Računovodstvo, revizija i financije 3/2023

Dodatni porez na dobitak utvrđuje se i plaća u uvjetima nepovoljnih gospodarskih okolnosti u Republici Hrvatskoj i odnosi se samo na porezno razdoblje 2022. godine, a za koje se obveza utvrđuje i dospijeva u 2023. godini. Prijavu dodatnog poreza na dobitak (Obrazac DPD) podnose svi obveznici poreza na dobitak i obveznici poreza po tonaži broda koji su u poreznom razdoblju (2022. godini) ostvarili ukupni prihod veći od 300.000.000,00 kuna. Obrazac DPD podnose i obveznici plaćanja solidarnog doprinosa, i to neovisno o visini ostvarenog prihoda u 2022. godini.

U ovom članku pišemo o obračunu dodatnog poreza na dobitak, sastavljanju Obrasca DPD te knjiženju dodatnog poreza na dobitak u poslovnim knjigama poduzetnika.

1. Uvod
2. Tko je obveznik dodatnog poreza na dobitak
3. Osnovica dodatnog poreza na dobitak i postupak utvrđivanja oporezivog dobitka
4. Tko je obveznik dodatnog poreza na dobitak nakon provedene statusne promjene i okončavanja poslovanja
5. Tko je obveznik plaćanja solidarnog doprinosa
6. Sastavljanje Obrasca DPD
7. Knjiženje obveze za dodatni porez na dobitak
8. Tko nije obveznik dodatnog poreza na dobitak
9. Umjesto zaključka

Zadnjim izmjenama Zakona o trgovačkim društvima nastoji se osigurati provjera svih podataka danih u stadiju osnivanja trgovačkog društva te spriječiti osobe pravomoćno osuđene za kaznena djela pranja novca i financiranja terorizma da djeluju kao, sažeto rečeno, ključne osobe društva.

Za aktualnu praksu ipak je važno istaknuti novost koju donose te izmjene Zakona, a to je da je ukinut rok za usklađenje temeljnog kapitala i dijelova tog kapitala (jednostavnog) društava s ograničenom odgovornošću te rok za usklađenje visine uloga komanditora za komanditna društva. Detaljnije o tome pišemo u ovome članka.

1. Uvod
2. Izmjene koje se odnose na jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
3. Izmjene koje se odnose na rokove usklađenja zbog uvođenja eura

U ovom se članku obrazlaže zakonski okvir utvrđivanja i uporabe dobitka odnosno pokrića gubitka u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Pri tome su dana i objašnjenja u vezi s računovodstvenim praćenjem raspoređivanja dobitka i pokrića gubitka. U članku je obrazloženo i porezno motrište isplate ostvarenih dobitaka iz 2022. godine i prije. U Prilogu uz časopis RRiF, br. 1/23., može se pročitati sve o sastavljanju godišnjih financijskih izvješća za 2022. godinu (bilance, računa dobitka i gubitka i izvješća o ostalom sveobuhvatnom dobitku, izvješća o novčanom toku, izvješća o promjenama kapitala i bilješkama uz financijska izvješća) i podnošenju prijave poreza na dobitak (Obrazac PD) te ostalih izvješća za 2022. godinu.

1. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.d.-u
2. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.o.o.-u i j.d.o.o.-u
3. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u j.t.d.-u i k.d.-u
4. Uporaba dobitka kod ustanova
5. Uporaba dobitka kod zadruga
6. Računovodstveno motrište uporabe dobitka
7. Primjeri odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća i uporabi dobitka ili pokriću gubitka
8. Računovodstveno praćenje uporabe dobitka i pokrića gubitka
9. Porezno motrište isplate udjela u dobitku (dividende)
10. Isplate predujmova dobitka i dividendi
11. Zaključak

Za kalendarsku godinu 2022., godišnje financijske izvještaje za potrebe statistike i druge potrebe poduzetnici sastavljaju u kunama i dostavljaju FINA-i do 30. travnja o. g.

