.
Dana pomoć
PDV iskazan na primljenom računu
Autor: Dr. sc. Nada DREMEL , ovl. rač. i ovl. por. savj.
U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe darivanje neprofitne organizacije i naknada bolovanja. Ako neprofitna organizacija dariva drugu neprofitnu organizaciju imovinom koja ima obilježje dugotrajne nefinancijske imovine, pozornost treba obratiti na vrijednost toga dara koju bi pri tom darivanju bilo uputno i istaknuti. Ako se naknada za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti nadoknađuje od HZZO-a, ta isplata ne može dobiti obilježje rashoda.
Darivanje neprofitne organizacije
Nadoknada bolovanja
Autor: Dr. sc. Nada DREMEL , ovl. rač. i ovl. por. savj.
Umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa I. mirovinskog stupa kada radnik tijekom mjeseca mijenja poslodavca, moguće je isključivo na temelju izjave radnika o broju poslodavaca i svoti bruto-plaće kod svakog poslodavca koja se isplaćuje u tom mjesecu. O tome pišemo u nastavku.
U Nar. nov., br. 49/24. objavljena je Odluka ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike o proširenju primjene Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koji je sklopljen 12. ožujka 2024. godine i objavljen u Nar. nov., br. 39/24. Tom se Odlukom Kolektivni ugovor ugostiteljstva proširuje na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, područje I, odjeljci 55 i 56 Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. – NKD 2007. (Nar. nov., br. 58/07. i 72/07.). Primjena Kolektivnog ugovora ugostiteljstva na sve poslodavce i radnike u RH stupila je na snagu 1. svibnja 2024. godine. Autorica u članku na primjerima pokazuje kako poslodavac utvrđuje ukupnu bruto-plaću u različitim situacijama u kojima KU osigurava pravo na uvećanje osnovne plaće, zatim naknadu plaće i ostale elemente bruto-plaće.
Uvod
Plaće, naknade plaće i drugi primici prema KU-u 2024
Dodatci na osnovnu plaću radnika (čl. 31. i 32. KU-a 2024)
Naknade plaće (čl. 35. KU-a 2024)
Plaća pripravnika i nagrade učenicima i studentima na praksi (čl. 34. KU-a 2024)
Nagrada za rad učenicima i studentima na obaveznoj praksi
Autor: Iva MARJANOVIĆ KAVANAGH , dipl. oec. i ovl. rev.
Autori u članku objašnjavaju osnovne obveze zakupodavca i zakupnika, različite načine oporezivanja fizičke osobe koja se bavi izdavanje u zakup prostora ovisno o vrsti imovine koju iznajmljuje, različite načine utvrđivanje porezne obveze ovisno o svoti primitaka koju ostvaruje, svoti primitaka od možebitno ostalih djelatnosti koje obavlja te obvezi plaćanja doprinosa.
Uvod
Prava i obveze zakupodavca i zakupnika prema ZOO-u
Ugovor o zakupu nekretnine (poslovnog prostora)
Načini oporezivanja i plaćanja doprinosa kod usluga davanja u zakup nekretnine
Primitci od zakupa nekretnine manji od 40.000 €
Primitci od zakupa nekretnina viši od 40.000,00 €
Umirovljenici i osobe mlađe od 15 godina
Tko je obvezan platiti režije
Isplata ugovorene zakupnine
Što ako najmodavac plati porez umjesto najmoprimca
Može li se dobiti povrat poreza na temelju dohotka od zakupa
Za određivanje poreznog položaja usluga putničkih agencija najvažnije je da se pri sklapanju ugovora između komercijalnoga ugostiteljskog objekta – pružatelja usluge smještaja i agencije točno navedu usluge koje će se obavljati, smještaj ili najam te da se navede jasna odredba o tome u čije ime i za čiji račun agencija posluje, jer upravo o tome ovisi i porezni položaj navedene usluge. To najčešće znači i obvezu primjene posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija.
U nastavku članka daju se najvažnije odredbe iz turističkih i poreznih propisa koje uređuju poslovanje turističkih – putničkih agencija. Objasnit će se primjena posebnog postupka oporezivanja za aranžmane u RH kada ih pružaju Hrvatske putničke agencije kao i posebnosti kada usluge pružaju agencije iz trećih zemalja. U sljedećim brojevima časopisa RRiF obradit će se posebni postupak za aranžmane u EU-u i trećim zemljama te postupanje kada je agencija posrednik, kada obavlja charter usluge te usluge organizacije kongresa.
