Računovodstvo, revizija i financije 12/2024

U saborsku proceduru upućen je prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima koji bi trebali stupiti na snagu sa 1. siječnjem 2025. godine. Objavljena je nova svota minimalne bruto-plaće za 2025. godinu u svoti od 970,00 €. O mogućim promjenama pri obračunu plaće i ostalih primitaka koji su podložni obračunu poreza na dohodak u 2025. godini pišemo u nastavku.

1. Promjene na obračunu plaće koje se isplaćuju nakon 1. siječnja 2025. godine
2. Novosti vezane za utvrđivanje dohotka od imovine i imovinskih prava

Jedna od najvažnijih novosti u Izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u koje trebaju stupiti na snagu 1. siječnja 2025. godine je povećanje praga za izlazak / ulazak u sustav PDV-a na svotu od 50.000,00 €. Uvode se i nove odredbe u vezi s malim poreznim obveznicima, odnosno, mali porezni obveznici sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u drugoj državi članici imaju pravo primijeniti oslobođenja od plaćanja PDV-a u RH za promete koji su oporezivi u RH. To znači da uz zadovoljenje propisanih uvjeta mogu biti mali porezni obveznik i u RH za određene isporuke dobara i usluga u RH. No to je mogućnost, ali ne i obveza.

Također se očekuje i objava izmjene Pravilnika o PDV-u u kojoj će se detaljnije objasniti odredbe u vezi s navedenim Izmjenama Zakona o PDV-u, o čemu se može detaljnije pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Novi prag za izlazak / ulazak u sustav PDV-a
3. Nove odredbe za male porezne obveznike
4. Ostale predložene izmjene
5. Umjesto zaključka

Autorica u članku obrazlaže zahtjeve novog HSFI-ja 18 – Vremenska ograničenost poslovanja koji sadržava pravila priznavanja i utvrđivanja vrijednosti imovine, obveza, prihoda i rashoda te financijskog izvještavanja kod vremenski ograničenog poslovanja. Pri tome zasebno definira pravila postupanja kod likvidacijskog postupka te kod stečajnog postupka i moguća izuzeća od primjene navedenoga standarda. Novi standard stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine, a prvi put ga je potrebno primijeniti za izvještajna razdoblja započeta 1. siječnja 2025. godine ili nakon toga datuma.

1. Uvod
2. Obveznici primjene HSFI-ja 18
3. Vremenski ograničeno poslovanje i izrada plana nastavka poslovanja
4. Financijsko izvještavanje u postupku likvidacije
5. Priznavanje i utvrđivanje vrijednosti imovine i obveza te financijsko izvještavanje u stečajnom postupku
6. Objavljivanja u postupku likvidacije i stečajnom postupku
7. Zaključak

Troškovi promidžbe i reprezentacije nastaju u cilju boljeg poslovanja društva, međutim oni nemaju jednak porezni položaj. Troškovi promidžbe porezno su priznati u cijelosti, dok se troškovi reprezentacije priznaju samo djelomično – u visini od 50 %. S motrišta PDV-a oni dijele jednak porezni položaj ako je riječ o davanju darova male vrijednosti, dok su u drugim slučajevima mogu imati u potpunosti različit porezni položaj.

Autor u ovome članku obrazlaže porezni položaj troškova promidžbe i reprezentacije te daje brojne primjere računovodstvenog evidentiranja nastanka takvih troškova.

1. Uvod
2. Troškovi promidžbe s motrišta poreza na dobitak
3. Troškovi reprezentacije s motrišta poreza na dobitak
4. Troškovi promidžbe i reprezentacije te uzorci s motrišta PDV-a
5. Računovodstvo troškova promidžbe
6. Računovodstvo troškova reprezentacije
7. Računovodstvo troškova uzoraka
8. Zaključak

