Računovodstvo, revizija i financije 11/2024

Ovim se člankom daje prikaz predloženih izmjena Zakona o lokalnim porezima (Nar. nov., br. 115/16., 101/17., 114/22. i 114/23.; dalje: Zakon) u dijelu poreza na nekretnine. Zakon uređuje sustav lokalnih poreza, kao jedan od izvora financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zakon je donesen u sklopu porezne reforme krajem 2016. godine, tako da je većina odredaba o lokalnim porezima preuzeta iz Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00., 59/01., 107/01., 117/01., 150/02., 147/03., 132/06., 26/07., 73/08., 25/12., 147/14. i 100/15.), dok je novost predstavljalo uvođenje poreza na nekretnine, a čije su odredbe trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2018. godine. Izmjenama Zakona krajem 2017. godine brisane su odredbe o porezu na nekretnine, kao obveznom porezu jedinica lokalne samouprave (dalje: JLS). Sada se ponovno predlaže uvođenje poreza na nekretnine, ali pod drukčijim kriterijima u odnosu na porezna određenja koja su bila utvrđena prije osam godina.

1. Uvod
2. Predmet oporezivanja porezom na nekretnine
3. Oslobođenje od podmirivanja poreza na nekretnine
4. Utvrđivanje i dokazivanje statusa nekretnine oporezive porezom na nekretnine
5. Tko su obveznici plaćanja poreza na nekretnine
6. Oporezivanje novosagrađenih nekretnina
7. Odnos poreza na nekretnine i poreza na dohodak od iznajmljivanja
8. Visina poreza na nekretnine
9. Donošenje odluke predstavničkog tijela JLS-a
10. Dostava podataka za utvrđivanje poreza na nekretnine
11. Razmjena podataka za potrebe utvrđivanja poreza na nekretnine
12. Donošenje rješenja o razrezu poreza na nekretnine
13. Plaćanje poreza na nekretnine i žalbeni postupak
14. Prekršajne odredbe

Autorica u ovom članku predstavlja Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona koji je objavljen na javnom savjetovanju te prikazuje njegovu usporedbu s trenutačno važećim Općim poreznim zakonom. Izmjene i dopune OPZ-a odnose se na odredbe koje uređuju poreznu tajnu, odgovornost za nepodnošenje poreznih prijava, obavljanje gospodarske djelatnosti, zabranu izvršenja platnih transakcija, dostavu poreznog akta, izuzeće od obveze izdavanja računa, oblik i sadržaj porezne prijave, očevid, prijedlog za sklapanje upravnog ugovora, poreznu zastaru, obvezu banaka, porezni nadzor, ovršni postupak, utvrđivanje zlouporabe prava u porezno-dužničkom odnosu, troškove postupka i porezne prekršaje.

1. Uvod
2. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama OPZ-a

Novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (dalje: novi Pravilnik)1, kojim se propisuje sadržaj i način vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca, ako drugim propisom nije drukčije uređeno, stupio je na snagu 1. listopada 2024. godine.

Važna pitanja koja taj akt uređuje u učestaloj su, gotovo svakodnevnoj primjeni pa ovim člankom, u okviru dinamične materije ovih evidencija, iznosimo sažete odgovore na neka od njih te mišljenja relevantne institucije.

1. Što su evidencije u području rada i kojim su zakonom uređene
2. Na koga se primjenjuje novi Pravilnik
3. Koje su vrste evidencija u području rada
4. Što čini važnu novost kod evidencije o radnicima
5. Što PPP mora (koje podatke) sadržavati (što se u njEGA upisuje)
6. Je li novim Pravilnikom propisan Obrazac PPP-a
7. Što predstavlja značajnu novost u okviru evidencija radnog vremena
8. Koja je još novost unesena novim Pravilnikom koja se odnosi na evidencije radnog vremena
9. Kako se bilježe podatci u evidenciji o radnom vremenu
10. Je li novim Pravilnikom propisan obrazac evidencije o radnom vremenu
11. Je li obveza evidentiranja početka i završetka rada istaknuta novim Pravilnikom
12. Postoji li obveza poslodavca u evidenciji radnog vremena evidentirati pauzu
13. Je li novim Pravilnikom utvrđena obveza vođenja evidencije radnog vremena za menadžere
14. Što je nova kod evidencija rada na izmještenomE mjestu rada
15. Rad studenata – kako se sada evidentira
16. Koje su sada važne novosti kod rokova čuvanja dokumentacije u području rada
17. S obzirom na materiju čuvanja dokumentacije iz Zakona o arhivima, ima li novi Pravilnik prednost u odnosu na njega

