Prodaja robe u komisiji temelji se na ugovoru o komisiji sklopljenom između komisionara i komitenta. S bilančnog i imovinskopravnog motrišta roba u komisiji ostaje u vlasništvu komitenta sve dok prodajom od strane komisionara ne prijeđe u vlasništvo kupca. Robu preuzetu u komisiju komisionar bilježi u izvanbilančnim zapisima sve do prodaje i obračuna s komitentom. Nakon prodaje robe, komisionar dostavlja komitentu obračun u kojem je utvrđen njegov udjel u prodajnoj vrijednosti robe. Obračun može zamijeniti „samoizdani račun“ koji komisionar ispostavlja umjesto komitenta.
U komisijskoj prodaji javljaju se dva prometa: jedan između komisionara i njegova kupca te drugi između komitenta i komisionara, što je posebno važno s motrišta PDV-a. O tome i drugim specifičnostima poreznog postupanja i računovodstvenog bilježenja komisijske prodaje pišemo u nastavku.
Uvod
Prodaja robe u komisiji
Porezno i računovodstveno motrište prodaje robe u komisiji na veliko
Porezno i računovodstveno motrište prodaje robe u komisiji na malo
Zaključak
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. struč. stud. i ovl. rač.
Troškovi s osnove smještaja radnika mogu nastati za vrijeme službenog putovanja ili rada na terenu, ali i kada poslodavac nadoknađuje troškove smještaja radniku za potrebe stanovanja. Troškovi smještaja koji nastaju u vezi sa službenim putovanjem ili prilikom rada na terenu smatraju se troškovima u vezi s obavljanjem gospodarske (poslovne) djelatnosti, dok se nadoknada troškova smještaja radnika smatra privatnim troškom zaposlenika koje poslodavci prema propisanim uvjetima mogu neoporezivo nadoknaditi radniku.
U članku se na praktičnim primjerima obrazlaže računovodstveno i porezno motrište nadoknade troškova smještaja radnika.
Uvod
Neoporeziva nadoknada troškova smještaja radnika
Troškovi smještaja agencijskih radnika
Zaključak
Autori: Mr. Anja BOŽINA , ovl. rač. Ivan PETARČIĆ, mag. oec.
Trgovina rabljenim dobrima, za obveznike poreza na dodanu vrijednost, može se obavljati primjenom redovitog postupka ili posebnog postupka oporezivanja marže za rabljena dobra. Primjena posebnog postupka oporezivanja marže za rabljena dobra porezno je povoljnija za trgovca jer se PDV plaća samo iz ostvarene marže – razlike između nabavne i prodajne cijene. Međutim, primjena ovog postupka zahtijeva prethodno ispunjenje propisanih uvjeta. O specifičnostima trgovine rabljenim dobrima, s posebnim naglaskom na primjeni posebnog postupka oporezivanja marže za rabljena dobra, pročitajte u nastavku članka.
Što su rabljena dobra s poreznog motrišta
Trgovina rabljenim dobrima
Primjena posebnog postupka oporezivanja marže za rabljena dobra
Računovodstveno praćenje nabave i prodaje rabljenih dobara
MSFI 9 uvodi pojam ostalog sveobuhvatnog dobitka i primjenu modela fer vrijednosti kroz ostali sveobuhvatni dobitak. Nažalost, MSFI 9 je u tom dijelu izrazito nerazumljiv i djeluje zbunjujuće. Štoviše, navodi ih na potpuno pogrešne zaključke u vezi s knjiženjima. Osim toga, postoje praktične situacije koje nisu jasno podržane odredbama MSFI-ja 9 pa ovim člankom pokušavamo pomoći računovođama i revizorima da bolje razumiju primjenu modela FVOCI.
