Računovodstvo, revizija i financije 10/2024

S ciljem poreznog rasterećenja građana i povećanja njihova raspoloživog dohotka te pojednostavljenja sustava i smanjenja porezne evazije, na javno su savjetovanje stavljeni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (dalje: Prijedlog zakona) i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima. Izmjena propisa vezanog za porez na dohodak odnosi se na porezna rasterećenja (uvećanje osobnog odbitka, proširenje poreznih razreda), smanjenje porezne obveze (oslobođenje od porezne obveze iseljenih hrvatskih državljana povratnika u RH), izjednačavanje pripadnosti i oporezivanja turističkog i ugovornog najma i izjednačavanje postupanja pri utvrđivanju porezne obveze i primjeni oslobođenja kod dohotka od otuđenja. Izmjene propisa vezanog za doprinose odnosi se na ukidanje oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu. Više o tome donosimo u nastavku.

1. Porezna rasterećenja
2. Smanjenje porezne obveze
3. Promjena visine poreznog opterećenja dohotka od turističkoga (kratkoročnog) najma
4. Izjednačavanje pripadnosti poreza od turističkog i ugovornog najma
5. Oslobođenje od poreza na dohodak od imovine po osnovi najma
6. Izjednačavanje postupanja pri utvrđivanju porezne obveze i primjeni oslobođenja kod dohotka od otuđenja
7. Ukidanje oslobođenja od obveze doprinosa za mladu osobu
8. Zaključak

U skladu s obvezama preuzetim pristupanjem RH u EU, a radi implementiranja pravne stečevine EU-a u nacionalno zakonodavstvo na području PDV-a, Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost bit će provedeno usklađenje s aktima EU-a te se s primjenom od 1. siječnja 2025. godine predlaže: povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a, ukidanje predaje obrazaca PDV-S i PPO, predaja propisanih obrazaca do kraja razdoblja oporezivanja, ukidanje vođenja Knjige izlaznih računa – Obrazac I-RA te podnošenja posebne evidencije o primljenim računima – Obrazac U-RA i dr.

Uvode se i nove odredbe u vezi s malim poreznim obveznicima, odnosno, porezni obveznici sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u drugoj državi članici imaju pravo primijeniti oslobođenja od plaćanja PDV-a u RH za promete koji su oporezivi u RH, uz zadovoljenje propisanih uvjeta. No to je mogućnost, ali ne i obveza.

Očekuje se i izmjena Pravilnika o PDV-u u kojoj će se detaljnije objasniti odredbe u vezi s navedenim Izmjenama Zakona o PDV-u, o čemu se može detaljnije pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Novi prag za izlazak / ulazak u sustav PDV-a
3. Novi rok predaje Obrasca PDV, ukidanje nekih obrazaca i evidencija
4. Nove odredbe za male porezne obveznike
5. Ostale predložene izmjene
6. Umjesto zaključka

U članku se prikazuju specifičnosti računovodstva prema različitim modelima revalorizacije i amortizacije te razlike u poslovnim rezultatima koje se pritom pojavljuju. Naime, događa se da za potpuno jednake financijske elemente koji prate poslovne događaje, primjena različitih modela revalorizacije i amortizacije daje bitno različite rezultate. Korisnici financijskih izvještaja najviše pozornosti obraćaju na ostvareni dobitak u računu dobitka i gubitka i ostvarenu EBITDA-u pa će te dvije mjere biti u fokusu analize.

1. Uvod
2. Model revalorizacije nekretnina, postrojenja i opreme koji primjenjuje njihov vlasnik u svom procesu i utjecaj na EBITDA-u
3. Model fer vrijednosti nekretnina koje vlasnik iznajmljuje drugima
4. Vrednovanje „imovine s pravom korištenja“ i utjecaj obračuna amortizacije te imovine na EBITDA-u
5. Zaključak

U poslovnoj praksi poduzetnici učestalo grade građevinske objekte za potrebe obavljanje svoje gospodarske djelatnosti (skladišni prostori, uredski prostori, trgovine i dr.) te u svrhu iznajmljivanja (klasičan najam ili radi obavljanja usluga smještaja u tim objektima) i sl. U tim se slučajevima građevinski objekti i pripadajuća zemljišta klasificiraju kao dugotrajna materijalna imovina u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda, pri čemu se zemljište vodi odvojeno jer ne podliježe obračunu amortizacije. Autorica u članku obrazlaže računovodstvenu klasifikaciju tih nekretnina te daje primjere knjiženja izgradnje građevinskih objekata koji se klasificiraju kao dugotrajna imovina.