Kada je riječ o javnoj objavi, poduzetnici čija je poslovna godina jednaka kalendarskoj, godišnje financijske izvještaje za 2022. godinu sastavljaju i predaju u kunama do 30. lipnja o. g. Međutim, poduzetnici čija se poslovna godina razlikuje od kalendarske i završava iza datuma 1. 1. 2023., godišnje financijske izvještaje za javnu objavu sastavljaju u eurima i predaju FINA-i u roku od šest mjeseci po isteku njihove poslovne godine.

Za potrebe statistike i javne objave njihov oblik i format propisuje FINA. Kako smo u prilogu „Sastavljanje financijskih i poreznih izvještaja za 2022. godinu za poduzetnike“ uz časopis RRiF br. 1/23. detaljno pisali o sastavljanju Bilance i RDG-a, ovdje ćemo se zadržati na objašnjenjima njihovih određenih pozicija za potrebe popunjavanja dopunskih podataka (POD-DOP).

1. Obveznici podnošenja godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe te za potrebe javne objave
2. Predaja GFI-ja i računovodstvene dokumentacije u FINA-u
3. Rokovi i predaja GFI-ja za potrebe statistike i javne objave u FINA-u
4. Opći podatci o poduzetniku – podnositelju GFI-ja
5. Bilanca (obrazac POD-BIL)
6. Račun dobiti i gubitka (obrazac POD-RDG)
7. Dodatni podatci (obrazac POD-DOP)
8. Ispravak predanih GFI-ja
9. Umjesto zaključka

Sve popularniji oblik uporabe osobnih automobila je putem ugovora o operativnom leasingu – operativnom najmu. Riječ je o specifičnom načinu financiranja uporabe automobila kod obveznika primjene HSFI-ja jer se takva vozila ne evidentiraju kao imovina poduzetnika već trošak uporabe tereti trošak razdoblja. Prije donošenja odluke o uporabi osobnog automobila putem operativnog leasinga, poduzetnik treba sagledati sve aspekte ovog oblika uporabe – porezne i računovodstvene. O poreznom i računovodstvenom položaju uporabe osobnih automobila putem operativnog leasinga kod obveznika primjene HSFI-ja, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Osnovne karakteristike operativnog leasinga
3. Sklapanje ugovora o operativnom leasingu
4. Porezni položaj troškova operativnog leasinga osobnih automobila
5. Računovodstveno praćenje troškova operativnog leasinga kod primatelja leasinga
6. Zaključak

Porezno motrište nabave i uporabe kombi vozila koje osim sjedala vozača imaju najmanje 7 ili najviše 8 sjedišta prije svega ovisi o tome u koju svrhu će se takva vozila koristiti. Pri tome se može razlikovati postotak prava na odbitak pretporeza od postotka prava na priznavanje troškova jer je od početka 2023. godine omogućeno priznavanje troškova u cijelosti za takva vozila kad se ona isključivo koriste za prijevoz radnika u slučaju rada na terenu.

Autor u ovome članku obrazlaže računovodstveni i porezni položaj nabave i uporabe putničkih kombi vozila kod poduzetnika.

1. Uvod
2. Rad na terenu
3. Nabava putničkih kombi vozila
4. Troškovi uporabe putničkih kombi vozila
5. Označavanje putničkih kombi vozila koja se koriste za prijevoz radnika
6. Zaključak

Troškovi koji osnivačima nastaju u vezi s osnivanjem društva (javnobilježničke naknade, sudske pristojbe i sl.) mogu se nakon osnivanja društva kapitala (d.d., d.o.o. i j.d.o.o.) nadoknaditi vlasnicima na teret sredstava društva samo ako je tako predviđeno osnivačkim aktom, i to najviše do predviđene svote. Kod osnivanja j.d.o.o.-a nadoknada osnivačkih troškova može se ugovoriti najviše do svote od 250,00 eura, ali ne više od svote temeljnog kapitala. Ograničenje od 250,00 eura odnosi se i na d.o.o.-e koji se osnivaju na daljinu.