Uvod
Izbor modela za mjerenja na početku
Početno priznanje financijske imovine u modelu mjerenja po fer vrijednosti kroz ostali sveobuhvatni dobitak (FVOCI)
Priznavanje prihoda od dividendi u modelu fer vrijednosti kroz ostali sveobuhvatni dobitak (FVOCI)
Naknadno mjerenje financijske imovine u modelu fer vrijednosti kroz ostali sveobuhvatni dobitak (FVOCI)
Financijski instrument je ugovor koji dovodi do financijske imovine jednog subjekta i financijske obveze ili vlasničkog instrumenta drugog subjekta. Ključno pitanje kojim se bavi MRS 32 – Financijski instrumenti: prezentiranje (dalje: MRS 32) jest kako izdavatelj financijskog instrumenta određuje treba li instrument klasificirati kao vlasnički instrument ili kao financijsku obvezu. MRS 32 postavlja sljedeće pravilo: izdavatelj financijskog instrumenta klasificirat će instrument ili njegove sastavne dijelove pri početnom priznavanju kao financijsku obvezu, financijsku imovinu ili vlasnički instrument u skladu sa sadržajem ugovornog sporazuma i definicijama financijske obveze, financijske imovine i vlasničkog instrumenta. To, drugim riječima, znači da nije samo pravni oblik instrumenta taj koji determinira klasifikaciju financijskog instrument, nego to ponajprije ovisi o biti ugovornog sporazuma povezanog s instrumentom.
U ovoj se rubrici odgovara na aktualna računovodstvena i porezna pitanja iz poslovne prakse. Pitanja se odnose na reklasifikaciju nekretnina sa zaliha na ulaganja u nekretnine, porezni položaj darova male vrijednosti, porezno motrište uporabe dobitka zajedničkoga odvjetničkog ureda za unos u temeljni kapital društva, prijavu prekograničnih radnika na obvezna osiguranja, isplatu otpremnine bivšem članu uprave koji je sada radnik, obavljanje ugostiteljske djelatnosti inozemnoga trgovačkog društva u Republici Hrvatskoj i dr.
RAČUNOVODSTVO
Reklasifikacija nekretnine sa zaliha na ulaganja u nekretnine
POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
Porezni položaj darova male vrijednosti i uzoraka s motrišta PDV-a i poreza na dobitak
PLAĆE I NADOKNADE
Prijava pograničnih radnika u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja
POREZ NA DOHODAK
Porezno motrište uporabe dobitka zajedničkoga odvjetničkog ureda za unos u temeljni kapital društva
Isplata neoporezive otpremnine bivšem članu uprave koji je sada radnik
FISKALIZACIJA U PROMETU GOTOVINOM
Automati za zabavne igre izuzeti su od obveze fiskalizacije samoposlužnih uređaja
POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
Revizijski uvid u financijske izvještaje
TRŽIŠTE I PROPISI
Obavljanje ugostiteljske djelatnosti inozemnoga trgovačkog društva u Republici Hrvatskoj
U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige razmatraju isplate po danim protestiranim jamstvima. Prijepor nastaje ako su jamstva dana i protestirana odnosno isplaćena osobi kojoj su dana uime druge proračunske osobe u godini u kojoj su i dana te ih je u istoj godini ta osoba i vratila davatelju jamstva.
isplaćena protestirana jamstva i njihov povrat davatelju jamstva
Dodatno objašnjenje ako je riječ o protestiranom jamstvu koje je dano, isplaćeno i naplaćeno u istoj proračunskoj godini
Autor: Dr. sc. Nada DREMEL , ovl. rač. i ovl. por. savj.
U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježi obračun plaće i obračun primitaka pri posredovanju pri zapošljavanju studenata. Razrada knjigovodstvenih računa pri priznavanju rashoda i obveza za plaću za rad traži njemu prilagođen obračun plaće. Prijepor nastaje stoga što se promijenio položaj jednog od doprinosa u vezi s obračunom plaće. Posredovanje pri zapošljavanju studenata je institut za kojim se često poseže u neprofitnom području. Obračun primitaka studenata na toj osnovi uređen je posebnim zakonom, pri čemu se za svaku godinu mijenja svota neto-primitka po satu rada.
Dohodak od nesamostalnog rada – plaća
Posredovanje pri zapošljavanju studenata
Autor: Dr. sc. Nada DREMEL , ovl. rač. i ovl. por. savj.
