Računovodstvo, revizija i financije 6/2024

Sastavni dio računovodstvenog posla su i moguće računovodstvene pogreške koje nastaju zbog nedostatka informacija prilikom knjiženja poslovnih promjena, zbog krive procjene poslovnih događaja, nedovoljne ažurnosti te zbog brojnih drugih razloga. Kada se otkriju računovodstvene pogreške, treba ih ispraviti kako bi financijska izvješća koja se izrađuju na temelju knjigovodstvenih podataka bila poštena, nepristrana i pouzdana za vlasnike i ostale korisnike tih informacija.

U ovom članku pišemo o načinu ispravljanja pogrešaka koje su nastale pri knjiženju nekih poslovnih događaja.

1. Uvod
2. Ispravak otkrivenih pogrešaka
3. Iskazivanje poreza pri prepravljanju usporednih podataka
4. Primjeri ispravaka računovodstvenih pogrešaka
5. Zaključak

Općenito gledano, područje računovodstva ulaganja u druge subjekte prilično je nejasno riješeno u više računovodstvenih standarda HSFI-ja i MSFI-ja. Terminološke i regulatorne razlike između HSFI-ja i MSFI-ja dodatno otežavaju razumijevanje ove materije. Primjerice, subjekti u kojima ulagač ima značajan utjecaj (ali nema kontrolu) u MRS-u 28 – Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima, kao što se vidi iz naslova, nazivaju se „pridruženi subjekti“, dok se u HSFI-ju 2 – Konsolidirani financijski izvještaji (vidi t. 2.37) ti subjekti nazivaju „društva povezana sudjelujućim interesom“. Slično tome, u HSFI-ju 9 (vidi t. 9.21) opisuju se „ulaganja u vlasničke instrumente“ dok se ti isti instrumenti u MSFI-ju 10 nazivaju „glavnički instrumenti“ (vidi t. 4. MSFI-ja 10). U HSFI-ju 2 obrađuju se „odvojeni financijski izvještaji“ koji su opisani kao dodatak konsolidiranim financijskim izvještajima, dok se u MRS-u 27 takvi izvještaji nazivaju „nekonsolidirani financijski izvještaji“.

S obzirom na to da područje računovodstva ulaganja u druge subjekte izaziva mnoge dvojbe, može se reći da je svaki doprinos rasvjetljavanju ove materije dobro došao pa je ovaj članak upravo tome posvećen.

1. Obveza primjene metode troška ulaganja u odvojenim financijskim izvještajima
2. Računovodstvo ulaganja u vlasničke instrumente drugih subjekata prema HSFI-ju kad ulagač nema značajan utjecaj niti kontrolu
3. Mogućnost primjene metode troška ulaganja u nekonsolidiranim im drugim financijskim izvještajima prema MSFI-ju
4. Praktična primjena metode troška za obračun ulaganja u druge subjekte u odvojenim ili nekonsolidiranim financijskim izvještajima
5. Zaključak

Obavljanje specifičnih djelatnosti kao što je poljoprivreda, nezamislivo je bez poljoprivrednih i radnih strojeva. Oni su nužni za kvalitetno poslovanje, a porezno postupanje prilikom njihove nabave ovisi o tome smatraju li se prijevoznim sredstvima ili ne. O posebnostima koje se javljaju prilikom nabave i uporabe poljoprivrednih i radnih strojeva, može se pročitati u nastavku članka.

1. Što su poljoprivredni i radni strojevi
2. Porezni položaj poljoprivrednih i radnih strojeva
3. Računovodstveno praćenje nabave poljoprivrednih i radnih strojeva
4. Troškovi uporabe poljoprivrednih i radnih strojeva
5. Zaključak

Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje ulaganja u osnovno stado odnosno početno i naknadno utvrđivanje životinja koje su klasificirane u osnovno stado u skladu sa zahtjevima HSFI-ja 17 – Poljoprivreda odnosno MRS-a 41 – Poljoprivreda. Navedenim ulaganjem ostvaruju se ekonomske koristi kroz dobivanje nove biološke imovine (pomladak) i/ili poljoprivredne proizvode odnosno mlijeko. Na kraju članka autorica daje primjer ulaganja u osnovno stado – ovce i proizvodnju pomlatka.

