Računovodstvo, revizija i financije 9/2023

U časopisu RRiF 6/23. pisali smo o pravnom računovodstvenom i poreznom motrištu prestanka poslovanja društva bez likvidacije na koji se odlučuju mnogi poduzetnici zbog jednostavnosti i brzine provedbe u odnosu na postupak likvidacije. U ovome članku autorica objašnjava pravno, računovodstveno i porezno motrište likvidacije društava s ograničenom odgovornošću. Pri tome obrazlaže i financijsko izvještavanje društva nad kojim je pokrenut postupak likvidacije od trenutka otvaranja do brisanja društva iz sudskog registra.

1. Zakonski okvir likvidacije d.o.o.-a
2. Razlozi za prestanak d.o.o.-a
3. Donošenje odluke o likvidaciji d.o.o.-a
4. Imenovanje likvidatora u d.o.o.-u
5. Obveze likvidatora u postupku likvidacije d.o.o.-a
6. Porezno i računovodstveno motrište d.o.o.-a u likvidaciji
7. Sastavljanje poreznih i financijskih izvještaja za društvo u postupku likvidacije na primjeru iz poslovne prakse
8. Brisanje d.o.o.-a iz sudskog registra
9. Zaključak

Osobni automobili i dalje su najviše zastupljena vrsta prijevoznih sredstava koju poduzetnici koriste za potrebe prijevoza osoba. Međutim, u praksi se nerijetko koristi i drugim sredstvima za osobni prijevoz kao što su motocikli, mopedi, četverocikli i sl. Iako je namjena navedenih prijevoznih sredstava, u pravilu, ista kao i kod osobnih automobila – služe za prijevoz osoba, u poreznom smislu ta prijevozna sredstva nisu u potpunosti izjednačena s osobnim automobilima. Autor u ovome članku piše o računovodstvenom i poreznom položaju motocikala, mopeda i četverocikala.

1. Uvod
2. Nabava motocikala, mopeda i četverocikala
3. Troškovi uporabe motocikala, mopeda i četverocikala
4. Zaključak

Štetu na imovini poduzetnika mogu uzrokovati elementarne nepogode ili ljudski faktor. Nastala šteta ima posljedice na poslovanje poduzetnika i najčešće dovodi do povećanih troškova koji se u pojedinim situacijama mogu nadoknaditi potraživanjem od osoba koje su štetu uzrokovale. S obzirom na to da je štetu teško predvidjeti i u cijelosti spriječiti, na poduzetniku je da kroz osiguranje svoje imovine smanji negativne posljedice nastalih šteta. Za štetu nanesenu drugima može odgovarati i poduzetnik, stoga je važno znati u kojim slučajevima i na koji način poduzetnik odgovara za nastalu štetu. O pravnom, računovodstvenom i poreznom motrištu štete na imovini poduzetnika te o slučajevima u kojima poduzetnik nadoknađuje štetu drugima, pročitajte u nastavku članka.

1. Što su šteta i prirodna nepogoda te kako se mogu ublažiti
2. Računovodstveno praćenje uplaćene premije osiguranja
3. Računovodstveno praćenje nastale štete na dugotrajnoj imovini poduzetnika i njezinog otklanjanja
4. Računovodstveno praćenje štete na kratkotrajnoj imovini poduzetnika
5. Isplata odštete drugima
6. Zaključak

Autorica u članku obrazlaže način osnivanja i poslovanja zadruga koje su osnovane s ciljem stjecanja dobitka. Uz to, objašnjava specifičnosti računovodstvenog praćenja nekih poslovnih događaja (uplata članskih uloga, prodaju robe, nabavu dugotrajne i kratkotrajne imovine i sl.) u zadrugama koje su osnovane s ciljem stjecanja dobitka te daje primjere knjiženja nekih poslovnih događaja koji su vezani za poslovanje zadruga. Na kraju članka daju se i napomene koje se odnose na uporabu ostvarenih dobitaka u zadrugama te na prestanak zadruga.