Radi sprječavanja rada „na crno“ te angažiranja radnika putem ugovora o djelu na poslovima za koje je potrebno sklopiti ugovor o radu, radnici koji rade ukupno 40 sati tjedno (kod jednog ili više poslodavaca) mogu prema odredbama Zakona o radu raditi još dodatno vrijeme kod drugog poslodavca. Takvu mogućnost posebice mogu iskoristiti i poslodavci u sezonskim djelatnostima kada je povećana potreba za radnicima. O tome kako se isplaćuje plaća takvim radnicima te kako ostvaruju materijalna prava, pišemo u članku.
Zapošljavanje radnika na dodatno radno vrijeme
Ugovor o radu i visina plaće
Prijavljivanje na obvezna osiguranja
Obračun plaće za dodatni rad radnika
Materijalna prava radnika zaposlenog na dodatno radno vrijeme
Pravo na godišnji odmor
Godišnja obveza poreza radnika koji radi u dodatnom radu
U časopisu RRIF br. 7/23. objavljen je članak u kojemu je naš suradnik iz HZMO-a detaljno opisao socijalni status radnika koje poslodavac sa sjedištem u RH upućuje na rad u drugu državu Europske unije i Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske, u skladu s načelima koordinacije s Uredbama Europske unije. Osim što su radnici obvezni osiguranici s osnove radnog odnosa, oni su i obveznici poreza na dohodak, a kada je riječ o upućenim radnicima na rad u druge države, plaćanje predujma poreza na dohodak uređeno je međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. O poreznom statusu tih radnika pišemo u ovom članku.
Uvod
Socijalni status upućenih radnika koji obavljaju poslove u okviru redovite djelatnosti poslodavca u drugoj državi (izaslani radnici)
Prijava ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada (plaća) u drugoj državi i otklanjanje dvostrukog oporezivanja
Koje troškove poslodavac može podmiriti za upućenog radnika na rad u drugu državu
Primjeri obračuna plaća upućenih radnika na rad u druge države
Porezni i socijalni položaj radnika koji obavlja poslove u dvjema ili u više država
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Spriječenost za rad u slučaju njege djeteta obračunava se na sličan način kao što je to slučaj kod nesposobnosti za rad zbog bolesti samog zaposlenika, ali ima svojih specifičnosti. U ovom članku objašnjen je obračun i način prikazivanja bolovanja u Obrascu JOPPD, ovisno o starosti djeteta i specifičnostima vezanim za staž radnika prije nastupa bolovanja.
Uvodno
Dokumentacija za ishođenje prava na naknadu plaće
Izračun naknade plaće za vrijeme bolovanja za dijete
Uvjet prethodnog osiguranja na teret HZZO-a
Uvjet isplate barem dvije plaće na teret HZZO-a
Autor: Anamarija WAGNER , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
U ovome se članku objašnjava postupak povrata PDV-a stranim državljanima građanima – fizičkim osobama iz trećih zemalja, odnosno iz trećih područja te primjena Obrasca PDV-P na temelju kojeg se može ostvariti povrat PDV-a. Jedan od bitnih uvjeta za mogućnost ostvarivanja povrata PDV-a za te osobe je da vrijednost kupljenih dobara po jednom računu treba biti viša od 98,21 € s PDV-om, a povrat mogu ostvariti izravno od prodavatelja, odnosno u maloprodaji gdje su dobra kupljena, ili putem posrednika. To za prodavatelja znači da za vraćenu svotu PDV-a fizičkoj osobi može smanjiti poreznu obvezu. Napominjemo da se povrat PDV-a može ostvariti i za dobara za opremanje i opskrbu bilo kojeg prijevoznog sredstva koje se koristi u privatne svrhe.
O uvjetima koje treba ispuniti za ostvarivanje prava na povrat PDV-a, opširnije se može pročitati u nastavku članka.
Uvod
Temeljni uvjeti za povrat PDV-a u okviru putničkog prometa
Obrazac PDV-P – elementi i popunjavanje
Isplata povrata PDV-a kupcu u putničkom prometu
Evidentiranje povrata PDV-a u poreznim i knjigovodstvenim evidencijama prodavatelja
Osobitosti povrata PDV-a kod prodavatelja – obrtnika „dohodaša“
Zaključak
Autori: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. struč. stud. i ovl. rač. Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. struč. stud. i ovl. rač.