1. Uvod
2. Utvrđivanje vrijednosti osnovnog stada
3. Definiranje troškova koji se uključuju u vrijednost osnovnog stada, mlijeka i pomlatka
4. Računovodstveno praćenje ulaganja u osnovno stado – ovce
5. Zaključak

U današnje doba jedan od osnovnih alata komunikacije u poslovanju je mobilni telefon. Zbog toga su mobilni telefoni sastavni dio imovine većine trgovačkih društava.

U ovome članku dajemo praktičan prikaz računovodstvenog i poreznog motrišta nabave, uporabe i prodaje službenih mobilnih telefona.

1. Nabava službenih mobilnih telefona
2. Nabava službenih mobilnih telefona uz sudjelovanje zaposlenika u trošku nabave
3. Nadoknada telefonskih troškova od zaposlenika
4. Prodaja mobilnih telefona zaposlenicima
5. Umjesto zaključka

Gotovo sve poduzetničke aktivnosti i poslovni događaji koji nastaju u praksi otvaraju i pitanje poreznog postupanja. Zbog kompleksnosti našega poreznog sustava u brojnim je situacijama potrebno izdvojiti podosta vremena za ispravno određivanje poreznog položaja. U ovoj rubrici iz bogate RRiF-ove baze znanja i iskustva izdvajamo nekoliko pitanja u nadi da će pomoći u unaprjeđenju porezne prakse naših čitatelja.

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

1. Porezni položaj prodaje nekretnine koja je korištena više od dvije godine poreznom obvezniku ili fizičkoj osobi obvezniku
2. Fizičke osobe obveznici PDV-a obvezno izdaju račune i vode porezne evidencije

POREZ NA DOBITAK

1. Usklađenje temeljnog kapitala kod d.o.o.-a
2. Obustava i plaćanje poreza po odbitku pri isplati kamate off-SHORE društvu

POREZ NA DOHODAK

1. Dohodak s osnove zakupa prostora i kapitalnih dobitaka
2. Oporezivanje zarade po kriptovalutama
3. Sportska stipendija

U ovom se proračunskom praktikumu knjiži službeno putovanje koje povezuje dva proračunska korisnika unutar državnog proračuna te ispravak pogrešnog knjiženja ako je imovina razvrstana na pogrešne račune glavne knjige. Prema uputi nadležnog tijela, za službena putovanja kod kojih su u odnosu dva proračunska korisnika unutar državnog proračuna, u određenim okolnostima kod jednog od njih mora se stornirati izvorno iskazano zaduženje rashoda. Ako se imovina izvorno zaduži na neodgovarajućem računu glavne knjige, smatramo da se to treba promatrati kao ispravak pogrešnog knjiženja, a ne kao reklasifikacija imovine.

1. Službeno putovanje
2. Ispravak pogrešnog razvrstavanja nefinancijske imovine

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe ulaganja u tuđu imovinu koje ima obilježje dugotrajne imovine te kupnja te iste imovine i prodaja vlastitih proizvoda.

Ulaganje u imovinu koja je u vlasništvu druge osobe ima s računovodstvenog motrišta obilježje nematerijalne imovine. Prihodi od prodaje vlastitih proizvoda imaju obilježje recipročnih prihoda i nije bitno kada je naplaćeno potraživanje povezano s tom prodajom.

1. Kupnja tuđe imovine u koju se ulagalo
2. Prodaja vlastitih proizvoda

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora poslodavac je obvezan radniku isplaćivati naknadu plaće. Naknada plaće utvrđuje se u odnosu na prethodno isplaćene plaće, stoga je bitno utvrditi koji sve primitci ulaze u plaću za redovan rad. O svemu tome detaljnije pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora
3. Visina naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora

Obračun i isplata naknade plaće za vrijeme bolovanja predstavlja problematiku zbog svojih specifičnosti, a osobito nakon primjene odredbe o mogućnosti umanjenja osnovice za doprinose. U travnju je došlo do izmjena obračuna naknade plaće za slučaj kada radnik nema prosjek isplaćenih plaća u prethodnih 6 mjeseci. U nastavku se objašnjava navedeno te ostale specifičnosti i aktualnosti kod obračuna bolovanja.