Temeljne odredbe u vezi s oporezivanjem usluge smještaja
Uvjeti i način pružanja usluge smještaja putem putničke agencije
Primjena posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija za aranžmane u RH
Primjena posebnog postupka za aranžmane u Republici Hrvatskoj
Porezni položaj agencija iz trećih zemalja kada prodaju aranžmane u RH
Zaključak
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. struč. stud. i ovl. rač.
Autorica u članku iznosi pregled odluka i stajališta Suda Europske unije iznesenih u aktualnim slučajevima u vezi s isporukom uz naknadu koja može biti novčana i nenovčana, slučajevima povrata PDV-a poreznim obveznicima iz druge države članice, načelom dobre uprave koje je odraz općeg načela prava Unije, slučajevima ispravka porezne osnovice, pravilima pravnog temelja isplate zateznih kamata i dr.
Uvod
Presuda u predmetu C-241/23 P. sp. z o.o.
Presuda u predmetu C-207/23 Y KG
Presuda u predmetu C-746/22 Slovenské Energetické Strojárne A. S.
Presuda u predmetu C-314/22 Consortium Remi Group AD
U ovom članku autor predstavlja načine izvođenja dokaza kroz vještačenje u poreznom postupku. Pritom se uzimaju u obzir sve faze provedbe poreznog postupka, definiranje samog predmeta te prikupljanje i interpretaciju dokaznih činjenica, što je temelj svjedočenja ne samo na sudovima administrativnog tipa nego i na kaznenim sudovima, na kojima se osnovni naglasak stavlja na prepoznavanje poreznih prijevara, odnosno porezno-kaznenih djela.
Prvi put od uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) promijenjen je trend kretanja stopa zateznih kamata. U drugom polugodištu 2024. godine dolazi do blagog pada stopa zateznih kamata, i to za 0,25 postotnih poena u odnosu na prethodno polugodište odnosno na prvo polugodište 2024. godine.
U ovom članku dajemo pregled visina stopa zateznih i ugovornih kamata koje se primjenjuju od 1. srpnja 2024. godine.
Pod djelatnostima slobodnih zanimanja smatra se, između ostaloga, i djelatnost zdravstvenih radnika, odnosno ordinacija obiteljske (opće) medicine. U članku se obrađuje poslovanje ordinacije obiteljske (opće) medicine obveznika poreza na dohodak, s poreznog i računovodstvenog motrišta. Na koji način se zdravstveni radnici kao nositelji slobodnog zanimanja moraju prijaviti u sustav osiguranja, kako se evidentiraju određene poslovne promjene te koje su ostale obveze u poslovanju, objašnjava se u nastavku članka.
Uvod
Prijava za obavljanje djelatnosti i obvezna osiguranja
Poslovanje i obveze Ordinacije s motrišta propisa o dohotku
Doprinosi i plaće ordinacije
Primjer evidentiranja poslovnih događaja u Ordinaciji obiteljske (opće) medicine
Obrti se mogu obavljati i sezonski. Zbog posebnosti obavljanja pojedinih djelatnosti, porezni obveznici (obrtnici) ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti samo određeni dio godine (sezonski). S motrišta poreza na dohodak, sezonski obrti mogu se oporezivati na temelju poslovnih knjiga ili paušalno. O tome pišemo u nastavku.
Uvod
Paušalno oporezivanje sezonskih obrtnika
Kada se paušalni obrt obavlja uz drugu djelatnost
Oporezivanje sezonskog obrta putem poslovnih knjiga
Zaposlenici u sezonskom obrtu
Sezonski obrti – obveznici poreza na dodanu vrijednost
U članku se objašnjava na koji način Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje utvrđuje staž osiguranja radnika – osiguranika s osnove radnog odnosa. S obzirom na to da u radnom vijeku osiguranika mogu postojati određene promjene u radnom vremenu – punom ili nepunom te o radu na radnome mjestu na kojemu se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem u određenom razdoblju i sl., pri utvrđivanju staža osiguranja sve se činjenice uzimaju u obzir. Posebno je pokazano kako se utvrđuje staž osiguranja za sezonske radnike.