S motrišta poreza na dodanu vrijednost u 2024. godini postupanje s naknadnim popustima koji se odnose na račune izdane nakon 1. siječnja 2024. godine bitno se promijenilo u odnosu na prethodne godine. Kada je riječ o poreznim obveznicima, postupak je pojednostavljen i u svrhu umanjenja porezne osnovice prodavatelj više ne mora čekati pisanu obavijest o ispravku pretporeza od svog kupca. Sada prodavatelj ispravlja poreznu osnovicu i o tome obavještava kupca, a on u tom slučaju više nema izbora – mora ispraviti pretporez. U ovom članku naknadni popusti obrađuju se s poreznog i računovodstvenog motrišta, pri čemu je posebna pozornost dana praktičnim primjerima koji se javljaju u poslovnim odnosima između kupaca i dobavljača tuzemnih poreznih obveznika. Pojašnjeni su i naknadni popusti u odnosu između tuzemnih i inozemnih poduzetnika i njihovo evidentiranje u poreznim prijavama (PDV-S i Zbirnoj prijavi). Naknadni popusti imaju utjecaj na Bilancu i Račun dobiti i gubitka, stoga je važno dati im pozornost u tijeku izrade konačnog obračuna u svrhu sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja i sastavljanja prijave poreza na dobitak za 2024. godinu.

1. Uvod
2. Naknadni popusti s računovodstvenog motrišta
3. Porezno motrište naknadno odobrenih popusta po računima izdanim nakon 1. siječnja 2024. godine
4. Naknadni popusti koji se odnose na račune izdane do 31. 12. 2023. godine
5. Naknadno odobreni popusti kupcima – poreznim obveznicima iz drugih država članica EU-a
6. Naknadno primljen popust od dobavljača – poreznog obveznika iz druge države članice EU-a
7. Popusti ostvareni s poreznim obveznicima iz trećih zemalja
8. Zaključak

Popis (inventura) koju poduzetnik treba obaviti najmanje krajem poslovne godine, zakonska je obveza. S motrišta pouzdanosti u financijske izvještaje, popis je vrlo bitan u ispunjenju toga temeljnog zahtjeva, a to je “istinit” i pošten (objektivan) prikaz financijskog položaja poduzetnika. Ako taj zahtjev nije ispunjen, odnosno ako nisu provjerene sve stavke imovine i obveza, teško će se netko moći pouzdati u vjerodostojnost takvih financijskih izvještaja.

Kako se u propisima potanje ne uređuje organiziranje i provedba popisa, u članku se daju iskustvena i praktična rješenja.

1. Zakonska obveza godišnjeg popisa
2. Organizacija godišnjeg popisa
3. Uslužni popis
4. Kontinuirani popis
5. Provedba popisa
6. Izvješće o obavljenom godišnjem popisu
7. Odlučivanje o popisnim razlikama
8. Tehnološki manjkovi
9. Završne napomene

Nakon provedenoga godišnjeg popisa imovine, a na temelju odluke uprave, provodi se knjiženje popisnih razlika. Knjiženje popisnih razlika provodi se ovisno o njihovu računovodstvenom i poreznom položaju. Ako je za nastanak manjka na imovini odgovoran radnik, poslodavac treba odlučiti kako će svoje potraživanje naplatiti te koje pravne lijekove može koristiti. O poreznom položaju i računovodstvenom postupanju s popisnim razlikama na imovini kod obveznika poreza na dobitak te o tome kako poslodavac može nadoknaditi troškove zbog nastalih manjkova, pročitajte u nastavku članka.

1. Popisne razlike na imovini
2. Postupanje s popisnim razlikama
3. Računovodstveno praćenje popisnih razlika
4. Uvjeti za namirenje poslodavčevih manjkova koje su mu prouzročili njegovi radnici
5. Zaključak

Predstojeći predsjednički i lokalni izbori zaključit će vrlo intenzivno političko razdoblje od čak četiri velika, nacionalno važna, izborna ciklusa. Nakon izbora za zastupnike u Europskom parlamentu i parlamentarnih izbora, predstoje još predsjednički te lokalni izbori. Kako bi se poduzetnici koji žele pomoći određenoj političkoj stranci ili kandidatu na izborima lakše snašli u brojnim propisima i odredbama koje uvelike ograničavaju oblike takva darivanja, nužno je usustaviti prava i obveze darovatelja i primatelja dara. Ovom je članku cilj olakšati razumijevanje čimbenika donacija u svrhu obavljanja političkih aktivnosti.