Vrijednosna usklađenja i otpisi potraživanja postaju aktualni na kraju svake poslovne godine. Posebno važan je njihov porezni položaj – s motrišta poreza na dobitak, ali i PDV-a jer je riječ o nenaplaćenim dospjelim potraživanjima od kupaca. Posljednjih godina svjedoci smo čestih promjena poreznih propisa, a jedna od njih odnosi se i na nove svote porezno priznatih otpisa zastarjelih potraživanja od kupaca koje se primjenjuju u 2024. godini. Stoga je korisno prije sastavljanja konačnog obračuna za 2024. godinu podsjetiti se računovodstvenih i poreznih postupaka u vezi s vrijednosnim usklađenjima i otpisima potraživanja od kupaca.

1. Uvod
2. Kriteriji za priznavanje i mjerenje potraživanja od kupaca prema zahtjevima HSFI-ja
3. Vrijednosna usklađenja potraživanja od kupaca s računovodstvenog i poreznog motrišta
4. Otpis potraživanja od kupaca
5. Smanjenje obveze za PDV u 2024. godini zbog nemogućnosti naplate potraživanja od kupca
6. Što će biti novo u 2025. godini

U svrhu fer i istinitog prezentiranja financijskog položaja i financijske uspješnosti, poduzetnici trebaju barem jednom godišnje popisati imovinu i obveze. Obveze treba iskazati kao obveze u bilanci samo ako se očekuje plaćanje, tj. podmirenje u budućnosti. U ovom članku autor objašnjava kada se obveze moraju prestati iskazivati (otpisati), kako treba u poslovnim knjigama evidentirati otpis te koji je porezni položaj otpisa pojedinih obveza.

1. Uvodno
2. Prestanak priznavanja obveze
3. Prestanak priznavanja obveza prema članovima društva
4. Otpis obveza za javna davanja
5. Porezno motrište otpisa obveza
6. Najčešća pitanja u vezi s otpisom obveza prema dobavljačima
7. Zaključak

Jedan od oblika financijske imovine je i ulaganje u investicijske fondove. U RH investicijski fondovi mogu biti otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom (UCITS) ili alternativni investicijski fondovi (AIF). U RRiF-u br. 10/24. detaljno je objašnjeno evidentiranje ulaganja poduzetnika u UCITS fondove. O specifičnostima ulaganja obveznika HSFI-ja u AIF fondove, pišemo u nastavku članka.

1. Alternativni investicijski fondovi
2. Vrednovanje ulaganja u AIF fondove
3. Porezni položaj ulaganja u AIF fondove
4. Računovodstveno praćenje ulaganja u AIF fondove
5. Zaključak

Autorica u članku obrazlaže koja financijska i porezna izvješća trebaju sastaviti društva koja zbog statusne promjene (pripajanja, spajanja ili podjele) gube pravnu osobnost, društva nad kojima je otvoren i/ili zatvoren likvidacijski postupak, društva koja prestaju poslovati po skraćenom postupku bez likvidacije i društva nad kojim je otvoren i/ili zatvoren stečajni postupak. Uz to, daje tablične prikaze svih rokova koji se odnose na predaju navedenih financijskih i poreznih izvješća te oznaka izvješća u GFI-ju koja se odnose na predaju FINA-i.

