Računovodstvo, revizija i financije 1/2024

Minimalna plaća utvrđuje se kao najniža mjesečna svota bruto-plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. U 2024. godini minimalna bruto-plaća iznosi 840,00 €. Jednako tako objavljeni su Pravilnici o porezu na dohodak i obračun doprinosa s konačnim rješenjima oko obračuna doprinosa odnosno umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa MIO I. stup.

O primjeni minimalne plaće i aktualnostima vezanim za obračun doprinosa, pročitajte više u nastavku.

1. Obračun minimalne plaće u 2024. godini
2. U kojem slučaju plaća može biti manja od 840,00 €
3. Utvrđivanje minimalne plaće za nepuno radno vrijeme i za rad kraći od mjesec dana
4. Kada poslodavac treba isplatiti veću plaću od minimalne plaće
5. Na koje se primitke ne može koristiti umanjenje osnovice za obračun doprinosa
6. Isplata plaće u više navrata ili naknadna isplata ostalog primitka

Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak te Pravilnika o porezu na dohodak u sklopu porezne reforme povećane su svote postojećih neoporezivih primitaka radnika i primitaka koji se ne smatraju dohotkom te je uređena primjena novoga neoporezivog primitka – napojnice. U ovom se članku daje pregled primitaka radnika na koje se ne plaća porez na dohodak odnosno pregled neoporezivih naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka koje poslodavac može isplatiti radnicima. Također se daje i pregled povećanih svota neoporezivih iznosa stipendija, nagrada i naknada fizičkih osoba koje ostvaruju drugi dohodak odnosno koje nisu u radnom odnosu kod isplatitelja. Nove i povećane svote primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak i koje se ne smatraju dohotkom poslodavci i drugi isplatitelji primjenjuju u 2024. godini.

1. Uvod
2. Neoporezive svote naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka radnika
3. Primitci koji se ne smatraju dohotkom – isplate fizičkim osobama koje nisu radnici
4. Zaključak

Izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u koje će, kako doznajemo, biti objavljene u Narodnim novinama tek početkom 2024. godine kada će i stupiti na snagu, detaljnije se objašnjavaju posljednje Izmjene i dopune Zakona o PDV-u. Izmjene jednog i drugog propisa o PDV-u rezultat su usklađenja s aktima EU-a te su promijenjene odredbe o ispravku porezne osnovice, a propisane svote u eurima koje se odnose, primjerice, na prag ulaska / izlaska iz sustava PDV-a, prag za mjesečne / tromjesečne obveznike PDV-a i dr. su promijenjene – zaokružene. Najvažnije izmjene odnose se na naknadno smanjenje porezne osnovice, kako zbog naknadnih popusta tako i zbog nemogućnosti naplate. Ove odredbe primjenjuju se samo na račune za isporuku dobara i usluga koji će biti izdani od 1. siječnja 2024. godine. O navedenim se izmjenama može detaljnije pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Nove – zaokružene svote u eurima
3. Izmjene odredaba o naknadnom smanjenju porezne osnovice
4. Ostale izmjene
5. Zaključak

Iako „plastični“ novac i novi digitalni načini plaćanja nastoje istisnuti iz uporabe gotov novac, plaćanje i naplata u gotovu novcu i dalje je jedan od raširenijih oblika. Blagajničko poslovanje posebno je zakonski uređeno, a na poduzetniku – obvezniku poreza na dobitak je da ga provodi na propisani način. O specifičnostima blagajničkog poslovanja kod obveznika poreza na dobitak i postupanju s primljenim nagradama za dobro pruženu uslugu (napojnice) u gotovini, možete pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Specifičnosti blagajničkog poslovanja obveznika poreza na dobitak
3. Računovodstveno praćenje blagajničkog poslovanja
4. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu knjiže primljene donacije. Donacijom se u proračunskom sustavu smatra dar koji je dobiven od osobe izvan proračunskog sustava/ dan osobi izvan proračunskog sustava. S obzirom na to da oblici donacije mogu biti različiti, u ovom se praktikumu daju predlošci knjiženja u niz različitih slučajeva. Temeljna odredba proračunskoga računovodstvenog sustava je da se donacije uvijek iskazuju kao prihod (primljeni darovi) odnosno rashod (dani darovi).