1. Uvod
2. Osnivanje i poslovanje zadruga
3. Vođenje poslovnih knjiga
4. Oporezivanje naknada članovima zadruge i upraviteljima
5. Financijsko izvještavanje zadruga
6. Uporaba dobitka zadruge
7. Prestanak zadruge
8. Zaključak

Nakon 24 godine Hrvatska gospodarska komora (dalje: HGK) donijela je novu odluku kojom se uređuje dopuštena visina manjka u ugostiteljstvu za poduzetnike. Nova odluka detaljnije uređuje postupanje prilikom nastanka manjka u ugostiteljstvu te su njome promijenjene i dopuštene stope manjka. Detaljnije o novostima koje donosi ta odluka, pročitajte u ovom članku.

1. Što su manjkovi u ugostiteljstvu i kako nastaju
2. Način utvrđivanja manjka u ugostiteljstvu
3. Dopuštena visina kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu
4. Porezni položaj utvrđenog manjka
5. Računovodstveno evidentiranje utvrđenog manjka u ugostiteljstvu
6. Zaključak

Kada poduzetnici kod isporuka dobara i usluga žele ugovoriti odgodu plaćanja u duljem roku od 60 dana tada ugovaraju robno trgovački kredit u kojemu rok ne može biti dulji od 360 dana. Međutim, za isporuke pokretnih dobara može se ugovoriti kupoprodaja s obročnom otplatom cijene, kod koje se propisani rok ispunjenja primjenjuje na svaki obrok, te u tom slučaju razdoblje otplate može biti i dulje. U članku autorica piše o računovodstvenom i poreznom motrištu robno trgovačkog kredita i ugovora o kupoprodaji s obročnom otplatom cijene koji se sklapaju među poduzetnicima.

1. Pravni okvir ugovaranja robno trgovačkog kredita i kupoprodaje s obročnom otplatom
2. Računovodstveno praćenje robno trgovačkog kredita i kupoprodaje s obročnom otplatom
3. Primjeri računovodstvenog praćenja robno trgovačkog kredita i kupoprodaje s obročnom otplatom
4. Umjesto zaključka

Dinamično poduzetništvo traži odgovore na brojna pitanja koja im se pojavljuju u praksi. Ukupno gledajući, propisi uređuju svaku poduzetničku aktivnost ili pothvat pa je poduzetnicima ponekad teško odrediti kako da postupe. To zahtijeva dosta vremena, uz rizik da sve propise nisu obuhvatili pa nam se čini korisnim neka pitanja obraditi kako bi bilo što manje dvojbi u definiranju pojedinih poduzetničkih odluka. Nadamo se da će neka pitanja dati odgovor koji vam upravo treba.

RAČUNOVODSTVO

1. Pretvaranje kapitalnih pričuva i zadržanih dobitaka u temeljni kapital
2. Kupnja zemljišta radi daljnje prodaje
3. Naknadni popusti u okviru programa vjernosti

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

1. Porezno motrište usluga montaže
2. Porezni položaj usluge najma prostora poreznom obvezniku za stambene potrebe radnika

PLAĆE I NADOKNADE

1. Plaćanje beneficiranog staža za vozače teretnih vozila

POREZ NA DOHODAK

1. Isplata udjela u dobitku i dividenda fizičkim osobama nerezidentima
2. Porezni položaj dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova (iznajmljivači) i dohotka od najma – zakupa prostora za stanovanje u istoj godini
3. Isplata neoporezive stipendije studentu koji je korisnik sportske stipendije

FISKALIZACIJA U PROMETU GOTOVINOM

1. Izdavanje računa u slučaju prestanka rada elektroničkoga naplatnog uređaja

RADNO PRAVO

1. Korištenje odgovarajućeg dijela godišnjeg odmora kod prestanka ugovora o radu

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige razmatraju naplata naknade za uređenje voda te nasljeđivanje nekretnine ako je nasljeđuje jedinica lokalne samouprave (ošasna ostavina). Naknada za uređenje voda kao jedan od vodnih doprinosa može se naplaćivati i uz naplatu naknade za komunalni doprinos. Tome moraju biti i prilagođena knjiženja jer ona nije prihod jedinice lokalne samouprave. Ako je riječ o ošasnoj ostavini, u nekim okolnostima ne može se u času njezina primitka odobriti prihod razdoblja.