1. Uvod
2. Utvrđivanje troškova koji se uključuju u vrijednost građevinskih objekata i zemljišta
3. Računovodstveno praćenje izgradnje građevina za vlastitu dugotrajnu imovinu na računima skupine 02
4. Računovodstveno praćenje izgradnje građevina za vlastitu dugotrajnu imovinu na računima skupine 05
5. Zaključak

Trgovačko društvo može slobodna novčana sredstva uložiti u investicijski fond što mu može donijeti znatnu zaradu, ali i gubitke jer svaki investicijski fond nosi određeni rizik. Ulaganje u investicijske fondove evidentira se kao financijska imovina koja se može klasificirati u financijsku imovinu raspoloživu za prodaju ili financijsku imovinu namijenjenu trgovanju. Osnovna prednost ulaganja u investicijske fondove je ta što se može ulagati u vrijednosne papire koji su nedostupni malim investitorima odnosno u najbolju kombinaciju vrijednosnih papira, uzimajući u obzir odnos rizika i prinosa. O specifičnostima ulaganja obveznika HSFI-ja u UCITS fondove, pišemo u nastavku članka.

1. Investicijski fondovi u RH
2. UCITS investicijski fondovi
3. Vrednovanje ulaganja u UCITS fondove
4. Porezni položaj ulaganja u UCITS fondove
5. Računovodstveno praćenje ulaganja u UCITS fondove
6. Zaključak

Poduzetnici mogu uzeti u zakup poslovni prostor na temelju ugovora sklopljenog s fizičkom ili pravnom osobom – vlasnikom poslovnog prostora. Nakon sklapanja ugovora pojavljuju se novi poslovni događaji koje treba evidentirati u poslovnim knjigama. Pri tome se posebno ističu troškovi povezani s ulaganjem u poslovni prostor.

Autor u ovom članku obrazlaže računovodstveni i porezni položaj poslovnih događaja povezanih sa zakupom poslovnog prostora za poduzetnike koji primjenjuju Hrvatske standarde financijskog izvješćivanja.

1. Uvod
2. Računovodstveno praćenje poslovnog prostora koji je predmet zakupa
3. Ugovor o zakupu
4. Režijski troškovi
5. Troškovi tekućeg održavanja poslovnog prostora u zakupu
6. Ulaganje u poslovni prostor u zakupu
7. Zaključak

Globalizirano i digitalizirano poslovno okruženje već dugi niz godina uvjetuje poduzetnicima prilagodbu na moderne komunikacijske, prodajne i ostale marketinške kanale u svrhu očuvanja poslovne konkurentnosti. Jedno od temeljnih instrumenata poslovanja u takvom informacijskom okruženju svakako je organizirano web-sjedište, koje predstavlja više mrežnih stranica povezanih u cjelinu s temeljnim karakteristikama sadržajne povezanosti i dijeljenja iste web-domene. Ovim se člankom prikazuju kriteriji i načini računovodstvenog praćenja vlastita web-sjedišta, uz osvrt na porezni položaj događaja koji u vezi s tim nastaju.

1. Uvod
2. Početno priznavanje web-sjedišta
3. Mjerenje vrijednosti web-sjedišta nakon početnog priznavanja
4. Naknadno ulaganje u web-sjedište i ostali izdatci web-sjedišta
5. Zaključak

Je li nešto dopušteno ili zabranjeno, različito se shvaća. U suvremenome gospodarskom i pravnom sustavu vrijedi pravilo da je sve dopušteno ako nije suprotno Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu društva. Prema starijem učenju koje je proizlazilo iz prethodnog društveno-ekonomskog sustava, vrijedilo je pravilo da je dopušteno samo ono što je propisima utvrđeno kao dopustivo.

