Obavljanje djelatnosti tako da se osnuje jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću ima brojne prednosti, ali i nedostatke. Osnovne prednosti su jednostavnost postupka osnivanja, niska svota osnivačkog kapitala i niski troškovi osnivanja. Međutim, niska svota osnivačkog kapitala ujedno je i jedan od nedostataka ovog oblika društva. O postupku osnivanja te posebnostima računovodstvenog praćenja poslovanja, pročitajte u nastavku članka.
Uvod
Postupak osnivanja j.d.o.o.-a i početak poslovanja
Posebnosti u računovodstvenom praćenju poslovanja j.d.o.o.-a
U ovom članku razmatramo pitanje knjiženja prihoda na koje se u inozemstvu plaća porez na dobitak od poslovanja poslovne jedinice i mogućnosti priznavanja tako plaćenog poreza u inozemstvu u prijavi poreza na dobitak u Hrvatskoj. Navedeno se može primijeniti na podružnice koje vode poslovne knjige.
Uvod
Pravila priznavanja prema međunarodnim ugovorima
Ostvarivanje dobitka poslovnih jedinica i podružnica u inozemstvu
Priznavanje plaćenog poreza na dobitak stalne poslovne jedinice
Reprezentacija u ugostiteljskoj djelatnosti predstavlja čest trošak, još učestaliji nego što je to slučaj u drugim djelatnostima. Razlog tome je sama narav poslovanja, koja običajno predstavlja vrlo pogodno rješenje za potrebe ugošćivanja poslovnih partnera. Iako sam bitak reprezentacije nije sporan, razlozi njezina nastanka te konzumenti proizvoda i usluga proizišlih iz reprezentacije mogu biti presudan čimbenik poreznog tretmana toga poslovnog događaja. Ovim člankom autor definira reprezentaciju te propise koji ju pobliže određuju, daje primjer korištenja vlastitih i tuđih usluga u svrhe reprezentacije, s posebnim osvrtom na pogrešno shvaćanje reprezentacije, koje može vrlo lako biti razmatrano kao primitak u naravi, odnosno plaća, ako je konzument zaposlenik, ili izuzimanje, ako je korist pripala članu društva.
Uvod i zakonski okvir
Troškovi reprezentacije u ugostiteljskoj djelatnosti
Ugošćenje zaposlenika i drugih osoba koje nisu poslovni partneri
Zaključak
Autor: Dr. sc. Frano PLIŠIĆ , ovl. rač. i ovl. rač. forenz.
Osobne automobile koji se nalaze u dugotrajnoj imovini poduzetnika dijelimo prema vrijednosti na one do 54.000,00 € i one čija vrijednost prelazi 54.000,00 €. Riječ je o vozilima za osobni prijevoz. Kako se računovodstveno prati nabava vozila vrijednosti iznad 54.000,00 € te po čemu se njihov porezni položaj razlikuje u odnosu na ostala vozila za osobni prijevoz, pročitajte u nastavku članka.
Uvod
Nabava osobnih automobila vrijednosti iznad 54.000,00 €
Većina financijskih obveza mjeri se po amortiziranom trošku. Mjerenje amortiziranog troška financijske obveze te raspoređivanje i priznavanje troškova kamata za odnosno razdoblje provodi se putem metode efektivne kamatne stope. Financijske obveze mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka kada se drže radi trgovanja (uključujući i derivativne instrumente koji su obveze) ili kada su pri početnom priznavanju određene po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Za obveznike primjene MSFI-ja, financijske obveze klasificiraju se i mjere u skladu s MSFI-jem 9 – Financijski instrumenti (dalje: MSFI 9).
Podružnice poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici EU-a nisu obvezne radi javne objave sastavljati i predavati godišnja financijska izvješća u propisanome standardnom formatu, već predaju isključivo dokumentaciju društva osnivača koju je propisao regulator države sjedišta osnivača. Za razliku od podružnica čiji osnivač ima sjedište u drugoj državi EU-a, one podružnice čiji osnivač ima sjedište u trećoj državi, dokumentaciju za javnu objavu predaju kao i ostali poduzetnici, odnosno predaju godišnja financijska izvješća prema propisanoj strukturi i sadržaju te ostalu propisanu dokumentaciju.