1. Uvod
2. Troškovi osnivanja s motrišta zakona o trgovačkim društvima
3. Računovodstveno motrište troškova osnivanja
4. Porezno motrište troškova osnivanja
5. Zaključak

Novom se Direktivom o korporativnom izvješćivanju o održivosti želi poboljšati relevantnost, usporedivost i pouzdanost informacije o održivosti kako bi se ostvarili ciljevi postavljeni u europskom Akcijskom planu o financiranju održivog rasta.

U ovom članku autorice obrazlažu obvezu izvješćivanja nefinancijskih informacija određenih velikih poduzetnika i grupa od javnog interesa, odnosno pojmovne razlike i sadržaj pojedinih izvješća koji sadržavaju te nefinancijske informacije.

1. Uvod
2. Obveznici izvješćivanja o održivosti
3. Sadržaj izvješća o održivosti
4. Standardi za izvješćivanje o održivosti
5. Format izvješćivanja
6. Provjera izvješća
7. Rokovi
8. Zaključak

Tema ovoga proračunskog praktikuma je bilježenje izgradnje poslovnog objekta i kupnja imovine od službenika na računima glavne knjige. Sve dok građevinski objekt nije spreman za upotrebu, mora se zaduživati račun imovine u pripremi. Uvažavajući pravila javne nabave, stvar se može kupiti i od namještenika na temelju kupoprodajnog ugovora.

1. Izgradnja poslovnog objekta
2. Kupnja imovine od namještenika

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene u vezi s prodajom proizvoda koje je proizvela neprofitna organizacija i otpisom nenaplaćenih potraživanja. Prodavati se mogu proizvodi, ali mogu se i dijeliti članovima udruge pri čemu je svaku od navedenih aktivnosti potrebno sagledati s motrišta oporezivanja. Ako se otpiše potraživanje od fizičke osobe, ona je, u načelu, ostvarila primitak koji je oporeziv u sustavu oporezivanja dohotka.

1. Prodaja proizvoda
2. Usluga pružena članu neprofitne organizacije

Dnevnica za službeno putovanje u tuzemstvu iznosi 26,55 eura za više od 12 sati provedenih na službenom putu, dok se dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno neoporezivo može isplatiti u svoti od 13,28 eura. Više o tome možete pročitati u ovom članku.

1. Uvod
2. Putni nalog kao vjerodostojna isprava za obračun troškova
3. Obračun i isplata dnevnice za službeni put u tuzemstvu
4. Troškovi prijevoza na službenom putu
5. Troškovi noćenja na službenom putu
6. Obračun troškova nastalih na službenom putu
7. Ostali troškovi službenog puta
8. Primjer obračuna troškova nastalih na službenom putovanju u tuzemstvu te ispunjavanje putnog naloga i Obrasca JOPPD
9. Troškovi koji se mogu isplatiti zaposlenicima u slučaju školovanja i usavršavanja
10. Nadoknada troškova nastalih na službenom putu osobama koje nemaju status zaposlenika

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na sjednici održanoj 23. prosinca 2022. godine, između ostalih mjera, donijelo je odluku o potpori za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena od 1. siječnja do 31. prosinca. 2023. godine. Za navedenu potporu potrebno je predati Obrazac JOPPD s posebnom šifrom, o čemu pišemo u nastavku.

1. Uvodno o potpori za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena
2. Tko može ostvariti potporu
3. Ciljne skupine radnika koji mogu ostvariti potporu
4. Tko ne može ostvariti potporu
5. Visina potpore
6. Kada će poslodavac morati vratiti potporu
7. Obveza savjetovanja s radničkim vijećem
8. Ostale obveze poslodavca
9. Predaja zahtjeva
10. Iskazivanje potpore u Obrascu JOPPD

Ugovor o radu može otkazati poslodavac, a može ga otkazati i radnik. Pravo na otpremninu utvrđuje se Zakonom o radu te je u određenim slučajevima radnicima zajamčeno pravo na otpremninu samo ako poslodavac otkazuje ugovor o radu. No, pravo se može utvrditi i ostalim aktima koji uređuju prava radnika, a tada se pravo na otpremninu može utvrditi i kada radnik poslodavcu otkazuje ugovor o radu. Je li riječ o otpremnini koju treba oporezivati ili se svota predviđena za isplatu može isplatiti bez obračuna poreza na dohodak i prireza, određuje Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak. U ovom se članku piše u kojim slučajevima prilikom raskida ugovora o radu radnik ima pravo na otpremninu te kada je riječ o oporezivoj svoti, a kada o neoporezivoj.