1. Naplata naknade za uređenje voda uz komunalni doprinos
2. Nasljeđivanje nekretnine

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježi prodaja ribolovnih dozvola za športski ribolov na moru te primitak stvari koju ne treba platiti a koja se u glavnoj knjizi uvrštava u dugotrajnu nefinancijsku imovinu. Bez obzira na novčane tokove, prihodi pripadaju pri prodaji ribolovnih dozvola samo onome tko s tim sredstvima može raspolagati. Ako neprofitna organizacija dobije na dar stvar koja ima u računovodstvenom smislu obilježje dugotrajne nefinancijske imovine, prihode odobrava poslije.

1. Dozvola za športski ribolov
2. Darivanje neprofitne organizacije dugotrajnom nefinancijskom imovinom

Poslodavac je obvezan, najkasnije 15 dana od dana isplate plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor dostaviti radniku, obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni. Obveza dostave obračuna naknade za neiskorišteni godišnji odmor te neoporezivih primitaka je novost u Zakonu o radu. Neke aktualnosti i primjere isplatnih listi navodimo u nastavku.

1. Uvod
2. Isplata primitaka na različite datume
3. Iskazivanje neoporezivih primitaka na isplatnoj listi
4. Iskazivanje razdoblja na isplatnoj listi
5. Podatci o radnom vremenu (oblicima rada odrađenim prema satima)
6. Iskazivanje naknade za neiskorišteni godišnji odmor na isplatnoj listi
7. Kako se može dostaviti isplatna lista
8. Primjeri iskazivanja podataka na isplatnoj listi
9. Isplatna lista neisplaćene plaće – primjeri

U sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora prava s osnove narušenog zdravstvenog stanja djeteta kojemu je potrebna pojačana njega te djeteta s teškoćama u razvoju ostvaruju isključivo zaposleni i samozaposleni roditelji. Pritom oni mogu koristiti dopust te pravo na rad s polovinom punoga radnog vremena, pod uvjetima i na način te uz isplatu novčane naknade kako propisuje Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 152/22.). U ovom će se članku objasniti pod kojim uvjetima i u kojem se trajanju pojedina prava koriste, tko o njima odlučuje te u kojoj se visini isplaćuje novčana naknada korisnicima.

1. Zaposleni i samozaposleni roditelji
2. Prethodno osiguranje
3. Pravo na rad s polovinom punoga radnog vremena radi pojačane njege djeteta
4. Prava radi njege djeteta s teškoćama u razvoju
5. Novčana naknada tijekom dopusta radi njege djeteta s teškoćama u razvoju
6. Novčana naknada tijekom korištenja prava na rad s polovinom punoga radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju

Oslobođenja u sustavu PDV-a koja su propisana odredbama Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u jednim se dijelom odnose na promet dobara i usluga u tuzemstvu, a ostala su oslobođenja pri isporukama dobara unutar EU-a, oslobođenja pri izvozu dobara (u treće zemlje) i oslobođenja koja su izjednačena s izvozom, oslobođenja pri uvozu dobara, za transakcije koje se odnose na međunarodnu trgovinu te oslobođenja za usluge posredovanja. Da bi isporuke dobara i usluga mogle biti oslobođene PDV-a, porezni obveznici trebaju zadovoljiti propisane uvjete za oslobođenje koji proizlaze kako iz propisa o PDV-u tako i iz carinskih propisa. O posebnostima oslobođenih prometa dobara i usluga može se pročitati u ovom članku.