Uvod
Obveznici javne objave
Obveza javne objave za podružnice poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici EU-a ili trećoj državi
U članku se daje pregled novosti koje donosi Prijedlog zakona o računovodstvu o kojemu je javno savjetovanje trajalo na portalu eSavjetovanja od 23. veljače do 9. ožujka 2024. godine. Najvažnija novost odnosi se na novo izvještavanje o održivosti koje zamjenjuje dosadašnje nefinancijske izvještaje. Prve izvještaje o održivosti dio poduzetnika izradit će već u 2025. godini za poslovnu godinu 2024. Ostale se novosti odnose na pragove za razvrstavanje poduzetnika i na uskladu terminologije.
Uvod
Obveznici sastavljanja izvještavanja o održivosti
Sadržaj izvještaja o održivosti
Ograničeni sadržaj izvještaja o održivosti za određene poduzetnike
Kada se društvo kći može izuzeti od izrade pojedinačnog izvještaja o održivosti
Izvještavanje primjenom Europskih standarda izvještavanja o održivosti i digitalizacija
U ovom se proračunskom praktikumu knjiži primljena donacija imovine koja ima obilježje sitnog inventara te ispravak pogrešno iskazanoga (klasificiranog) rashoda u prethodnom izvještajnom razdoblju. Pri svakoj primljenoj donaciji (daru osobe izvan proračunskog sustava) mora se uz priznavanje imovine teretiti rashode i odobriti prihode. Ako je u prethodnom razdoblju pogrešno terećen razred rashoda poslovanja umjesto rashoda za nabavu nefinancijske imovine, u izvještajnom razdoblju ne treba reklasificirati te rashode.
Primljena donacija u sitnom inventaru
Ispravak krivo iskazane vrste rashoda u prethodnim razdobljima
Autor: Dr. sc. Nada DREMEL , ovl. rač. i ovl. por. savj.
U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe neka od primanja mobiliziranih osoba te naknada koja se daje radniku za odvojeni život od obitelji. Građani su isto dionici sustava civilne zaštite i kada se za te potrebe mobiliziraju, imaju prava koja uređuju posebni propisi. Kada radnik ostvaruje neko materijalno pravo, za iskazivanje na računima glavne knjige nebitno je oporezuje li se taj njegov primitak ili ne.
Mobilizirane osobe
Materijalno pravo radnika
Autor: Dr. sc. Nada DREMEL , ovl. rač. i ovl. por. savj.
Umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje primjenjuje se na plaće koje se isplaćuju za prosinac 2023. godine i nadalje. Autorica u članku objašnjava odredbe navedenih propisa te na primjerima prikazuje primjenu umanjenja mjesečne osnovice, s naglaskom na primjenu umanjenja kada radnik radi za više poslodavaca.
Uvod
Utvrđivanje umanjenja i svote mjesečne osnovice
Uvid u podatke Porezne uprave za umanjenje osnovice za obračun doprinosa za MIO I.
Izjava radnika za umanjenje osnovice za obračun doprinosa za MIO I.
Iskazivanje podataka u Obrascu JOPPD
Ispravak umanjenja mjesečne osnovice
Primjeri umanjenja osnovice MIO I. na temelju izjave i uvida u sustav Porezne uprave
Događa se da radnici koji su prijavljeni u obvezna osiguranja kod poslodavca zbog neopravdanih razloga ne dolaze na posao nekoliko dana, prestanu dolaziti na posao ili su u nemogućnosti dolaziti zbog boravka u pritvoru ili zatvoru. U tim se situacijama poslodavci pitaju smiju li im odmah otkazati ugovor o radu te kada ih odjaviti s obveznih osiguranja. Sve dok radnik nije odjavljen s obveznih osiguranja, poslodavac mu mora obračunati doprinose na najnižu osnovicu za obračun bolovanja. Primjeri obračuna objašnjavaju se u članku.