U ovom članku autorica objašnjava u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Češkoj kada na području te države obavljaju određene isporuke dobara i/ili usluga. Autorica obrazlaže i postupanja koja se pritom trebaju obaviti odnosno postoji li obveza imenovanja poreznog zastupnika te koje su daljnje obveze hrvatskih poreznih obveznika u tim slučajevima (podnošenje PDV prijava, plaćanje PDV-a i sl.).
Uvod
Prodaja dobara na području Češke
Prodaja dobara iz Češke u drugu državu članicu EU-a
Izvoz dobara iz Češke u Treće Zemlje
Premještanje dobara iz RH u Češku
Isporuka građevinskih usluga na području Češke
Isporuke usluga B2B
Isporuka dobara s montažom u Češku
Registracija za potrebe PDV- a u Češkoj
Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. struč. stud. i ovl. rač.
Porezni tretman isplate kamate fizičkoj osobi nerezidentu ovisi o tome primjenjuje li Hrvatska za zemljom rezidentnosti primatelja kamate ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili ne te ako primjenjuje, jesu li zadovoljeni uvjeti propisani Zakonom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16. – 151/22.; dalje: Zakon) kako bi se odredbe ugovora mogle primijeniti. Republika Hrvatska (dalje: RH) ima zaključene Ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu (dalje: Ugovor) s ukupno šezdeset šest različitih država svijeta. Ti Ugovori imaju različite odredbe vezano za to koja država ima pravo oporezivanja kamata i po kojoj najvišoj stopi. Prilikom svake isplate bitno je provjeriti kako je uređen čl. 11. „Kamate“ Ugovora te koja zemlja ima pravo oporezivanja i po kojoj stopi.
Uvod
Oporezivanje kamata nastalih u Hrvatskoj (zemlja izvora), a isplaćenih nerezidentu
Isplata kamata fizičkim osobama rezidentima država s kojima RH primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može u svojoj odluci propisati plaćanje poreza na kuće za odmor. Obveznici plaćanja poreza na kuće za odmor su pravne i fizičke osobe ako su vlasnici kuća za odmor koje se koriste povremeno ili sezonski. Za 2023. godinu porez na kuće za odmor plaća se od 0,66 € do 1,99 € /m2 korisne površine, a porezno rješenje o obvezi plaćanja poreza može donijeti upravno tijelo jedinica lokalne samouprave ili nadležna ispostava PU, ako je općina ili grad, svojom odlukom, prenijela na PU poslove utvrđivanja te naplatu poreza na kuće za odmor.
Međutim, prema prijedlogu izmjena Zakona o lokalnim porezima koji je u svibnju 2023. godine predstavila Vlada RH putem e-Savjetovanja, raspon plaćanja poreza na kuće za odmor trebao bi se povećati te bi s primjenom od 1. siječnja 2024. godine, gradovi i općine mogli samostalno propisati porez na kuće za odmor u visini od 0,60 € do 5,00 € /m2.
Uvod
Suglasnost za utvrđivanje lokalnih poreza
Rokovi za donošenje odluke o plaćanju gradskih poreza
Koje su odredbe o utvrđivanju lokalnih poreza u nadležnosti jedinica lokalne samouprave
Podatci na osnovi kojih se utvrđuje porez na kuće za odmor
Obveznici plaćanja poreza na kuće za odmor
Što se ne smatra kućom za odmor
Utvrđivanje korisne površine kuće za odmor
Oslobođenja od plaćanja poreza i potrebna dokumentacija
Plaćanje poreza na kuće za odmor ako se kuća za odmor koristi za iznajmljivanje
Rok za uplatu poreza i obračun zateznih kamata
Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Na snazi je novi okvir upravljanja kvalitetom revizorskih društava koji čine Međunarodni standard upravljanja kvalitetom 1 (dalje: MSUK 1)1, Međunarodni standard upravljanja kvalitetom 2 (MSUK 2)2 i izmijenjeni Međunarodni revizijski standard 220 (dalje: MRevS 220 (izmijenjen).3 Taj novi okvir upravljanja kvalitetom zamjenjuje dosadašnji okvir kontrole kvalitete koji se temeljio na Međunarodnom standardu kontrole kvalitete 1 (dalje: MSKK 1).4 O svemu više u nastavku članka.