1. Uvod
2. Oslobođenja za određene djelatnosti od javnog interesa
3. Oslobođenje za ostale djelatnosti
4. Oslobođenja za transakcije unutar EU-a
5. Oslobođenja pri uvozu dobara
6. Oslobođenja pri izvozu dobara

Mali se porezni obveznici s motrišta PDV-a smatraju poreznim obveznicima, ali nisu redoviti porezni obveznici, a to znači da se ne nalaze u bazi poreznih obveznika RH jer nisu prešli propisani prag isporuka od 39.816,84 €. To znači da u tuzemnim prometima – isporukama dobara i usluga ne zaračunavaju PDV te ne mogu koristiti pretporez. Međutim, u određenim poreznim situacijama, i to kod stjecanja dobara iz EU-a (ako su prešli prag stjecanja) te stjecanja i isporuka inozemnih usluga (B2B) mali porezni obveznici trebaju zatražiti PDV ID broj (tada se nalaze samo u bazi VIES) te trebaju prenijeti poreznu obvezu na inozemne kupce ili od njih preuzeti poreznu obvezu. U tim prometima imaju samo obvezu PDV-a, međutim kao mali porezni obveznici nikada nemaju pravo na pretporez. U sljedećem broju časopisa RRiF može se pročitati o oporezivanju usluga malih poreznih obveznika.

1. Uvod
2. Tko su mali porezni obveznici, kada trebaju preuzeti / prenijeti poreznu obvezu i zatražiti PDV ID broj
3. Posebnosti u prometu dobara malih poreznih obveznika

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu zapošljavati učenike i studente na redovnom i izvanrednom školovanju na srednjim, višim, visokim školama, fakultetima putem ovlaštenih posrednika. Djelatnost zapošljavanja podrazumijeva i posredovanje za obavljanje poslova i usluga učenika i studenata, i to bez zasnivanja radnog odnosa.

No, u praksi poduzetnici s učenicima i studentima mogu sklapati i ugovor o djelu odnosno autorskom honoraru bez posrednika, a tada se isplaćeni primitci oporezuju na način propisan za drugi dohodak od prve obavljene isplate.

1. Uvod
2. Utvrđivanje primitka za rad putem studenske ili učeničke udruge i korištenje osobnog odbitka
3. Primitci putem posrednika koji su viši od 9.556,18 €
4. Utjecaj visine primitaka na priznavanje osobnog odbitka po osnovi uzdržavanih članova
5. Obvezna evidencija o radu studenata
6. Studenti i fiskalizacija

Učenici strukovnih škola, ali i studenti, obvezni su odraditi praktičnu nastavu kao dio nastavnog programa. Provedbu prakse omogućavaju im obrtnici, ili društva ili ustanove. Više o obvezama pružatelja prakse za vrijeme praktičnog rada i poreznom tretmanu isplaćenih naknada za rad učenicima i studentima pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Pravo na nagradu učenicima za zanimanja vezanih obrta
3. Pravo na nagradu učenicima ostalih strukovnih škola (osim vezanih obrta)
4. Pravo na isplatu nagrade učenicima i studentima u djelatnosti graditeljstva i ugostiteljstva
5. Prava na nagradu za rad studentu na stručnoj praksi
6. Porezni tretman isplaćenih nagrada učenicima i studentima
7. Utječe li primitak učenika / studenta na priznavanje osobnog odbitka roditelju
8. Zdravstvena zaštita učenika za vrijeme prakse
9. Vođenje evidencije o učenicima i studentima
10. Kaznene odredbe u slučaju neisplate novčanih nagrada

Revizija financijskih izvještaja najčešće započinje u jesen obavljanjem predrevizije (eng. interim audit) te se nastavlja u sljedećoj godini tzv. završnom revizijom (eng. final audit). Obveznike revizije pojedinačnih i konsolidiranih financijskih izvještaja trgovačkih društava određuje Zakon o računovodstvu, a Zakon o reviziji uređuje obavljanje revizorskih usluga, koje su osobe ovlaštene za obavljanje revizorskih usluga, uvjete za obavljanje revizorskih usluga, izdavanje i ukidanje odobrenja za rad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga i dr. Revizora imenuje skupština društva, a odluku o odabiru revizora za 2023. godinu treba donijeti do kraja rujna.