Treba li poslodavac isplatiti plaću ako radnik neopravdano ne dolazi na posao
Otkaz ugovora o radu u slučaju neopravdanog izostanka
Prikazivanje sati neopravdanog izostanka u evidenciji u radnom vremenu i isplatnoj listi
Obračun plaće i doprinosa kad radnik ne radi
Izostanak s radnog mjesta zbog mjere istražnog zatvora radnika
Zaključak
Autor: Anamarija WAGNER , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Sve isplate zadržanog dobitka oporezuju se u skladu s propisima (oporezivo / neoporezivo) koji su bili važeći u godinama kada je taj dobitak i ostvaren, no porez na dohodak od kapitala podmiruje se na sve isplate od početka 2024. godine po jedinstvenoj stopi od 12 % bez obveze obračuna prireza. O tome pišemo u ovom članku.
Uvod
Isplata oporezive dividende i udjela u dobitku
Neoporeziva isplata dobitka i dividenda
Isplata udjela u dobiti i dividenda fizičkim osobama nerezidentima
Isplate udjela u dobitku i dividende nerezidentima iz država s kojima RH nema sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Isplata neoporezive dividende i udjeli u dobitku nerezidentima
U časopisu RRiF br. 10/23. pisali smo o poreznim evidencijama u području PDV-a. Bio je to kratki vodič za popunjavanje pojedinih pozicija Knjige I-RA, U-RA, Evidencije za stjecanje dobara unutar EU itd. te njihovu povezanost s pojedinim pozicijama u Obrascu PDV. Razmišljali smo pritom i o našim mladim knjigovođama koji tek ulaze u „svijet PDV-a“ i kojima jednostavne upute mogu pomoći u lakšem snalaženju kroz porezne labirinti. Stoga nastavljamo sa započetom temom – ovoga puta s vodičem za popunjavanje Obrasca PDV.
Uvod
Tko podnosi Obrazac PDV Poreznoj upravi
Sastavljanje Obrasca PDV
Primjer Obrasca PDV s najvažnijim napomenama
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. struč. stud. i ovl. rač.
Kada uslugu na pokretnim dobrima obavi hrvatski porezni obveznik drugom hrvatskom poreznom obvezniku, riječ je o prometu koji je oporeziv PDV-om po stopi od 25 % neovisno o tome gdje se nalazi pokretno dobro. Međutim, kada se takva usluga obavi poreznom obvezniku iz EU-a, treće zemlje ili trećeg područja, riječ je o tzv. inozemnoj usluzi, a porezni položaj ovisi o poreznom mjestu obavljanja usluge, što ne određuje i stvarno fizičko mjesto gdje je usluga obavljena. Ali ako se usluge na pokretnim dobrima obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici – fizičkim osobama, mjesto oporezivanja je upravo i fizičko mjesto gdje se te usluge stvarno obavljaju. Stoga, pri određivanju poreznog položaja usluga na pokretnim dobrima, prvo treba odrediti je li riječ o usluzi na pokretnom ili nepokretnim dobru, a tek onda treba odrediti tko komu obavlja uslugu. Pritom se misli na porezni položaj sudionika pri obavljanju usluge.
Uvod
Tko se smatra poreznim obveznikom za potrebe obračuna PDV-a na inozemne usluge
Porezni položaj usluga na pokretnim dobrima
Nastanak porezne obveze i priznavanje pretporeza
Usluge na pokretnim dobrima obavlja hrvatski porezni obveznik stranom obvezniku ili fizičkoj osobi
Usluge na pokretnim dobrima obavlja strani porezni obveznik hrvatskom obvezniku ili fizičkoj osobi
Usluge na brodovima i zrakoplovima u vezi s međunarodnim prijevozom
Zaključak
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. struč. stud. i ovl. rač.
U ovome članku autorica objašnjava primjenu carinskog postupka 42 u drugim zemljama članicama EU-a budući da taj postupak porezni obveznici iz RH mogu provesti u bilo kojoj od država članica EU-a u kojoj će obaviti postupak uvoznog carinjenja robe. Pri primjeni carinskog postupka 42 u drugim zemljama članicama EU-a, hrvatski se porezni obveznici u nekim zemljama trebaju registrirati za potrebe PDV-a, a u nekim zemljama za primjenu tog postupka mogu imenovati poreznog zastupnika bez registracije za potrebe PDV-a.