U skladu s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju,1 Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: Zavod), vodi matičnu evidenciju prema jedinstvenim metodološkim načelima i kodeksu šifara, preuzimanjem i unošenjem podataka u baze Zavoda, s prijava za vođenje matične evidencije propisanih Pravilnikom o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje2 te informatičkih medija koje Zavodu dostavljaju Središnji registar osiguranika (dalje: REGOS), Porezna uprava i druga nadležna tijela. U matičnu evidenciju unose se podatci o: stažu osiguranja (u efektivnom trajanju, s povećanim trajanjem i posebnom stažu), plaći, naknadi plaće, ostalim primicima i osnovici za uplatu doprinosa.
Uvod
Temeljni parametri za određivanje mirovine
Kontrola podataka koji služe za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja
Automatsko izvođenje podataka o stažu osiguranja i plaći / osnovici
Elektronička potvrda o stažu i plaći
Postupak pretkompletiranja podataka o stažu osiguranja i plaći / osnovici – obavijest o namjeri podnošenja zahtjeva za mirovinu
Na zanimljiv i transparentan način autorica u ovome članku, za aktualnu praksu u nas, jezgrovito razmatra važna pitanja u vezi sa zapošljavanjem maloljetnika te ugovorima o radu kao temelja zasnivanja radnog odnosa maloljetnih osoba.
Uvodne napomene
Najniža dob za zasnivanje radnog odnosa
Zapošljavanje maloljetnika
Zaštita maloljetnika u radnom odnosu
Poslovi na kojima se maloljetnik ne može zaposliti
Cilj je ovog članka prikazati postupak mirenja, kako izvan suda tako i pred sudom u parničnom postupku. Samo mirenje jedan je od alternativnih načina rješavanja sporova, a koji je specifičan po tome što stranke u postupku mirenja nastoje riješiti spor pod vodstvom i uz pomoć neovisne treće osobe (izmiritelja). Poseban naglasak na mirenje kao način rješavanja sporova treba staviti na trgovačke sporove, jer mirenje koje je brže od vođenja dugotrajnih parničnih postupaka omogućuje da suprotstavljene strane kroz dijalog nađu rješenje u obostranom interesu, dakle bez gubitnika, što dalje daje prostora na nastavak poslovne suradnje.
Za gospodarske subjekte (poduzetnike) to je iznimno bitno, jer dugotrajni i neizvjesni sudski sporovi, a često i sporovi velike vrijednosti, mogu dovesti u pitanje njihovo poslovanje, odnosno likvidnost.
U prošlom broju ovog časopisa pisali smo o najčešćim aktualnim pitanjima vezanim za upravu društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), dok smo u pretprošlome broju pisali o aktualnim pitanjima koja se u našoj aktualnoj praksi pojavljuju kod djelovanja i funkcija skupštine d.o.o-a.
U ovom broju nastavljamo s obradom bitne i aktualne tematike, iznoseći sažet prikaz najčešćih praktičnih pitanja vezanih za nadzorni odbor d.o.o.-a.
Neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo obveznice su predaje financijskog izvještaja koji se sastavlja i predaje za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja. Za navedeno izvještajno razdoblje sastavlja se i predaje Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu PR-RAS-NPF. Neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo ne sastavljaju i ne predaju polugodišnji financijski izvještaj.
Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti predstavlja uvjet sposobnosti gospodarskog subjekta koji naručitelj može, ali nije obvezan propisati dokumentacijom o nabavi. Ona se dokazuje izvatkom iz odgovarajućeg registra države poslovnog nastana gospodarskog subjekta. Poneki put se za gospodarske subjekte s poslovnim nastanom izvan EU-a mora potražiti pomoć putem predstavništava u RH ili u državi poslovnog nastana određenoga gospodarskog subjekta.
Uvod
Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti gospodarskog subjekta u skladu s odredbama Direktive 2014/24/EU
Kriteriji za odabir gospodarskog subjekta
Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti
Uvjet upisa u sudski, obrtni, strukovni ili drugi odgovarajući registar
Uvjet posjedovanja određenog ovlaštenja ili članstva određene organizacije
e-CERTIS – internetsko spremište potvrda EU-a
Valjanost Izvatka iz trgovačkoga (sudskog) registra kao ažuriranoga popratnog dokumenta
Načini dokazivanja sposobnosti za obavljanje profesionalne djelatnosti gospodarskog subjekta s poslovnim nastanom izvan RH
Oslanjanje na sposobnost gospodarskog subjekta s poslovnim nastanom izvan RH
Osobito bitna povreda postupka javne nabave ako uvjeti sposobnosti nisu određeni u skladu sa ZJN 2016
Zaključno
Autori: Ante LOBOJA, dipl. iur. Kristina RIHTAR , dipl. iur.