1. Bolovanje nakon 42. dana kada nema prosjeka plaća – NEMA primjene umanjenja
2. Elektronička doznaka za privremenu nesposobnost za rad
3. Poslodavac nadoknađuje radniku višu svotu od limitirane svote naknade plaće od 565,04 €
4. Bolovanje u trajanju od nekoliko sati dnevno
5. Zaključak

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora poslodavac je obvezan radniku isplaćivati naknadu plaće. Uz plaću radnici mogu pod određenim uvjetima kao naknadu za povećane troškove ostvariti neoporezivo regres u svoti od 700,00 € (pod uvjetom da nisu primili niti jednu drugu prigodnu nagradu tijekom poreznog razdoblja) te naknadu za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam u svoti od 400,00 € neoporezivo, ali samo na temelju Hrvatske turističke kartice. O svemu tome detaljnije pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Isplata (ne)oporezivog regresa
3. Hrvatska turistička kartica – neoporeziva nadoknada troškova za odmor

Zapošljavanje sezonskih radnika od velikog je značenja u sadašnjem razdoblju jer je u jeku sezona u kojoj je potreba za takvim radnicima iznimno neminovna. Shodno tome, autori u ovome članku, sa statusnog motrišta te motrišta poreza, doprinosa i obveznih osiguranja, iznose pregled aktualnosti vezanih za rad stalnih sezonskih radnika, čiji je temelj ugovor o radu za stalne sezonske poslove.

1. Uvod
2. Važne aktualnosti kod ugovora o radu za stalne sezonske poslove
3. Obvezno osiguranje
4. Neoporezive isplate sezonskim radnicima
5. Bolovanje sezonskih radnika

Usluge povezane s nekretninama oporezuju se prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. To znači da će usluge povezane s nekretninama koje se nalaze u RH biti oporezive u RH prema odredbama Zakona o PDV-u, a usluge na nekretninama koje nisu u RH bit će oporezive prema propisima zemalja i njihovim nacionalnim propisima gdje se nekretnina nalazi. Koje su obveze hrvatskih poreznih obveznika kada obavljaju usluge na nekretnini u nekoj od država članica EU-a, ovisi o tome primjenjuje li se u toj zemlji pojednostavljenje ili se trebaju u toj zemlji registrirati za potrebe PDV-a, odnosno mogu li primijeniti posebni postupak OSS.

Koje su porezne posebnosti kada te usluge imaju obilježje inozemnih usluga, odnosno kada se obavljaju između hrvatskih poreznih obveznika i obveznika iz EU-a i trećih zemalja, u RH ili izvan RH, pišemo detaljnije u ovom članku.

1. Uvod
2. Zakonski okvir za oporezivanje usluga povezanih s nekretninama
3. Kako se oporezuju usluge koje su povezane s nekretninama
4. Oporezivanje usluga povezanih s nekretninama u RH
5. Oporezivanje usluga povezanih s nekretninama u EU-u i trećim zemljama
6. Zaključak

U prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o primjeni carinskog postupka 42 u drugim zemljama članicama EU-a. U ovom članku autorica obrazlaže provedbu carinskog postupka 42 u RH ovisno o tome je li uvoznik robe koja se stavlja u carinski postupak 42 u RH porezni obveznik iz RH ili porezni obveznik iz EU-a. Uz to, autorica kratko objašnjava provedbu carinskog postupka i kada je uvoznik porezni obveznik iz treće zemlje.

1. Uvod
2. Primjena carinskog postupka 42 U RH
3. Primjena carinskog postupka 42 u RH kada je uvoznik porezni obveznik iz RH
4. Primjena carinskog postupka 42 u RH kada je uvoznik porezni obveznik iz druge zemlje članice eu-a
5. Carinski postupak 42 u RH i trostrani posao
6. Zaključak

Autorica u članku navodi odluke i stajališta Suda Europske unije iznesene u aktualnim presudama. Riječ je o različitim područjima u vezi s oporezivanjem PDV-om, kao što je primjena posebnog postupka oporezivanja za mala porezne obveznike, utvrđivanje svojstva poreznog obveznika, objašnjenje odredaba o vrijednosnim kuponima, ispravak porezne osnovice zbog pogrešno primijenjene više stope PDV-a i dr.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-122/23 „Legafact” EOOD
3. Presuda u predmetu C- 341/22 Feudi di San Gregorio Aziende Agricole SpA
4. Presuda u predmetu C-89/23 Companhia União de Crédito Popular SA
5. Presuda u predmetu C-68/23 M-GbR
6. Presuda u predmetu C288/22 TP
7. Presuda u predmetu C-606/22 B. sp. z o.o.