Uvod
Primjena carinskog postupka 42 u drugim zemljama članicama EU-a
Primjeri carinskih postupaka 42 u drugim državama članicama EU-a
Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI , prof. struč. stud. i ovl. rač.
Autorica u članku iznosi odluke i stajališta Suda Europske unije u vezi s poreznim položajem složenih transakcija u slučaju davanja besplatnog dara uz pretplatu na periodične publikacije, u slučaju pružanja jedinstvene usluge koja se sastoji od glavne i pomoćne usluge na koje se pojedinačno primjenjuje različita porezna stopa te kada jedinstvenu uslugu treba kvalificirati kao izuzetu ili oporezivu, do objašnjenja pojmova uzorka i darova male vrijednosti.
Uvod
presuda suda eu-a u predmetu c-505/22 Deco Proteste – Editores Lda
Presuda Suda EU-a u predmetu C-463/16 Stadion Amsterdam CV
Presuda Suda EU-a u predmetu C-55/14 Régie communale autonome du stade Luc Varenne
U ovom članku autorice predstavljaju dodatak Poglavlju IV. Smjernica OECD-a za transferne cijene koji čini Izvješće OECD-a o Iznosu B Prvog stupa objavljeno 19. veljače 2024. odnosno smjernice o „Posebnim razmatranjima za osnovne distribucijske aktivnosti“. Izvješće nudi izborni pojednostavljeni i usmjereni pristup za primjenu načela nepristrane transakcije na osnovne distribucijske aktivnosti, s posebnim fokusom na potrebe država s niskim kapacitetom koje se suočavaju s ograničenim resursima i nedostupnim podatcima. Također pruža smjernice o dokumentaciji, prijelaznim pitanjima i razmatranjima porezne sigurnosti.
Uvod
Ciljevi Prvog stupa i svrha Iznosa B
Struktura i sadržaj Izvješća OECD-a o Iznosu B Prvog stupa
Napojnica predstavlja primitak primljen od trećih osoba kao nagrada za dobro obavljenu uslugu za vrijeme rada kod obrtnika. Napojnice se u svoti do 3.360,00 € mogu ostvariti neoporezivo, a to je važeća svota i za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost. Napojnica iznad navedene svote oporeziva je kao drugi dohodak primjenom jedinstvene stope poreza od 20 %. Kako treba postupati s primljenim napojnicama kod obrtnika obveznika poreza na dohodak, autorica objašnjava u članku.
Uvod
Odluke o postupanju s napojnicama i evidencija o primljenim i isplaćenim napojnicama
Naplata napojnica i poslovne knjige
Isplata i oporezivanje napojnice
Dane napojnice obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
Skupština Hrvatske obrtničke komore (dalje: HOK) donijela je novu Odluku o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu. Riječ je o promjeni visina stopa dopuštenog manjka u ugostiteljstvu nakon gotovo 20 godina. Novom Odlukom propisane su stope dopuštenog manjka za proizvode za koje to prije nije bilo propisano (npr. alkoholna i bezalkoholna pića) te su povećane stope za neke proizvode.
Detaljnije o novostima koje donosi ta odluka, može se pročitati u ovom članku.
Primjena nove Odluke o dopuštenoj visini manjka u ugostiteljstvu
Dana 14. ožujka o. g. stupile su na snagu izmjene i dopune Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, objavljene u Nar. nov., br. 27/24. Riječ je o drugim izmjenama ovog Zakona od 2017. godine kada se po prvi puta u Hrvatskoj on počeo primjenjivati. Ovog puta do izmjena je došlo radi usklađenosti s Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u RH ali i s ciljem što učinkovitije usklađenosti s Direktivom 2019/633 o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. U ovom članku daje se prikaz najvažnijih izmjena Zakona.
Uvod
Utvrđen je novi kriterij za određivanje „značajne pregovaračke snage“ kupca (čl. 3., st. 1.)
Obvezni sadržaj ugovora dobavljača i kupca (čl. 5.)
Ostale nepoštene trgovačke prakse kupca (čl. 11.)
Ostale nepoštene trgovačke prakse kupca uz dopuštenu mogućnost izuzeća od zabrane (čl. 12.)
Zaključne napomene u vezi s izmjenom ZZNTP-a
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. struč. stud. i ovl. rač.