1. Uvod
2. Donacije u novcu
3. Donacije u stvarima

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene u vezi s prodajom dugotrajne nefinancijske imovine koja je kupljena iz primljenog dara te kupnja iste vrste imovine ako je prije isporuke dan predujam za njezinu kupnju. Ako se prodaje dugotrajna nefinancijska imovina uz koju se vežu odgođeni prihodi, oni se moraju uključiti u trenutku prodaje u prihode razdoblja. Pri davanju predujma dobavljaču za buduću isporuku, pa i u okolnosti kada se za dani predujam primi račun, ne odobrava se račun obveze prema dobavljaču.

1. Prodaja dugotrajne nefinancijske imovine koja je nabavljena iz dara
2. Kupnja dugotrajne nefinancijske imovine uz prethodno dani predujam za nju

Stupanjem na snagu izmijenjenog i dopunjenog Zakona o porezu na dohodak s 1. siječnja 2024. godine poslodavci moraju uzeti u obzir da se povećavaju svote osnovnih osobnih odbitka radnika te se mijenjaju koeficijenti za uzdržavane članove obitelji, djecu i uvećanja po osnovi invaliditeta poreznog obveznika i/ili uzdržavanog člana uže obitelji radnika i/ili djeteta. Također, promjena propisa vezano za određivanje niže i više stope poreza na dohodak od nesamostalnog rada utječe na isplatu plaće u siječnju 2024. godine.

1. Uvod
2. Izdavanje porezne kartice (Obrasca PK)
3. Utvrđivanje osobnog odbitka poreznog obveznika
4. Osobni odbitak stranih radnika (poreznih nerezidenata)
5. Korištenje osobnog odbitka kod isplate zadnje plaće
6. Podjela osobnog odbitka između uzdržavatelja
7. Korištenje osobnog odbitka kod više poslodavaca
8. Tko se smatra uzdržavanim djetetom, a tko uzdržavanim članom uže obitelji

Obvezno osiguranje članova uprave i izvršnih direktora odnosi se na obvezno osiguranje osoba koje se nalaze izvan sustava obveznog osiguranja i na osobe koje se nalaze unutar sustava obveznog osiguranja. Kako bi plaćali manje doprinose, navedeni se osiguranici zapošljavaju. Zaposleni članovi uprave i izvršni direktori, ali i oni u sustavu obveznog osiguranja (osigurani po drugoj osnovi), trebaju podmirivati doprinose na propisanu mjesečnu osnovicu. Ako će osnovica za obračun doprinosa biti manja od najniže propisane mjesečne osnovice za obračun doprinosa za ove osiguranike, tada će se utvrđivati razlika do godišnje osnovice za obračun doprinosa. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Obvezno osiguranje članova uprave
2. Posebnosti radnog odnosa članova uprave i izvršnih direktora
3. Utvrđivanje godišnje osnovice za obračun doprinosa
4. Kako član uprave može smanjiti svoju obvezu za javna davanja
5. Umirovljenici u svojstvu članova uprave ili prokuristi
6. Nerezidenti u svojstvu članova uprave
7. Zaključak

Za dane koje je radnik prijavljen na obvezna osiguranja kod poslodavca, obveza je poslodavca obračunati doprinose bez obzira na to ostvaruje li radnik pravo na isplatu plaće. Ako ne radi zbog zakonski predviđenih razloga (bolovanje, neplaćeni dopust i sl.) ili zbog svoje odluke pa nema plaće ili bruto-plaća / naknada prema računici bude niža od najniže osnovice za obračun doprinosa, obveza je poslodavaca obračunati doprinose na najnižu osnovicu za obračun doprinosa. Od 1. prosinca 2023. godine u određenim se situacijama osnovica za obračun doprinosa može umanjiti za 300 €. U nastavku članka o svemu detaljnije.

1. Uvodne napomene
2. Kada se doprinosi obračunavaju prema minimalnoj osnovici
3. Za koje se razdoblje primjenjuje nova osnovica
4. Osnovica za obračun doprinosa i nepuno radno vrijeme
5. Umanjenje osnovice za obračun doprinosa – 300 €
6. Obračun doprinosa u slučaju isplate naknade plaće za vrijeme bolovanja
7. Neplaćeni dopust prema Zakonu o radu
8. Obračun doprinosa za dane tjednog odmora (subota i nedjelja)
9. Neopravdani izostanak s posla
10. Zaključak

Plaća radnika mora biti ili određena (tako da je ugovorom o radu utvrđena točna svota plaće ili plaće po satu) ili odrediva (tako da ugovor o radu upućuje na kolektivni ugovor ili pravilnik o radu kojim je uređena bruto-plaća ili osnove i mjerila za isplatu bruto-plaće). Plaću je moguće ugovoriti kao mjesečnu svotu plaće (tzv. fiksna svota plaće), ali je također moguće i ugovaranje plaće po satu rada. Kada se plaća ugovara po satu rada, visina plaće ovisi o odrađenom mjesečnom fondu sati. U članku se objašnjava izračun plaće ovisno o različitim rasporedima radnog vremena radnika.