1. Uvod
2. Utvrđivanje otpremnine prema Zakonu o radu
3. Primitci koji ulaze u osnovicu za utvrđivanje prava na otpremninu
4. Utvrđivanje otpremnine kada u prethodna tri mjeseca nema isplaćenih plaća
5. Isplata neoporezive otpremnine
6. Otpremnina u slučaju sporazumnog raskida ugovora o radu i stimulativne otpremnine
7. Dospijeće otpremnine i odricanje prava na otpremninu
8. Pravo na otpremninu nakon neplaćenog dopusta
9. Visina otpremnine u slučaju stečaja
10. Otpremnina članova uprave i izvršnih direktora
11. Pravo na otpremninu u slučaju ponude izmijenjenog ugovora
12. Otpremnina u slučaju skraćenoga radnog vremena i nepuno radno vrijeme
13. Isplatna lista koju poslodavac treba dati radniku u slučaju (ne)isplaćene otpremnine

U prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o novim obrascima i evidencijama koji se primjenjuju od 1. siječnja 2023. godine te smo dali objašnjenja u vezi s evidentiranjem prometa dobara i usluga i praktičan primjer evidentiranja i utvrđivanja obveze PDV-a za „dobitaše“ koji utvrđuju obvezu prema izdanim računima. U ovom članku autorice obrazlažu evidentiranje dobara i usluga u Obrascu PDV za „dobitaše“ koji utvrđuju obvezu prema naplaćenim naknadama. Uz to, autorice daju praktičan primjer evidentiranja i utvrđivanja obveze PDV-a za „dobitaše“ koji utvrđuju obvezu prema naplaćenim naknadama u koji su uključeni poslovni događaji koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi (isporuke dobara i usluga u tuzemstvu, u EU-u, izvoz dobara u treće zemlje, stjecanje dobara i usluga iz EU-a, uvoz dobara i dr.).

1. Uvod
2. Temeljna načela oporezivanja prema naplaćenim naknadama kod „dobitaša“
3. Ustroj poslovanja „dobitaša“ koji utvrđuje obvezu prema naplaćenim naknadama
4. Primjer utvrđivanja obveze PDV-a za razdoblje oporezivanja

Dividende i udjeli u dobitku koje se isplaćuju fizičkim osobama s osnove udjela u kapitalu trgovačkog društva, prema Zakonu o porezu na dohodak smatraju se dohotkom od kapitala i oporezuje se prema odredbama hrvatskih poreznih propisa. Kada fizička osoba, rezident RH, ostvari dividendu ili udio u dobitku s osnove udjela u kapitalu trgovačkog društva sa sjedištem u inozemstvu, postoji mogućnost da je predujam poreza na dohodak obračunan i uplaćen u državi izvora dohotka prema propisima dotične države. Ako je dohodak ostvaren u državi s kojom RH primjenjuje Međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, predujam poreza prema većini tih ugovora pripada državi izvora dohotka obračunan po stopama određenih dotičnim ugovorom. Konačnu poreznu obvezu utvrđuje Porezna uprava u RH po stopama i na način uređen hrvatskim poreznim propisima te otklanja dvostruko oporezivanje. Ako predujam poreza na dohodak nije obračunan u državi izvora dohotka, primatelj dohotka obvezan je sam obračunati porez prema tuzemnim poreznim propisima i uplatiti ga u roku od 30 dana od primitka novca na odgovarajući račun.