Kada izaslani radnik doživi ozljedu na radu u inozemstvu, postavlja se pitanje što točno radnik i poslodavac moraju poduzeti kako bi se ozljeda na radu ispravno prijavila, a da bi radnik posljedično mogao ostvariti sva zakonska prava iz sustava za ozljede na radu, odnosno pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane naknade (naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, naknadu troškova prijevoza, pogrebni trošak). O tome više u nastavku članka.
Uvodno
Ozljeda na radu za vrijeme izaslanstva u drugoj državi članici EU-a
Ozljeda na radu za vrijeme izaslanstva u ugovornoj državi
Autor: Kristina ROGINEK , dipl. iur., Master of European Social Security
Prijava radnika u radni odnos koji je osnova osiguranja, prijava u osiguranja obrtnika i ostalih samostalnih osiguranika te promjene u osiguranju i odjave uređeno je Pravilnikom o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da se i u tom području ubrzano radi na pojednostavljenju odnosno prilagođavanju sustava u novim informatičkim okvirima, mijenjaju se i odredbe navedenog Pravilnika. Novi Pravilnik objavljen je u Nar. nov., br. 153/23. i predmet je ovoga članka. Osim toga, u članku se objašnjava i način utvrđivanja staža osiguranja s osnove radnog odnosa u punom i nepunom radnom vremenu, u povećanom trajanju (beneficirani staž) te staž s osnove sezonskog rada i za rad po pozivu putem digitalnih radnih platformi.
Uvod
Podatci koji se vode u matičnoj evidenciji
Prijave za vođenje matične evidencije
Obveznici podnošenja prijava
Izmjena i ispravak podataka unesenih u matičnu evidenciju
Usluga e-PRIJAVE
Utvrđivanje staža osiguranja
Prijelazne i završne odredbe
Osnove osiguranja – dokumentacija za priznanje / prestanak svojstva osiguranika i obveznici podnošenja prijavno-ODJAVNIH podataka
Korištenje prava na rad s polovinom punoga radnog vremena uređeno je u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora te obveznoga zdravstvenog osiguranja u konkretno propisanim situacijama. U ovom će se članku detaljno objasniti tko i pod kojim uvjetima može koristiti to pravo, u kojem trajanju te koliku novčanu naknadu odnosno naknadu plaće tom prilikom ostvaruje u skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13. – 33/23.) te Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 152/22.).
Privremena nesposobnost odnosno spriječenost za rad u sustavu obveznoga zdravstvenog osiguranja
Autor u ovome članku razmatra pitanja predujma bitna za aktualnu praksu. Predujam može imati niz svojstava, značenja i funkcija, što je također predmet autorove obrade u ovome članku. Glede materija iz posebnog dijela Zakona o obveznim odnosima, u ovome se članku pojedinačno analizira svaka situacija u kojoj je predujam uređen. Ipak, već uvodno treba naglasiti da se predujam spominje najčešće kod ugovora o pružanju različitih vrsta usluga.
Uvod
Obilježja i osnovne funkcije predujma u obveznom pravu
Predujam kod ugovora o kupoprodaji s uzastopnim isporukama
Izvršenje djela
Unošenje uloga u imovinu ortaštva
Sukob založnih prava kod ugovora o prijevozu stvari
Nalogodavčevo predujmljivanje novca
Predujam komisionaru
Otpremnikov predujam kod ugovora o otpremi (špediciji)
Pravo ugostitelja na predujam
Osigurateljeva isplata predujma kao nespornog dijela njegove obveze
Zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (ZTD) unesena je određena novost u institut skupštine društva s ograničenom odgovornošću.
Predmet razmatranja u ovome članku, osim te novosti, sažet je prikaz najčešćih aktualnih pitanja koja se u našoj svakodnevnoj praksi pojavljuju kod djelovanja i funkcija skupštine navedenoga trgovačkog društva.