S tim problemom dopuštenosti odnosno zabranama susrećemo se i u našem djelokrugu rada. Na primjer, postavlja se pitanje smije li banka platiti dobavljača izravno iz odobrenog kredita poduzetniku koji je naručio uslugu kod dobavljača? Zatim, kakav je porezni tretman prijevoza na posao i s posla kad nema javnog prijevoza? U odgovorima što ih dajemo obradit ćemo spomenuta i druga pitanja koja se pojavljuju u poslovnoj praksi.

RAČUNOVODSTVO

1. Može li banka iz odobrenog kredita izravno plaćati dobavljača umjesto da kredit doznači poduzetniku kojemu je odobrila kredit?
2. Za pića prodana izvan RH ne plaćaju se naknade gospodarenja otpadnom ambalažom i povratna naknada

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

1. Porezno motrište isporuke i ugradnje dizala

PLAĆE I NADOKNADE

1. Porezni tretman prijevoza na posao i s posla kad nema javnog prijevoza
2. Otpremnina koja se isplaćuje članu uprave je oporeziva
3. Neoporeziva potpora za novorođenče može se isplatiti i posvojiteljima

POREZ NA DOHODAK

1. Isplata predujma dobitka u 2024. godini

DEVIZNO POSLOVANJE

1. Otvaranje depozitnog računa u inozemstvu

TRŽIŠTE I PROPISI

1. Plaćanje turističke pristojbe

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige knjiži ponovno razvrstavanje postojeće imovine i povrat pogrešno primljena novca. Ako postojeća imovina promijeni svoju namjenu, pri čemu bi se i u računovodstvenom sustavu trebala svrstati u neki drugi oblik imovine, treba provesti njezinu reklasifikaciju (ponovno razvrstavanje). Vrlo je vjerojatno da ju prethodno treba i vrijednosno uskladiti. Ako proračunska osoba primi novac koji joj ne pripada, mora ga vratiti bez posebnog poziva.

1. Ponovno razvrstavanje imovine
2. Povrat pogrešno doznačena novca

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe kupnja trošne kuće i odustajanje od izgradnje građevine. Ako nije poznata pojedinačna vrijednost zemljišta i građevine na kojemu se ona nalazi, računovodstveno se priznaje ona imovinska pozicija koja je po procjeni vrjednija. Prema tome se dalje i provodi ili ne provodi obračun amortizacije. Ako se donese odluka o prestanku izgradnje građevine, dotadašnje priznatu njezinu vrijednost potrebno je isknjižiti iz poslovnih knjiga. Pri tome treba pripaziti na izvore financiranja koji su korišteni za namirenje obveza pri dotadašnjoj izgradnji.

1. Kupnja poslovnog objekta
2. Odustajanje od gradnje objekta

Ako članovi uprave i izvršni direktori nisu u sustavu obveznog osiguranja, obvezni su osiguranici. Zaposleni članovi uprave i izvršni direktori, ali i oni u sustavu obveznog osiguranja (osigurani po drugoj osnovi), trebaju podmirivati doprinose na propisanu mjesečnu osnovicu. Ako će osnovica za obračun doprinosa biti manja od najniže propisane mjesečne osnovice za obračun doprinosa za ove osiguranike, tada će se utvrđivati razlika do godišnje osnovice za obračun doprinosa. O tome članovi uprave i izvršni direktori prime rješenje Porezne uprave.

1. Uvod
2. Članovi uprave / izvršni direktori – samostalni osiguranici
3. Obračun doprinosa za zaposlenog člana uprave / izvršne direktore
4. Razdoblje mirovanja godišnje osnovice za obračun doprinosa

S obzirom na sve veći broj stranaca koji dolaze iz zemalja EU i trećih zemlja izvan EU-a na rad u RH, očekivano dolazi i do povećanog broja pitanja u vezi s prijavom radnika u socijalna osiguranja, mogućnosti rada u državi EU-a i u RH, obračunom poreza na dohodak, isplatom neto-plaće nakon što radnik napusti RH i sl.

U nastavku se daju odgovori na najčešća pitanja.