1. Uvodne napomene
2. Što znači biti porezni rezident RH
3. Obračun poreza na dohodak na dividende i udjele u dobitku ostvarene u državi s kojom RH primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
4. Plaćanje poreza na dividende i udjele u dobitku ostvarene u državi koja nije obračunala porez na dohodak

Trgovci otpadom mogu otkupiti otpad od pravnih osoba i fizičkih osoba – građana. S obzirom na to da je bitno različit porezni položaj prodaje osobne imovine građana u odnosu na prodaju otpada, važno je razlikovati otpad od osobne imovine. O računovodstvenom i poreznom postupanju trgovaca otpadom koji otkupljuju otpad od građana – pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Trgovanje otpadom na malo
3. Razlikovanje otpada od osobne imovine
4. Oporezivanje dohotka od posebnih vrsta imovine
5. Primjer obračuna i isplate dohotka od posebnih vrsta imovine
6. Zaključak

Zakonom o administrativnoj suradnji u području poreza propisana je obveza i način izvješćivanja poreznih obveznika o prekograničnim aranžmanima. Rok za dostavu informacija je 30 dana od nekog od nastalih događaja u vezi s tim aranžmanima odnosno mjesec dana od isteka tromjesečja u kojemu su informacije postale dostupne.

1. Rokovi izvješćivanja o prekograničnim aranžmanima
2. Tko su obveznici podnošenja izvješća
3. O kojim se prekograničnim aranžmanima podnose izvješća
4. Kako se podnose izvješća
5. Zaključak

Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije1 u vezi s trenutkom nastanka prava na odbitak pretporeza u okolnostima kada isporučitelj primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenoj naknadi te nastanak porezne obveze za jednokratno obavljenu uslugu za koju je ugovoreno obročno plaćanje.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-9/20 Grundstücksgemeinschaft Kollaustraße 136
3. Presuda u predmetu C‑324/20 X‑Beteiligungsgesellschaft mbH

Kodeks etike za profesionalne računovođe koji primjenjuju revizori izmijenio se u 2022. godini u odnosu na izdanje iz 2018. godine. Najvažnije izmjene odnose se na: promicanje uloge i načina razmišljanja koji se očekuju od revizora, usluge bez izražavanja uvjerenja (nerevizorske usluge), naknade, objektivnost pregledavatelja kvalitete angažmana i drugih primjerenih pregledavatelja, upravljanje kvalitetom i izmjenu definicije subjekta od javnog interesa. O svim novostima u nastavku članka.

1. Uvod
2. Prikaz glavnih dijelova Kodeksa etike
3. Promjene i novosti u Kodeksu etike
4. Zaključak

Opažanje mnogih teoretičara da je procjena „djelomično znanost, a djelomično umjetnost“ najviše je izraženo u primjeni metoda diskontiranih novčanih tokova (eng. Discounted Cash Flow Model, dalje: DCF). Uz vidljiv elemenat subjektivnosti, mnogi procjenitelji postupaju s procjenom d.o.o.-a kao s procjenom d.d.-a s obzirom na usmjerenost moderne financijske struke na pronalazak intrinzične vrijednosti dionica prilikom fundamentalne analize dioničkog društva od interesa. Svrha je ovog članka predstaviti metodologiju vrednovanja d.o.o.-a te izazove koji su prisutni u samoj procjeni.

1. Općenito o metodi DCF
2. Iterativni proces procjene vrijednosti društva
3. Zaključak

Iako je Republika Hrvatska postala dio europodručja, zbog nove nacionalne valute, statističko praćenje poslovanja s inozemnim obilježjima nije izgubilo svoje značenje. U području dostavljanja podataka za potrebe tog praćenja nastale su promjene u propisu koji ga uređuje. Riječ je o posebnoj odluci koja je stupila na snagu 4. veljače 2023. godine kojom nastaju promjene u statističkom izvještavanju Hrvatske narodne banke od siječnja 2023. godine.

U članku se objašnjava jedan sasvim novi godišnji izvještaj koji će se prvi put dostaviti za odgovarajuće promete za 2023. godinu do 30. siječnja 2024. godine. Unaprijed se na taj izvještaj upozorava kako bi se već sada pripremali podatci za njegovo popunjavanje.

1. Uvod
2. Obveznici dostavljanja i rokovi dostave
3. Sadržaj Obrasca OFATS
4. Primjer za popunjavanje

Zapošljavanje osoba na povremenim odnosno privremenim poslovima u poljoprivredi uređeno je Zakonom o tržištu rada prema kojemu je određeno koje osobe mogu obavljati sezonske poslove u poljoprivredi te tko ih može zapošljavati. Za vrijeme rada osoba na tim poslovima poslodavci ih obvezno osiguravaju u okviru mirovinskog osiguranja kupnjom vrijednosnog kupona. Najnižu dnevnu svotu koju poslodavac može isplatiti osobi određuje Ministar rada posebno za svaku godinu, Odlukom o najnižem dnevnoj svoti plaće sezonskog radnika u poljoprivredi. Na ostvareni primitak s te osnove plaća se porez na dohodak po stopi od 10 % uvećan za prirez koji ne ulazi u godišnji obračun poreza na dohodak. Poslodavac je obvezan o tome izvijestiti Poreznu upravu na Obrascu JOPPD. Više o tome pročitajte u ovom članku.

1. Koji se poslovi smatraju sezonskim poslovima u poljoprivredi
2. Tko može zapošljavati osobe na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi
3. Postupak pri zapošljavanju osobe na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi
4. Naknada za rad sezonskog radnika u poljoprivredi
5. Knjiženje nastalih izdataka kod isplatitelja

Intrastat izvješćivanje uvedeno je u EU-u radi potrebe praćenja podataka o robnoj razmjeni zemalja članica. Svaki poslovni subjekt je obveznik izvještavanja za Intrastat ako je obveznik PDV-a, čija godišnja vrijednost robne razmjene sa zemljama EU-a prelazi prag uključivanja bilo za otpreme bilo za primitke ili za oba trgovinska toka. Za 2023. godinu objavljena je nova vrijednost praga uključivanja u Intrastat izvješćivanje te za primitke ona iznosi 400.000,00 eura, a za otpremu 200.000,00 eura.

1. Uvod
2. Prag uključivanja u Intrastat sustav RH za 2023. godinu
3. Intrastat obrazac za 2023. godinu
4. Rokovi dostave Intrastat obrazaca za 2023. godinu
5. Kombinirana nomenklatura za 2023. godinu
6. Utjecaj uvođenja eura na Intrastat izvještavanje u 2023. godini
7. Konverzija vrijednosnih odredaba u metodologiji Intrastat izvještavanja za 2023. godinu
8. Utjecaj modernizacije na Intrastat izvještavanje u 2023. godini
9. Podnošenje Nadomjesnih obrazaca za 2022. tijekom 2023. godine
10. Nove „Upute za izvještajne jedinice 2023.“

Dodatan rad radnika, do sada u praksi poznat i pod nazivom dopunski rad, ugovara se na način, u razdoblju i pod uvjetima utvrđenim zakonom, uz ispunjavanje propisanih pretpostavaka. O svemu detaljnije s osvrtom na aktualna pitanja takva rada u svjetlu novih izmjena Zakona o radu, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Zakonski temelj i pojam dodatnog rada
3. Subjekti dodatnog rada
4. Zabrane i ograničenja kod dodatnog rada
5. Ugovor o dodatnom radu
6. Maksimalno trajanje dodatnog rada
7. Prekovremeni rad u slučaju dodatnog rada
8. Uvjeti rada radnika koji rade u dodatnom radu
9. Prijava dodatnog rada na zavod

Pravo na doplatak za djecu uređeno je Zakonom o doplatku za djecu (Nar. nov, br. 94/01., 138/06., 107/07., 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18., dalje: Zakon), a doplatak za djecu definiran je kao novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom, radi potpore uzdržavanja i odgoja djece. Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te drugim uvjetima utvrđenim Zakonom. Za ostvarivanje prava na doplatak za djecu izvanbračna se zajednica izjednačava s bračnom zajednicom. Doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim po sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak.

1. Uvod
2. Tko može ostvariti pravo na doplata za djecu
3. Djeca za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu
4. Djeca kojima ne pripada doplatak
5. Uvjeti za stjecanje prava na doplatak za djecu
6. Nadležnost za rješavanje o pravu na doplatak za djecu
7. Postupak ostvarivanja prava na doplatak za djecu
8. Okolnosti koje mogu utjecati na izmjenu donesenog rješenja
9. Isplata doplatka za djecu
10. Naknada štete i kaznene odredbe
11. Doplatak za djecu primjenom Uredbi EU – Obiteljsko davanje u RH

Autor u ovome članku razmatra kada se i pod kojim pretpostavkama odgovara za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti, uz osvrt na sudsku praksu. Navedena materija uređena je odredbama čl. 1063. – 1067. aktualnog Zakona o obveznim odnosima1, a koje su gotovo sadržajno istovjetne odredbama čl. 173. – 177. prije važećeg Zakona o obveznim odnosima2, zbog čega se sudska praksa prema ZOO/91 većinom može primijeniti i danas.

1. Uvod
2. Pretpostavke odgovornosti za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti
3. Opasna stvar i opasna djelatnost
4. Tko odgovara za štetu
5. Oslobođenje od odgovornosti
6. Zaključak

Ponuda je pisana izjava volje ponuditelja koja se, u načelu, dostavlja elektroničkim sredstvima komunikacije. U roku za dostavu ponude ponuditelj može izmijeniti svoju ponudu ili od nje odustati. Iako se ponuda nakon isteka roka za dostavu ponuda ne smije mijenjati, u nekim se okolnostima ona ipak može dodatno objasniti, uvažavajući temeljna načela sustava javne nabave.

1. Uvod
2. Dopuštena izmjena ponude kroz pojašnjenje i upotpunjavanje ponude
3. Pregled i ocjena ponuda u postupku javne nabave
4. Zabrana pregovaranja u vezi s kriterijem za odabir ponude ili predmetom nabave
5. Naručitelj je obvezan obrazložiti razloge nekorištenja instituta iz čl. 293. ZJN 2016
6. Primjena načela javne nabave prilikom razjašnjenja i upotpunjavanja ponude
7. Koje dokumente iz ponude naručitelj ne može zatražiti od ponuditelja radi pojašnjenja i upotpunjavanja
8. Naručitelj ne može u dokumentaciji isključiti primjenu instituta pojašnjenja i upotpunjavanja
9. Naručitelj ne može kroz pojašnjenje i upotpunjavanje ponude tražiti dostavu dokaza koji nisu traženi dokumentacijom o nabavi
10. Promjene u troškovniku
11. Uvođenje subjekta na čiju se sposobnost ponuditelj oslanja kroz institut pojašnjenja i upotpunjavanja
12. Odlučivanje Visokoga upravnog suda RH
13. Primjena instituta iz čl. 293. ZJN 2016 kod kriterija za odabir ponude – specifično iskustvo stručnjaka
14. Zaključno

Cilj je ovakva pregleda upozoriti osobe u javnom području koje su novosti nastale u zakonodavnom okviru koji se na njih odnosi. Upozorenja se oslanjaju na već postojeća predznanja o temi o kojoj se piše. S obzirom na to da nisu cjelovita, ne mogu se smatrati izravno primjenjivim stručnim člankom za temu o kojoj se piše. Stoga se ovaj pregled može smatrati smjernicama za razmatranje određene teme.

1. Donacije i vlastiti prihodi
2. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
3. Službena statistika
4. Potvrde javnopravnih tijela
5. Obvezni odnosi
6. Suci
7. Ustanove
8. Porez na dohodak
9. Poslovanje gotovinom
10. Dodatni porezu na dobitak
11. Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti
12. Koeficijenti složenosti poslova
13. Socijalna skrb

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u zemljama EA – europodručja i Hrvatskoj u siječnju 2023. godine
3. Cijene proizvođača industrije RH i EU-a
4. Građevinarstvo RH i EU-a
5. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske
6. Turizam
7. Trgovina na malo RH i EU-a
8. Prosječne mjesečne neto i bruto-PLAĆE zaposlenih u Hrvatskoj
9. Zaposlenost i nezaposlenost u Hrvatskoj i zemljama EU-a