1. Propisi koji uređuju obveznike revizije i način provedbe revizije financijskih izvještaja
2. Obveznici revizije financijskih izvješća za 2023. godinu prema ZoR-u
3. Obveza revizije prema Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija
4. Obveza revizije prema Zakonu o vodnim uslugama
5. Važne odredbe iz Zakona o reviziji kod odabira revizora i ugovaranja revizije

1. Bruxelles donio europske norme izvješćivanja o održivosti
2. Sve više vlada uvodi jednokratno oporezivanje bankarskih dobitaka
3. Italija prikupila 2,8 mlrd. eura od poreza na ekstraprofit
4. Registrirana inicijativa da se oporezuju bogati
5. Prijedlog oporezivanja zrakoplovnoga goriva u slijepoj ulici
6. Zakonski prijedlog kojim bi se stara vozila trebala reciklirati
7. Slovačka Ustavom zaštitila pravo na plaćanje gotovinom

Riječ je o nadoknadi troškova koje trpi vjerovnik zbog dužnikova zakašnjenja u plaćanju dospjelih obveza. Iako je dana zakonska mogućnost vjerovnicima da naplate tu odštetu, u našoj poslovnoj praksi ona se gotovo ne primjenjuje. Otkud tolika obazrivost u nas prema onima koji iskorištavaju imovinu vjerovnika (novčano potraživanje), dok se npr. u Njemačkoj i Češkoj u slučaju zakašnjenja u plaćanju pošalje faktura s novčanom kaznom (nadoknadom). U nastavku članka iznijet ćemo naše zakonsko uređenje i sudsku praksu u vezi s tom nadoknadom.

1. Zakonski rokovi plaćanja – određivanje zakašnjenja
2. Iznimka od zakonskog roka plaćanja
3. Posebna naknada za troškove zbog kašnjenja u plaćanju
4. Porezna i računovodstvena postupanja
5. Zaključak

Kada poduzetnici prepoznaju dobru priliku i krenu u proces pretvaranja ideje u posao, tijekom razvijanja projekta doći će do dijela koji će se odnositi na financije, odnosno doći će do pitanja kako financirati poduzetnički pothvat u koji su krenuli. Financiranje projekata predstavlja velik izazov za svakog poduzetnika. O tome koja će se vrsta financiranja izabrati, uvelike ovisi i sama uspješnost poduzetničkog pothvata, odnosno realizacija projekta.

1. Uvod
2. Financiranje zaduživanjem
3. Posebni oblici financiranja
4. Alternativni načini financiranja
5. Zaključak

U procjeniteljskoj je praksi općeprihavaćen model CAPM (u proširenoj formi) kao alat za izračun diskontne stope. Cilj je ovog članka predstaviti bolju metodologiju za izračun diskonte stope te objasniti razloge zbog čega je predmetna metodologija bolja od CAPM-a. Implementiranjem predmetne metodologije procjenitelj može očekivati preciznije (a time i obranjivije) procjene.

1. Veza između ostvarenih povrata i tržišne kapitalizacije d.d.-a
2. Osnovne postavke Abramsova modela
3. Zašto je privatni kapital rizičniji od javnog kapitala
4. Kako doći do novih podataka
5. Problemi modela CAPM (jednostavna i proširena forma)
6. Zaključak

Obrtnici i druge samostalne djelatnosti koji vode poslovne knjige i na temelju njih utvrđuju dohodak pri ulasku u sustav PDV-a, najčešće odabiru primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama. Kada takvi porezni obveznici nabavljaju dugotrajnu imovinu na financijski leasing, pretporez ne priznaju po primitku isporuke nego po plaćanju rata leasinga. U slučaju nabave osobnog automobila potrebno je voditi računa i o propisanim ograničenjima u vezi s priznavanjem izdataka i pretporeza. Detaljnije o tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Kupnja osobnog automobila putem financijskog leasinga
3. Primjer kupnje osobnog automobila na financijski leasing kod obrtnika

Od 1. srpnja 2023. godine na snazi su izmjene i dopune Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 33/23.) kojima se uređuje radno vrijeme u djelatnosti trgovine tako da se propisuje maksimalno trajanje tjednog fonda radnih sati prodajnih objekata, uvodi opće pravilo o neradnim nedjeljama i neradnim blagdanima uz mogućnost odabira 16 radnih nedjelja tijekom godine te navode prodajni objekti i oblici trgovanja koji su izuzeti od propisanih ograničenja i zabrana.

U ovom članka donosimo odgovore na važna i aktualna pitanja o primjeni odredaba Zakona o trgovini kojima se uređuje radno vrijeme.

1. Na koje se prodajne objekte primjenjuju odredbe Zakona o trgovini o uređenju radnog vremena u djelatnosti trgovine?
2. U kojem dnevnom i tjednom radnom vremenu mogu raditi prodajni objekti?
3. Je li zabrana rada nedjeljom i blagdanima apsolutna?
4. Odnosi li se propisan ukupni fond radnih sati tjedno i mogućnost odabira 16 radnih nedjelja na sve prodajne objekte trgovca, ili na svaki prodajni objekt zasebno?
5. U kojem radnom vremenu mogu raditi prodajni objekti u trgovačkom centru?
6. U koje blagdane prodajni objekti moraju biti zatvoreni?
7. Koja je razlika između blagdana i neradnih dana u RH?
8. Može li trgovac odabrati kao radnu nedjelju onu koja pada u dane blagdana?
9. U kojim slučajevima prodajni objekti ipak mogu raditi nedjeljom i blagdanima?
10. Mogu li prodajni objekti na autobusnom stajalištu raditi nedjeljom i blagdanima?
11. Odnosi li se iznimka od općeg ograničenja rada nedjeljom i neradnim blagdanima i na prodavaonice u sklopu benzinskih postaja?
12. Što se podrazumijeva pod kulturnim ustanovama i drugim subjektima u kulturi?
13. Što se podrazumijeva pod vjerskim ustanovama?
14. Koji prostori obuhvaćaju proglašena zaštićena područja prirode?
15. Što se smatra interpretacijskim centrom u sklopu kojeg prodajni objekti mogu raditi nedjeljom i blagdanima?
16. Tko i uz koje uvjete smije prodavati poljoprivredne proizvoda nedjeljom i blagdanima?
17. Što se podrazumijeva pod primarnim, a što pod poljoprivrednim proizvodima i koji su to najčešće proizvodi?
18. Može li se na štandovima tržnice obavljati prodaja ribe izlovljene u moru ili iz vlastita uzgoja nedjeljom i blagdanima?
19. Na koju se prigodnu prodaju odnosi iznimka od općeg ograničenja radnog vremena djelatnosti trgovine?
20. Mogu li kiosci nedjeljom i blagdanima osim tiskovina prodavati i drugu robu?
21. Imaju li trgovci koji prodaju tisak iz kioska pravo odabrati 16 radnih nedjelja kroz godinu te raditi do najviše 15 sati dnevno?
22. Tko je obvezan voditi evidenciju radnog vremena za svaku radnu nedjelju i u kojem obliku se ona vodi?

Posebne uzance u ugostiteljstvu su pravni izvori (skup poslovnih običaja) koji se primjenjuju samo onda kada ni zakon, a ni podzakonski propisi ne uređuju određene ugovorne odnose. Pri utvrđivanju uzanci polazi se od uobičajene poslovne prakse, te se tako uređuju pravne praznine kojima se olakšava poslovanje u ugostiteljstvu i kod pružanja usluga u turizmu. Uzancama se podiže razina kvalitete usluga, djelotvorno pridonosi rješavanju dvojbi koje se susreću u svakodnevnoj primjeni, kao npr.: sklapanje ugovora, rezervacija smještaja, otkaz i odustanak od rezervacije, otkaz ugovora, otkaz usluge, raskid ugovora, kućni red, prava i obveza stranaka, plaćanje usluga, popusti koje odobrava ugostitelj, provizija, jamstveni polog, jamčevina kod ugovora o smještaju u turističkim apartmanima, odgovornost ugostitelja za stvari gosta, pružanje usluge, cijene usluge itd. Poslovi za koje se uzancama utvrđuju poslovni običaji odnose na ugovor o hotelskim uslugama, ugovor o smještaju u turističkim apartmanima, ugovor o uslugama kampiranja i ugovor o uslugama prehrane i točenja pića.

1. Uvod
2. Ugovor o hotelskim uslugama
3. Ugovor o smještaju u turističkim apartmanima
4. Ugovor o uslugama kampiranja
5. Ugovor o uslugama prehrane i točenja pića

U poslovnim odnosima s potrošačima trgovac treba primjenjivati poštenu poslovnu praksu (nepoštena poslovna praksa prema potrošačima zakonom je zabranjena) koja uključuje postupanje s potrebnom profesionalnom pažnjom te se pritom suzdržavati od primjene nepoštene zavaravajuće i/ili agresivne poslovne prakse s ciljem dovođenja prosječnog potrošača u zabludu kako bi time utjecao na njegovo ekonomsko ponašanje.

U kojim se slučajevima poslovna praksa trgovca prema potrošačima smatra nepoštenom, pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Poslovna praksa trgovca prema potrošačima
3. Nepoštena poslovne praksa – pojam, pretpostavke, područje primjene, podjela
4. Zavaravajuća poslovna praksa
5. Agresivna poslovna praksa
6. Zaključak

Autori u ovome članku sa statusnog motrišta te motrišta poreza, doprinosa i obveznih osiguranja razmatraju u cjelini bitna pitanja za rad umirovljenika, koji je u aktualnoj situaciji pomanjkanja radne snage u nas itekako aktualan. Pritom je važno istaknuti da umirovljenici trebaju raditi tako da zadrže mirovinu. Oni, dakako, mogu raditi u skladu sa Zakonom o radu, a osim toga, u zakonom propisanim uvjetima i na temelju nekih drugih propisa, kao što su Zakon o obveznim odnosima, Zakon o trgovačkim društvima i dr., također mogu raditi, o čemu pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Temeljna statusno-PRAVNA pitanja rada umirovljenika na temelju Zakona o radu i još nekih zakona
3. Socijalni i porezni status zaposlenih umirovljenika
4. Doprinosi i porez na dohodak umirovljenika člana uprave
5. Prava zaposlenih umirovljenika s osnove radnog odnosa
6. Rad umirovljenika po ugovoru o djelu

Ako državljanin države članice, ugovorne ili treće zemlje radi u RH, obvezan je zdravstveno se osigurati u RH. Time on stječe punu zdravstvenu zaštitu u RH, ali i članovi njegove obitelji u određenim situacijama. O činjenici gdje je prebivalište ili boravište članovima obitelji, ovise i prava iz zdravstvenog osiguranja koja ostvaruju ti članovi obitelji. Više o svemu u ovom članku.

1. Uvod
2. Prebivalište, stalni boravak ili dugotrajno boravište u RH
3. Privremeni boravak u RH

Da bi došlo do valjanog i urednog ispunjenja obveze, mora se ispuniti niz pretpostavaka predviđenih sporazumom ugovornih strana, a u izostanku takvih stranačkih utanačenja trebaju se ispuniti pretpostavke koje određuje ZOO. Dvije od tih pretpostavaka su uračunavanje ispunjenja i vrijeme, a koje su uređene zakonskim pravilima.

U prošlom su se broju ovog časopisa izložila pravila i odgovarajuća shvaćanja sudske prakse o subjektima ispunjenja i predmetu ispunjenja, a u ovom se broju ta cjelina dovršava razlaganjem o pravilima koja se odnose na uračunavanje ispunjenja i vrijeme ispunjenja obveze te se obrađuju uračunavanje ispunjenja i vrijeme ispunjenja ugovornih obveza razmatranjem zakonskih pravila. U tom se smislu na odgovarajućim mjestima navode bitna shvaćanja sudova, koja tumače i pomažu da se smisao, cilj i značenjski sadržaj tih pravila odgovarajuće razjasni.