1. Na koji način se obavlja prijava radnika stranaca u HZMO-u i HZZO-u
2. Treba li stranim radnicima plaćati MIO II.
3. Može li se koristiti oslobođenje od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za prvo zaposlenje
4. Može li stranac „mlada osoba“ koristiti oslobođenja od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje
5. Može li poslodavac iz RH zaposliti stranca koji prima mirovinu iz druge zemlje (EU-a ili treća zemlja)
6. Može li poslodavac iz RH u dodatnom radu (8 sati tjedno) zaposliti stranca iz zemlje EU-a
7. Ako stranac član uprave dio tjedna radi u RH a dio tjedna u EU-u, u kojoj će državi plaćati doprinose
8. Treba li poslodavac ishoditi OIB za stranca
9. Može li stranac u RH imati poreznu karticu
10. Što se upisuje pod šifru općine / grada ako radnik nema boravište u RH i gdje se uplaćuje porez
11. Smije li se ostvareni dohodak stranca umanjiti za osobni odbitak prilikom obračuna plaće
12. Može li stranac putem porezne prijave koristiti uvećanje osobnog odbitka s osnove djece i uzdržavanih članova
13. Koje su oznake u JOPPD-u kod obračuna plaće strancima
14. Razlikuje li se obračun plaće za stranca nerezidenta od obračuna plaća za stranca rezidenta RH u RH
15. Hoće li se plaća strancu, poreznom nerezidentu, oporezivati u RH ili u državi njegove rezidentnosti ako je u RH kraće od 183 dana
16. Kako će se u JOPPD-u prikazati neoporeziva isplata smještaja stranih radnika kada je više radnika boravi u istom smještaju
17. Što s neto-plaćom stranog radnika iz trećih zemalja koji je zatvorio bankovni račun u RH
18. Kako treba postupati poslodavac u RH kada državljane trećih zemalja koji su dobili dozvolu za boravak i rad u RH, upućuje na rad u države članice

Stipendije ne ulaze u cenzus na temelju kojeg roditelji mogu koristiti osobni odbitak. Pod određenim uvjetima, isplatitelji ih mogu dodijeliti bez obveze oporezivanja, ali samo do propisanih svota. O tome trebaju brinuti isplatitelji stipendije, ali i učenici i studenti koji ih ostvaruju. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Neoporezive stipendije i potpore za školovanje
2. Neoporezive stipendije
3. Isplata neoporezive stipendije za više mjeseci
4. Oporezive stipendije
5. Stipendije koje isplaćuju zaklade, fundacije, ustanove i sl.
6. Državne stipendije i stipendije koje dodjeljuje Europska unija
7. Neoporezive stipendije za poslijediplomske studije
8. Potpora za školovanje djeteta do 15. godinE
9. Stipendije više ne ulaze u cenzus od 3.360,00 € za korištenje osobnog odbitka
10. Isplata stipendije stranim učenicima ili studentima
11. Umjesto zaključka

Kada strani porezni obveznici (iz EU-a i trećih zemlja) prodaju dobra ili uslugu u tuzemstvu drugim domaćim ili stranim poreznim obveznicima, porezni položaj ovisi o tome jesu li u RH registrirani za potrebe PDV-a ili nisu. Pritom strani obveznici iz EU-a mogu dobiti PDV ID broj, a porezni obveznici iz trećih zemalja trebaju imenovati poreznog zastupnika u RH. Kako se u RH primjenjuje pojednostavljenje, strani obveznici (iz EU-a i trećih zemalja) se, u pravilu, neće trebati registrirati za potrebe PDV-a u RH kada prodaju dobra i usluge hrvatskim poreznicima jer oni trebaju preuzeti poreznu obvezu. Međutim, trebaju se registrirati ako obavljaju isporuke dobara i usluga fizičkim osobama ili osobama koje nisu porezni obveznici u RH, a mjesto oporezivanja je u RH.

Kada se strani obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u RH, a kada trebaju imenovati poreznog zastupnika, kakav je postupak registracije i koje su obveze stranih obveznika kada dobiju hrvatski PDV ID broj, može se pročitati u članku.

1. Uvod
2. Kada se strani porezni obveznici trebaju / ne trebaju registrirati za potrebe PDV-a u RH
3. Imenovanje poreznog zastupnika
4. Zaključak

Autorica u članku iznosi stajališta Suda Europske unije1 u vezi s posebnim postupkom oporezivanja za putničke agencije u njegovoj sudskoj praksi, uz kronološki prikaz odluka i osvrt na tumačenja pojedinih segmenata primjene, primjerice obuhvat transakcija.