Obveznici fiskalizacije i obveznici fiskalizacije izdavanja računa imaju obveze koje proizlaze iz odredaba Zakona i Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Propusti u provedbi fiskalizacije mogu dovesti do plaćanja znatnih kazna. O kojim je obvezama riječ i što sve treba osigurati kako bi se zadovoljite odredbe propisa, pročitajte u nastavku članka.

1. Tko su obveznici fiskalizacije
2. Tko nije obveznik fiskalizacije
3. Što sve obveznik fiskalizacije treba imati prema Zakonu o fiskalizaciji
4. Ograničenja u vezi s plaćanjem gotovim novcem
5. Zaključak

Autorica u ovom članku predstavlja utjecaj izvora podataka (DAC7, VIES, eVisitor i razmjena informacija na zahtjev) na provjeru porezne usklađenosti iznajmljivača, građana rezidenata, koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a, a posluju putem stranih digitalnih platformi. Zajedničko sagledavanje podataka iz navedenih izvora daje potpuniju sliku o poslovanju iznajmljivača i njihovoj poreznoj usklađenosti sa zakonskim propisima u RH, kako u području PDV-a tako i u području poreza na dohodak.

1. Uvod
2. Iznajmljivači – mali porezni obveznici
3. Izvori podataka
4. Korištenje izvora podataka
5. Zaključak

Posljednje izmjene Zakona o šumama donijele su dvije bitne promjene u vezi s naknadom za općekorisne funkcije šuma (dalje: OKFŠ). Riječ je o smanjenju stope na temelju koje se utvrđuje naknada za OKFŠ i ukidanju obveze slanja obračuna naknade na Obrascu OKFŠ. Obveznici plaćanja ovoga neporeznog davanja („parafiskalnog nameta“) ostaju isti. Detaljnije o tome pišemo u nastavku ovog članka.

1. Nova stopa za obračun naknade za OKFŠ
2. Novi način obračuna naknade za OKFŠ
3. Postupanje s predujmovima za 2024. godinu

Analiza financijskih izvještaja trgovačkog društva obavlja se vertikalnom i horizontalnom analizom financijskih izvještaja te pomoću financijskih pokazatelja. Financijski pokazatelji mogu se razvrstati u pojedinačne financijske pokazatelje, skupine financijskih pokazatelja, sustave financijskih pokazatelja, sintetičke financijske pokazatelje i pokazatelje dodane vrijednosti.

1. Uvod
2. Skupine financijskih pokazatelja
3. Ostali pokazatelji
4. Zaključak

Na tržište se mogu staviti samo ona vina koja su proizvedena i označena u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje proizvodnja, kakvoća, prezentiranje i označavanje proizvoda iz sektora vinarstva. Od 8. prosinca 2023. godine na razini EU-a uvedena su nova pravila za označavanja vina i aromatiziranih proizvoda od vina koja se stavljaju na tržište na području EU-a koja, uz ostalo, prvi put omogućuju prezentiranje pojedinih obveznih podataka i u digitalnoj formi (putem tzv. e-Etikete). O tome na koji način i kojim podatcima vina koja se stavljaju na tržište moraju biti označena, može se pročitati dalje u članku.