1. Financijsko i porezno izvještavanje u slučaju statusnih promjena
2. Financijsko i porezno izvještavanje društva u likvidaciji
3. Financijsko i porezno izvještavanje društva kod skraćenog postupka prestanka društva bez likvidacije
4. Financijsko i porezno izvještavanje društva u stečaju
5. Zaključak

Trgovci rabljenim osobnim automobilima, s motrišta obračunavanja poreza na dodanu vrijednost, mogu prilikom prodaje primijeniti redoviti postupak oporezivanja i posebni postupak oporezivanja marže. Redoviti postupak oporezivanja trgovac može primijeniti neovisno o tome od koga je vozilo nabavio, a posebni postupak oporezivanja marže samo u pojedinim slučajevima. O prodaji rabljenih osobnih automobila u posebnom postupku oporezivanja marže pisali smo u RRiF-u br. 7/24. O specifičnostima trgovine rabljenim osobnim automobilima kod koje se primjenjuje redoviti postupak oporezivanja, pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Obveze trgovca rabljenim osobnim automobilima
3. Računovodstveno praćenje osobnih automobila za daljnju prodaju
4. Nabava rabljenih osobnih automobila u redovitom postupku oporezivanja
5. Prodaja rabljenih osobnih automobila u redovitom postupku oporezivanja u RH
6. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige knjiži stjecanje dugotrajne nefinancijske imovine putem sklapanja ugovora o leasingu i nematerijalne imovine u vidu ulaganja u građevinski objekt koji je vlasništvo druge proračunske osobe. Kada se dugotrajna nefinancijska imovina pribavlja putem financijskog leasinga, moraju se odobriti primitci. Samo ako ulaganje u tuđu imovinu ima u računovodstvenom smislu obilježje imovine, može se zadužiti nematerijalna imovina, i to bez obzira na pojavni oblik takvih ulaganja.

1. Financijski leasing
2. Nematerijalna imovina

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe unos u glavnu knjigu građevinskog objekta i prihodi od financijske imovine. Iako građevinski objekt nije uveden u sve knjige u koje po nekim posebnim propisima mora biti uveden, u računovodstvenom smislu on može imati obilježje imovine. Udio u dobitku nekog društva kapitala čije udjele posjeduje neprofitna organizacija, čine prihode od financijske imovine.

1. Građevinski objekt
2. Prihod od financijske imovine

Obveza poslodavca je sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak za sve primitke koji su se tijekom godine radniku oporezivali kao plaća. Poslodavac je to obvezan obaviti s posljednjom isplatom u godini odnosno najkasnije do 31. prosinca. Radnici na taj način mogu iskoristiti jednu od poreznih olakšica koje nisu iskoristili tijekom godine te im se izravnava porezna osnovica, a godišnjim obračunom možebitno više plaćena svota poreza na dohodak vraća se kroz isplatu neto-primitka.

1. Razlozi za sastavljanje godišnjeg obračuna
2. Sastavljanje godišnjeg obračuna plaće
3. Godišnji obračun poreza na dohodak i osobni odbitak
4. Godišnji obračun radi različitog rasporeda porezne osnovice tijekom poreznog razdoblja
5. Godišnji obračun kada se naknada plaće isplaćivala na teret HZZO-a ili proračuna
6. Kako postupiti s razlikom koja nastane po godišnjem obračunu
7. Kako treba postupiti poslodavac koji nije isplaćivao plaću radnicima redovito tijekom poreznog razdoblja
8. Ispravak godišnjeg obračuna plaće

Obaveza osiguranja članova uprave omogućava članu uprave i korištenje određenih prava iz područja obveznih osiguranja: pravo na zdravstvenu zaštitu i naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti. Osim toga, za vrijeme korištenja prava na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO), obveza doprinosa članovima uprave miruje. O svemu navedenome u nastavku članka.

1. Uvodno
2. Pravo na novčanu naknadu
3. Mirovanje obveze doprinosa za vrijeme bolovanja
4. Umjesto zaključka

Neprijavljeni rad (tzv. rad na crno) u praksi se javlja u različitim pojavnim oblicima, kao obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu, rad bez prijave na obvezno osiguranje, prikrivanje radnog odnosa kroz sklapanje različitih obveznopravnih ugovora (kao što su ugovor o djelu ili ugovor o poslovnoj suradnji) i drugo. U članku se objašnjava postupanje poslodavca nakon što nadležni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi postojanje neprijavljenog rada te način na koji treba prijaviti radnika u obvezna osiguranja te uplatiti javna davanja (poreze i doprinose).

1. Uvod
2. Oblici neprijavljenog rada
3. Nadzor nad primjenom ZSNR-a
4. Postupanje u slučaju neprijavljenog rada
5. Sankcije za neprijavljeni rad u užem smislu, uređene ostalim propisima

Kod „klasičnog” premještanja dobara hrvatski porezni obveznik prevozi dobra u drugu državu članicu najčešće radi skladištenja i/ili daljnjeg korištenja za svoje potrebe ili možebitno daljnje prodaje, ali ta prodaja nije unaprijed definirana u nekom ugovoru sa budućim kupcem. Autorica u članku obrazlaže postupanja hrvatskoga poreznog obveznika u tim slučajevima te daje primjere „klasičnog” premještanja dobara iz RH u drugu državu članicu EU-a.

1. Uvod
2. Uvjeti za primjenu „klasičnog” premještanja dobara unutar EU-a
3. Koje se isporuke ne smatraju „klasičnim” premještanjem dobara unutar EU-a
4. „Klasično” premještanje dobara iz RH u drugu državu članicu EU-a
5. Carinski postupak 42 u RH i „klasično” premještanje dobara iz RH u drugu državu članicu EU-a
6. Zaključak

Ako je strani porezni obveznik u RH registriran za potrebe PDV-a, odnosno dobio je hrvatski PDV ID broj, s motrišta PDV-a smatra se hrvatskim obveznikom PDV-a i treba se ponašati kao i svi ostali hrvatski porezni obveznici, a to znači da će primjenjivati odredbe Zakona o PDV-u, odnosno izdavati račune i zaračunavati hrvatski PDV. Međutim, ako strani porezni obveznik nema hrvatski PDV ID broj, a obavlja isporuke dobara u RH, hrvatski porezni obveznici (odnosi se i na male porezne obveznike) trebaju preuzeti poreznu obvezu i tada su obvezni primijeniti čl. 75. st. 2. Zakona o PDV-u. Porezni će položaj usluga, kao i elementi računa stranog obveznika, ovisiti o tome gdje je mjesto oporezivanja isporuke dobra ili pružene usluge.

U prošlom broju časopisa RRiF, na str. 102., može se pročitati o obvezi i načinu registracije stranih obveznika u RH te obveze poreznih zastupnika, a u ovom se članka detaljnije objašnjavaju porezne obveze u prometu dobara i usluga stranih obveznika u RH.

1. Zakonska osnova
2. Izdavanje računa i evidentiranje u prijavama stranih obveznika za prodaju dobara i usluga u RH
3. Porezne obveze stranog obveznika koji je u RH registriran za potrebe PDV-a
4. Porezne obveze stranoga poreznog obveznika koji u RH nije registriran za potrebe PDV-a

Na isporuku i ugradnju solarnih ploča u Republici Hrvatskoj na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuka i ugradnja solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada primjenjuje se stopa PDV-a od 0 %. U svim drugim slučajevima isporuka i ugradnja solarnih ploča oporeziva je PDV-om po stopi od 25 % ili se na nju mora primijeniti tuzemni prijenos porezne obveze.

Detaljnije o uvjetima koji trebaju biti ispunjeni za primjenu stope PDV-a od 0 %, na što se sve može primijeniti i kako postupiti u ostalim slučajevima kada se ona ne može primijeniti, može se pročitati u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Obračun PDV-a po stopi od 0 % na isporuku i ugradnju solarnih ploča
3. Što se (ne)smatra isporukom i ugradnjom solarnih ploča
4. Utvrđivanje poreznog položaja ako isporuka i ugradnja solarnih ploča ne podliježe oporezivanju stopom PDV-a od 0 %
5. Umjesto zaključka

Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije1 u slučaju zlouporabe u smislu korištenja porezne prednosti u vezi s primjenom posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike. Riječ je o slučaju koji je uputio Upravni sud u Zagrebu, a odnosi se na tumačenje Direktive o PDV-u i načela zabrane zlouporabe te je upućen u okviru spora između hrvatskog društva UP CAFFE-a d.o.o. i Ministarstva financija RH, u vezi s odlukom kojom se od društva UP CAFFE zahtijeva plaćanje određene svote PDV-a u okolnostima kako se objašnjava u nastavku.

1. Uvod
2. Presuda Suda EU-a od 4. listopada 2024. u predmetu C-171/23 UP CAFFE
3. Načelo zabrane zlouporabe – sudska praksa Suda EU-a

Hrvatska revizorska komora je na sjednici održanoj 9. travnja 2024. godine usvojila Međunarodni revizijski standard 240 – Revizorove odgovornosti u vezi s prijevarama u reviziji financijskih izvještaja i druge neposredno povezane MRevS-ove (Nar. nov., 21. 5. 2024., br. 61).

Izvorni naziv standarda na engleskom jeziku glasi International Standard on Auditing (ISA) 240 – The auditor’s responsibilities relating to fraud in an audit of financial statements. Taj je standard donesen još 2009. godine, ali je od tada do danas revidiran više puta. MRevS 240 nije se posebno isticao sve do 2024. godine kad je objavljena potpuna verzija.

1. Uvod
2. Definicija prijevare i prijevarno financijsko izvještavanje
3. Revizorove odgovornosti prema odredbama MRevS-a 240
4. Profesionalni skepticizam tijekom revizije
5. Postupci koje revizor treba obaviti da bi ocijenio postoji li prijevarnih radnji u financijskim izvještajima
6. Čimbenici prijevare koje revizor treba uzeti u obzir (trokut prijevare)

1. Bruxelles predlaže digitalne dokumente za schengenski prostor
2. Nova povjerenica planira ublažiti antimonopolska pravila
3. Sud EU-a utvrdio da mađarska uredba nije zakonita
4. Njemački gospodarski model nije slomljen
5. Španjolska će subvencionirati male tvrtke s 4,5 mlrd. eura
6. FIFA-ina pravila o transferima nogometnih igrača suprotna EU-ovim zakonima

Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina dva su temeljna propisa kojima se uređuje područje vrednovanja nekretnina u Republici Hrvatskoj. Tim se propisima definiraju tri temeljne metode procjene vrijednosti nekretnina: poredbena, prihodovna i troškovna metoda te se definiraju načini odabira metode procjene prema vrsti nekretnine. Pravilnikom o metodama procjene vrijednosti nekretnina razrađuju se i detaljnije opisuju metode procjene nekretnina te nužni parametri za izradu procjena. Ovim će se člankom objasniti specifičnosti procjene vrijednosti nekretnina u Republici Hrvatskoj i dati osvrt na sustav eNekretnine i publikaciju „Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske“, koji predstavljaju važne informacijske izvore za kvalitetnu procjenu vrijednosti nekretnina.

1. Uvod
2. Specifičnost procjene vrijednosti nekretnina u RH
3. Metode procjene vrijednosti nekretnina
4. Sustav eNekretnine
5. Publikacija „Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske“
6. Zaključak

Kao što ocjena o ljepoti leži u očima promatrača, tako i vrijednost poduzeća umnogome ovisi o onome koji ima viziju što može ostvariti s poduzećem koje bi kupio. Naime, svako aktivno poduzeće obavlja neku gospodarsku djelatnost uz manji ili veći financijski uspjeh. Poduzeće u gubitcima ili u stečaju također može imati određenu vrijednost koju zainteresirani stjecatelj procjenjuje u kontekstu uporabe imovine (i zaposlenika) u budućim poslovnim aktivnostima.

Kako procijeniti koliko vrijedi poduzeće može biti matematički izraženo u silnim brojkama i varijantama, a da nam one baš i ne pomažu. Procjena na temelju bilančne vrijednosti može biti jednostavna, ali i nedovoljna. U članku smo primijenili načelo Keep it simple – neka bude jednostavno, kombinacijom jednostavnih statičkih i dinamičkih metoda procjene vrijednosti poduzeća nastojali smo dočarati način razmišljanja investitora, odnosno potencijalnog kupca.

Dvojbe i rizike u određivanju vrijednosti poduzeća pokušat ćemo smanjiti i dati određene smjernice koje bi mogle pomoći u odabiru vrijednosti kako za one koji prodaju, a tako i za one koji kupuju poduzeće.

1. Što se prodaje, a što kupuje?
2. Ograničenja koja treba imati na umu kod kupnje poduzeća
3. Procjena vrijednosti poduzeća
4. Statička procjena – metoda neto knjigovodstvene vrijednosti
5. Zaključno utvrđenje vrijednosti poduzeća

Fizičke osobe mogu uz radni odnos obavljati i samostalnu djelatnost. Kada fizička osoba obavlja samostalnu djelatnost kao svoje jedino i glavno zanimanje, doprinose za obvezna osiguranja podmiruje prema propisanoj osnovici. Oporezivanje samostalne djelatnosti obavlja se putem poslovnih knjiga ili paušalno. Oporezivanje porezom na dohodak obavlja na jednak način kao što bi se obavljalo da fizička osoba obavlja samostalnu djelatnost kao svoje jedino i glavno zanimanje. U smislu obračunavanja doprinosa za obvezna osiguranja, djelatnost koja se obavlja uz radni odnos smatra se drugom djelatnošću, a u ovom se članku osvrćemo na plaćanje doprinosa kod obrtnika koji svoju djelatnost oporezuju paušalno.

1. Uvod
2. Umjesto zaključka
3. Obračun doprinosa za osobe koje samostalnu djelatnost obavljaju uz radni odnos
4. Visina doprinosa kada se paušalno oporezivanje samostalne djelatnosti obavlja uz radni odnos
5. Podmirivanje doprinosa za drugu djelatnost – paušalni obrt
6. Umirovljenik koji obavlja djelatnost koja se oporezuje paušalno
7. Obvezni doprinosi paušalnog obrtnika koji je (ne)zaposleni član uprave

Objavljeni turistički rezultati za ovu godinu govore o odličnoj sezoni i o provedbi reforme razvoja turizma koja će dovesti do još snažnijeg rasta. Tom su razvoju pridonijeli svojim poslovanjem brojni iznajmljivači, ugostitelji i pružatelji usluga u turizmu. U području ugostiteljstva i turizma pojavljuju se razne dvojbe, osobito zbog novih poreznih izmjena kojima se želi ograničiti daljnje povećanje broja smještajnih kapaciteta s ciljem nastavka poslovanja nekih apartmana kroz dugoročni najam. U praksi se pojavljuju mnoga aktualna pitanja u pogledu kratkoročnog ili dugoročnog najma apartmana, rješenju nadležnoga upravnog tijela, pružanje usluga u kampu iznajmljivača i u kampu ugostitelja, naplata ostalih usluga gostu, transfera gostima, prijava poslovanja turističke agencije te pružanje usluge bez angažiranja turističke agencije. U nastavku se objašnjavaju učestala pitanja iz područja ugostiteljstva i turizma koji se pojavljuju u praksi.

1. Ugostiteljstvo
2. Pružanje usluga u turizmu

Migracije radne snage, rad u dvjema ili u više država te slični oblici zasnivanja radnih odnosa s međunarodnim elementom polako postaju uobičajeni dio europskog tržišta rada. Štoviše, Europska unija potiče zakonite migracije kako bi one pomogle u rješavanju problema nedostatka radne snage, a time podredno utjecale i na poticanje gospodarskog rasta odnosno na lakše suočavanje s demografskim izazovima današnjice. Između ostaloga, radom je obuhvaćen i dodatni rad, o čemu pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Stanje dodatnog zapošljavanja u Republici Hrvatskoj
3. Zasnivanje dodatnoga radnog odnosa
4. Fleksibilne mogućnosti dodatnog rada
5. Uvjeti rada radnika u dodatnom radu
6. Zaključak

Autor u ovome članku razmatra pitanja vezana za sklapanja ugovora sa samim sobom u području obveznog prava, prava trgovačkih društava, drugim granama prava i zakonskim pravilima kojima se uređuju ustanove. To čini s motrišta normativnog uređenja, nekih shvaćanja u doktrini, a ponajviše s gledišta relevantne sudske prakse i iznesenih shvaćanja relevantnih sudova.

1. Uvod
2. Slučajevi u kojima se ugovori sa samim sobom pojavljuju u obveznom pravu i izazovi povezani s njima
3. Sklapanje ugovora sa samim sobom u obveznom pravu
4. Ugovor sa samim sobom u pravu trgovačkih društava
5. Ravnatelj ustanove koji sklapa ugovor sa samim sobom
6. Obrtnik koji ulazi u poslovne odnose s obrtom
7. Zaključak

U prošlome broju ovog časopisa pisali smo o trgovačkim društvima koja su povezana sa zakonom. U ovome broju nastavljamo s obradom tematike povezanosti društava te u osnovnim crtama razmatramo priključena društva kao jednog od oblika povezanosti društava koja je utemeljena na zakonu.

1. Uvod
2. Zakonski okvir
3. Pojam instituta
4. Postupak priključenja i pretpostavke za valjano priključenje
5. Odluka o priključenju
6. Vrste priključenja
7. Upis priključenja u sudski registar
8. Otpremnina
9. Neka izdvojena pitanja
10. Zakonska rezerva, prijenos dobitka i preuzimanje gubitka
11. Prestanak priključenja

Neprofitne organizacije mogu na razne načine stjecati svoje prihode kojima financiraju djelatnosti kojima postižu svoje ciljeve. Jedan od dopustivih načina njihova stjecanja je i organiziranje jednokratne prigodne tombole koja, ako se provodi u skladu s posebnim propisom iz područja igara na sreću, ima svoja pravila koja se svakako ne smiju zanemariti.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Osnovne odredbe o igrama na sreću
4. Lutrijske igre na sreću
5. Klađenje
6. Javna davanja
7. Izvješćivanje
8. Nagradne igre
9. Primjer procesa organiziranja prigodne tombole u neprofitnoj organizaciji
10. Zaključak

Novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu stupio je na snagu 30. prosinca 2023. godine, osim dijela njegovih odredaba koje se odnose na knjigovodstvene evidencije koje će se početi primjenjivati od 1. siječnja 2025. godine. Dio tog Pravilnika definira i način provedbe popisa imovine i obveza, što su obvezni učiniti svi proračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici prije sastavljanja i predaje godišnjih financijskih izvještaja. U članku se daje osvrt na obveze u postupku provedbe popisa imovine i obveza u skladu s odredbama novog Pravilnika.

1. Uvod
2. Obveza provedbe popisa imovine i obveza
3. Predmet popisa
4. Odluka o provedbi godišnjeg popisa imovine i obveza
5. Povjerenstvo za obavljanje popisa imovine i obveza
6. Provedba popisa
7. Izvještaj o obavljenom popisu imovine i obveza
8. Odluka o postupanju s rezultatima godišnjeg popisa imovine i obveza
9. Knjigovodstvena evidencija razlika utvrđenih popisom imovine i obveza

S obzirom na to da su okolnosti u kojima radi i u kojima se financira opća država promjenjive, očekivano je da se, u pravilu, svake godine promijeni državni proračuna Republike Hrvatske za tekuću proračunsku godinu i njegove projekcije za sljedeće dvije godine.

1. Uvod
2. Prihodi državnog proračuna
3. Rashodi državnog proračuna
4. Procjena ukupnog manjka proračuna opće države

Sastavni dio sustava javne nabave je i institut podugovaranja, kao i sudjelovanje podugovaratelja u ponudi i izvršenju ugovora o javnoj nabavi. Podugovaratelj izvršava dio ugovora za ponuditelja i s njime sklapa ugovor o dijelu ugovora koji se daje u podugovor i formalno kroz ugovor o javnoj nabavi sudjeluje u izvršenju ugovora te naručitelj ima obvezu izravno plaćati podugovaratelju.

1. Uvod
2. Institut podugovaranja prema Zakonu o javnoj nabavi
3. Osnove za isključenje primjenjive na podugovaratelja
4. Navođenje podugovaratelja u ponudi
5. Neposredno plaćanje podugovarateljima od strane naručitelja
6. Izvršenje ugovora o javnoj nabavi podugovaratelja na kojeg se ponuditelj oslanja
7. Zamjena podugovaratelja u fazi pregleda i ocjene ponuda
8. Promjena podugovaratelja i uvođenje novog podugovaratelja tijekom izvršenja ugovora
9. Zaključno