Nadalje, u ovom se članku daje kronološki prikaz dijela te sudske prakse, objašnjenja u dijelu presuda u kojima se tumače ključni pojmovi, primjerice „klijent“, te opseg i dostatnost transakcija koje čine jedinstvenu uslugu putovanja na koju se primjenjuje taj posebni postupak. Međutim, koliko sudska praksa daje odgovore na pitanja koja se javljaju u praksi, utoliko istodobno ostavlja dojam da su tijekom godina primjene toga posebnog postupka tumačenja Suda EU-a u dijelu postala konkretnija i jasnija, dok se, s druge strane, odgovori na neka davno postavljena pitanja u tom kontekstu čine nedorečenima.

1. Uvod
2. Sudska praksa Suda EU-a

U članku se predstavlja uloga Smjernica OECD-a za transferne cijene i njihova primjena u državama članicama EU-a. Također se predstavlja pravni okvir o transfernim cijenama u RH s osvrtom na Smjernice OECD-a. Uz navedeno daju se informacije o novostima planirane uspostave europskog okvira država članica za transferne cijene kroz Prijedlog Direktive o transfernim cijenama.

1. Uvod
2. Smjernice OECD-a
3. Uloga Smjernica OECD-a
4. Pravni okvir o transfernim cijenama u RH s osvrtom na Smjernice OECD-a
5. Uspostava europskog okvira država članica za transferne cijene
6. Zaključak

Društva koja angažiraju revizora nemaju zakonsku obvezu provjeravati odobrenja za rad ovlaštenog revizora, ali to bi bila preporuka kako se društvo ne bi dovelo u situaciju da reviziju obavi osoba koja nema ovlaštenje za rad. Naime, u razdoblju od 2017. godine do danas više od 36 revizorskih društava i više od 400 ovlaštenih revizora izgubilo je odobrenje za rad, kao posljedicu nadzora koji je provelo Ministarstvo financija. U nastavku više o utvrđenim pogreškama nađenim u nadzoru.

1. Uvod
2. Zahtjevi međunarodnih standarda upravljanja kvalitetom
3. Nepotpuna provedba Međunarodnih standarda revizije
4. Netočan sadržaj revizorskog izvješća
5. Prijava nepravilnosti Ministarstvu financija
6. Obavljanje revizije s ovlaštenim revizorom koji se stručno ne usavršava
7. Izvješće o transparentnosti
8. Obavljanje revizorskih usluga osobe koja nije zaposlenik društva
9. Prvo sklapanje ugovora o reviziji sa subjektom od javnog interesa
10. Obavljanje revizije subjekata od javnog interesa
11. Zaključak

1. EU razmatra odgodu uvođenja poreza na zrakoplovna goriva
2. Britanija će morati povećati poreze zbog prenapregnutih javnih financija
3. U EU-ovim zračnim lukama ostaje ograničenje o unošenju tekućine u zrakoplove

Poslovni plan ključan je alat za vlasnike i menadžere jer omogućuje jasno definiranje ciljeva i strategija te služi kao putokaz za postizanje dugoročnog uspjeha. Posebno je značajan za mala i srednja poduzeća, koja se često suočavaju s izazovima osiguravanja financiranja, privlačenja investitora te upravljanja rastom kroz različite faze poslovanja. Ovim se člankom određuju ključne odrednice izrade poslovnog plana, koraci pri njegovoj izradi te savjeti i usmjerenja kako ga kvalitetno i koncizno izraditi.

1. Uvod
2. Što je model Canvas
3. Koraci u izradi poslovnog plana
4. Izbjegavanje uobičajenih pogrešaka
5. Savjeti za prilagodbu plana za različite potrebe
6. Zaključak

U RRiF-u br. 9/24. pisali smo o osobitostima kupnje strojeva i opreme na financijski leasing kod samostalnih djelatnosti koje plaćaju PDV prema naplaćenim naknadama. U ovom članku obrazlažemo pravila koja vrijede kod samostalnih djelatnosti koje vode poslovne knjige i na temelju njih utvrđuju dohodak, u slučaju nabave strojeva i opreme na operativni leasing.