1. Uvod
2. Uračunavanje ispunjenja
3. Vrijeme ispunjenja
4. Zaključak

Kako fizičke osobe imaju prebivalište ili boravište, tako trgovačko društvo ima sjedište. Shodno tome, u ovome članku pišemo o sjedištu trgovačkog društva kao mjestu u Republici Hrvatskoj u kojemu je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili mjestu u kojemu društvo trajno obavlja svoju djelatnost.

1. Uvod
2. Sjedište trgovačkog društva
3. Promjena sjedišta
4. Sudska nadležnost
5. Zaključak

Zakon o proračunu uređuje sadržaj proračuna i financijskog plana, postupak njihova donošenja, njihovo izvršavanje. Taj Zakon propisuje sastavljanje izvještaja o njihovu izvršenju, a o njihovu izvršenju izvještava se za polugodište i godinu određene proračunske godine.

Kako bi se detaljnije uredilo to izvještavanje, donesen je poseban provedbeni propis, Pravilnik o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna i financijskog plana.

Prema njegovim pravilima, a koja su detaljno razrađena u ovom članku, prvi put bi se trebalo izvještavati za prvo polugodište 2023. godine.

1. Uvod
2. Sadržaj i izgled polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna
3. Sadržaj i izgled polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika
4. Podnošenje polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika
5. Donošenje polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna
6. Objava polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju

Nakon skoro pet godina nastale su neke promjene u sustavu fiskalne odgovornosti. Upućuje se na nekoliko bitnih novosti kojima se unaprjeđuje sustav javnih financija. Puna primjena ovih promjena može se očekivati tek uz davanje odgovarajuće izjave kada se promijeni i odgovarajući provedbeni propis koji ju uređuje.

1. Počeci uvođenja Zakona o fiskalnoj odgovornosti i ključne odredbe
2. Promjene u vezi s ulaskom RH u europodručje i jačanje uloge povjerenstva za fiskalnu politiku
3. Novosti vezane uz Izjavu o fiskalnoj odgovornosti
4. Zaključno

U određenim okolnostima javni naručitelj može izmijeniti već sklopljeni ugovor o javnoj nabavi bez provedbe novog postupka javne nabave, s ciljem zamjene izvornog ugovaratelja novim ugovarateljem. Jedna od njih je okolnosti općega ili djelomičnoga pravnog sljedništva prvotnog ugovaratelja, nakon restrukturiranja drugim gospodarskim subjektom koji ispunjava prvotno utvrđene kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta. To ne smije predstavljati drugu značajnu izmjenu ugovora i cilj ne smije biti izbjegavanje primjene zakonskih odredaba.

1. Uvod
2. Presuda Suda EU-a C-461/20
3. Presuda visokoga upravnog suda broj: UsII-49/19 od 13. ožujka 2019. godine
4. Mišljenja

1. Socijala skrb
2. Prehrana učenika osnovnih škola
3. Pravosudna tijela
4. Radna Mjesta i Koeficijenti Složenosti U Državnim Službama
5. Izvršenje proračuna i financijskog plana
6. Savjeti mladih
7. Fiskalna odgovornost
8. Školske sheme
9. Pomoći JLP(R)S-ovima zbog smanjenja sredstava fiskalnog izravnanja
10. Programski ugovori u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u Hrvatskoj, zemljama EU-a i europodručja u srpnju 2023. godine
3. Indeksi cijena poljoprivrednih proizvoda Hrvatske u drugom kvartalu 2023.godine
4. Industrijska proizvodnja RH, EU-a i EA-a u prvom polugodištu 2023. godine
5. Cijene proizvođača industrije RH i EU-a u lipnju i srpnju 2023. godine
6. Vanjskotrgovačka razmjena Hrvatske
7. Turizam
8. Trgovina na malo RH i EU-a
9. Prosječne mjesečne neto i bruto-PLAĆE zaposlenih u Hrvatskoj za lipanj 2023. godine
10. Zaposlenost i nezaposlenost u Hrvatskoj te zemljama EU-a i europodručja