1. Uvod
2. Definicija radnog vremena
3. Određivanje trajanja radnog vremena
4. Organizacija i raspored radnog vremena
5. Evidencija radnog vremena
6. Određivanje plaće
7. Blagdani i neradni dani
8. Primjeri obračuna plaća koja je ugovorena po satu ili prema bodovima

Prilikom obračuna plaće, naknade plaće i ostalih stalnih i/ili povremenih novčanih primitaka te njihove isplate, nezaobilazno i vrlo važno pitanje jest ono koje se odnosi na ovrhu na plaći i drugih odgovarajućih primitaka.

S obzirom na to da navedeni institut nekoliko desetljeća ne gubi na svojoj važnosti u gotovo svakodnevnoj praksi, o njemu pišemo u ovom članku te dajemo prikaz konkretnih izračuna prema novoj osnovici i praktičnih primjera.

1. Uvod
2. Zakonski temelj ovrhe na plaći
3. Što se ne smije plijeniti
4. Što se smije plijeniti samo djelomično
5. Ovrha na naknadi plaće
6. Zaključak

Ako obveznik zapošljavanja ili zamjenskog zapošljavanja ne zaposli dovoljan broj osoba s invaliditetom, obvezan je plaćati novčanu naknadu. Za jedno kvotno nezapošljavanje u 2024. godini novčana naknada je 168,00 € mjesečno. Nova svota uplaćuje se za obvezu kvotnog zapošljavanja za siječanj, odnosno do kraja veljače.

1. Uvodno
2. Tko se smatra osobom s invaliditetom
3. Tko je obvezan zaposliti osobe s invaliditetom
4. Naknada za nezapošljavanje osoba s invaliditetom

Hrvatski porezni rezidenti koji ostvaruju dohodak iz inozemstva već su navikli da će za prethodnu godinu prijaviti dohodak do kraja siječnja na Obrascu INO-DOH ili, u slučaju obavljanja obrta ili slične samostalne djelatnosti, na Obrascu DOH. Ovim ćemo člankom dodatno objasniti tko je obvezan prijaviti taj inozemni dohodak te koji su načini njegova prijavljivanja, uz slikovite praktične primjere s popunjavanjem obrazaca INO-IZJAVA i INO-DOH. Također ćemo dati primjer izvještavanja kada porezni nerezident ostvaruje, u skladu s domaćim hrvatskim ili međunarodnim pravom, neoporezive dohotke s izvorom u Republici Hrvatskoj ili od hrvatskog poslodavca.

1. Uvod
2. Oporezivanja inozemnog dohotka
3. Podnošenje obrazaca INO-IZJAVA i INO-DOH
4. Primjeri
5. Zaključak

Autorica u članku obrazlaže računovodstveno i porezno motrište uvoza dobara u Republiku Hrvatsku (dalje: RH) iz trećih zemalja ovisno o tome primjenjuje li se prilikom uvoza dobara obračunsko plaćanje PDV-a ili se PDV fizički plaća. Uz navedeno, autorica objašnjava kako se utvrđuje porezna osnovica pri uvozu dobara u RH kada je uvoznik porezni obveznik u RH. Na kraju članka daje se i kratak prikaz najvažnijih oslobođenja koja se odnose na uvoz dobara u RH.

1. Uvod
2. Računovodstveno praćenje uvoza dobara u RH
3. Utvrđivanje porezne osnovice pri uvozu dobara u RH
4. Obračunsko plaćanje PDV-a pri uvozu dobara u RH
5. Fizičko plaćanje PDV-a pri uvozu dobara u RH
6. Oslobođenja od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara
7. Zaključak

Svaka fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište u poreznom smislu, treba ukupan svjetski dohodak (dohodak od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala i drugog dohotka) koji je ostvarila u tuzemstvu i u inozemstvu prijaviti u RH. Način prijave dohodaka razlikuje se ovisno o vrsti dohotka, postojanju međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje: međunarodni ugovori) i njihovoj primjeni. Zakonski zahtjevi vezani za prijavu dohodaka nastalih iz ili u inozemstvu detaljnije će se objasniti u članku.

