Računovodstvo, revizija i financije 3/2024

Dnevnice za službeni put u inozemstvo i dnevnice za rad na terenu u inozemstvu radnicima pod određenim uvjetima svi poslodavci mogu isplatiti neoporezivo do svota utvrđenih propisima o izdatcima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna. Na sjednici održanoj 8. veljače 2024. godine donesena je nova Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, koja je objavljena u Nar. nov., br. 16/24. Odluka je stupila na snagu danom donošenja odnosno 8. veljače 2024. godine. O tome pišemo u nastavku.

1. Prava radnika na dnevnice za inozemstvo
2. Uvjeti pod kojima se dnevnice mogu isplatiti bez obveze oporezivanja
3. Razlika između vjerodostojnih isprava na temelju kojih se isplaćuju dnevnice
4. Neoporeziva svota dnevnica za službeni put i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu
5. Umjesto zaključka – razlika između službenog puta i rada na terenu

Korisnik usluga može dobro nagraditi obavljenu uslugu ostavljanjem napojnice pružatelju usluge. Od 1. siječnja ove godine u poreznom je sustavu uređen ovakav oblik nagrađivanja pružatelja usluga te svaki radnik, učenik, student ili obrtnik može godišnje primiti do 3.360,00 € neoporezive svote napojnice. Napojnica iznad navedene svote oporeziva je kao drugi dohodak primjenom jedinstvene stope poreza od 20 %, ali ne podliježe obračunu doprinosa. Što su sve preduvjeti za naplatu napojnica te kome i kako se one mogu isplatiti, pročitajte u ovom članku.

1. Što je nagrada za dobro obavljenu uslugu – napojnica
2. Tko smije naplatiti napojnicu i na koji način
3. Obveze naplatitelja napojnica – poslodavca
4. Računovodstveno praćenje naplate i isplate napojnica
5. Tko može ostvariti (ne)oporezivu napojnicu
6. Porezni položaj napojnica
7. O čemu trebaju voditi računa studenti i učenici koji ostvaruju napojnice
8. Evidencije i način isplate napojnice posloprimcima
9. Isplata napojnice u gotovini i ovrha
10. Računovodstveno praćenje dane napojnice
11. Postupanje s napojnicama koje se ne isplate zaposlenicima
12. Zaključak

Godišnji financijski izvještaji poduzetnika (GFI-POD) za potrebe statistike i druge potrebe dostavljaju se FINA-i do 30. travnja 2024. godine. Za potrebe javne objave, godišnji financijski izvještaji dostavljaju se FINA-i u roku od šest mjeseci po isteku poslovne godine. Za poduzetnike kojima je poslovna godina jednaka kalendarskoj, rok je 30. lipnja 2024. godine.

Podsjećamo kako smo prilogu „Sastavljanje financijskih i poreznih izvještaja za 2023. godinu za poduzetnike“ uz časopis RRiF br. 1/24. detaljno pisali o sastavljanju Bilance i RDG-a i ostalih financijskih izvještaja, stoga ćemo se u ovom članku zadržati na objašnjenjima pojedinih pozicija u vezi s dopunskim podatcima (POD-DOP).

1. Uvod
2. Obveznici podnošenja godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe te za potrebe javne objave
3. Predaja GFI-ja i računovodstvene dokumentacije u FINA-u
4. Rokovi i predaja GFI-ja za potrebe statistike i javne objave u FINA-u
5. Opći podatci o poduzetniku – podnositelju GFI-ja
6. Bilanca (obrazac POD-BIL)
7. Račun dobiti i gubitka (obrazac POD-RDG)
8. Dodatni podatci (obrazac POD-DOP)
9. Ispravak predanih GFI-ja
10. Umjesto zaključka

U prilogu uz časopis RRiF, br. 1/24. – Sastavljanje financijskih i poreznih izvještaja za 2023. godinu za poduzetnike može se pročitati sve o sastavljanju godišnjih financijskih izvješća za 2023. godinu (bilance, računa dobitka i gubitka i izvješća o ostalom sveobuhvatnom dobitku, izvješća o novčanom toku, izvješća o promjenama kapitala i bilješkama uz financijska izvješća), podnošenju prijave poreza na dobitak (Obrazac PD), izvješću o poslovnim događajima s povezanim osobama za 2023. godinu (Obrazac PD-IPO) te ostalih izvješća za 2023. godinu.

U ovom se članku obrazlaže pravni okvir utvrđivanja i uporabe dobitka ili pokrića gubitka za 2023. godinu za trgovačka društva, ustanove i zadruge koje su obveznici poreza na dobitak, računovodstveno praćenje raspoređivanja dobitka i pokrića gubitka te porezno motrište isplate ostvarenih dobitaka iz 2023. i prije.

1. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.o.o.-u i j.d.o.o.-u
2. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.d.-u
3. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u j.t.d.-u i k.d.-u
4. Uporaba dobitka kod ustanova
5. Uporaba dobitka kod zadruga
6. Računovodstveno motrište uporabe dobitka
7. Primjeri odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća i uporabi dobitka ili pokriću gubitka
8. Računovodstveno praćenje uporabe dobitka i pokrića gubitka
9. Porezno motrište isplate udjela u dobitku (dividende)
10. Isplate predujmova dobitka i dividendi
11. Zaključak

Prilikom darovanja, ovisno o vrsti dara i primatelju, poduzetnici trebaju voditi računa o poreznom tretmanu s motrišta poreza na dobitak, PDV-a i poreza na dohodak. Početkom 2024. godine stupile su na snagu izmjene Zakona i Pravilnika poreza na dobit kojima su izmijenjeni uvjeti za priznavanje rashoda darovanja te je uvedena obveza dostave podataka o porezno priznatim rashodima darovanja uz prijavu poreza na dobitak.

Autor u ovome članku obrazlaže izmjene u vezi s poreznim priznavanjem rashoda darovanja te na primjerima iz prakse daje upute o poreznom postupanju s motrišta PDV-a, poreza na dohodak i poreza na dobitak.

1. Porezni položaj rashoda darovanja od 1. siječnja 2024. godine
2. Temeljno o darovanju
3. Računovodstveno praćenje troškova darovanja
4. Zaključak

U ovom su članku prikazana knjiženja poslovnih događaja kojima je posljedica odgođena porezna imovina ili odgođena porezna obvezu. Tako nastala porezna imovina nadoknađuje se u sljedećim poreznim razdobljima kad se ispune određeni uvjeti. S druge strane, odgođena porezna obveza postaje tekuća u odgovarajućim okolnostima.

1. Uvod
2. Nastanak i knjiženje odgođene porezne obveze
3. Nastanak i knjiženje odgođene porezne imovine
4. Odgođeni porez u slučaju poreznog gubitka
5. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu knjiži primljeni kratkoročni zajam i njegov povrat u različitim proračunskim godinama te prijenos novčanih sredstava vlastitom proračunskom korisniku. Kratkoročni zajam za sobom povlači priznavanje primitaka i izdataka ako prelazi u sljedeće obračunsko razdoblje. Pri prijenosu novčanih sredstava može se rabiti račun prirodne vrste rashoda za koje se obavlja prijenos ili osnovni račun iz podskupine 367.

1. Kratkoročne pozajmice
2. Prijenos sredstava vlastitom proračunskom korisniku

Neprofitne organizacije mogu na službeni put uputiti svoje zaposlenike, ali češći je slučaj da upućuju vanjske suradnike jer manji broj neprofitnih organizacija ima zaposlene djelatnike. Prava zaposlenika i vanjskih suradnika neprofitne organizacije na nadoknadu troškova službenog puta ne proizlaze iz poreznih propisa, nego trebaju biti uređena nekim od izvora prava. Koja su pravila prilikom upućivanja zaposlenika i vanjskih suradnika na službeni put te koja su pritom porezna i računovodstvena postupanja, pročitajte u članku.

1. Uvod
2. Što se smatra službenim putovanjem u tuzemstvu
3. Dokumentacija za evidentiranje i praćenje službenih putovanja
4. Troškovi službenih putovanja
5. Službena putovanja u tuzemstvu
6. Načini isplate nadoknada troškova službenog putovanja
7. Zaključak

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježi maloprodaja robe i deponiranje novca u određenom razdoblju. Ako je dopušteno neprofitnoj organizaciji, ona može trgovati. Pri prodaji – maloprodaji bilo bi primjerno da se vrijednost imovine koja se prodaje poveća za razliku u cijeni (maržu). Ona bi se trebala povećati i za odgovarajući porez na dodanu vrijednost ako je neprofitna organizacija obveznik njegova obračunavanja. Pri oročavanju deponiranog novca kod poslovne banke ne treba zaboraviti svoti oročenja pripisati kamatu ako se za nju povećava novo oročenje. U tom slučaju nije bitno što prethodno oročenje nije vraćeno na poslovni račun.

1. Maloprodaja proizvoda
2. Oročeni depozit

Izmjenom i dopunom Zakona o doprinosima od 1. prosinca 2023. godine omogućeno je umanjenje osnovice doprinosa za I. stup mirovinskog osiguranja, odnosno stup generacijske solidarnosti. U članku se na primjerima iz prakse objašnjava kako se ova olakšica primjenjuje kod izaslanih radnika koji dio mjeseca nisu u statusu izaslanog radnika, kod radnika koji su osigurani pri HZMO-u po osnovi radnog odnosa kod poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici, ili kod stranog predstavništva ili organizacije koja se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske.

1. Uvod
2. Način primjene umanjenja mjesečne osnovice
3. Kada se ne primjenjuje umanjenje mjesečne osnovice
4. Primjeri

Od siječnja 2024. godine došlo je do promjena jedinica lokalne samouprave koje su razvrstane u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Zaposlenicima koji žive na navedenim područjima i na području Grada Vukovara se prilikom obračuna plaće, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada umanjuje za 50 %, što povećava neto plaću radnika (upravo za tih 50 % predujma poreza na dohodak). O načinu obračuna plaće kod takvih slučaja, više u nastavku.

1. Uvod
2. I. skupina jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti
3. Način obračuna plaće
4. Što ako poslodavac ne obračuna umanjenje poreza za 50 %

U skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom obveznici kvotnog zapošljavanja obvezni su na primjerenom radnom mjestu, u primjerenim radnim uvjetima zaposliti osobe s invaliditetom, i to u visini od 3 % u odnosu na ukupan broj zaposlenih ili obaviti zamjensko zapošljavanje. Ako obvezu ne ispune na neki od navedenih dvaju načina, plaćaju novčanu naknadu zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom. Putem zamjenskog zapošljavanja, naručujući proizvode i/ili usluge u protuvrijednosti, novčane naknade koje su dužni uplatiti u proračun zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom dobivaju vrijednost za uplaćeni novac. O tome više u nastavku članka.

1. Izvršenje kvotne obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom
2. Plaćanje novčane naknade zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom
3. Zamjensko ispunjenje obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom
4. Poslovna suradnja u svrhu ispunjenja zamjenske kvote
5. Najava zamjenske kvote
6. Aneks ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote
7. Ispunjenje zamjenske kvote
8. Zaključak

Primitci koji se isplaćuju na temelju ugovora o djelu su primitci koji se ostvaruju obavljanjem točno određenih, ugovorenih poslova. Takvi se primitci oporezuju na način propisan za drugi dohodak i obvezno se isplaćuju na žiroračun primatelja. O tome pišemo u nastavku članka.

1. Sklapanje ugovora o djelu
2. Za koje se poslove može sklopiti ugovor o djelu
3. Porezni položaj isplate primitaka na temelju ugovora o djelu u 2024. godini
4. Obračun primitka i iskazivanje podataka u JOPPD-u
5. Ugovor o djelu umirovljenika
6. Fizičke osobe u sustavu poreza na dodanu vrijednost
7. Ugovor o djelu između dvije fizičke osobe

Određena sredstva isplaćena iz fondova i programa Europske unije u nekim slučajevima nisu predmet oporezivanja porezom na dohodak. Pravnikom o porezu na dohodak propisani su uvjeti koji moraju biti zadovoljeni da bi se isplate mogle neoporezivo obaviti radnicima ili vanjskim suradnicima. Više o načinu ostvarivanja prava na neoporezivost isplata kod EU-ovih programa u nastavku članka.

1. Oporezivanje nadoknade za rad na projektima EU-a
2. Dnevnice per diem
3. Erasmus i drugi programi mobilnosti
4. Troškovi smještaja, prijevoza i prehrane u svrhe znanstvenih istraživanja
5. Troškovi smještaja, prijevoza i prehrane stručnjacima u EU-u
6. Isključivanje dvostrukih isplata dnevnica, troškova smještaja i sl.
7. Zaključak

U RRiF-u br. 11/23. pisali smo u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a Francuskoj, u RRiF-u br. 8/23. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Češkoj, u RRiF-u br. 5/22. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Italiji, a u RRiF-u br. 8/20. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Njemačkoj. U ovome članku autorica objašnjava u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Nizozemskoj kada na području te države obavljaju određene isporuke dobara i/ili usluga. Uz navedeno, autorica obrazlaže postupanja koja se pri tome trebaju obaviti odnosno postoji li obveza imenovanja poreznog zastupnika te koje su daljnje obveze hrvatskih poreznih obveznika u tim slučajevima (podnošenje PDV prijava, plaćanje PDV-a i sl.).

1. Uvod
2. Registriranje za potrebe PDV-a u nizozemskoj pri isporukama dobara
3. Premještanje dobara iz RH u Nizozemsku
4. Isporuka dobara s montažom u Nizozemsku
5. Registriranje za potrebe PDV-a u Nizozemskoj pri isporukama usluga
6. Postupak registracije za potrebe PDV-a u Nizozemskoj i imenovanje poreznog zastupnika
7. Zaključak

Autorica u ovome članku predstavlja što treba sadržavati dokumentacija o transfernim cijenama koja služi povezanim društvima za dokazivanje da su cijene transakcija unutar grupe određene u skladu s načelom nepristrane transakcije primjenom metoda koje su propisane hrvatskim poreznim zakonodavstvom odnosno Smjernicama OECD-a. Također objašnjava tko su povezane osobe za potrebe primjene pravila o transfernim cijenama i načelo nepristrane transakcije koje predstavlja međunarodni standard u određivanju transfernih cijena, a implementirano je u poreznom zakonodavstvu Republike Hrvatske. U tom kontekstu predstavlja i ulogu aktualnih OECD-ovih Smjernica o određivanju transfernih cijena za multinacionalna trgovačka društva i porezne uprave.

1. Uvod
2. Smjernice OECD-a
3. Pravni okvir transfernih cijena u hrvatskome poreznom zakonodavstvu
4. Načelo nepristrane transakcije
5. Povezane osobe
6. Metode
7. Dokumentacija o transfernim cijenama
8. Zaključak

Operateri digitalnih platformi u Republici Hrvatskoj u 2024. godini prvi put dostavljaju propisane informacije Poreznoj upravi o prihodima koje su prodavatelji (fizičke osobe ili subjekti) ostvarili obavljajući aktivnost putem digitalnih platformi.

U ovome članku autorica objašnjava što se smatra platformom, tko se smatra operaterom platformi te obrazlaže obvezu dubinske analize i pravila izvješćivanja za operatere platformi.

1. Uvod
2. Tko se smatra operaterom platforme
3. Isključeni operater platforme
4. Dubinske analiza prodavatelja
5. Relevantne aktivnosti
6. Prekršaji
7. Zaključak

Benfordov zakon u području revizije i forenzičkog računovodstva važan je alat za detektiranje prijevara te manipulacije podatcima. Svrha je ovog članka predstaviti teorijsku podlogu Benfordova zakona i najpoznatije testove čija primjena može revizora ili forenzičara uputiti na uzorak podataka koje je potrebno detaljnije pregledati, čime se može uštedjeti znatno vrijeme.

1. Uvod
2. Koji nizovi podataka odgovaraju Benfordovu zakonu
3. Osnovni testovi (testovi prvog reda)
4. Primjena testova prvog reda
5. Izračun usklađenosti u odnosu na Benfordov zakon
6. Zaključak

Okvir za promicanje korištenja obnovljive energije na održivi način, u što ulazi i solarna energija, definiran je Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (Nar. nov., br. 138/21. i 83/23., dalje: Zakon).

Kada kućanstva instaliraju solarne elektrane proizvedena električna energija koristi se za potrebe kućanstva, a višak se isporučuje u mrežu opskrbljivača.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je 21. prosinca 2023. godine Uvjete i kriterije za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća u 2024. godini. Pravo sufinanciranja odnosi se na vlasnike i suvlasnike kuća površine do 600 m2 ili do tri stambene jedinice te više od 50 % površine namijenjene stanovanju. Sredstva se za fotonaponsku elektranu dodjeljuju najviše u visini od 600 € po kW nazivne snage ugrađene fotonaponske elektrane, a najviše do 50 % opravdanih troškova investicije.

Isplativost ulaganja u solarnu elektranu kućanstva mjerena razdobljem povrata investicije, neto sadašnjom vrijednošću investicije i internom stopom povrata investicijskog ulaganja prikazana je u nastavku članka.

1. Uvod
2. Primjer investicije u solarnu elektranu u kućanstvu
3. Ocjena isplativosti investicije u solarnu elektranu
4. Zaključak

Obveznici poreza na dohodak, obrtnici i slobodna zanimanja mogu od različitih dobavljača nabavljati nekretnine kao dugotrajnu imovinu za obavljanje djelatnosti ili nekretnine mogu nabavljati za daljnju prodaju. Prodavatelji nekretnina mogu biti poduzetnici – obveznici PDV-a i oni koji nisu u sustavu PDV-a, odnosno društva ili druge samostalne djelatnosti, slobodna zanimanja ili građani. Uobičajeno je također da obrtnici unose i vlastitu imovinu – nekretninu – u imovinu obrta. Hoće li prodaja nabavljene nekretnine biti oporeziva PDV-om ili porezom na promet nekretnina, ovisi ponajprije o poreznom položaju sudionika u prometu te razdoblju korištenja. Kako samostalne djelatnosti, obveznici poreza na dohodak trebaju u poslovnim knjigama evidentirati nabavu i prodaju nekretnina, može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Porezni položaj isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojemu se nalaze prema propisima o PDV-u
3. Oporezivanje isporuka građevina PPN-om
4. Nabava nekretnine za obavljanje obrtničke djelatnosti
5. Porezne obveze pri prodaji i izuzimanju nekretnine iz imovine obrta
6. Evidentiranje nabave i prodaje nekretnina u poslovnim knjigama obrtnika
7. Zaključne napomene

Postupak prijave izaslanja obrtnika u inozemstvo razlikuje se ovisno o državi u kojoj će obrtnik privremeno obavljati svoju djelatnost. U skladu s hrvatskim zakonodavstvom razlikuje se postupak prijave izaslanja obrtnika u ugovorne države, odnosno u države s kojima je Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju, zatim prijava izaslanja u treće države, tj. u države s kojima Republika Hrvatska nije sklopila ugovor o socijalnom osiguranju te prijava izaslanja u države članice Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i Švicarsku. Stoga ćemo u ovom članku postupak prijave izaslanja obrtnika obraditi ponajprije uzimajući u obzir državu u koju se obrtnik upućuje radi obavljanja djelatnosti.

1. Izaslanje obrtnika u države s kojima Republika Hrvatska ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju
2. Izaslanje obrtnika u treće zemlje
3. Izaslanje obrtnika u države članice EU-a i EGP-a
4. Poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu

Obvezni osiguranici koji su sami obveznici doprinosa te koji su i do zadnjih izmjena i dopuna Zakona o doprinosima mogli odabrati višu osnovicu svog osiguranja, od 1. siječnja 2024. godine moraju voditi računa o tome da je proširen raspon koeficijenata na temelju kojih osiguranici mogu utvrditi tu veću osnovicu osiguranja. U članku dajemo primjere izračuna, podnošenja zahtjeva IVO-DOP i primjere obrazaca JOPPD za odabrane više osnovice osiguranja. Također, osvrćemo se na odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju u smislu korištenja prava iz zdravstvenog osiguranja i sustava rodiljnih i roditeljskih potpora po tako uplaćenim doprinosima na višu osnovicu.

1. Uvod
2. Izbor više osnovice osiguranja

Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku stupio je na snagu 23. studenoga 2023. godine, no pojedine njegove odredbe stupaju na snagu s datumima poslije. Ovim se Pravilnikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.). Detaljnije o primjeni navedenog Pravilnika pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Odredbe za proizvođače proizvoda
3. Opasni otpad
4. Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu
5. Ostale obveze i propisi
6. Umjesto zaključka

Prodaja robe na otvorenim prostorima (prostorima javno-prometnih površina i drugih površina koje imaju pristup s javno-prometne površine) oblik je obavljanja trgovine na malo izvan prodavaonica, a obavlja se uz uvjete i na način propisan posebnim zakonima kojima se uređuje djelatnost trgovine, zaštita potrošača i označavanje robe te komunalnim i drugim zakonima kojima se propisuju uvjeti korištenja javnih površina. Tko sve, uz koje uvjete i na koje načine smije prodavati robu na otvorenim prostorima i kojih se obveza pritom mora pridržavati, može se pročitati u članku.

1. Uvod
2. Tko sve može obavljati prodaju na otvorenom prostoru
3. Način obavljanja prodaje robe na otvorenom
4. Uvjeti za obavljanje prodaje robe na otvorenom
5. Određivanje mjesta za prodaju robe na otvorenom
6. Zabrana prodaje određene robe na otvorenom
7. Radno vrijeme prodaje na otvorenom prostoru
8. Obveze u obavljanju prodaje robe na otvorenom
9. Označavanje robe
10. Zaključak

Prilikom otkazivanja ugovora o radu, jasno su propisana prava i obveze poslodavca i radnika.

U posljednjih nekoliko godina, zbog različitih čimbenika na globalnoj razini i u nas, znatan je porast otkaza radnika u odnosu na prethodno razdoblje. Stoga se u aktualnoj praksi nerijetko postavljaju pitanja kako pritom djelovati, treba li poslodavac odgovoriti na takav otkaz, koliko traje otkazni rok, kada i kako radnika odjaviti s obveznih osiguranja i dr., o čemu pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Forma i vrste otkaza
3. Koje su obveze radnika kada otkazuje ugovor o radu
4. Je li poslodavac u obvezi odgovoriti na otkaz svoga radnika
5. Koje su obveze poslodavca nakon zaprimljena otkaza radnika
6. Zaključak

Poslovi u poljoprivredi kao što je bilinogojstvo stočarstvo, ribarstvo i sl. uvjetovani su prirodnim uvjetima koji određuju sezonu obavljanja radova u tim djelatnostima. Takvi uvjeti pokazuju specifičnosti u zapošljavanju osoba u tim sezonskim povremenim odnosno povremenim poslovima. Stoga je zapošljavanje u tim djelatnostima uređeno posebnim propisom, a to je Zakon o tržištu rada. Tim je Zakonom uređeno kako poduzetnici fizičke i pravne osobe koje ostvaruju primitke odnosno prihode obavljanjem navedenih djelatnosti mogu zaposliti potrebno osoblje za rad na tim povremenim poslovima. Poslodavac obvezno osigurava te osobe u okviru mirovinskog osiguranja kupnjom vrijednosnog kupona. Najnižu dnevnu neto-svotu koju poslodavac može isplatiti osobi određuje ministar rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike Odlukom o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi. Ostvareni neto-primitak uvećava se za porez na dohodak po stopi 10 %.

1. Tko može zapošljavati osobe na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi
2. Postupak pri zapošljavanju osobe na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi
3. Naknada za rad sezonskog radnika u poljoprivredi
4. Oporezivanje primitka ostvarenog sezonskim radom u poljoprivredi
5. Knjiženje nastalih izdataka kod isplatitelja

Financiranje poduzetnika putem kredita ili zajma nije neuobičajeno, ali pretpostavlja se da će banka ili druga pravna ili fizička osoba bolje provjeriti kome daje zajam i osigurati povrat danog kredita / zajma, stoga je zakonodavac radi zaštite vjerovnika uveo dodatna pravila o povratu zajma koji daju članovi društva. Ova su pravila uvedena s ciljem zaštite vjerovnika te se primjenjuju onda kada poduzetnik nije u mogućnosti uredno podmiriti tražbine svih vjerovnika.

U ovom članku autorica razmatra pravila o povratu zajma koji nadomješta kapital te upućuje na posljedice kada član društva daje zajam tom trgovačkom društvu, a društvo se nalazi u krizi.

1. Uvod
2. Društva kapitala
3. Stečajni postupak
4. Umjesto zaključka

Tijelo nadležno za politiku javne nabave mora izraditi statističko izvješće o javnoj nabavi za svaku godinu. Da bi oni mogli to učiniti, obveznici primjene propisa iz područja javne nabave trebaju im do 31. ožujka 2024. godine za 2023. godinu dostaviti podatke o javnim nabavama u 2023. godini. Podsjetnik na to i napomena da je u primjeni „novi“ elektronički javni oglasnik ta da se u izvješće unose i jednostavne nabave, dan je ovim člankom.

1. Uvod
2. Gdje se izrađuje izvješće
3. Bilješka
4. Neispunjenje te obveze je prekršaj u skladu sa ZJN 2016

Javni naručitelj mora nakon dostave odluke o odabiru ili poništenju do isteka roka za žalbu omogućiti natjecatelju ili ponuditelju uvid u cjelokupnu dokumentaciju provedenog postupka. Uvid se omogućuje na zahtjev natjecatelja ili ponuditelja. Izuzeće od toga je za sve dijelove dokumentacije koji su označeni tajnom ili one koje podnositelj zahtjeva može vidjeti neposrednim uvidom u nju putem elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske.

S obzirom na to da sam postupak uvida u dokumentaciju nije izrijekom zakonski uređen, u praksi se javljaju neke nejasnoće. Neke od njih i odgovori daju se ovim člankom.

1. Uvod
2. Pravo uvida u dokumentaciju postupka javne nabave
3. Zaključno
4. Način obavljanja uvida u dokumentaciju postupka javne nabave
5. Praksa Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske
6. Zaključno

1. Radno pravo
2. Državna jamstva
3. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u zemljama EA-20 europodručja i Hrvatskoj u siječnju 2024. godine
3. Stočni fond u Hrvatskoj smanjen u 2023. godini
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a U 2023. godini
5. Cijene stambenih objekata u trećem tromjesečju 2023. godine u Hrvatskoj, zemljama EU-a i europodručja
6. Građevinarstvo RH i EU-a
7. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske
8. Turizam