1. Uvod
2. Posebnosti nabave strojeva i opreme na operativni leasing
3. Primjer nabave stroja na operativni leasing kod samostalne djelatnosti
4. Zaključak

Svaka pretpakirana hrana koja se stavlja na tržište RH treba biti označena obveznim podatcima u skladu s Uredbom (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25.10.2011. o informiranju potrošača o hrani, a nepretpakirana hrana podatcima u skladu s Pravilnikom o informiranju potrošača o nepretpakiranoj hrane. Pojedina kategorija hrane mora biti označena i dodatnim podatcima ako je to propisano posebnim propisima koji se odnose na tu kategoriju hrane. Napominjemo da smo u RRiF-u br. 9/24., str. 148, pisali o dodatnom označavanju mesa i proizvoda od mesa, proizvoda od ribarstva i akvakulture, jaja, mlijeka i sira, a u ovom članku objašnjavamo kojim se dodatnim podatcima i/ili oznakama označavaju med, pekarski proizvodi, biljna ulja i masti, alkoholna pića, svježe voće i povrće te džemovi, marmelade i pekmezi.

1. Označavanje meda
2. Označavanje pekarskih proizvoda
3. Označavanje jestivih ulja i masti
4. Označavanje jakih alkoholnih pića
5. Označavanje svježeg voća i povrća
6. Označavanje džemova, marmelada i pekmeza
7. Zaključak

U prošlom broju ovog časopisa objavili smo članak o novim evidencijama radnog vremena u svjetlu početka primjene novih pravila jer stupa na snagu novi pravilnik koji uređuje evidencije u području rada. U ovome broju nastavljamo s obradom bitne i trajno aktualne teme evidencija radnog vremena, razmatrajući pitanja vođenja evidencija radnog vremena menadžera odnosno, kako ih propis naziva, radnika koji imaju status rukovodeće osobe.

1. Uvod
2. O evidencijama radnog vremena
3. Postoji li obveza vođenja evidencija radnog vremena za menadžere

Državljani trećih zemalja (osobe koje nemaju hrvatsko državljanstvo, državljanstvo neke države članice Europskoga gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije) mogu u RH raditi na temelju dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. S obzirom na veliki broj državljana trećih zemalja koji trenutačno rade u RH, ne čudi veliki broj pitanja koje u praksi poslodavci postavljaju u vezi s ugovorima o radu i radnim odnosom takvih radnika. U članku donosimo odgovore na najčešća pitanja vezana za rad državljana trećih zemalja u RH.

1. Uvod
2. Kakav se ugovor sklapa sa državljaninom treće zemlje za rad u RH i može li se sklopiti predugovor o radu?
3. Koji je obvezni sadržaj ugovora o radu koji se sklapa s državljaninom treće zemlje?
4. Vrijede li za ugovore o radu koji se sklapaju s državljanima treće zemlje ograničenja prilikom sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme?
5. Može li se sa državljanima trećih zemalja za koje je potrebno ishoditi dozvolu za boravak i rad sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme?
6. Mogu li se državljani trećih zemalja za koje je pribavljena dozvola za boravak i rad ustupati drugom poslodavcu / povezanom društvu?
7. Može li poslodavac zaposliti državljanina treće zemlje za kojega je izdana dozvola za boravak i rad, ali za drugog poslodavca?
8. Može li državljanin treće zemlje započeti s radom danom kad je podnesen zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad, dakle prije nego li je odlučeno o zahtjevu i izdana dozvola za boravak i rad?
9. Koji se propisi primjenjuju na ugovor o radu i radni odnos državljana trećih zemalja kojima je za rad u RH izdana dozvola za boravak i rad?
10. Na koju plaću imaju pravo državljani trećih zemalja koji rade u RH?
11. Koje kategorije državljana trećih zemalja za rad u RH ne trebaju dozvolu za boravak i rad te kako poslodavac zapošljava navedene osobe?
12. Mogu li državljani trećih zemalja kojima je izdana dozvola za boravak i rad slobodno izlaziti i vraćati se u RH?
13. Ima li poslodavac obvezu u odnosu na državljane trećih zemalja kojima je izdana dozvola za boravak i rad provoditi zaštitu na radu?
14. Kako može prestati ugovor o radu državljana trećih zemalja za koje je pribavljena dozvola za boravak i rad?
15. Što poslodavcu stoji na raspolaganju u slučaju izostanka s radnog mjesta državljana treće zemlje?