1. Uvod i zakonski okvir
2. Zabrana financiranja i pogodovanja
3. Porezno motrište danih donacija
4. Računovodstveno motrište danih donacija u političke svrhe s primjerima
5. Zaključak

Kako bi financijski izvještaji mogli pružiti fer i istinit prikaz imovine i obveza poduzetnika, poslovne promjene proknjižene na računima glavne knjige trebaju biti ispravne i u skladu s računovodstvenim i poreznim pravilima. Stoga je kao pripremu za sastavljanje godišnjih izvješća potrebno provjeriti ispravnost provedenih knjiženja na računima glavne knjige i ispraviti utvrđene pogreške. S ciljem što jednostavnije i učinkovitije provedbe ovog procesa, pripremili smo pregled kontrolno-analitičkih postupaka po razredima računskog plana.

1. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima dugotrajne imovine
2. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima novčanih sredstava, kratkotrajne financijske imovine i potraživanja
3. Provjera stanja na računima razreda 2
4. Provjera stanja i postupaka na računima kratkotrajne imovine – zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara
5. Provjera ispravnosti proknjiženih troškova prije izrade računa dobitka i gubitka
6. Provjera na računima proizvodnje, biološke imovine, gotovih proizvoda, robe i dugotrajne imovine namijenjene prodaji
7. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima prihoda i rashoda
8. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima kapitala i pričuva i izvanbilančnih zapisa

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige knjiži zamjena financijske imovine dugotrajnom nefinancijskom imovinom te izgradnja objekata kada je primatelj obveznik plaćanja (obračunavanja) poreza na dodanu vrijednost na dio svojeg poslovanja. Ako se imovina zamjenjuje, riječ je o njezinoj reklasifikaciji. Kada je proračunska osoba obveznik plaćanja poreza na dodanu vrijednost samo za dio svojeg poslovanja, pozornost treba posvetiti mogućnosti odbitka pretporeza.

1. Zamjena imovine
2. Izgradnja dugotrajne nefinancijske imovine

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe nerecipročni prihodi i financiranje povezanih organizacija. Članarine, donacije i slični nerecipročni prihodi mogu se, u određenim okolnostima, uključiti u prihode obračunskog razdoblja ako su naplaćeni nakon zadnjeg dana obračunskog razdoblja. Za financiranje međusobno povezanih organizacija u računskom planu predviđeni su posebni računi koji su međusobno usporedivi.

1. Nerecipročni prihodi
2. Povezane organizacije

U vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana radnicima i djeci radnika uobičajeno se daruju prigodne nagrade u novcu i naravi. Neoporeziva svota koja se može isplatiti radnicima kao prigodna nagrada (npr. božićnica ili regres u vrijeme božićnih blagdana) je 700,00 €, dar djeci 140,00 € i dar u naravi 133,00 € godišnje. Božićnica i ostale prigodne nagrade ne isključuju neoporezivu isplatu nagrade za radne rezultate u svoti od 1.120,00 € godišnje. Više o svemu u nastavku članka.

1. Porezni pregled nagrada u vrijeme Božića
2. Božićnica
3. Dar djetetu do 15 godina života
4. Dar u naravi
5. Radnici koji rade u nepunom radnom vremenu / dopunskom radu i umirovljenici te isplata neoporezivih svota
6. Pravo na isplatu prigodnih nagrada
7. Isplata oporezivih nagrada zaposlenicima
8. Isplata prigodnih nagrada obrtnicima

Ako poslodavac tijekom 2024. godine nije isplatio nagradu za radne rezultate, može u prosincu isplatiti tu nagradu do svote od 1.120,00 € neoporezivo. Jednako tako, osim prigodnog darivanja radnika i posljednje plaće u godini (u pravilu plaće za studeni), poslodavac može isplatiti i još jednu plaću koju u praksi nazivamo trinaestom plaćom. O tome pišemo u nastavku ovog članka.