Uvod
Položaj skupštine u trgovačkom društvu
Neka važna pitanja koja se odnose na skupštinu d.o.o.-a
U sustavu sporta sudjeluju i sportaši kao jedna od posebno navedenih osoba. Njih se ne može izjednačiti ni u pravima ni u sustavu oporezivanja porezom na dohodak s fizičkim osobama u sportu koje obavljaju stručne poslove. Sportaši koji mogu imati profesionalni ili amaterski položaj imaju prava koja im daje sustav sporta. Neka se od tih prava, uz ispunjenje određenih pretpostavaka, u sustavu poreza na dohodak ne oporezuju, dok su druga ili ako su veća od neoporezivih svota, predmet oporezivanja.
Uvod
Propisi iz sustava sporta
Osobe u sustavu sporta
Porezno motrište ostvarenih prava
Zaključak
Autor: Dr. sc. Nada DREMEL , ovl. rač. i ovl. por. savj.
Reforma sustava plaća u državnoj službi u završnoj je fazi, a rezultirala je nizom novih propisa kojima se uređuje novi sustav plaća za oko 55.000 državnih službenika i namještenika. Početkom godine na snagu je stupio Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, a 1. ožujka na snagu su stupile uredbe donesene na temelju navedenog Zakona, kojima se propisuju nazivi radnih mjesta, vrednovanje radnih mjesta i koeficijenti za obračun plaća, platna ljestvica, platni razredi i dodatci za zvanja. U članku se govori o najvažnijim obilježjima novog sustava plaća u državnoj službi, razlikama u odnosu na dosadašnji sustav plaća te se daju odgovori na prva pitanja koja su se pojavila u provedbi propisa.
S obzirom na to da su nastale značajne promjene u obračunu plaća u zdravstvenim ustanovama, a sve u skladu s bitnim promjenama u obračunu plaća u javnom sektoru, od obračuna plaće za ožujak 2024. godine primjenjuju se nova pravila. Ovim se člankom objašnjava kako u svjetlu tih promjena obračunati plaću u zdravstvu.
Uvod
Specifičnosti načina obračuna plaće u resoru zdravstva prije 1. ožujka 2024. godine
Novosti u načinu obračuna plaća u sustavu zdravstva nakon 1. ožujka 2024. godine
Specifičnost resora zdravstva u obračunu novih plaća
Ključne promjene u koeficijentima složenosti radnih mjesta u sustavu zdravstva
Zaključak
Autori: Dr. sc. Domagoj DODIG , dipl. oec. Kristina PEK , mag. admin. publ., univ. spec. admin. sanit.
U sustavu javne nabave propisani su obvezni, a u određenim okolnostima dopušteni su dragovoljni razlozi isključenja gospodarskih subjekata. Obvezni razlozi za isključenje gospodarskih subjekata iz postupka javne nabave odnosne se na one koji imaju i na one koji nemaju poslovni nastan u Republici Hrvatskoj. Način dokazivanja da ne postoje ti obvezni razlozi za isključenje iz postupka javne nabave za one gospodarske subjekte koji nemaju poslovni nastan u Republici Hrvatskoj malo je složeniji od onih koji ga imaju, a oslonjen je i na dokumentaciju koju mogu u istu svrhu pribaviti u domicilnoj zemlji u kojoj imaju poslovni nastan.
Uvod
Primjena obveznih osnova za isključenje u postupku javne nabave
Kažnjavanost kao obvezni razlog isključenja gospodarskog subjekta prema Direktivi 2014/24/EU
Kažnjavanost gospodarskog subjekta koji nema poslovni nastan u RH i/ili ovlaštene osobe gospodarskog subjekta koja nije državljanin RH
Kako se dokazuje nekažnjavanost inozemnoga gospodarskog subjekta
Starost dokaza o nepostojanju osnove za isključenje propisanih čl. 265. ZJN 2016
e-CERTIS – elektronički sustav Europske komisije
Europska potvrda o nekažnjavanju – dokument pribavljen putem sustava ECRIS
Strana pravna osoba može trajno obavljati djelatnosti u RH putem podružnice
Dospjeli dug po osnovi poreza i doprinosa za gospodarske subjekte s poslovnim nastanom izvan RH
Dokazivanje nepostojanja razloga za isključenje iz čl. 252. ZJN 2016, za gospodarskog subjekta koji nema poslovni nastan u RH
Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata prema ZJN 2016
Zaključno
Autori: Ante LOBOJA, dipl. iur. Kristina RIHTAR , dipl. iur.