Uvod
Zahtjevi MSUK-a 1
Oblikovanje i implementiranje aktivnosti monitoringa
Ocjenjivanje rada sustava upravljanja kvalitetom
Dokumentacija
Zahtjevi MSUK-a 2
Obavljanje i dokumentacija pregleda kvalitete angažmana
Povećanje kamatnih stopa Europske središnje banke ima izravan utjecaj na rast stopa zateznih kamata koje se utvrđuju početkom svakog polugodišta. Od početka 2023. godine temelj za izračunavanje visine zateznih kamata jest kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja. Od 1. srpnja 2023. godine dolazi do povećanja stopa zateznih kamata za 1,5 postotnih poena.
U ovome članku dajemo pregled visina stopa zateznih i ugovornih kamata koje se primjenjuju u drugom polugodištu 2023. godine.
Zakon kojim je uređeno sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma od nekih obveznika zahtijeva i upis u registre. Tako je ta obveza propisana i za pružatelje usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima i trgovce plemenitim metalima i dragim kamenjem. Ovo je uređeno posebnim pravilnikom. Propisani su i različiti rokovi upisa.
Nedavno je mijenjan propis koji uređuje djelovanje ovlaštenih mjenjača kojima se znatno smanjio opseg posla uvođenjem eura kao nacionalne valute. Očekuje se njegovo daljnje smanjenje protekom tekuće turističke sezone.
Mnogi mjenjači nisu se uskladili s promjenama zakona iz područja deviznog poslovanja pa su prema zakonskim odredbama prestali obavljati djelatnost 1. travnja 2023. godine
Utjecaj uvođenja eura na ovlaštene mjenjače i njihovo mjenjačko poslovanje
Izmjena podzakonskog propisa kojim se uređuje mjenjačko poslovanje
Obrtnici „dohodaši“ mogu kao i drugi obveznici poreza na dohodak pod propisanim uvjetima i na propisani način za darovanja za zdravstvene svrhe i potrebe uvećati svoj osobni odbitak te tako smanjiti poreznu osnovicu za plaćanje poreza na dohodak.
U ovom članku autorica piše o darovanjima kod obrtnika obveznika poreza na dohodak, a o darovanju za zdravstvene svrhe i potrebe obveznika poreza na dobitak pisali smo u RRIF-u, br. 6/20., str. 120.
Uvod
Darovanje s motrišta darovatelja
Darovanje za zdravstvene potrebe s motrišta PDV-a
Darovanje za zdravstvene potrebe s motrišta primatelja fizičke osobe
Što se smatra zdravstvenom potrebom
Zaključak
Autor: Mr. sc. Snježana BRKANIĆ PONGRAČIĆ , dipl. oec. i ovl. rač.
Rad prodajnih objekata s kupcima obavlja se tijekom radnog vremena čiji raspored određuje poduzetnik samostalno. Izmjene i dopune Zakona o trgovini koje posebno uređuju radno vrijeme u djelatnosti trgovine, ponovno su aktualizirale dostavu podataka o radnom vremenu poslovnih prostora u sustav fiskalizacije. Kako se dostavljaju podatci u sustav fiskalizacije te kako se mogu izmijeniti, pročitajte u ovom članku.
Tko je obveznik dostave podataka u sustav fiskalizacije
Način dostave podataka
Izmjena podataka o poslovnom prostoru u sustavu fiskalizacije
U ovom se članku sažeto razmatraju neka za aktualnu praksu značajna pitanja koja donosi novodoneseni zakon koji propisuje postupanje u rješavanju izvanparničnih stvari. Dakako, riječ je o Zakonu o izvanparničnom postupku koji predstavlja prvi hrvatski zakon koji uređuje ovo značajno i dinamično područje.