1. Pravo na nagradu za radne rezultate
2. (Ne)oporeziva nagrada za radne rezultate do 1.120,00 € godišnje
3. Isplata nagrade za radne rezultate kao dio plaće za redoviti rad
4. Isplata trinaeste plaće
5. Isplata oporezive trinaeste plaće mladim osobama i osobama koje se prvi put zapošljavaju

Nakon provedenoga godišnjeg obračuna plaće, poslodavac može naknadno uočiti pogrešku u obračunu ili nakon provedenoga godišnjeg obračuna može doći do naknadne isplate nekoga oporezivog primitka te zbog toga treba provesti reobračun godišnjeg obračuna plaće. Poslodavac je obvezan ispraviti ili izraditi novi Obrazac JOPPD i vratiti radniku više obustavljeni i uplaćeni porez ili je obvezan manje plaćeni porez na dohodak naknadno obustaviti od primitaka po osnovi nesamostalnog rada i/ili uplatiti. Više o tome pišemo u nastavku.

1. Tko mora sastaviti konačni obračun
2. Ponovno sastavljanje godišnjeg obračuna
3. Ispravak godišnjeg obračuna plaće

S ciljem olakšavanja fiskalnih i ostalih prepreka za stanovništvo u pograničnom području dviju susjednih država, RH i susjedne zemlje nastoje harmonizirati propise u vezi sa socijalnim i fiskalnim davanjima, kako bi što je više moguće pojednostavile ovaj složeni radnopravni, socijalni i porezni vid takvog rada. U članku će se prvenstveno obradit tematika radnika koji obavljaju posao u RH a uobičajeno boravište ili prebivalište imaju u Sloveniji, Mađarskoj ili Italiji, te ukratko rad radnika koji imaju boravište ili prebivalište u RH a posao obavljaju u pograničnoj zemlji EU.

1. Uvodno
2. Radnopravni status pograničnih radnika
3. Socijalno osiguranje prognaničkih radnika
4. Ishođenje OIB-a
5. Prijava u sustav mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (MIO II.)
6. Obračun doprinosa pograničnom radniku
7. Obračun poreza na dohodak
8. Porezna kartica pograničnog radnika
9. Što se upisuje pod šifru općine / grada ako poslodavac nema boravište u RH i gdje se uplaćuje porez
10. Kako se koristi osobni odbitak kod obračuna plaće pograničnom radniku
11. Koje su oznake u JOPPD-u kod obračuna plaće pograničnim radnicima
12. Mogu li se strancima zaposlenim u RH isplaćivati neoporezivi primitci
13. Popunjavanje JOPPD-a i primjeri iskazivanja plaće za pogranične radnike koji rade u RH
14. Što kada državljani RH odlaze raditi u pogranične zemlje EU-a
15. Zdravstveno osiguranje pograničnih radnika
16. Zaključak

Na temelju čl. 224. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14. – 98/19.) uređen je radnopravni status pričuvnika za vrijeme izvršavanja vojne obveze. Odredbom st. 3. toga članka Zakona o radu radnik ostvaruje pravo iz radnog odnosa kao da radi, a poslodavac ostvaruje pravo na troškove naknade plaće i drugih materijalnih prava pričuvnika koji su pozvani radi izvršavanja vojne obveze. U nastavku članka opisat ćemo postupak ostvarivanja prava na naknadu plaće i obračun plaće.

1. Uvodne napomene
2. Prava osoba pozvanih zbog vojne obveze
3. Obveze javnih davanja prema novčanim naknada
4. Izvješćivanje o isplaćenim naknadama / obračunom doprinosu

Obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine – prosinac 2024., trebaju predati svi porezni obveznici neovisno o tome jesu li registrirani kao trgovačko društvo ili obrt te jesu li obveznici poreza na dobitak, ili poreza na dohodak ili su obveznici primjene proračunskog odnosno neprofitnog računovodstva, ako su obveznici PDV-a. Predaje se najkasnije do 20. siječnja 2025. godine te u ovoj prijavi porezni obveznik treba provesti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu te treba voditi računa o uobičajenim pravilima sastavljanja svakog Obrasca PDV. To znači da osim obveze ispravka PDV-a pri izlasku / ulasku u sustav PDV-a, porezni obveznici koji dijele pretporez trebaju provesti usklađenje priznatog pretporeza tijekom 2024. godine te izračunati novi postotak priznavanja pretporeza za 2025. godinu. Sve navedeno odnosi se na porezne obveznike koji utvrđuju obvezu PDV-a prema izdanim računima te na one koji obvezu PDV-a utvrđuju prema naplaćenim naknadama. Napominjemo da se način i pravila sastavljanja 12. Obrasca PDV za 2024. godinu nisu promijenila u odnosu na prethodnu godinu.

1. Uvod
2. Temeljne odredbe u vezi sa sastavljanjem 12. Obrasca PDV za 2024. godinu
3. Obveze u vezi s podjelom pretporeza iz ulaznih računa – ispravak pretporeza
4. Na koga se odnosi obveza ispravka pretporeza za gospodarska dobra u 12. Obrascu PDV
5. Zaključivanje poreznih evidencija − Knjige I-RA i U-RA i povezanost s knjigovodstvenim računima
6. Utvrđivanje obveze PDV-a u 12. Obrascu PDV za obveznike koji utvrđuju obvezu prema naplaćenim naknadama
7. Zaključne napomene

Tijekom 2024. godine mali porezni obveznik trebao je ući u sustav PDV-a ako mu je vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u tekućoj godini prelazila propisani prag od 40.000,00 €. Međutim, za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja 2025. godine primjenjivat će se prag isporuka u svoti od 50.000,00 € prema Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost. To znači da samo oni porezni obveznici koji će taj prag prijeći u prosincu 2024. godine trebaju ući u sustav PDV-a od 1. siječnja 2025. godine. Jednako tako, porezni obveznici mogu izići iz sustava PDV-a od 1. siječnja 2025. godine ako u cijeloj 2024. godini nisu prešli propisani prag od 50.0000,00 € i ako su tijekom 2024. godine likvidirali djelatnost.

U ovom članku daju se najvažnije napomene u vezi s ulaskom / izlaskom iz sustava PDV-a tijekom 2024. godine i od 1. siječnja 2025. godine te pravilima primjene novog praga od 50.000,00 €.

1. Uvod
2. Obveze pri ulasku u sustav PDV-a
3. Izlazak iz sustava PDV-a

Građanima, fizičkim osobama zbog rješavanja zdravstvenih potreba (operativnih zahvata, liječenja, nabave lijekova i ortopedskih pomagala te troškova prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove) pravne osobe i druge fizičke osobe daruju sredstva. Tako ostvareni primitci primatelju darovanja smatraju se darovanjima za zdravstvene potrebe, a njihovo oporezivanje te uvjeti koji se moraju ispuniti kako se ne bi smatrali oporezivim dohotkom uređeno je odredbama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16. – 114/23.; dalje: Zakon) i Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17. – 143/23.; dalje: Pravilnik). O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Primatelji darovanja za zdravstvene potrebe
3. Davatelji darovanja

Autorica u ovom članku daje pravni okvir sporazuma o transfernim cijenama, s posebnim osvrtom na postupak i način sklapanja, sadržaj, rokove važenja i svote troškova sklapanja u RH. Ujedno prikazuje i trendove sklapanja predmetnih sporazuma u državama članicama EU-a i aktivnosti na razini OECD-a, s ciljem povećanja učinkovitosti i djelotvornosti korištenja dvostranih i mnogostranih sporazuma kako bi se pružila potpuna porezna sigurnost poreznim obveznicima i poreznim upravama, spriječili prekogranični porezni sporovi i smanjio rizik od dvostrukog oporezivanja.

1. Uvod
2. Pravni okvir sklapanja Sporazuma u RH
3. Rok primjene i razlozi prestanka Sporazuma
4. Trendovi sklapanja Sporazuma u državama članicama EU-a
5. Aktivnosti na razini OECD-a
6. Zaključak

U prošlom broju našeg časopisa započeli smo s obradom tematike o prijevarama i bilančnim uljepšavanjima u financijskim izvještajima. Revizorske odgovornosti i postupanja kod otkrivanja navedenih pojava uređuje MRevS 240 – Revizorove odgovornosti u vezi s prijevarama u financijskim izvještajima. Ovim člankom autor završava obradu naslovljene problematike.

1. Identificiranje i procjenjivanje rizika značajnih pogrešnih prikazivanja radi prijevare
2. Reakcije revizora na procijenjene rizike značajnih pogrešnih prikazivanja uslijed prijevara (MRevS 240, t. 29. – 34.)
3. Ocjena revizijskih dokaza prema MRevS-u 240
4. Što revizor treba učiniti kad otkrije prijevaru tijekom revizije financijskih izvještaja
5. Kakva je odgovornost revizora ako ocijeni da nema prijevare, a nakon toga se otkrije velika prijevara
6. Zaključak

1. Vijeće ministara složilo se s reformom pravila EU-a o PDV-u
2. Nova EU-ova prava za radnike na digitalnim platformama
3. Ažurirana pravila o odgovornosti za neispravne proizvode
4. Članice EU-a poboljšavaju zakone o opcijskim dionicama za radnike
5. Smanjeni udjel prikupljenih poreza i doprinosa u BDP-u EU-a

Samostalne djelatnosti – paušalisti utvrđuju konačnu poreznu obvezu za 2024. godinu prema ostvarenom odnosno naplaćenom prometu koju trebaju prijaviti na Obrascu PO-SD odnosno PO-SD-Z za zajednički obrt. Za 2024. godinu prijave se dostavljaju nadležnoj ispostavi PU najkasnije do 15. siječnja 2025. godine. Paušalisti mogu izabrati paušalno plaćanje poreza na dohodak ako nisu upisani u registar obveznika PDV-a te ako im ukupni godišnji primitci po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne prelaze svotu od 40.000,00 €. Kod paušalnog oporezivanja samostalne djelatnosti unaprijed je određena porezna osnovica na koju se plaća porez na dohodak tijekom poreznog razdoblja prema poreznim razredima. Opširnije o obvezama paušalista i predaji propisanih obrazaca može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Koje samostalne djelatnosti mogu plaćati porez paušalno
3. Uvjeti za paušalno plaćanje poreza
4. Utvrđivanje godišnjega paušalnog poreza i rokovi plaćanja
5. Koje su svote doprinosa trebali plaćati paušalisti u 2024. godini
6. Postupanje kod promjene uvjeta za oporezivanje
7. Podnošenje izvješća za 2024. godinu za paušaliste

Fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost kao obrtnik, poljoprivrednik ili kao samostalno profesionalno zanimanje koja je, u pravilu, obveznik poreza na dohodak, može postati obvezno ili dragovoljno obveznik poreza na dobitak. Obvezno postaje obveznikom poreza na dobitak kada u poreznom razdoblju (sada u 2024. godini) ostvari ukupni godišnji primitak (bez PDV-a) veći od 1.000.000,00 €, a mogu to postati i dragovoljno bez obzira na ostvareni ukupni godišnji primitak. To mogu učiniti samo početkom naredne godine (sada 2025.). Poslovne knjige trebaju početi voditi u skladu sa Zakonom o računovodstvu i utvrđivati dobitak odnosno poreznu osnovicu prema Zakonu o porezu na dobit. To znači da zatečena stanja imovine i obveza na dan 31. prosinca (sada 2024.) godine treba iskazati 1. siječnja kao početno stanje u bilanci 2025. godine. Detaljnije o tome pročitajte u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Izvješće poreznoj upravi o promjeni načina oporezivanja
3. Može li poduzetnik fizička osoba, obveznik poreza na dohodak, održati kontinuitet djelatnosti kao trgovačko društvo
4. Sastavljanje početne bilance
5. Ispravak dobitka na kraju prve godine poslovanja obveznika poreza na dobitak
6. Kako postupiti kada su u početnoj bilanci iskazane veće obveze od imovine
7. Može li porezni gubitak ostvaren u prethodnoj godini u sustavu poreza na dohodak smanjiti osnovicu poreza na dobitak ostvaren u prvoj godini u sustavu poreza na dobitak
8. Doprinosi obrtnika obveznika poreza na dobitak te mogućnost isplate poduzetničke plaće
9. Povratak obveznika poreza na dobitak na porez na dohodak
10. Osnovice za plaćanje doprinosa za obveznike poreza na dohodak u 2025. godini

Jednokratna ambalaža za pića od plastike, metala, stakla i višeslojna (kompozitna) ambalaža volumena jednakog i manjeg od tri litre, podliježe plaćanju naknada za ambalažu i povratne naknade. Povratna naknada je stimulativna mjera kojom se potiče posjednik da otpadnu ambalažu od pića preda prodavatelju ili u reciklažno dvorište. Od 1. siječnja 2025. godine nova svota povratne naknade iznosit će 0,10 € po jedinici ambalaže.

1. Povratna naknada za jednokratnu ambalažu
2. Plaćanje za isplaćenu povratnu naknadu za ambalažu
3. Povrat uplaćenih naknada
4. Zaključak

Od 1. siječnja 2025. godine uvodi se naplata vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje, a sve u cilju smanjenja njihove potrošnje. O novim pravilima za trgovce te načinu praćenja njihove nabave i prodaje, pročitajte u nastavku članka.

1. Vrste plastičnih vrećica za nošenje
2. Porezni položaj vrećica za nošenje u trgovini
3. Računovodstveno evidentiranje vrećica za nošenje koje se naplaćuju

Iako su Zakon o trgovini i njegovi provedbeni propisi već duže vrijeme u primjeni, u praksi se još uvijek javljaju dvojbe glede pravilne primjene pojedinih odredbi. U članka se daju odgovori na pitanja vezana za primjenu navedenog Zakona, Zakona o zaštiti potrošača, Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti i njegovih provedbenih propisa.

1. Uz koje uvjete trgovačko društvo ili obrtnik može obavljati trgovinu
2. Zaključak
3. Uključuje li registrirana djelatnost trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima i dodatnu obradu hrane
4. Je li prodaja kave pripremljene u prodavaonici na način coffe to go i prodaja sladoleda u kornetu iz automata putem operatera djelatnost trgovine ili ugostiteljstva
5. Tko sve osim trgovaca smije obavljati djelatnost trgovine i uz koje uvjete
6. Kako se i uz koje uvjete prodaje roba izvan prodavaonica
7. Smije li se u veleprodajnom skladištu obavljati prodaja robe i na malo
8. Smije li trgovac u prodavaonici na malo obavljati i prodaju robe na veliko
9. Smije li se u prodavaonici prodavati roba koja nije obuhvaćena rješenjem
10. Je li potrebno ishoditi novo rješenje u slučaju nastavka obavljanja trgovine u prodajnom objektu za koji je prethodno već izdano rješenje
11. Na koji način i uz koje uvjete udruge mogu obavljati djelatnost trgovine
12. Tko sve i uz koje uvjete smije obavljati djelatnost trgovine putem interneta
13. Mogu li se isprave o stanju robe voditi u knjigovodstvenom servisu
14. Smije li trgovac kao radnu odrediti nedjelju koja pada u dan blagdana
15. Smatra li se nepoštenim trgovanjem prodaja robe po akcijskim cijenama koje su niže od nabavne cijene
16. Smiju li se duhanski proizvodi i/ili alkoholna pića prodavati iz automata
17. Je li prodavatelj ovlašten legitimirati kupca koji želi kupiti alkoholno piće i/ili duhanski proizvod kako bi utvrdio da je punoljetan
18. Smiju li se u prodavaonici prodavati lagane plastične vrećice za nošenje

Nakon dugog razdoblja radno pravo u području trgovine uređeno je kolektivnim ugovorom. Njegova primjena počela je 1. studenoga 2024. godine. To je početak primjene i za njegove izravne potpisnike i za one koji ga moraju primijeniti na temelju odluke o proširenju njegove primjene. U praksi je najznačajnije to što je njime uređeno područje najnižih plaća koje se razvrstavaju u četirima odnosno dvama platnim razredima.

1. Uvod
2. Obveznici primjene KUT-a
3. Pregled nekih odredaba KUT-a
4. Plaća
5. Naknada plaće
6. Ostala primanja radnika
7. Usklađenje raznih akata s KUT-om

Trenutačno važeći Zakon o strancima (Nar. nov., br. 133/20., 114/22. i 151/22.) stupio je na snagu 1. siječnja 2021. godine i uveo novi model zapošljavanja državljana trećih zemalja u RH. S obzirom na to da je od stupanja na snagu trenutačno važećeg Zakona o strancima donesena nova direktiva EU-a kojom se uređuje status visokokvalificiranih državljana trećih zemalja te da je postojala potreba uređenja nekih određenih pitanja zapošljavanja državljana trećih zemlja, Vlada RH je 3. listopada 2024. godine Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. U ovome su članku izložene najvažnije promjene u zapošljavanju državljana trećih zemalja u RH prema Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, a u narednim brojevima časopisa RRiF detaljnije ćemo pisati o postupku izdavanja dozvola za boravak i rad u skladu s izmijenjenim odredbama Zakona o strancima.

1. Uvod
2. Zaključak
3. O izmjenama Zakona o strancima – općenito
4. Izmjene Zakona o strancima vezane za dozvole za boravak i rad na temelju mišljenja HZZ-a

U ovome članku autor analizira što donose najnovije izmjene i dopune Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora. Važno je naglasiti da se taj Zakon ne primjenjuje na poslovne prostore u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba. Naime, pitanje zakupa poslovnog prostora nije nimalo bezazleno pitanje ni za nacionalnu ekonomiju. Malo je gospodarstvo najdinamičniji dio gospodarstva u nas, subjekti maloga gospodarstva čine otprilike 98 % ukupnog broja gospodarskih subjekata, a malo gospodarstvo zapošljava nekih 47,5 % od ukupnog broja zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu i kao takvo predstavlja značajan oslonac nacionalnom ekonomskom rastu i socijalnoj sigurnosti.

1. Uvod
2. Zabrana davanja poslovnog prostora u podzakup ili na uporabu trećima
3. O kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu tijela državne, područne ili lokalne vlasti
4. Izmjene i dopune zakona iz 2024. godine – desetogodišnji zakup, prodaja garaža i nastavak kampanje protiv davanja u podzakup
5. Zakup poslovnog prostora prema pravilima iz 2024. godine
6. Uređenje pojave novih sadašnjih zakupnika
7. Nemogućnost obavljanja djelatnosti za vrijeme izvanrednih okolnosti i radova
8. Raspolaganje garažama i garažnim mjestima
9. Zaključak

U pretprošlome i prošlome broju ovoga časopisa pisali smo o nekim oblicima trgovačkih društava koja su povezana zakonom te o priključenim društvima, kao još jednom od oblika povezanosti društava, utemeljenoj na zakonu. U ovome broju nastavljamo s obradom tematike povezanih društava te u osnovnim crtama razmatramo društva povezana poduzetničkim ugovorima.

1. Uvod
2. Pojam instituta
3. Zakonsko uređenje i vrste poduzetničkih ugovora
4. Sažeto o pojedinim oblicima poduzetničkih ugovora
5. O sklapanju, izmjenama i prestanku poduzetničkih ugovora
6. Ostala pitanja
7. Gospodarsko značenje instituta i njegova važnost za radne odnose

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u Hrvatskoj, zemljama EU-a i europodručja u listopadu 2024. godine
3. Cijene poljoprivrednih proizvoda u trećem tromjesečju 2024. godine u Hrvatskoj
4. Industrijska proizvodnja RH, EU-a i EA-a u trećem tromjesečju 2024. godine
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Prosječne cijene prodanih novih stanova u Hrvatskoj u prvom polugodištu 2023. i 2024. godine
7. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske
8. Turizam
9. Trgovina na malo RH i EU-a
10. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih u Hrvatskoj u rujnu 2024. godine
11. Zaposlenost i nezaposlenost u Hrvatskoj i zemljama EU-a i europodručja