1. Uvodne napomene
2. Normativno uređenje označavanja vina
3. Podjela zemljopisnih područja uzgoja vinove loze
4. Označavanje vina
5. Zaključak

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2023/137 u veljači 2023. na snagu je stupila ažurirana verzija Statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti u Europskoj uniji – NACE Rev. 2.1. Nova klasifikacijska verzija rezultat je petogodišnjega savjetodavnog procesa koji je koordinirao Eurostat i u koji su bili uključeni nacionalni statistički uredi EU-a i EFTA-e, glavne uprave i službe Europske komisije, europska trgovinska i poslovna udruženja te Europska središnja banka. Klasifikacijska verzija NKD 2025. koja će 1. siječnja 2025. godine zamijeniti NKD 2007. prati tehnološki razvoj i strukturne promjene koje su se dogodile u gospodarstvu u posljednja dva desetljeća. U ovom članku autorica daje prikaz najznačajnijih promjena i obrazlaže prelazak s NKD-a 2007. na NKD 2025.

1. Kreiranje podrazreda u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2025. – NKD-u 2025.
2. Od 1. siječnja 2025. godine primjenjuje se novi NKD 2025.

Pravo na godišnji odmor jedno je od najvažnijih prava iz radnog odnosa koje pripada radniku. U ovom se članku stoga iznose najčešća pitanja poslodavaca i radnika u vezi s pravom na godišnji odmor te daju odgovori njih. Između ostaloga, to su pitanja koje je minimalno trajanje godišnjeg odmora koje poslodavac mora omogućiti svojim radnicima, kako utvrditi točan broj dana godišnjeg odmora koji radnicima pripada te kako utvrditi godišnji odmor radniku kojemu prestaje radni odnos.

1. Uvod
2. Koje je minimalno (najkraće) trajanje godišnjeg odmora koje poslodavac mora omogućiti radniku?
3. Može li se pravo na godišnji odmor utvrditi u duljem trajanju od onoga koje kao minimalno određuje zakon o radu i na koji način?
4. Prijelaz poslovnih subjekata na NKD 2025.
5. Što ako je trajanje godišnjeg odmora različito uređeno izvorima radnog prava?
6. Kako utvrditi točan broj dana godišnjeg odmora koji pripada radniku?
7. Uračunavaju li se dani blagdana, bolovanja i plaćenog dopusta u trajanje godišnjeg odmora?
8. Ima li radnik u slučaju prestanka radnog odnosa pravo na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora?
9. Što ako radnik kojemu prestaje radni odnos nije do kraja iskoristio godišnji odmor koji mu pripada?
10. Kako se utvrđuje razmjerni dio godišnjeg odmora?
11. Može li se radnik odreći godišnjeg odmora ili tražiti da mu poslodavac umjesto korištenja godišnjeg odmora isplati naknadu?
12. Mora li radnik dva tjedna godišnjeg odmora iskoristiti „u komadu“?
13. Može li radnik dio godišnjeg odmora koji nije iskoristio prebaciti i koristiti u sljedećoj kalendarskoj godini?
14. Kako pravo na godišnji odmor ostvaruju oni radnici koji nisu mogli iskoristiti godišnji odmor zbog bolesti ili korištenja rodiljnih i roditeljskih prava?
15. Ima li radnik koji je sklopio ugovor o radu na nepuno radno vrijeme pravo na godišnji odmor i u kojem trajanju?
16. Ima li radnik koji je sklopio ugovor o radu u dodatnom radu pravo na godišnji odmor?

Od 1. svibnja 2024. godine primjenjuju se nove osnovne plaće u ugostiteljstvu. To je posljedica (proširene) primjene Kolektivnog ugovora ugostiteljstva iz 2024. godine. Stoga će se osnovne plaće koje su u njemu objavljene primijeniti od obračuna plaće za svibanj 2024. godine.

Primjenom ovoga kolektivnog ugovora prestao se primjenjivati istovrsni kolektivni ugovor iz 2022. godine. Iako je riječ o potpuno novom kolektivnom ugovoru, u odnosu na zadnje navedeni ugovor nisu nastale brojne promjene.

U članku se, uz objašnjenje osnovnih promjena u odnosu na kolektivni ugovor iz 2022. godine, daje kratki pregled nekih bitnih odrednica kolektivnog ugovora iz 2024. godine.

1. Uvod
2. Obveznici primjene KU-a 2024.
3. Promjene u odnosu na KU 2022.
4. Najniža plaća u ugostiteljstvu
5. Materijalna prava radnika
6. Zaključak

Primjena Kolektivnog ugovora za djelatnosti drvne i papirne industrije (Nar. nov., br. 5/24.), koji je zaključen 11. prosinca 2023. godine između sedam sindikata i Hrvatske udruge poslodavaca – udruga poslodavaca drvne industrije i papirne industrije proširuje se na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnosti prerađivačke industrije područje C, odjeljak 16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala, odjeljak 17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira te odjeljak 31 Proizvodnja namještaja Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. – NKD 2007. (Nar. nov., br. 58/07.). Odluka o proširenju stupila je na snagu 1. travnja 2024. godine, što znači da se odredbe Kolektivnog ugovora odnose na plaću zarađenu u travnju.

1. Uvod
2. Radno vrijeme
3. Elementi plaće za rad
4. Naknada plaće
5. Ostala materijalna prava
6. Godišnji odmor
7. Plaćeni dopust

Autorica ovim člankom daje prikaz prava i obveza te uloge i postupanja radnika kojemu poslodavac nije isplatio plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Opisuje kako radnik može pokrenuti inspekcijski nadzor protiv poslodavca koji mu nije obavio svoje obveze na isplatu navedenih primitaka i način na koji može prisilnim putem naplatiti navedena potraživanja pokretanjem izvansudskoga ovršnog postupka protiv poslodavca kod Financijske agencije. Naglašava ulogu i postupanje Financijske agencije u tom izvansudskom postupku ovrhe na novčanim sredstvima po računu poslodavca kao ovršenika.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Prava radnika u slučaju otvaranja stečaja nad poslodavcem
4. Prava radnika u slučaju blokade računa poslodavca
5. Zaštita prava radnika iz ZORT-a od ovrhe – zaštićeni račun
6. Kako radnik (ovršenik) može saznati da je ovršen
7. Zaštita prava radnika prema Zakonu o radu
8. Zaključak

Članovi uprave i izvršni direktori trgovačkih društava, stranci, obvezni su osiguranici u RH.1 Te se obveze mogu osloboditi ako dostave potvrdu o socijalnom osiguranju u državi iz koje dolaze te ako dolaze iz EU-a ili država s kojima RH ima ugovorene bilateralne sporazume. Više o tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Obvezno osiguranje članova uprave i izvršnih direktora koji dolaze iz EU-a ili država s kojima postoji bilateralni sporazum

U prošlom broju ovog časopisa obrađen je pojam predujam u Zakonu o obveznim odnosima. Nastavljajući se na tu temu, u ovom se članku obrađuje predujam specifično kod ugovora o građenju.

Ponajviše se razmatra predujam kod ugovora o građenju u Posebnim uzancama o građenju te se pruža osvrt i na FIDIC-ove Uvjete ugovora o građenju (crvena knjiga).

1. Uvod
2. Sloboda ugovaranja i predujam
3. Pravila ugovora o djelu o predujmu – ZOO
4. Predujam u Uzancama
5. Interpretativno prevladavanje prijepora o predujmu
6. Predujam u FIDIC-ovim Uvjetima ugovora o građenju (crvena knjiga)
7. Zaključak

U prošlom broju ovog časopisa pisali smo o aktualnim pitanjima koja se u našoj aktualnoj praksi pojavljuju kod djelovanja i funkcija skupštine društva s ograničenom odgovornošću.

U ovom broju nastavljamo s obradom iznimno važne tematike, iznoseći sažet prikaz najčešćih aktualnih pitanja vezanih za upravu društva s ograničenom odgovornošću.

1. Uvod
2. Organi d.o.o.-a – pojam
3. Aktualna i važna pitanja uprave d.o.o.-a

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u Hrvatskoj, zemljama EU-a i europodručja u travnju 2024. godine
3. Industrijska proizvodnja RH, EU-a i EA-a u prvom tromjesečju 2024. godine
4. Građevinarstvo RH i EU-a
5. Prosječne cijene prodanih novih stanova u Hrvatskoj u 2022. i 2023. godini
6. Vanjskotrgovačka razmjena Hrvatske
7. Turizam
8. Trgovina na malo RH i EU-a
9. Mjesečne neto i bruto-PLAĆE zaposlenih u Hrvatskoj za ožujak 2024. godine
10. Zaposlenost i nezaposlenost u Hrvatskoj i zemljama EU-a i europodručja