S prvim mjesecima ove godine e-usluga Lana omogućava dodatnu funkcionalnost za skupni uvoz e-prijava na temelju prijavno-odjavnih podataka osiguranika koji su evidentirani u matičnoj evidenciji HZMO-a, a kojom je obveznicima omogućen jednostavniji i učinkovitiji način uspostave velikog broja e-prijava odjednom. O tome pišemo dalje.

1. Uvod
2. Prijenos ugovora o radu
3. Prijave za vođenje matične evidencije u sustavu mirovinskog osiguranja

Autor u ovome članku cjelovito i na zanimljiv način razmatra i izlaže značajke instituta zastupanja koje su uređene relevantnim odredbama Zakona o obveznim odnosima, s napomenom da se zastupanje treba sagledavati zajedno s punomoći, a koja je također ustanovljena Zakonom o obveznim odnosima.

1. Uvod
2. Zastupanje u obveznom pravu
3. Zaključak

Ne treba posebno isticati kako je institut trgovačkog društva sam po sebi izrazito složen i povezan s različitim subjektima i asocijacijama kako unutar tako i izvan uže strukture društva. Stoga je sasvim prirodno i logično povezivanje tih društava te razdruživanje nastankom novih, uz prestanak postojećih subjekata, spomenutih subjekata i asocijacija. U nastavku ovoga članka ne razmatramo spomenuto razdruživanje, nego u kratkim crtama praktična i važna pitanja vezan za njihovo povezivanje.

1. Uvod
2. Kako i na temelju čega trgovačka društva mogu biti povezana
3. Sažeto o pojedinim oblicima povezanosti društava
4. Učestali i aktualni primjer iz prakse: refleksija povezanosti društava na radne odnose

Kako postoji obveza tromjesečnog sastavljanja financijskih izvještaja u sustavu proračuna, približio se i rok do kojeg se moraju predati oni financijski izvještaji koji se odnose na razdoblje siječanj – rujan 2024. godine. Tko ih sastavlja, do kada i kako se popunjavaju i predaju, objašnjava se ovim člankom te se daje nekoliko uputa za knjigovodstvene evidencije.

1. Uvod
2. obveznici, obrasci i rokovi
3. Popunjavanje obrazaca financijskih izvještaja za razdoblje 1. siječnja do 30. rujna 2024. godine
4. Napomene za specifične knjigovodstvene evidencije

U postupku planiranja proračuna na lokalnoj razini, koji uključuje i financijske planove proračunskih i izvanproračunskih korisnika, potrebno je pridržavati se zadanog sustava planiranja koji podrazumijeva i primjenu proračunskih klasifikacija. Iako se u računovodstvu za 2024. godinu primjenjuju „stara“ pravila, u planiranju za razdoblje 2025. – 2027. godine mora se primijeniti novi odgovarajući provedbeni propis koji je donesen početkom 2024. godine.

1. Uvod
2. Organizacijska klasifikacija
3. Programska klasifikacija
4. Funkcijska klasifikacija
5. Ekonomska klasifikacija
6. Lokacijska klasifikacija
7. Izvori financiranja
8. Primjena proračunskih klasifikacija u proračunskim procesima

Dopustivo je sudjelovanje u ponudi gospodarskog subjekta na čiju se sposobnost oslanja ponuditelj. Institut oslanjanja na sposobnost drugih subjekata omogućava gospodarskim subjektima dokazivanje ekonomske i financijske te tehničke i stručne sposobnosti za izvršenje predmeta nabave. Subjekt na čiju se sposobnost oslanja gospodarski subjekt može, ali i ne mora biti podugovaratelj te može biti član zajednice ponuditelja.

1. Uvod
2. Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata u skladu s Direktivom 2014/24/EU
3. Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata u skladu sa ZJN-om 2016
4. Udio u izvršavanju ugovora – gospodarskog subjekta na čiju se sposobnost oslanja ponuditelj
5. Zamjena gospodarskog subjekta na čiju se sposobnost oslanja ponuditelj
6. Naknadno uvođenje gospodarskog subjekta na čiju sposobnost se oslanja ponuditelj
7. Oslanjanje na sposobnost drugog subjekta u slučaju zajednice ponuditelja
8. Oslanjanje na sposobnost drugog subjekta i propisivanje „ključnih“ zadataka
9. Zaključno