1. Uvodno
2. Utvrđivanje rezidentnosti
3. Kada se prijavljuje inozemni dohodak
4. Pravila za popunjavanje Obrasca INO-DOH
5. Popunjavanje INO-DOH-a
6. Koji će se tečaj primijeniti
7. Prijava dohotka od nesamostalnog rada u Obrascu INO-DOH
8. Drugi (ostali) dohodak – ugovor o djelu i ugovor o autorskom djelu
9. Primitci od kamata
10. Dohodak od samostalne djelatnosti
11. Dohodak od dividenda i udjela u dobitku
12. naknada umjetnicima ili sportašima
13. Naknade članovima uprave
14. Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka

Izviješće o isplaćenim primitcima nerezidentima podnose isplatitelji RH koji su isplatili dohodak (oporezivi ili neoporezivi) nerezidentnu na koji nisu obračunali porez na dohodak u RH. Kako se podnosi izvješće i kada, objašnjeno je u nastavku.

1. Obveza dostave Obrasca INO-DOH s primjerom kako na njemu iskazati podatke

Statističko istraživanje o robnoj razmjeni unutar Europske Unije (dalje: EU), poznatije pod nazivom „Intrastat“, provodi se u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) od dana pristupanja u članstvo Unije. Statističke podatke o robi, koja se transportira unutar teritorija EU-a, gospodarstvenici dostavljaju u elektroničkom obliku izravno u carinski Intrastat sustav. Obvezu dostavljanja podataka u Intrastat sustav gospodarstvenicima u RH dodjeljuje Državni zavod za statistiku (dalje: DZS) u suradnji s Carinskom upravom. Više o novostima u 2024. godini pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Novi godišnji pragovi uključivanja u Intrastat za 2024. godinu
3. Intrastat obrazac u 2024. godini
4. Rokovi dostave Intrastat obrazaca u 2024. godini
5. Nova kombinirana nomenklatura za 2024. godinu
6. Nova pojednostavljenja u Intrastat sustavu RH od 2024. godine
7. Razdoblje izvještavanja u Intrastat obrascu – izmjene od 2024. godine
8. Predujmovi unutar EU-a u Intrastat obrascu
9. Nadomjesni obrasci za 2023. godinu dostavljeni tijekom 2024. godine
10. Novi priručnik „Upute za izvještajne jedinice 2024.“

Prijedlog zakonodavnog paketa za jedinstvenu valutu (engl. Single Currency Package) upućen je polovinom 2023. godine u redovni zakonodavni postupak EU-a. Njegov sastavni dio je Prijedlog uredbe o uvođenju digitalnog eura, usmjeren na uvođenje digitalnog eura i uređenje njegovih bitnih aspekata kako bi se dopunio gotov novac, a službeni oblici novca središnje banke prilagodili tehnološkom razvoju. Digitalni euro imao bi status zakonskog sredstva plaćanja. Autor u ovome članku obrazlaže temeljna pitanja predloženoga pravnog okvira za digitalni euro.

1. Uvod
2. Prijedlog uredbe o uvođenju digitalnog eura
3. Zaključak

U Uradnem (Službenom, op. prev.) listu Republike Slovenije 3. travnja 2023. godine objavljen je Zakon o prekograničnom obavljanju usluga (dalje: Zakon). Njime se uređuju uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe, registrirane u drugim državama Europske unije, mogu obavljati prekogranične usluge u Republici Sloveniji. Više o zakonskim odredbama slovenskih propisa koje se odnose na poslodavce i obrtnike RH, u nastavku članka.

1. Nadležne institucije za provedbu Zakona
2. Prijava na mrežni portal Republike Slovenije
3. Prijava u Zavod za zapošljavanje Republike Slovenije
4. Potvrda o obavljanju djelatnosti obrta
5. Obveze prilikom obavljanja građevinskih usluga
6. Obveze prilikom obavljanja usluga međunarodnog prijevoza
7. Prekršaji stranog poslodavca i strane samozaposlene osobe

Članovi uprave su u ovisnosti o svom radno-pravnom statusu obvezni osiguranici. Obvezni osiguranici su i članovi uprave umirovljenici. O tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Mirovinsko osiguranje članova uprave trgovačkog društva