Obveza plaćanja posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za izaslane radnike te za radnike na službenom putu u inozemstvu propisana je čl. 188. st. 1. Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08. – 33/23.; dalje: Zakon). Uredno obračunati i plaćeni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu jedan je od preduvjeta za korištenje hitne zdravstvene zaštite na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) hrvatskih radnika koji su izaslani na rad u inozemstvo ili se pak u inozemstvu nalaze na službenom putu. Više o svemu u nastavku članka.
Pojam izaslanog radnika i doprinosi za obvezna osiguranja
Obveznici obračunavanja i uplate posebnog doprinosa
Naplata doprinosa po državama izaslanja ili službenog puta
Obveza prijave izaslanstva u ugovorne i u treće države
U vezi s ispunjenjem obveze uvijek se nameće nekoliko ključnih pitanja – tko sve može ispuniti obvezu, kome se obveza može ispuniti, što je predmet ispunjenja, kako se obveza ispunjava, što je s mogućnošću djelomičnog ispunjenja, zatim uračunavanje ispunjenja te problematika vremena ispunjenja.
Sve se te teme na temelju odredaba ZOO-a iscrpno i na zanimljiv način razmatraju u ovome i nadolazećim člancima sa svih motrišta, uključujući i njihovu operacionalizaciju u poslovanju te shvaćanja koja su u povodu različitih vidova ispunjenja iznosili relevantni sudovi u nas.
Posebno se kod pojedinih instituta povezanih s ispunjenjem navode specifičnosti, primjeri, pravni standardi, ali i shvaćanja koja su stabilan odraz dosadašnje pravne prakse.
Ispunjenje obveze – općenito
Subjekti ispunjenja obveze
Predmet ispunjenja obveze
Djelomično ispunjenje
Ispunjenje davanjem stvari određenih po rodu (generičnih stvari)
Trgovačka društva su pravne osobe koje samostalno trajno obavljaju gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobitka proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu. Gospodarsku djelatnost trgovačkog društva čini predmet njihova poslovanja, a o čemu je riječ u ovom članku, uz osvrt na sudsku praksu.
Uvod
Sloboda obavljanja djelatnosti
Utvrđivanje predmeta poslovanja
Upis predmeta poslovanja u sudski registar
Učinak upisa predmeta poslovanja društva u sudski registar
Ustanove su rasprostranjeni statusni oblik putem kojega se obavlja široko područje djelatnosti od javnog interesa. Njihovo osnivanje i djelovanje uređeno je općim zakonom te nizom posebnih zakona koji uređuju određeno javno područje u kojemu ostvaruju svoje ciljeve. One uživaju i poseban položaj u temeljnim poreznim sustavima, a njihovo računovodstvo ovisi o nizu okolnosti. U članku se objašnjavaju temeljne odredbe iz općeg zakona kojim je uređen rad ustanova bez obzira na to u kojem području djeluju, s posebnim osvrtom na imovinu i dobitak ustanove te načelni položaj u temeljnim poreznim sustavima. Ujedno se objašnjava i kada ustanove moraju primijeniti određeni računovodstveni sustav.
Uvod
„Vrste“ ustanova
Djelatnost ustanove
Tijela ustanove
Javne objave
Imovina i dobitak ustanove
Računovodstvo
Zaključak
Autor: Dr. sc. Nada DREMEL , ovl. rač. i ovl. por. savj.
Jedan od temeljnih razloga za isključenje gospodskog subjekta (u biti ponuditelja) iz postupka javne nabave je i postojanje neplaćenog poreza i doprinosa. Od te temeljne odredbe, o kojoj vodi računa i Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, postoje i neki otkloni koji ne mijenjanju njezinu bit. K tome, dokazi su različiti za gospodarske subjekte koji imaju poslovni nastan u Republici Hrvatskoj od onih koji ga u njoj nemaju.
Uvod
Kriteriji za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta u postupku javne nabave
Dug po osnovi poreza i doprinosa kao razlog isključenja
Dokazivanje nepostojanja razloga za isključenje za gospodarskog subjekta koji nema poslovni nastan u RH
Osobito bitne povrede postupka javne nabave
Neznatan porezni dug ponuditelja u odnosu na obvezu isključenja odabira gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave